PREDAVANJE 1

to je geologija
Postanak i konstitucija Zemlje
Stijene

Literatura:
Herak, M. : Geologija, 1984, kolska
knjiga
Marjanac, T.: Zbirka zadataka iz
fizike (ope) geologije, 1999.
Tiljar, J. : Sedimentologija klastinih
i silicijskih taloina, IGI Zagreb, 2004
Tiljar, J.: Sedimentologija karbonata
i evaporita, IGI Zagreb, 2001

to je geologija?
Znanost o grai, dinamici i razvitku Zemlje.
3 osnovne tematske skupine:
-Opa geologija bavi se strukturom i dinamikom Zemlje
kao cjeline. Moe se podijeliti na Geodinamiku
(obuhvaa procese koji djeluju u Zemljinoj
unutranjosti i na povrini), Petrologiju,
Sedimentologiju, Mineralogiju, Tektoniku
(Geotektoniku) i Geomorfologiju.
-Stratigrafska geologija daje prikaz glavnih stupnjeva
razvitka Zemlje od njezina postanka kao samostalnog
svemirskog tijela pa do danas. Obuhvaa
litostratigrafiju, biostratigrafiju, paleogeografiju.
-Regionalna geologija raslanjuje Zemlju na pojedine
regije: kontinente, oceane, gorske sustave, orudnjenja
itd.
Geologija je povezana s fizikom, kemijom, biologijom i
geografijom.

POSTANAK ZEMLJE U
SUNEVOM SUSTAVU
Nebularna hipoteza (I. Kant)
-Sunce i njegovi planeti nastali istodobno iz nebule
(tvari iz meuzvjezdanog prostora)
-Sunev sustav je golema nebula, koja je vlastitom
gravitacijom i rotacijom postajala sve
plosnatijom, sredinja masa se je stisnula a
vanjska postala prsten.
-postupak se je ponavljao sve dok nisu nastali
Sunce, te svi planeti i sateliti. Sunce je
oblikovano iz sredinje mase a planeti i sateliti od
otkinutih dijelova.

Planetezimalna hipoteza (R.T. Chamberlain i F.R. Moulton)

-hipoteza zamilja mogui dogaaj u svemiru nakon
formiranja Sunca.
-Sunce se je sastalo s odreenom zvijezdom, pri emu su
nastale zbog gravitacijskog privlaenja zvijezde u prolazu
izboine na Suncu do udaljenosti dananjih planeta.
-te krakove je vukla prolazea zvijezda, a iz njih su hlaenjem
nastale vrste estice, planetezimale, koje su se skupljale i
stvarale planete.

Plimska hipoteza (J.Jeans i H. Jeffreys)

predloena kao varijanta planetezimalne hipoteze
-Zvijezda u prolazu je otkinula dio Suneve
plinovite materije, ali je nije u potpunosti
privukla.
-Materija se je zgunjavala i raspala u dijelove od
kojih su stvoreni dananji planeti i sateliti

Hipoteza Suneva blizanca (R.A. Lyttleton)

pretpostavlja da je dananje Sunce imalo
blizanca, kojeg je odvukla zvijezda u prolazu, ali
nije privukla, pa je ostao u sferi djelovanja
Sunca, te su od blizanca nastali dananji planeti.
Po drugoj pretpostavci zvijezda blizanac je
doivjela eksploziju tipa supernove, a iz njezine
materije su nastali planeti.

Globularna hipoteza (F. Whipple) za polazite ima

globule tj neprozine i okrugle nakupine u
svemiru.
-hladni oblaci globula se skupljaju zbog gravitacije,
te se smatra da su globule zapravo zvijezde u
nastajanju a oblikuju se od meuzvjezdanog
plina i praine.
-utjecajem vlastite privlane sile materija se
komprimira uz porast temperature sve do
poetka nuklearnih reakcija, koje daju stalnu
opskrbu toplinom i svjetlou koja se isijava u
prostor.
-zvijezda zavrava svoj ivot kroz eksploziju tipa
supernove.

Protoplanetska hipoteza
(G. Kuiper) takoer
polazi od globula.
-Sunce je mnogo mlae
nego naa galaksija kao
cjelina, a nastalo je prije
5 milijardi godina.
-od globula se stezanjem i
rotiranjem formirao disk,
mijeanjem i sudaranjem
estica u disku nastao je
sustav vrtloga, pri emu
je svaki vrtlog ishodite
za planetu ili satelit.

Kometi-nakupine leda i mineralnih estica,

oblikovani u vanjskim dijelovima globula
Mjesec- tri teorije:(1) oblikovan kao samostalno
tijelo koj je Zemlja naknadno zarobila u svoju
orbitu; (2) Zemlja i Mjesec su rasli iz iste globule
pa stoga meu njima postoji gravitacijska
povezanost; (3) Mjesec je nastao iz Zemljina
plata odmah po formiranju njezine jezgre.
Sunev sustav- u sreditu je Sunce a planeti se
mogu svrstati u dvije skupine:
-unutranji (terestriki) planeti: Merkur,
Venera, Zemlja i Mars
-udaljeni (veliki) planeti: Jupiter, Saturn, Uran,
Neptun i Pluton.
U podruju izmeu Marsa i Jupitera postoji mnotvo
asteroida za koje se smatra da su materija
neformiranog planeta, tj. planetezimale zaostale
nakon formiranja Zemlje.

