Pripreme Za Viii Razred

1
PRIPREME ZA VIII RAZRED

kol. god. 211/2012.
SEPTEMBAR
Nastavna jedinica:Josip Kozarac Moj djed
Razred:VIII
Tip asa:obrada novog gradiva
Nastavne metode: kombinovana i individualizirana nastava na vie nivoa
Oblik rada: frontalni, individualni, rad s knjigom
Odgojni:doivljaj knjievnog djela u cjelini i sposobnost izraavanja dojmova; spoznaja da
su prijateljstvo, ljubav i odanost najvanije vrijednosti u ivotu
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja o vrijednostima
knjievnog djela (fabula, tema, ideja, redoslijed, epiteti, poreenja, metafore)
Funkcionalni:doivljavanje i iznoenje vlastitih zapaanja vezanih za sadraj i likove na
osnovu kritikog zakljuivanja
Nastavna sredstva:itanka, ilustracije, kolska tabla, listovi s razliitim tehnikama RWCT
projekta, grafoskop, pjesme i prie o djedu, baki i ostalim lanovima porodice
Evokacija (uvodni dio asa)
Uenice na bilo koji nain podijeliti u tri grupe i zamoliti ih da urade zadatke:
1. grupa; tehnika inkvina; zadatak djed
2. grupa; tehnika grozdovi - moja porodica
3. grupa tehnika grozdovi pripovijetka
Npr.:
1. inkvina
djed
sijed, oronuo, zabavan
igranje, prianje, uivanje
djed, stub porodice i ivotnog iskustva
starost
2. Grozdovi
majka/nana/bak
a
tetka
djed
Moja
porodica
sestra
mama
brat
tata/ otac
Pustiti uenike da rade pet minuta a onda da itaju svoje zabiljeke. S uenicima tokom
itanja produbljivati pojmove i tako ih navoditi da kritiki misle i iznose svoje stavove.
Posebnu panju posvetiti grupi koja ima pitanje vezano za pojam iz teorije knjievnosti;
ponoviti znanja o pripovijeci, fabuli, temi, ideji, redoslijedu i stilskim figurama.
Razumijevanje znaenja glavni dio asa
Slijedi nastavnikovo itanje s pauzama.itanke su zatvorene, uenici paljivo sluaju i
odgovaraju na postavljena pitanja. Nastavnik ih paljivo slua i na kolskoj tabli biljei
odgovore. Nastavlja s itanjem i biljeenjem odgovora do kraja pripovijetke.
Nakon toga uenicima dozvoliti da sami proitaju pripovijetku jo jednom. Za to vrijeme
nastavnik ureuje pano ilustracijama, pjesmama i priama koje su uenici donijeli dan ranije.
Refleksija zavrni dio asa
Sada ponoviti znanja o pripovijeci, fabuli, likovima, stilskim figurama.
Zadatak
Pripremiti se za debatu
Tema
Osjeaj ljubavi je uslov za skladan i miran ivot
Plan table ( mijenjati i dopunjavati shodno toku asa)
Moj djed
(pripovijetka)
Josip Kozarac (1858. 1906.)
Oblici kazivanja: pripovijedanje, opisivanje (enterijer, eksterijer, portret)
Glavni lik djed ( privren porodici i domu; uredan, osjeajan, dobronamjeran, portvovan,
vedar, razuzdan, spreman za smijeh i alu, gostoprimljiv, dareljiv, umjeren u svemu)
Redoslijed kazivanja: retrospekcija
Tema: Djedov ivot na selu
Ideja: Ljubav je najvee bogatstvo
Stilska sredstva: epiteti (naborano elo, mirave oi); poreenja ( ko srebro bijela kosa, ivio
je kao sat, stara kao zlato uta ljivovica); metafora (boja priroda)
Nastavna jedinica:Sinonimi
Razred:VIII
Odgojni:razvijanje ljubavi prema bosanskome jeziku
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja o vrijednostima naeg
jezikog izraza, usvajanje i proirivanje znanja o sinonimima
Funkcionalni:bogaenje rjenika, njegovanje govorne kulture
Nastavna sredstva:Bosanski jezik, ilustracije, kolska tabla, listovi s razliitim tehnikama
RWCT projekta, grafoskop
Evokacija uvodni dio asa
Pomou tehnike grozdovi ponoviti gradivo vezano za temeljno(osnovno) i preneseno znaenje
rijei: zvijezda, kolo, glava, elo
elo
djedovo elo
elo kue
elo stola
Nakon itanja traiti od uenika da objasne pravo i preneseno znaenje rijei.

Zamoliti uenike da na listiima pored zadanih rijei ( mlin, eljezo, porodica, sijalica) napiu
rijei istog ili slinog znaenja.
Nakon itanja uraenih zadataka rei uenicima da u naem jeziku ima mnogo rijei srodnog,
slinog ili istog znaenja. Time najavljujemo cilj asa: Sinonimi
Razumijevanje znaenja glavni dio asa
Nakon toga zamoliti jednog uenika da proita pjesmu Lakom i halapljivac jure Karakaa.
Na nekoliko primjera iz pjesme objasniti potpune sinonime kao:
uenik ak
paradajz rajica
doktor lijenik
Potpuni sinonimi ili istoznanice su rijei koje imaju isto znaenje.
Traiti od uenika da i oni navedu nekoliko potpunih sinonima. Napisati ih na tabli.
Sada na tabli napisati i rijei:
lakom i halapljiv
Traiti od uenika da odrede znaenja ovih rijei. Lakom - znai biti pohlepan, gramziv,
neumjeren, nezasuitan, pohlepan. Rije halapljiv znai pohlepan.
Traiti od uenika da objasne jesu li ovi sinonimi istoznanice.
Sada objasniti uenicima da u naem jeziku postoje rijei koje imaju blisko ili slino
znaenje; to su djelomini sinonomi ili slinoznanice/bliskoznanice.
Npr.:
priati - govoriti zboriti su djelomini sinonimi
Zato?
priati znai razgovarati, usmeno kazivati
govoriti znai iznositi sadraj, rijeima iznositi neki smisao
zboriti- zastarjela rije - govoriti
Zakljuiti da ove rijei imaju blisko, slino znaenje i da su to sinonimi (bliskoznanice).
Na tabli napisati i rijei dar i poklon i traiti da uenici objasne znaenje ovih rijei.
Dar i poklon mogu biti sinonimi istoznanice i bliskoznanice.
Kako?
istoznanica
Dobio sam poklon od tetke. Dobio sam dar od tetke.
poklon
naklon
Dobila sam dar uz poklon od prijatelja.(bliskoznanica jer ovdje poklon oznaava naklon
glavom u smislu nakloniti/pokloniti se nekome)
Zadatak
Traiti od uenika da odrede sinonime za rijei: dijete, obitelj, sluavka, ilim, mu . Nakon
toga neka oderede jesu li istoznanice ili bliskoznanice.
Nastavna jedinica:Veliko poetno slovo u imenima drutava, organizacija,

udruenja/preduzea, ustanova, drutvenih i stilskih pokreta i javnih skupova
Razred:VIII
Odgojni:razvijanje ljubavi prema bosanskome jeziku i razvijanje svijesti o potrebi da nova
znanja o upotrebi vi pisanju velikog slova postanu njihova trajna svojina koja e biti korisna
u njihovom daljem obrazovanju
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja o upotrebi i pisanju
velikog poetnog slova, usvajanje i proirivanje znaja i pravopisnih pravila o pisanju velikog
poetnog slova
Funkcionalni:ravijanje sposobnosti u primjeni pravopisnih pravila
Evokacija
Tehnika slobodno pisanje
Potrebno je grupisati uenike na osnovu crtea (drave i kontinenti; rijeke, mora, jezera;
planine, pokrajine; narodi i njihovi pripadnici), podijeliti im papire i zamoliti ih da se
pripreme za pisanje koje e trajati 5 minuta. Objasniti uenicima da e na papirima na kojima
su crtee napisivati nekoliko reenica vezanih za crtei koristei pravila o upotrebi velikog
poetnog slova.
1. grupa (crte kontinenata i drava)
2. grupa (crte rijeka, mora, jezera)
3. grupa (crte planina, pokrajina)
4. grupa (crte naroda)
Kada zavre s pisanjem, uenici itaju svoje zadatke i objanjavaju pravila o upotrebi i pisanju
velikog poetnog slova. Ukoliko nisu znali pravilno upotrijebiti veliko slovo treba im
objasniti. Uenici svoje radove mogu izloiti na panou ili nekoj drugoj povrini u razredu.
Ovo je uvodni dio u kojem su uenici provjerili koliko znaju o upotrebi i pisanju velikog
slova.
Razumijevanje znaenja
Tehnika insert
Najaviti cilj asa: Veliko poetno slovo u imenima drutava , organizacija, udruenja i
ustanova, drutvenih i stilskih pokreta, historijskih dogaaja i javnih skupova.
Tekst iz udbenika Bosanski jezik, stranica 115. i 116. ili neki drugi po elji o pisanju velikog
slova u imenima drutava, organizacija, ustanova, drutvenih i stilskih pokreta, historijskih
dogaaja i javnih skupova dati svakom ueniku i zamoliti ih da proitaju tekst i uz pomo
sljedeih oznaka obiljee.
Oznake su:
V Provjereno ( to je oznaka ako se potvruje neto to uenik zna ili misli da zna)
- Minus
( to je oznaka da je informacija suprotna ili razliita od onog to je uenik znao