Meteoriti- svemirskog podrijetla, stalno

padaju na Zemlju i glavni su izvor
spoznaja o svemiru.
Sideriti (eljezni meteoriti) 98% slitine
eljeza
Sideroliti (kameno-eljezni meteoriti)
50% slitine nikla-eljeza i 50% silikati
Aeroliti (kameni meteoriti) dijele se u
hondrite (sadre hondre, mala zaobljena
tijela olivina i piroksena) i ahondrite
(nemaju hondre)
Meu meteoritima najvaniji su hondritti,
koji predstavljaju 82% svih meteora koji
padnu na Zemlju.

OPA KONSTITUCIJA ZEMLJE

Lupinast graa
Dva diskontinuiteta: (1) Mohoroviiev koji odreuje granicu
izmeu kore i plata i (2) Weichert-Gutenbergov diskontinuitet
koji obiljeava granicu izmeu donjeg plata (mezosfera) i jezgre
(barisfere)
Jezgra-pretpostavlja se da je izgraena od eljeza i nikla. Dijeli se
na unutranju koja je vrsta i eljezovita i see do 5080 km.
Vanjska jezgra je vjerojatno tekua masa s konvekcijskim
gibanjem.
Plat-sastoji se od tri sfere ili lupine:
-donji plat (mezosfera) see do 1000 km dubine i heterogenog je
sastava.
-srednji plat (astenosfera) see od 1000 do 400 km dubine i
karakteriziran je konvekcijskim gibanjem.
-gornji plat smjeten je izmeu astenosfere i kore. Stjenovit je i
sastoji se od ultrabazinih stijena (eklogit s piroksenom i
granatom; peridotit s olivinom i piroksenom)
-gornji plat s korom ini stjenovitu cjelinu koja se naziva litosfera.

Lupinu litosfere ini kora koja je prosjeno

debela 40 km na kontinentima i 10-12 km ispod
oceana.
Predstavlja krajnji vidljivi rezultat diferencijacije
Zemlje.
Razlikujemo kontinentalnu, granitnu ili SiAl
koru, te oceansku, bazaltnu ili SiMa koru.

MINERALI I STIJENE ZEMLJINE

KORE
Minerali-osnovni sastojci stijena koje izgrauju Zemljinu litosferu.
Prouava ih Mineralogija.
Najvanije minerale dijelimo na silikatne, okside, hidrokside i
karbonate.
-Silikati- izgrauju vie od 75% litosfere. Izgraeni su od tetraedara
SiO4 koji mogu biti povezani prostorno, plono i lanasto.
-prostorno: najvaniji su plagoklasi s nizom od albita Na(AlSi3O8) do
anortita Ca(Al2Si2O8), te ortokla, mikroklin i sanidin.
-ploni: odlikuju se kalavou. Najpoznatiji su tinjci (muskovit, biotit,
serpentin), milovka ili talk, te minerali glina.
-lanani: jednostruki pirokseni (augit, enstatit, hipersten, diopsid)
dvostruki amfiboli (tremolit, aktinolit, hornblenda)
-slobodni tetraedri: olivin, disten, andaluzit,granati i cirkoni.

Oksidi i hidroksidi- najvaniji je

kvarc ili kremen SiO2, iji je maseni
udio u litosferi 12%. Uz njega vani
su hematit Fe2O3, magnetit Fe3O4,
limonit Fe2O3 x nH2O, te hidroksidi
aluminija, koji se javljaju u boksitu
(bemit AlOOH, sporoggelit Al2O3 x
H2O i hidralgilit Al(OH)3.

Karbonati-najei su kalcit CaCO3 i

dolomit CaCO3 MgCO3, a od ostalih
halit NaCl, anhidrit CaSO4, gips ili
sadra CaSO4 x 2H2O.
-Fosilni ostaci se najee sauvaju u
karbonatnim naslagama.

STIJENE
Sastoje se od jednog ili vie
minerala, odnosno mogu bit
monomineralne ili polimineralne.
Istravanjem i klasifikacijom stijena
bavi se Petrologija.
Stijene se dijele ma magmatke,
sedimentne (talone) i metamorfne
(izmjenjene)

Magmatske stijene
Dijele se na (1)

Dijele se na (1)
intruzivne (plutonske)
, nastale
kristalizacijom magme
u dubljim dijelovima
litosfere i (2) efuzivne
(povrinske) nastale
hlaenjem magme na
Zemljinoj povrini.
Prijelazne su ine ili
ilne stijene.
Klasificiraju se na
osnovu svoje kiselosti
tj. o koliini SiO2 u
stijeni.
Kisele-maseni udio
SiO2 vei od 62%
Neutralne-maseni
udio SiO2 od 52- 62%
Bazine-maseni udio
SiO2 manji od 52%.
Ove stijene obino
nemaju kremen kao
svoj sastojak.