ili misio da zna)
+ Plus
( to je oznaka koja je nova za uenika)
? Upitnik
( to je oznaka ako se radi o informaciji koja zbunjuje ili ukoliko postoji neto
o emu uenik eli znati vie)
Kada zavre s itanjem i obiljeavanjem teksta treba rei uenicima da zastanu na trenutak i
razmisle o proitanom i obiljeenom. Nakon toga neka razmijene miljenje s
drugom/drugaricom u klupi utvrujui koja su znanja potvrena, koja su uvjerenja pobijena, s
kojim su se novim pravilima susreli, ta je nejasno.
Mogu proitati tekst jo jednom pogledati svoje oznake.
Uenici prije itanja mogu napraviti i sljedeu tabelu:
Velikim
poetnim
slovom pie se
prvi lan u
jednolanim
imenima
(organizacija,
ustanova,
peduzea,
drutava...)
Od ostalih
lanova tih
imena velikim
slovom piu se
velikim slovom
samo oni koji su
sami po sebi
vlastito ime
Refleksija
U ovom dijelu asa uenicima objasniti pravopisna pravila te objasniti i pisanje pojmova koji
imaju ire ili ue ime.
Nastavna jedinica:Homonimi
Razred:VIII
Odgojni:razvijanje ljubavi prema bosanskome jeziku i svijesti da e to to naue biti korisno
u njihovom daljem obrazovanju
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja o vrijednostima i
bogatstvu naeg jezikog izraza, sticanje novih znanja
Funkcionalni:bogaenje jezikog izraza
Evokacija
Podijeliti uenicima ploice napravljene od kartona ili papira na kojima su rijei: graditelj,
strop, otadbina, dak, ar, curica, sprat, kua, sat, knjinica, kut, koveg, cesta. Uenici koji
su dobili ploice itaju rije i trae odgovarajui sinonim od uenika koji nisu dobili ploicu.
Sinonime uenici mogu razvrstati na potpune i djelomine.
Proitati stihove pjesme Arifa Rizvanbegovia Stoevia i objasniti boldiranu rije gori u
svakom stihu.
Nakon toga najaviti cilj asa.
Homonimi
Na tabli napisati:
Ne valja mu put.
Traiti od uenika da objasne znaenje rijei put i da sastave nove reenice
Ne valja mu put kojim se kree.
Ne valja mu put. (boja lica)
Homonimi su rijei istog glasovnog sastava, a razliitog znaenja.
Objasniti da razlikujemo dvije vrste homonima: istozvunice i raznozvunice.
Homonimi koji se isto piu i isto izgovaraju zovu se istozvunice.
Majka je skuhala jezik.
Jezik kojim govori je bosanski.
10
Homonimi koji se jednako piu, ali se ne izgovaraju isto, zovu se raznozvunice.

Vilama sam kupila sijeno i djeci priala prie o vilama.
Homonimi koji se isto piu, a razliito izgovaraju , nazivaju se homografi.
Refleksija
Rijei istog oblika, a sasvim razliitog znaenja, zovu se homonimi.
Homonimi mogu biti istozvunice: Sasvim gol je uao u esnaesterac i postigao gol.
Homonimi mogu biti i raznozvunice: Na grad je zaista lijep, ali ga je ove godine pogodio
grad.
Zadatak
Homonimi koji pripadaju istoj vrsti rijei i imaju i imaju iste sve ili veinu gramatikih oblika
zovu se leksiki homonimi.
Pokuaj to dokazati na primjerima (oduiti i istupiti).
Postoje i oblini homonimi. To su rijei razliitih vrsta koje imaju samo neke gramatike
oblike identine.
Npr.:
para para
Pokuaj i ovo dokazati na primjerima u reenici.
11
Nastavna jedinica:Amenofis Ehnaton, Himna suncu

Razred:VIII
Odgojni:razvijanje ljubavi i interesa prema lirskoj poeziji, razvijanje osjeaja za nacionalnu
kulturu i patriotizam
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja o vrijednostima lirskog
knjievnog roda, usvajanje znanja o himni
Funkcionalni:ravijanje sposobnosti ramiljanja i poreenja , zakljuivanja
Nastavna sredstva:itanka, ilustracije, kolska tabla, listovi s razliitim tehnikama RWCT
projekta, grafoskop
Evokacija
S uenicima razgovarati o Starom Egiptu. Napomenuti da su Egipani slavili na stotine
bogova i boica. Neki su bili ovjekoliki, a neki su prikazivani kao ivotinje. Posebno je bio
vaan ovnoglavi Amon, kralj svih bogova.
Starim su Egiptom vladali faraoni koji su istodobno bili sveenici, vojskovoe i dravni
vladari. Egipani su vjerovali da su faraoni iva spona izmeu ljudi i bogova. U religiji starih
Egipana vrhovno boanstvo bilo je Sunce. esto su nekom boanstvu upuivane pjesme s
tonom divljenja i oboavanja.
Najava cilja asa: Himna suncu
Nakon izraajnog itanja interpretirati pjesmu.
U interpretaciji ukazati na osobine himne.
Izdvojiti stihove s tonom divljenja i oboavanja (prvih osam stihova)
Izdvojiti i stihove koji ukazuju na odstupanja od obiljeja himne (od devetog do esnaestog
stiha).
Izdvojiti stihove u kojima je izraeno divljenje prema Bogu ( zadnjih devet stihova)
U ovim stihovima je sadrana i poenta. Neka je uenici iskau svojim rijeima.
Refleksija
Tradicija himne danas najvie ivi u dravnim himnama. 20. 2. 2009. godine u Sarajevu je
objavljen tekst himne BiH. Autori teksta su Duan esti i Benjamin Isovi. Autor muzike je
Duan esti. Evo i teksta himne BiH:
Ti si svjetlost due
Vjene vatre plam
Majko naa zemljo Bosno
Tebi pripadam
Ponosna i slavna
Krajina predaka
ivjet e u srcu
Dovijeka
Divno plavo nebo

Hercegovine
U srcu su tvoje rijeke
Tvoje planine
Pokoljenja tvoja
Kazuju jedno:
Mi idemo u budunost
Zajedno.
Neka je uenici pokuaju uvjebati na asovima muzike kulture.
12
Nastavna jedinica:Antonimi
Razred:VIII
Odgojni:razvijanje ljubavi i interesa prema bosanskome jeziku
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja, da proire znanje o
jeziku sa stanovita osnovnog znaenja rijei, strukture rijei i uslovljenostioblika dopunskim
gramatikim znaenjem
Evokacija
U ovom dijelu asa napraviti malu igru rijei. Nastavnik brzo izgovara rijei i trai od uenika
da za svaku rije da primjer suprotnog znaenja. Ko pogrijei ispada iz igre.
Npr.:
sloboda ropstvo
mladost - starost
istina neistina
svjetlost - tama
vrlina mahana
rad - nerad
prolost sadanjost
ivot smrt
Nakon igre najaviti cilj asa.
Razumijevanje znaenja Antonimi
Objasniti uenicima da su upravo u igri koja je zavrena izgovarali rijei koje imaju suprotna
znaenja; da znaenja navedenih parova rijei nisu bliska, ve upravo iskazuju kontrast, dvije
krajnosti jednog znaenja, prisustvo i odsustvo.. To su antonimi.
Zajedno s uenicima prisjetiti se nekih izgovorenih antonima i ispisati ih na tabli.
Zakljuiti s uenicima da su antonimi koje smo napisali na ploi pripadaju imenicama.
Napomenuti da nisu samo imenice antonimi i da antonima ima i u ostalim vrstama rijei:
Npr.:
pridjevi
lijep ruan; mlad star; bijel crn; sladak gorak; slan neslan; radostan alostan
glagoli
tedjeti troiti; skupiti rasuti; zapamtiti zaboraviti; puniti prazniti; graditi ruiti
prilozi
naprijed nazad; jutros veeras; ljetos zimus; rano kasno; danju nou:blizu daleko
13
Antonimi se mogu tvoriti i pomou negacije:

imati - nemati
rad - nerad
pravda nepravda
prijatelj neprijatelj
vjera - nevjera
pouzdan - nepouzdan
Refleksija
Pomou tehnike grozdovi ponoviti znanja o antonimima:
pridjevi
glagoli
imenice
zamjenice
prilozi
Zadatak
Uenici e upotrijebiti pojedine parove antonima u reenicama. Tako im se prua prilika da
utvrde kako su se izrazili suprotnim znaenjem ili kontrastima (antitezama).
14
Nastavna jedinica: Vesna Parun, Kad sunce umiva oi

Razred:VIII
Odgojni:razvijanje ljubavi i interesa prema razliim knjievnim vrstama
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja, o odi i njenim
osobinama
Nastavna sredstva: itanka, ilustracije, kolska tabla, listovi s razliitim tehnikama RWCT
projekta, grafoskop
Evokacija
U ovom dijelu asa neko od uenika moe recitirati Himnu BiH. Nakon toga moe se ova
himna posluati i u muzikoj izvedbi. Ponoviti s uenicima o osnovnim obiljejima himne i
najaviti cilj asa: oda
Razumijevanje znaenja Vesna Parun, Kad sunce umiva oi
Nakon izraajnog itanja interpretirati pjesmu.
U interpretaciji napomenuti da je oda pjesma ispjevana u mirnom sveano uzvienom tonu i
da je slavila znaajne linosti, voskovoe i pobjednike na olimpijskim igrama, ali i
velianstvene pojave u prirodi i uzviene ideje. Karakterie je mata i uzvieni stil.
Pronai stihove koje karakterie uzvieni ton (druga i etvrta strofa), te stihove koje
karakteriu uzviene ideje (druga i etvrta strofa).
Velianstvene pojave u prirodi karakteristine su za prvu i treu strofu.
Prva strofa karakteristina slika prirode postignuta je upotrebom stilskih figura
(personifikacijom, poreenjem). Neka uenici uoe primjere. Neka uenici izdvoje i u ostalim
strofama stilske figure.
Refleksija
Proitati uenicima i odu Pogled na brdo Fudi koju je napisao japanski pjesnik Jamaba No
Akahito.Uoiti da je ova pjesma slavi velianstvene pojave u prirodi (Fudijana je vulkan,
sveta gora i simbol Japana). Izvriti uporedbu ove dvije pjesme.
Otkad se nebo i zemlja
Odijelilo jedno od drugog,
Tvoj visoki, blistavi vrh
Stremi nad zemljom Saruga
I kada podignem pogled,
Zagledan u nebesa,
Sunce to na nebu krui,
Pred tvojim sjajem potamni
(Ili se blijedi mjeseev sjaj
Nad tobom odmah ugasi).
Pa i oblaci bijeli boje se
Da nad tobom lete.
Samo te vjeni snijeg prekriva svojom bjelinom.
O Fudijama, tvoju ljepotu

Slavit e ljudi dovijeka,
I o tebi pjevat e pjesme
Bezbrojna pokoljenja.
Izaoh iz uvale Tago,
Zagledan u nebesa,
I vidjeh kako visoko brdo,
Koje se do neba die,
Pada neujno snijeg.
15
Nastavna jedinica:Arhaizmi
Razred:VIII
jeziku sa stanovita osnovnog znaenja rijei, strukture rijei i uslovljenostioblika dopunskim
gramatikim znaenjem
Evokacija
U ovom dijelu asa nastavnik bi trebao uenicima pustiti CD na kojem je pjesma
Mehmedalije Maka Dizdara Gorin.
Nakon sluanja i iznoenja uenikih dojmova i razmjene miljenja ukazati uenicima na
neobine (nejasne) rijei. Objasniti da su to zastarjele rijei (arhaizmi) to je i najava cilja
asa.
Na grafofoliji ili na panou postavljamo arhaine rijei i njihove savremene sinonime iz pjesme
Gorin.
Nakon toga dajemo i definiciju arhaizama:
Arhaizmi su stare rijei, davno naputene rijei, rijei koje su se upotrebljavale u prolosti i
potisnute iz upotrebe ili se rjee upotrebljavaju zato to je data prednost nekom njenom
sinonimu.
Tek sada uenici mogu sami proitati pjesmu Pravednik iz udbenika Bosanski jezik stranica
16. Nakon toga prepisuju arhaine rijei i njihove savremene sinonime.
Refleksija
Jedan uenik ita pjesmu Pravednik (stih po stih), dok drugi uenik ita istu pjesmu, ali
umjesto arhaizama upotrebljava savremene sinonime. Nakon toga uenici zakljuuju koja je
funcija arhainih rijei u ovim pjesmama.
16
OKTOBAR
Nastavna jedinica:Zamjenice (upitne, odnosne, neodreene), uloga/sluba u reenici
Razred:VIII
zamjenicama i da uoe slubu upitnih, odnosnih i neodreenih zamjenica u reenici
Evokacija
U ovom dijelu asa podijeliti uenike u grupe i zamoliti ih pomou tehnike grozdovi urade
sljedei zadatak:
1. grupa: line zamjenice
2. grupa: prisvojne zamjenice
3. grupa: pokazne zamjenice
4. grupa: grupa upitno/odnosne zamjenice
5. grupa: neodreene zamjenice
Kada istekne vrijeme za rad, uenici itaju, dopunjavaju uz nastavnikovu pomo. Na tabli,
gtrafofoliji ili nekoj rdugoj povrini ostaju na vidnom mjestu upitno/odnosne i neodreene
zamjenice. Time se i najavljuje cilj asa:
Razumijevanje znaenja Uloga/sluba upitih, odnosnih i neodreenih zamjenica u
reenici
Na tabli ili grafofoliji ponuditi uenicima sljedeu podjelu:
Upitne zamjenice
imenike
pridjevske
ko? ta/to?
koji? iji?kakav? koliki?
upotrebljavaju se u ulozi pitanja slue da se neto dozna
17
Npr.:
ima slubu subjekta
Ko je doao?
ta nosi?
ko? ta? = upitne imenike zamjenice

ima slubu objekta
Koju knjigu ita?

ije dijete ima plave patike?
Kakvu si okoladu kupio?
Kolika je tvoja soba?
upitne pridjevske zamjenice
Odnosne zamjenice
imenike
pridjevske
ko, ta/to
koji, iji, kakav, koliki
Imenikim zamjenicama poinje reenica koja moe biti dopuna glagolu, kao subjekt ili
objekt radnje npr.:
Neka ue ko je doao.
Daj mi to to nosi.
S
O
Pridjevskim zamjenicama poinje reenica koja moe biti dopuna imenici ili zamjenici kao
atribut.
Npr.:
Posudi mi knjigu koju ita.
Otilo je dijete ije su patike plave.
Kupio si okoladu kakvu volim.
Neodreene zamjenice
pridjevske
imaju atributsku slubu
imenike
ponaaju se kao imenice i zauzimaju mjesta svojstvena

imenicama
Refleksija
S uenicima uraditi zadatak s 21. stranice, provjeravajui koliko su shvatitili slubu
upitno-odnosnih i neodreenih zamjenica u reenici.
18
Nastavna jedinica:Uloga povratne i peisvojne zamjenice u reenici

Razred:VIII
zamjenicama i da uoe ulogu povratne i prisvojne zamjenice u reenici
Evokacija
Uenicima podijeliti crtee u kojima subjekt vri radnju samna sebi. Zamoliti uenike da
crtee pretvore u reenice u kojima e subjekt radnju vriti sam na sebi.
Kad zavre, pustiti ih da proitaju reenice, a nakon toga izabrati tri ili etiri reenice i
napisati ih na kolskoj tabli. Ovo je i najava cilja asa.
Objasniti uenicima da povratnom zamjenicom sebe (se) izriemo da se glagolska radnja
vraa na subjekt, da radnju subjekt vri sam na sebi., da je uvijek ista za sva lica, sva tri roda i
oba broja.
Traiti i od ostalih uenika da svoje primjere napiu na kolskoj tabli i daju objanjenja.
Nakon toga na tabli napisati reenice:
Ja
Ti
On ona ono
Mi
Vi
Oni one ona
volim
voli
voli
volimo
volite
vole
svoga druga.
Objasniti znaenje i upotrebu prisvojne zamjenice svoj, svoja, svoje.

Izdvojiti nekoliko reenica u kojima e uenici uoiti da:
kada se neto pripisuje subjektu, obavezno se upotrebljava prisvojna zamjenica za
svako lice .
Refleksija
Na sljedeim primjerima ponoviti naueno:
Ja sam uzeo moju svesku.
Ti si uzeo tvoju svesku.
Ja spavam u mojoj sobi.
Ti spava u tvojoj sobi.
19
Nastavna jedinica: Erih Ko, Ujka-Filip