Grubozrnate

GRANIT

DIORIT

GABRO

Finozrnate

RIOLIT

ANDEZIT

BAZALT

ULTRA MAFITNE

100%

BIOTIT
Na
t ri
jem

70%

50%

Kalijski feldspat
ORTOKLAS

OLIVIN

AMFIBOL
bo
ga
tp
lag
iok
las

PIROKSEN

PLAGIOKLAS
FELDSPAT
25%

KVARC

Ka
lci
jem

bo
ga
tp
lag
iok

las

0%

Poveanje silicija

75% SiO2

45% SiO2

Poveanje K2O i Na2O

Poveanje CaO, FeO i MgO

KISELE

NEUTRALNE

BAZINE

ULTRA BAZINE

Kisele
stijenenajei su
intruzivi
graniti (na
slici) i
granodioriti
a efuzivi
rioliti, daciti
i opsidijan
(vulkansko
staklo). Meu
inima
javlja se
pegmatit
Najei
minerali su
kvarc,
feldspati,
tinjci, rjee
amfiboli i
pirokseni.

Neutralne stijene- od intruziva vani su diorit i sijenit, a

efuziva andezit i trahit.
U sastavu uglavnom sudjeluju feldspati pirokseni i amfiboli.
Bazine stijene (mafiti)-intruziv je gabro (na slici), efuziv
bazalt, a ina stijena dijabaz.
U sastavu najei su feldspati, pirokseni i amfiboli, kremena
nema.
Ultrabazine stijene (ultramafiti)-samo intruzivi. Zajedno s
sedimentnim radiolaritima esto se nazivaju ofioliti, koji se
javljaju uz mobilne pojaseve na Zemlji.

Sedimentne stijene
Dijele se na klastine, kemogene i biogene
Klastine-nastale su razaranjem drugih stijena: razlikuju se po veliini sastojaka.
-ruditi-zrna ili ulomci vei od 2 mm Konglomerati i bree.
-areniti- promjer sastojaka od 0,06 do 2 mm. Glavni predstavnici su pjesak i vezani
ekvivalent pjeenjak.
-silt promjer od 0,04-0,062 mm. Vezani ekvivalent je siltit. Prapor ili les(0,1-0,6
mm)-vjetrom noeni materijal.
-lutiti- estice manje od 0,04 mm. Nevezani mulj i poluvezana glina. Ovdje spada i
lapor (smjesa gline i kalcita)
Piroklastine stijene su klastiti nastali od vulkanskog materjala Pepeo (estice manje
od 4 mm) vezivanjem daje tuf. Lapili (4-32 mm) vezivanjem daju vulk.
Konglomerat. Vulkanske bombe. Tiljar, 2004

Tiljar, 2004

 Tiljar, 2004

Biogeni sedimenti su nastali posredovanjem mulja

kao posljedica nagomilavanja organske tvari (treset,
ugljen, nafta i jantar) ili taloenjem anorganskih
skeletnih dijelova (vapnenci, dolomiti, ronjaci i muljevi
(foraminiferski, dijatomejski itd.)).
Najvaniji je vapnenac, koji moe biti biogeni,
klastini i kemogeni, a za koji je vezano stvaranje
grebena, muljeva, krede i vapnenakih vezanih klastita
(kalciruditi, kalkareniti i kalciluititi). Najvei dio nalaza
fosila je vezan za vapnence. Tiljar, 2001

 Tiljar, 2001

 Tiljar, 2001

Metamorfne stijene
Nastale su preobrazbom
eruptiva, sedimenata ili ve
postojeih metamorfnih
stijena pod utjecajem
poveanog tlaka,
temperature, razliitih
otopina i plinova.
Rezultat se vidi u
prekristalizaciji, kriljavosti
i promjeni sastava.
Prekristalizacijauglavnom pod poveanom
temperaturom. Vapnenacmramor, pjeenjakkvarcit.
kriljavost-novi minerali
rastu okomito na smer
najveeg tlaka.

Litifikacija
Sediment
Sedimentna
stijena

Troenje

Metamorfizam
Magmatska
stijena
Metamorfna
stijena
Hlaenje

Taljenje
Magma

Od najnieg stupnja metamorfoze prema viem slijede:

-Slejt
Ploasti i igliasti
-Filit
minerali npr. Tinjci
-Tinjevi kriljavci
i amfiboli
-Kloritni kriljavci
-Zeleni kriljavac (grinist)
-Glaukofanski kriljavac
-Amfiboliti
-Gnajsi
-Granuliti
Kvarc i/ili
-Eklogiti

plagioklasi

kriljavce visokog stupnja metamorfoze nazivamo kristalasti

kriljavci
=kriljavci nastali od eruptiva nazivaju se ortokriljavcima,
a oni nastali iz sedimenata parakriljavcima.