Razred:VIII
Odgojni:razvijanje ljubavi i interesa prema knjievnim tektovima, razvijanje patriotskih i
opeljudskih osjeanja, razumijevanje drugih i opravdavanje njihovih postupaka
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja u psiholokoj
karakterizaciji likova
projekta, grafoskop
Evokacija
Na tabli ili grafofoliji ili bilo kojoj povrini napisati etiri kljune rijei:
RAT NJEMAKA JEVREJI STRAH
Neka svaki uenik kae po jednu reenicu vezanu za ove etiri rijei.Nastat e pria koja e
biti povod za najavu cilja asa.
Refleksija
Nakon interpretativnog i izraajnog itanja u kojem treba doi do izraaja ujka-Filipov govor
koji je obojen snanim emocijama prei na interpretaciju pripovijetke.
Traiti od uenika da izdvoje reenice koje su ih posebno dirnule. Ispisati nekoliko reenica
koje e potaknuti uenike na debatu. Pustiti ih da iznose svoja zapaanje, da brane svoje
miljenje i svoje stavove. Naravno, debatu usmjerava nastavnik, insistirajui da se to vie
panje obrati na starh i egoizam ujka-Filipa.
Nakon zavrene debate i usaglaavanja stavova, izdvojiti temu i ideju.
Posebnu panju posvetiti karakterizaciji glavnog lika i njegovom monologu.
Izdvojiti i dijelove u kojima uoavamo opise: portret, enterijer, eksterijer, pejza i objasniti
njihovu ulogu u graenju lika.
Posebnu panju posvetiti psiholoko i sociolokoj karakterizaciji glavnog lika.
Refleksija
Pokuati povezati ovu pripovijetku s Dnevnikom Ane Frank. Nakon toga izdvojiti jednu
snanu antiratnu poruku.
20
Nastavna jedinica: Pravopis pisanje i izgovor prijedloga, priloga, veznika i

rijeca/estica
Razred:VIII
Odgojni:razvijanje ljubavi prema bosanskome jeziku i razumijevanje i usvajanje zakonitosti
u oblasti pravopisa, umijee prihvatanja pravilnog pisanja i izgovora
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja o pravopisnim normama
i zakonitostima u pisanju prijedloga, priloga, veznika i rijeca/estica
projekta, grafoskop
Evokacija
Pomou tehnika inkvine i grozdovi ponoviti gradivo o prijedlozima, prilozima, veznicima,
uzvicima.
Npr.:
prijedlozi
u uz, pred,
zbog, od, kroz,
radi, nasred,
uzdu, poslije...
veznici
i, ili, dok, ali, pa,

ni, niti, iako, mada,
premda, ukoliko,
jer, nego,makar...
rijece/estic
e
da, ne, sigurno,

valjda, evo, eto,
eno,moda,svakako,
vjerovatno,
meutim...
Prilozi
atributivni adverbijalni
prilaganje odreivanje vrenje
prilozi su rijei koje se prilau drugim rijeima da ih blie odrede
prilozi su nesamostalne i nepromjenljive rijei
Nakon provjere i proirivanja znanja o ovim vrstama rijei najaviti i cilj asa:
U ovom dijelu asa prepisati tekst iz Bosanskog jezika s 27. stranice ili sastaviti novi, te
ukazati djeci na pravinu upotrebu u pisanju i izgovoru prijedloga, priloga, veznika i
rijeca/estica sluei se pravopisnim pravilima.
Refleksija
Izdiktirati pravila o pisanju i izgovoru ovih vrsta rijei.
21
Nastavna jedinica: Pravopis pisanje neodreenih zamjenica i prijedloga i zamjenica i

estice god
Razred:VIII
u oblasti pravopisa, umijee prihvatanja pravilnog pisanja i izgovora
i zakonitostima u pisanju neodreenih zamjenica i prijedloga i zamjenica i estice god
projekta, grafoskop
Evokacija
Pomou tehnike grozdovi i inkvine provjeriti znanja o neodreenim zamjenicama
Neodreene zamjenice
neko, neto, nekoji, nekoja,

nekoje, nekakav, nekakva
nekakvo, nekolik(i,a.o,niko,
nikoji, nikoja, niiji, pokoji,
pokoja, gdjekoji, tokoji,
ikoji, kojeko, kogod, togod
neodreene zamjenice
neodreenost prefiksalnost
tvorenje spajanje odvajanje
n. zamjenice tvore se prefiksima i sufiksom -god
promjenljiva vrsta rijei
Poslije ove provjere i proirivanja znanja o neodreenim zamjenicama najaviti i cilj asa.
Napisati nekoliko primjera kada se neodreena zamjenica pie zajedno sa prefisoksima i
nekoliko primjera kada se odvojeno pie.
Nkon toga neka djeca prepiu i pravila.
Posebnu panju posvetiti primjerima u kojima :
a) kao nenaglaeni dio neodreenih zamjenica u kojima je prvi dio neka od upitno-odnosnih
zamjenica (ko, to, koji, kakav) rijeca/estica god pie se sastavljeno s njima
b) u slubi pojaivaa, god uva svoj naglasak i pie se odvojeno od rijei uz koju stoji.
Refleksija
Uenici sastavljaju reenice u kojima je upotrijebljena rijeca god i piu ih na kolskoj tabli i
objanjavaju pravila o pisanju ove rijece uz druge ve pomenute rijei.
22
Nastavna jedinica:Jacques Prevert, Za tebe ljubavi moja

Odgojni:Razvijanje ljubavi prema knjievnosti, njegovanje i razvijanje ljubavi i interesa
prema ljubavnoj lirici, razvijanje osjeanja za ljepotu i njenost
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja o osnovnim pojmovima
iz teorije knjievnosti, posebno o ljubavnim pjesmama
projekta, grafoskop
Evokacija
U ovom dijelu asa proitati, pustiti CD ili odrecitovati pjesmu elja ili Prva ljubav Advana
Hozia. Moe i neka ljubavna pjesma nekog drugog pjesnika. Bitno je da odgovara ovom
uzrastu i da izazove odreene ugoaje i osjeanja koja e stvoriti prijatnu atmosferu pogodnu
za razgovor o ljubavi iljubavnoj lirici. Slijedi najava cilja asa.
Poslije izraajnog itanja slijedi interpretacija pjesme.
U analizi pjesme posebno se zadrati na lirskom subjektu (lirski subjekt jeste ono unutarnj ja
koje struktuira pjesmu i predstavlja njenu izraenu duevnost . esto je to sam pjesnik, ali
moe biti i druga osoba ili ak neko neindetificirano lice pjesme).
Ponoviti jo jednom s uenicima vrste lirskih umjetnikih pjesama s akcentom na ljubavnoj
lirici. Ukazati na vanost ljubavi u ivotu te na osnovu tih razmiljanja odrediti i poentu
pjesme.
Objasniti pojam epifore, a od uenika traiti da je prepoznaju u pjesmi. Neka uenici sami
pronau i primjere i za ostale stilske figure.
Refleksija
Proitati i ljubavnu pjesmu Da hoe neto da ti se desi Alije Duboaina. Nakon toga uporediti
sve tri ljubavne pjesme koje su uenici sasluali na asu. Pomou tehnike Venov dijagram
neka pokuaju nai zajednike osobine.
Venov dijagram sva tri kruga se presijacaju i u dio koji je zajedniki upisuju se zajednike
osobine, a u ostalim dijelovima krugova osnovne karakteristike svake pjesme.
23
Nastavna jedinica:Pravilna upotreba prijedloga uz pojedine padee

Razred:VIII
u oblasti gramatike, umijee prihvatanja pravilnog pisanja i izgovora prijedloga uz pojedine
padee
i zakonitostima u pisanju neodreenih zamjenica i prijedloga i zamjenica i estice god
projekta, grafoskop
Evokacija
Ponuditi uenicima na grafofoliji pjesmu ta radi pjesma Alije Duboanina. Neka je paljivo
proitaju, a onda izdvoje prijedloge. Druga grupa moe pomou tehnike grozdovi obnoviti
znanja o padeima.
U mrak najtvri
pjesma sunce dovede.
Po arenim prostorima
u njedra nabere zvijezda.
Primi te njeno za ruku,

budna u san uzvede.
Pod pazuhom ljeta

pravi pticama gnijezda
Oku bistrom ne vjeruje

iz kamena cvijet nie.
to niko, pjesma, neumorno radi:

Behara nebo, osmijehe gradi.
to krila nema okrilati,

kapak nebeski mie.
Alija Duboanin
Kada uenici zavre ovu aktivnost provjeriti steena znaja o prijedlozima i padeima, a onda
najaviti cilj asa: Pisanje prijedloga uz pojedine padee.
Objasniti da se neki prijedlozi u naem jeziku slau s jednim, neki s dva, a neki s tri padea.
Slijedi prepisivanje tabele iz Bosanskog jezika, ali samo prve dvije kolone. Prostor za
primjere ostavljaju prazan. Kada zave prepisivanje, uenici pokuavaju sami sastaviti
reenice u kojima e prijedloge upotrebljavati pravilno.
Refleksija
U ovom dijelu asa provjeriti napisane primjere i jo jednom ponoviti naueno.
Na sljedeem asu panju posvetiti pisanju i izgovoru prijedloga koji dobijaju pokretno a.
Uvjebavati i izgovor prijedloga. Prijedlozi su rijei koje bez naglaska koje se naslanjaju na
rijei iza sebe i kao izgovorne cjeline upotrebljavaju se stim rijeima i treba ih zajedno
izgovarati.
24
Nastavna jedinica:Slavko Kolar, Breza

Odgojni:Razvijanje ljubavi prema knjievnosti, njegovanje i razvijanje ljubavi, suosjeanja,
potovanja u porodici, razvijanje moralnih principa
iz teorije knjievnosti, posebno o satiri u knjievnom djelu
projekta, grafoskop
Evokacija
Najbolje bi bilo pogledati film Breza, a ako nije mogue onda donijeti nekoliko inserta iz
filma prenesenih na grafofoliju i pokazati uenicima, s njima kratko razgovarati o filmu ili im
usmeno prepriati cijeli sadraj pripovijetke.
Upotrijebiti tehniku RWCT projekta slagalica II
Uenike podijeliti u etiri do pet grupa. Svi uenici itaju tekst, ali odgovaraju samo na svoja
pitanja. Pitanja uzeti iz itanke i rasporediti po tri svakom ueniku. Uenici u grupi imaju
brojeve 1, 2, 3, 4.
Kad zavre s radom, naputaju ove grupe i formiraju nove. Svi oni koji su bili broj jedan
sjedaju za jedan sto, broj dva za drugi i tako redom. Novoformirane grupe predstavljaju
elspertne timove koji itaju svoje odgovore, brane svoje stavove, koriguju i usaglaavaju
odgovore na postavljena pitanja. Ponovo se vraaju u svoje matine grupe one koje su
formirane na poetku asa. Svi itaju odgovore na postavljena pitanja, usaglaavaju se i
prezentiraju.
Refleksija
Nakon uraenih prezentacija i odabira grupe koja je najbolje uradila zadatke, grupovoa pravi
plan kolske table. Ostale grupovoe na panou izlau uraene zadatke svoje grupe i ostavljaju
ih dan-dva u kabinetu da ih svaki uenik proita. Poeljno je da se uradi i ilustracije na
osnovu osnovnih dojmova nakon interpretiranja ovog odlomka.
25
Nastavna jedinica:Film igrani film, vrste igranih filmova

Razred:VIII
Odgojni:Razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti, naroito nastalim na tlu BiH, koji e
kod uenika razviti emotivni doivljaj i moralne vrijednosti
iz filmske umjetnosti
projekta, grafoskop
Evokacija
U ovom dijelu asa emo provjeriti zato uenici gledaju filmove. Koristiti tehniku T- tabela.
Tehnika RWCT projekta T tabela
Ova tehnika je vienamjenska, koristi seu biljeenju odgovora (da/ne; za/protiv), a moe se
koristiti i kod poreenja ili kontrasta u diskusiji. Tabela ima dvije strane lijevu i desnu.
Zato gledam filmove
Pozitivno u filmu
Film podstie:
Negativno u filmu
Film uzrokuje:
- odgovornost
- razmiljanje
- samoprijegor
- brinost
- tanost
- ljubav
- iskrenost
- znatielju
- znanost
- stres
- duevne patnje
- nesigurnost
- brigu
- neizzvjesnost
- optereenost
- dangubljenje
- zatupljenost
Kada uenici zavre za odgovorima koje su obiljeili s da ili ne. Traiti da daju i obrazloenja.
Najaviti i cilj asa: igrani film - vrste
26
Tehnika: kooperativno uenje (itanje) u paru pisanje saetka u paru.
Kooperativno uenje se ostvaruje u paru. Ova strategija je korisna kada tekstovi imaju dosta
podataka. Uenici mogu birati druga/drugaricu s kojim e raditi. Uenici e prvo obraivati
jedan dio teksta, ali e morati znati o emu se radi u cijelom teksu. Jedan lan jeizvjestitelj, a
drugi primatelj. Tekst iz itanke stranica 180, 181, 182 i183. itaju svi uenici. Tekst
uenicima podijeliti prema sopstvenom nahoenju.
1. Uloga izvjestitelja je da proita svoj zadani dio i da same skrati sadraj. Nakon toga
izvjestitelj e svojim rijeima proitani dio prepriati primatelju.
2. Primatelj takoer proita svoj dio, paljivo saslua izvjestitelja . Kada izvjestitelj zavri,
primatelj mu postavlja pitanje koje e dati vie informacija.
3. Sada svaka osoba u paru preuzima obje uloge. itaju cijeli tekst; jedna osoba je za polovinu
teksta izvjestitelj, a druga primatelj. Za drugu polovinu teksta mijenjaju uloge.
4. Sada svi itaju. Dajte im dovoljno vremena jer moraju da razumiju.
5. Uenici se sada primremaju da naueno prezentiraju. Mogu napraviti teze, mogu crtati na
grafofoliji, mogu samostalno osmisliti nain na koji e najbolje prezentirati naueno.
Refleksija
Uenici prezentiraju svoje radove, objanjavaju lekciju. Nastavnik prave saetak asa,
dopunjava ako je neto izostavljeno.
Na ovaj nain uenici su u toku nastavnog sata nauili novo gradivo.
27
Nastavna jedinica:Jednostavni i sloeni prijedlozi

Razred:VIII
u oblasti gramatike, umijee razlikovanja jednostavnih i sloenih prijedloga
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja o prijedlozima; da uoe
da oni slue da oznae i blie odrede razliite odnose prema drugim rijeima u reenici, te da
shvate kako ih dijelimo s obzirom na postanak
Nastavna sredstva: Bosanski jezik, ilustracije, kolska tabla, listovi s razliitim tehnikama
Evokacija
Na grafofoliji ili na kolskoj ploi napisati nekoliko prijedloga i traiti od uenika da uoe
razliitosti u sastavu.
do, iz, k(a), kod, na, nad, nakon, niz, o, od, osim, po, pod, pred, radi, s, uz, za
ispod, ispred, iza, izmeu, iznad, nadohvat, navrh, nasuprot, naokolo, pokraj
Kada uenici uoe razlike najaviti cilj asa: Jednostavni i sloeni prijedlozi
Uenicima objasniti podjelu prijedloga s obzirom na postanak na parve i neprave.
Objasniti im ta su pravi (jednostavni) prijedlozi. Uenici sastavljaju nekoliko reenica u
kojima su upotrijebili prave (jednostavne) prijedloge.
Sada im objasniti da nepravi prijedlozi mogu biti izvedeni i sloeni.
Uenici ih prepoznaju u tabeli, izdvajaju i sastavljaju reenice u kojima ih upotrebljavaju.
Pokuati na nekoliko primjera objasniti postupak sraivanja sloenih prijedloga.
Refleksija
Ponovit naueno na sljedeim primjerima:
Kad je mama stavila tortu na stol i u najveoj tiini zapalila est svjeica na njoj, dado se
uspeo na stolac, nagnuo se i svom snagom puhnuo da odjednom utrne sve svjeice. Ali u tom
asu dogodilo se neto to nije bilo predvieno u proslavi. Iz one rupe usred torte sune neto
van poput rakete, male dodue, ali brze, i pone juriti po stolu, ispod stola, iznad stola, ispred
deset pari oiju. Povrh svih nas jurilo je udovite. Izmeu mene i Dade, uzdu stola, odjurilo
je udno. Ispred mene se zaustavilo.
28
NOVEMBAR
Nastavna jedinica:Prilozi iprijedlozi - pisanje
Razred:VIII
u oblasti pravopisa, shvatanje vanosti pravilnog pisanja, buenje saznanja da sve to se naui
bit e korisno
shvate da postoje odreena pravila u njihovom pisanju
Evokacija
U ovom dijelu asa razgovarati o prilozima i sloenim prijedlozima. Provjeriti koliko uenici
razlikuju ove prijedloge od prijedlono-padenih izraza. Nakontoga najaviti cilj asa.
Pisanje priloga i prijedloga.
S obzirom da su uenici ve dosta nauili o prilozima i prijedlozima posluiti se tehnikom
insert.
Uenici e samostalno itati tekst s 36. i 37. stranice i na marginama grafitnom olovkom
stavljati oznake:
V = provjereno (neto to zna)
- = suprotno (od onoga to misli da zna)
+ = nova informacija
? = informacija zbunjuje, trai pojanjenje
Nakon ove aktivnosti slijedi razmijena miljenja meu uenicima.
Slijedi provjera pravopisnih pravila, rjeavanje oprenih miljenja, davanje potpunijih
informacija.
Refleksija
Usvajanje pravopisnih pravila.
29
Nastavna jedinica:Mirko Kova, Sjeanje na arenu pticu

potovanja u porodici, razvijanje moralnih principa, razvijanje i njegovanje ljubavi prema
filmskoj umjetnosti i umjetnosti uope
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja vezanih za ivotne
situacije, uoavanje lirskih mjesta kao i uloge opisa u pripovijedanju dogaaja
projekta, grafoskop
Evokacija
Na grafoskopu ili panou pripremiti ilustraciju ovjeka prosijede kose s ruom u ruci i djeaka
u pozadini.
Uenici pokuavaju na osnovu ilustracije stvorit kratku priu. Navoditi ih i na savremena
zbivanja, ukazati na strah i nepovjerenje od nepoznatih ljudi.
Napomenuti uenicima da slijedi itanje s pauzama.
Na kolskoj tabli napraviti i tabelu za predvianje. Nakon svake stavke je dopunjavati
uenikim sugestijama.
Tabela za predvianje
ta stvarno mislite
da e se desiti?
Koje dokaze imate?
ta se uistinu
desilo?
1. dio
2.dio
3.dio
4. dio
5. dio
6. dio
7. dio
8. dio
9. dio
10. dio
11. dio
12. dio
13.dio
Refleksija
30
Ova faza e ustvari biti evokacija na narednom asu. Razviti diskusiju na osnovu unaprijed
pripremljenih pitanja.
Podjela pitanja kako bi se uenici pripremili za naredni as.
Kad se odvija radnja?
Gdje se odvija radnja?
Ko su glavni likovi?
Ko pria priu?
Objasni naslov prie?
ta predstavlja arena ptica?
ta ti misli o mjestu i vrijednosti umjetnika u savremenom drutvu?
Kakav je tvoj stav prema filmskoj umjetnosti?
Izdvoj lik koji ti se posebno dopao i objasni zbog ega.
Kako ti doivljava Fahru?
Jesi li oekivao/oekivala drugaiji kraj u prii?
Je li kraj drugaiji od onoga koji si predvidio/predvidjela?
ta je ostalo nejasno?
31
Nastavna jedinica:Odnosne zamjenice i nepromjenljive rijei u veznikoj slubi u

reenici
Razred:VIII
u oblasti pravopisa, shvatanje vanosti pravilnog pisanja, buenje saznanja da sve to se naui
bit e korisno
shvate da postoje odreena pravila u njihovom pisanju
Evokacija
Pomou tehnika inkvine i grozdova ponoviti gradivo o nepromjenljivim vrstama rijei i
odnosnim zamjenicama, proirujui uenike odgovore.
Npr.:
Odnosne zamjenice
pridjevske imenike
mijenjanje dopunjavanje vezivanje
u zavisnosloenim reenicama vre slubu veznika
ko, ta/to, koji, iji, kakav, koliki
prijedlozi
uzvici
Nepromjenljive
rijei
veznici
rijece/estice
Na grafofoliji ili panou postaviti neku neobinu ilustraciju na kojoj su upisane odnosne
zamjenice i zamjeniki prilozi. Traiti od uenika da sastave nekoliko reenica u kojima e
odnosne zamjenice i zamjeniki prilozi biti upotrijebljeni kao veznici.
Nakon toga objasniti uenicima kada su odnosne zamjenice u slubi veznika u reenici.
Objasniti i da funkciju veznika imaju i neki skupovi sastavljeni od rijeca, priloga, prilonih
izraza i veznika.
Refleksija
Uenici itaju odlomak Legenda o Ali-pai, stranica 123. zadnji dio i uoavaju reenice u
kojima su odnosne zamjenice i zamjeniki prilozi u slubi veznika i daju objanjenja vezana
za pravila.
32
Nastavna jedinica:Ernest Hemingway, Starac i more

potovanja, razvijanje moralnih principa, razvijanje i njegovanje ljubavi prema starijima i
iskusnijima, njegovanje ljubavi prema prirodi i njenim ljepotama,
situacije, uoavanje lirskih mjesta kao i uloge opisa u pripovijedanju dogaaja
projekta, grafoskop
Evokacija
Na osnovu etiri crtea koji su prezentirani na vidnom mjestu uenici priaju kratku priu. Na
crteima su: starac, amac, djeak, ajkula.
Ueniko prianje usmjeravati na ovjekovu hrabrost i natovjenost i odvanost, na starost
kao neminovnost koja donosi klonue, ali i ovjekovu pobjedu, insistirati i na neminovnosti
poraza kao i moralne ljudske pobjede.
Nakon toga slijedi najava cilja asa: Starac i more (odlomak)
Nakon izraajnog itanja odlomka, slijedi analiza u kojoj se moe koristiti tehnika: dijaloki
dnevnik koja se sastoji iz niza pitanja. Uenici itaju tekst i odgovaraju na pitanja, evo nekih
moguih:
Koliko se dugo starac borio s ogromnom sabljarkom?
Pronai opis ribe, ta ona moe da simbolizira, pronai citat.
Pronai opis ajkule koja napada starev ulov.
Ispii karakteristine crte linosti starca kao ribolovca i borca protiv udovine ajkule. Sjeti
se ime se bori.
Koje ope ljudske misli o borbi i ivotu, starac istie nakon svoje borbe s prirodom
Pronai i fiziki opis starca.
Dokai citatima kako starac pobjeuje glad i e.
Objasni njegov karakter na osnovu njegovog fizikog opisa: Na njemu je sve, osim oiju,
izgledalo staro, a oi su mu bile boje mora i sijale vedro i nepobjedivo.
Ispii i neke mudre misli o ivotu i ovjekovoj borbi u ivotu.
Iza ove uenike aktivnosti u kojoj oni mogu uraditi i par ilustracija, slijedi itanje i razgovor.
Refleksija
U ovom dijelu asa postaviti pitanje iz kojeg e razviti debata, pa e ovaj dio asa posluiti
na narednom kao evokacija.
Borba starca s vlatitom ljudskom odgovornou
Hrabrost i nadovjenost, odvanost ovjeka u borbi s prirodom
Ljudska tenja za sreom i uspjehom
Nastavna jedinica:Glagolski prilozi
33
Razred:VIII
Odgojni:razvijanje ljubavi prema bosanskome jeziku i shvatanja da je jezik odraz svijeta u
kojem ivimo
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja o prilozima; da uoe da
oni slue za obiljeavanje radnje stanja ili zbivanja, da glagolski prilog sadanji u reenici ima
slubu adverbijalnih odredbi obiljeavajui okolnosti pod kojom se vri radnja predikata.
Uoiti razlike glagolskog priloga sadnjeg i glagolskog priloga prolog.
Evokacija
Ponoviti znanja iz VII razreda o glagolskim prilozima. Uenici uoavaju glagolske priloge u
sljedeim primjerima:
Neki pjevaju zijevajui,
Drugi zijevaju pjevajui.
Neki vas ue muei,
Vi se muite uei.
Ja stigavi vidjeh,
i vidjevi stigoh,
te kao slavni Cezar
pobjedu digoh.
Nakon razgovora i otvorbi ovih glagolskih oblika najaviti cilj asa glagolski prilozi i suba u
reenici.
Na odabranim primjerima zajedno s uenicima uoavati glagoske priloge i njihovu slubu u
reenici.
Npr.:
Doavi kui, ervjakov ispria eni o svojoj nezgodi. Ona se prvo uplai, ali uvi da
Brialov nije na brzo se umiri otirui rukom lice.
Uavi u generalovu sobu za primanje, on ugleda mnogo molilaca, a meu moliocima i samog
generala , koji je ve primao molbe. Sasluavi nekolicinu, general upravi pogled na
ervjakova.
Tako je mislio ervjakov idui kui. Ja sam se izvinjavao zato to sam vas kihajui poprskao.
Nita ne videi, nita ne ekajui, on ustuknu prema vratima, izie na ulicu i ode posrui...
Doavi nesvjesno kui, ne skidajui mundir, lee na divan. General dreknu pomodrivi i
zadrhtavai na njega.
Refleksija
Nastojati da uenici uoe da glagolski prilog sadanji obiljeava neku okolnost pod kojom se
vri radnja predikata i da u reenici ima slubu adverbijalnih odredbi.
Glagolski prilog proli u reenici ima slubu adverbijalnih odredbi;obiljeava okolnosti
najee po vremenu, nainu, uzroku pod kojim se vri radnja drugoga glagola u reenici.
34
Evokacija
U ovom dijelu asa proitati pjesmu Oda starom mostu koju je napisao Rahimija.
Da bi taj grad ovjekovjeio - sultan Sulejman
Velianstven most je podigao.
Natprirodno, gornji i donji dio mu se spojio
Oko nebesa, toak sudbine, slino nije vidio.
U luku jednom Istok i Zapad povezani
Zdanje milou Boijom u dgu uvezani.
Temelji mu stameni poput elika
Na zemlji mu nema ravna ni slina.
Od bujica uvaju ga dvije kule nebesnice
S desna i s lijeva pouzdane straarnice.
S uenicima kratko razgovarati o pjesmi, historijskom trenutku koji je opjevan u pjesmi, o
Mostaru i Starom mostu i njihovoj svevremenosti.
Objasniti uenicima vanost Mostara i Starog mosta, njihovu autohtonost, kulturnu batinu,
oni su zasadi kulture i tradicije. Potvruju jedno vrijeme koje su stvarali nai ljudi, u njima je
kulturno naslijee stvarnosti i zaviajnosti.
Najaviti cilj asa.
Nakon interpretativnog itanja, analizirati pjesmu. Odrediti glavni i sporedne motive, temu,
ideju, osnovno osjeanje. Posebnu panju posvetiti formi pjesme.
Objasniti ta je gazel(a). Gazel je pjesma namijenjena za iskazivanje odreenih tema kao to
su: ljubav, ljepota , ivotna radost. Posebnu panju posvetiti katrenima i rimi.
Obratiti panju na pojam tarih. Objasniti ga uenicima i objasniti njegovu vanot kao
autentinog dokumenta koji svjedoi o gradnji mosta u prolosti. Ovaj tarih je ugraen u
temeljnom stubu mosta.
Refleksija
Izdvojiti stiske figure i objasniti njihovu ulogu.
35
Nastavna jedinica:Haiku poezija

Odgojni:Razvijanje ljubavi prema knjievnosti, sposobnost izraavanja dojmova, njegovanje
ljubavi prema japanskoj knjievnosti i njihovoj kulturi uope.
situacije, proirivanje pojmova iz teorije knjievnosti (haiuku poezija)
projekta, grafoskop
Evokacija
Iskoristiti neku od zanimljivih fotografija Japana i motivirati uenike da priaju o ovoj zemlji
i zanimljivostima koje su specifine. Napomenuti im da je u Japanu jo od najstarijih vremena
poznata vjetina savijanja papira, kojom se dobijaju najrazliitije figure, najee lijepi cvjetni
oblici. Ova vjeina rairena je u cijelom svijetu, ali nigdje nije dostigla takvo savrenstvo kao
u Japanu. Vjetina se zove origami. Treba kazati i da vjetinu u pisanju kratkih pjesama niko
jo nije tako usavrio kao to su to japanski pjesnici radili u davnoj prolosti i sada. Tako
najaviti i cilj asa: Haiku poezija.
Nakon interpretativnog itanja, analizirati pjesme. Objasniti pojam haiku poezije. Posebnu
panju posvetiti formi pjesme i izboru izraajnih postupaka.
Napomenuti da je bogata slikovitost posebno obiljeje ovih pjesama. Napomenuti da se ta
slikovitost postie profinjenim izborom pojedinosti na kojima gradi pojedine slike.
Neka izdvoje vizuelne pojedinosti iz svake pjesme. Izdvojiti i pjesme koje imaju originalni
motiv i one koje imaju najprofinjenija osjeanja.
Refleksija
U novije vrijeme sve vie pjesnika pokuava da pie haiku pjesme. Krajem septemra je u
zagrebu objavljena Antologija hrvatske haiku poezijeNepokoeno nebo. Uenike uputiti da
pronau i proitaju i zbirku haiku pjesama Zelene piramide.
Zadatak
Izvriti analizu i ovih haiku pjesama:
Ljeto
Jesen
Zima
utozeleni pauk
polako hoda
po crnoj rui.
Skoro crna
sve grimiznije
zrelo groe.
Dvije tri stijene

razbacane okolo
isueno polje.
36
Nastavna jedinica:Jednostavna neproirena i jednostavna proirena reenica

(besubjektna i neoglagoljena reenica)
Razred:VIII
kojem ivimo
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja o jednostavnoj
neproirenoj i jednostavno proirenoj reenici, da prepoznaju besubjektnu i neoglagoljenu
reenicu.
Evokacija
Uenici pet do sedam minuta samostalno sastavljaju i ipisuju u svojim sveskama jednostavne
Neproirene i jednostavne proirene reenice. Kada istekne vrijeme za ovu aktivnost itaju ih,
anajuspjelije ispisuju na kolskoj ploi . Uenici objanjavaju i gramatiko ustrojstvo reenica.
Nakon toga slijedi i najava cilja asa.
Napisati nekoliko reenica u kojima nema subjekta kao:
Grmi. Svie. Govori se. Vedri. Oblaa se. Sijeva. Tutnji. Smrkava se. Razdanjuje se.
Objasniti da se ovim reenicama kazuje da se neto u jedno odreeno vrijeme zbiva, ali se ne
moe tano rei emu se to zbivanje pripisuje i ta ga pokree; subjekt se u njima ne moe
odrediti.
Besubjektne reenice su reenice u kojima se po samome predikatu ne moe odrediti
subjekt.U njima predikat ne otvara mjesto subjektu, to znai da uz predikat ne moemo
postaviti rije u subjektu.
Napomenuti da ima reenica u kojima se i predikat izostavlja., tada govorimo o
neoglagoljenim ili eliptinim reenicama.
Predikat je esto neizreen jer je reenino znaenje jasno i bez njega jer ga moemo lahko
zamisliti:
A golub odjedanput strelimice djevojci na ruku. U to Mrgut s nevjestom u grad. A ona kroz
sporedna vrata u dvorite.
Ponekad se u reenici izostavlja glagolski dio imenskog predikata; ponekad se ni sloeni
glagolski predikat ne mora cijeli izrei.
Refleksija
U jakim uzbuenjima govorimo reenice od jedne rijei (bilo subjekt ili predikat) jer je tom
rijeju data cijela misao i govornikovo raspoloenje.
37
DECEMBAR
Nastavna jedinica:Samostalni reenini lanovi - predikat
Razred:VIII
kojem ivimo
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja o samostalnim i
nesamostalnim reeninim lanovima i predikatu ,jer uenici grade nova znanja na osnovu
prethodnih uvjerenja,tako e lake znati razlikovati proste od sloenih predikata, te uoavati
imenske predikate
Evokacija
Pomou tehnika inkvine ili grozdova ponoviti gradivo o samostalnim i nesamostalnim
reeninim lanovima.
Samostalni reenini lanovi
subjekt, predikat, objekt,

adverbijalne odredbe
Nesamostalni reenini lanovi
atribut i apozicija
Nakon uenikih prezentiranja najaviti cilj asa: Predikat

Na osnovu prikladnih primjera objasniti glagolski predikat i podjelu na proste i sloene.
Npr.:
On uuti. arka je ljubav zaokupila duu njegovu. On se borio. ivjeti bez nje ne moe. Ne
moe voditi djevojku bez oeva odobrenja. Ne smije navui na nju kletvu roditeljsku. Srce mu
to nije dalo. Ona se zbuni. Oduprijet se Ahmetu, najdraem na svijetu, nije mogla. Boljelo ju
je poi bez odobrenja. Ali as je doao. Ona se borila sama sa sobom. Ljudi su govorili, a on
je utio.Najedanput je vrisnula. Dola je ba na isti breuljak. Duboko se zadubila u misli.
Objasniti i imenski predikat. Napomenuti da je uvijek sloen i da je to spoj glagolske i
neglagolske lekseme.
Npr.:
Njeno lice je svijet najbolji. Luji je lijepo ispod haljinice. Njegov Jablan je najboji bak u
cijeloj okolini.Rudonja je vei od njega. Poljar je obina prialica. On je seoski starjeina.
Refleksija
Poslije ponavljanja novog gradiva i usvajanja novih pojmova objasniti uenicima i leksiko
jezgro kao i kopulativni glagol.
38
Nastavna jedinica:Rainer Maria Rilke, Na uglu

ljubavi prema lirskoj poeziji
situacije, proirivanje pojmova iz teorije knjievnosti (haiuku poezija)
projekta, grafoskop
Evokacija
Proitati pjesmu Kasna jesen Dobrie Cesaria, a nakon toga razgovarati o kasnoj jeseni, o
nekadanjoj najavi prvih mraznih dana i ulinim prodavaima kestena. Ili, donijeti neku
reprodukciju ili pak ilustraciju kasne jeseni, neto to e motivirati uenike da shvate slisao
pjesme koja e biti najavljena kao cilj asa.
Posve polako, u maglenom platu,
Jutros je ula u selo. Kroz batu
Prola je pored ocvalih lijeha,
Naoh je ispod snudenih streha.
List je za listom, dru od straha,

Poeo padat od njezina daha.
Otkrih je skritu u dimnjaku dima,
I uh je kako doziva zimu.
Nakon interpretativnog itanja, analizirati pjesmu.Odrediti osnovni ugoaj u pjesmi. Posebnu
panju posvetiti temi koju je pjesnik razradio nizom motiva. Obratiti panju na motiv
nagovjeaja zime u prvoj strofi. Nabrojati i ostale motive. Posebno se osvrnuti na broj stihova
u strofama koji je rijedak u lirskim pjesmama.Objasniti rime.
Refleksija
Proitati i ovu pjesmu o jeseni i kestenima, pa uporediti sve tri pjesme i pomou tehnike
Venov dijagrama nai slinosti i razlike.
uti list kestena
Kad zaari
jesen
svoje boje
kad otpadnu
slatki plodi
tad na palom liu
zagrljeni
lica
stiu
utim liem pokriveni
plodovi jeseni
ljubavlju zaneseni
umski kesteni
Na uglu
Kasna jesen
uti list kestena
39
Nastavna jedinica:Subjekt
Razred:VIII
kojem ivimo
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja o samostalnim i
nesamostalnim reeninim lanovima - subjektu, jer uenici grade nova znanja na osnovu
prethodnih uvjerenja
Evokacija
U ovom dijelu asa na grafoskopu ili kolskoj tabli izoiti pjesmu i pomoi uenicima da
izdvoje subjektei predikate, a nakon toga najaviti i cilj asa.
Zeba i golub
U zamku se jednom ulovila zeba.
Trzala se ona, otimala dugo,
A mlaahni golub, jadnici se rugo.
Sram te bilo, veli, da je bar u noi!
Ali usred bijela dana tako glupo proi!
Jasnoga mi neba,
To se moe desit samo ludoj zebi!
Ali vidi, u to
I ja sam se u zamku upleo i sputo.
Reci, gdje su sada rijei tvoje grube?
Tuemu se jadu, ne smij, moj golube.
Ponoviti jo jednom da se rije u nominativu kojoj predikat u reenici otvara mjesto naziva
subjekt, te da je subjekt imenska rije u nominativu koja se s predikatom slae u licu i broju.
Kazati da se u slubi subjekta najee javljaju :imenice, imenike zamjenice, brojne imenice,
zbirni brojevi, pridjevi, pridjevske zamjenice, redni brojevi.
Npr.:
U zamku se jednom ulovila zeba. (imenica)
Trzala se ona. (imenika zamjenica)
Trojica ih nisu mogla otpetljati dugo.(brojna imenica)
Dvoje se uplelo u zamku.(zbirni broj)
Mlaahni uvijek stradaju.(pridjev)
Ovaj je siv.(pridjevska zamjenica)
Drugi su mirno stajali na grani. (redni broj)
40
Objasniti da u slubi subjekta mogu biti i ostale vrste rijei.

Jutros je nepromjenljiva rije.
I je veznik.
Doavi je glagolski prilog.
Za je prijedlog .
itati je uivanje.
Refleksija
Ovaj dio asa se moe organizirati u vidu igre. Uenici smiljaju reenice u kojima e
upotrijebiti razliite vrste rijei u slubi subjekta. Mogu raditi u paru ili grupi. Moe biti i
takmiarskog karaktera. Nain igre i propozicije biraju uenici.
Moe im se dati i tekst pa da uoavaju razliite vrste rijei u slubi subjekta.
41
Nastavna jedinica:Mea Selimovi, Zlatna ptica

ljubavi prema nemonima i zezatienima, spoznati da su prijateljstvo, ljubav i odanost
najvanije ivotne vrijednosti
situacije, proirivanje pojmova iz teorije knjievnosti (retrospekcija, aforizam,)
projekta, grafoskop
Evokacija
Na vidno mjesto u kabinetu staviti pjesmu Enesa Kievia Velik kao dijete:
Zna li ta u ja postati
kada odrastem
za tvoju ljepotu svijete.
ja kad orastem, jako veliki,
ja u postati dijete.
Najljepe je kad odraste
a ostane djeji stvor,
pa svi misle da ssi velik
zato to si profesor.
to si dobar od imena,
strunjak za rakete a ne znaju da si velik
zato to si dijete.
Ma nosio je i uglavi
i sve fakultete,
kad odrastem jako velik,
ja u ostat dijete.
Moe biti pilot, rudar...

slavni pisac knjiga djetetu je svaki pos'o
Lagan kao igra.
Ova pjesma je divan povod za razgovor i pripremu najave cilja asa i obrade odlomka Zlatna
ptica.
Povezivati dijelove pjesme Enesa Kievia, dijaloge koje dervi vodi s plavookim djeakom.
Sve to ukomponovati i pitanjima za interpretaciju iz itanke stranica 119.
Posebnu panju posvetiti retrospekciji koja u ovom odlomku ima oblik prisjeanja glavnog
junaka na vlastitu prolost. Pronai ovaj dio pa ga obiljeiti. Nakon toga izdvojiti u tom dijelu
detalje koji stvaraju potpunu slkiku o derviu.
Naravno, vidno mjesto u interpretaciji predstavlja dio:
Tavan me stvarao, kao to me stvaralo i bezbroj drugih mjesta, susreta, ljud, nastajao sam u
hiljadama izmjena i uvijek mi se inilo...
***
A onda sam, uvijek nanovo, i neoekivano , nalazio tragove svega to je bivalo, kao ive
iskopine...
U zavrnom dijelu odlomka treba nai i formulisati univerzalnu poruku.
Refleksija
Tehnikom dvostruko voeni dnevnik izdvojiti aforizme, a onda to staviti na vidno mjesto u
razredu.
42
Nastavna jedinica:Slaganje subjekta i predikata -kongruencija

Razred:VIII
kojem ivimo, razvijanje smisla i potrebe za pravilnom upotrebom rijei u naem jeziku i
neophodnosti pravilnog izraavanja i pisanja
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja i zakonitosti u slaganju
subjekta i predikata
om dvostruko voeni dnevnik izdvojiti aforizme, a najuniverzalnije ispisati na panou.
Evokacija
Na tabli je ilustracija djeak i djevojice koji imaju nasmijana lica i koji zajedno itaju istu
knjigu. Ispod ilustracije pie: Oni su uvijek zajedno i slau se u svemu.
Razgovarati s uenicima o glagolu slagati se i njegovoj primjeni u svakodnevom razgovoru.
Onda najaviti i cilj asa i rei da se i u gramatici neko s nekim slae. To slaganje se naziva
kongruencija.
Udruujui se u reenici, rijei se prilagoavaju (adaptiraju) jedne drugima. To prilagoavanje
ogleda se u tome to se neke rijei s drugima potpuni slau u raznim gramatikim znaenjima
(u rodu, broju, padeu), pa zato i dobijaju odgovarajui oblik.
Zakonitost u jeziku da se rijei prilagoavaju drugima u nekim gramatikim kategorijama
naziva se kongruencija ili sronost.
Osnovna pravila objasniti na prikladnim primjerima tipa:
1. Preda mnom se, opet, planinskom dolinom, okruenom sa sviju strana brdima, rasula
sjerkasta, vlana magla, pa se s ove strane do mene, bjelasa i katkada na povrini lagano
zaleluja.
2. Lujo se ponosi .Njegov otac je bio vrijedan.
Posebnu panju posvetiti i posebnostima u kongruenciji tj. posebnim pravilima.
Refleksija
Na prikladnim primjerima provjeriti usvojena znanja o kongruenciji kao:
Raja su dola. Kako ste, raja? Ovo su moja raja. Raja su dobili neopravdane izostanke.
43
Nastavna jedinica:Ivo Andri, Knjiga

ljubavi prema nemonima i zezatienima, spoznati da je strah najvei ovjekov neprijatelj;
da su odgovornost i potovanje najvee ovjekove vrijedosti
situacije, proirivanje pojmova iz teorije knjievnosti (psiholoka karakterizacija lika)
projekta, grafoskop
Evokacija
Djetinjstvo je nekada oblak koji promine nebom na kojem ne ostavi trag svog putovanja,
nekada je mjesec koji je propustio da se ogleda u vodi nad kojom je proplovio, djetinjstvo je
ponekad kap kie koja se suvie brzo skliznula niz okno, nekad je trenutak koji se, nekom
zabunom, preodjenuo u vjenost. U svakom djetinjstvu je prisutan strah, nerazuman , esto
bezrazloan, li istinski duboki strah.
Ovako poeti as da bi se kod uenika izazvalo posebno psiholoko stanje kako bi lake
spoznali lik u djelu koji emo obraivati i kako bi to dublje mogli da zau u psiholoku
karakterizaciju lika.
Poslije interpretativnog itanja slijedi interpretacija. Pored navedenih pitanja za interpretaciju
iz itanke posebnu panju posvetiti sljedeem:
Zato pisac ne daje fiziki izgled djeaka?
Traiti od uenika da daju psiholoku karakterizaciju lika. Insistirati na prikazivanju
unutranjeg svijeta (osjeanjima, razmiljanjima, stanju svijesti). Posebnu panju posvetiti
reenicama koje ukazuju na njegovu duevnu borbu.
Svaku tvrdnju treba potkrijepiti citatima iz teksta, jer jasnou pieve rijei , ljepotu,
sugestivnost, nikada niko ne moe nadoknaditi parafraziranjem.
Insistirati i na kompoziciji prie: ta saznajemo iz uvoda, odrediti dio koji predstavlja zaplet,
uoiti kulminaciju i peripetiju.
Posebno se zadrati na dijelu koji predstavlja peripetija i dijelu raspleta i ukazati na promjene
u psiholokom stanju djeaka koje rasvjetljavaju djeakov karakter.
Refleksija
U djetinjstvu se dogaaju stvari koje zaboravljamo, ako ih ne elimo zadrati u sjeanju,
nekada kasnije iskrsnu kao bljesak munje, i brzo nestanu. Ponekad djetinjstvo i dogaaje ne
moemo istjerati iz svoga ivota, oni nas uvijek prate. Treba znati odgovoriti zato nas neki
kamenii iz ranog djetinjstva uljaju. Moda nam ova pria pokae neki put.
44
Nastavna jedinica:Objekt (prijedloni besprijedloni)

Razred:VIII
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja o objektu s prijedlozima
besprijedlonom objektu i njegovoj upotrebi
Evokacija
Sljedee stihove iz pjesme Tiica Vojislava Ilia koje trba pretvoriti u reenice i zadrati se na
slubi rijei. Posebnu panju posvetiti objektu, te najaviti cilj asa: Objekt (prijedloni i
besprijedloni.
Otvorio sam tamnicu
Vazdunoj robinji.
I pustih malu tiicu
Slobodi, rodbini.
I ona ode pevaju'
U gore zelene
K'o da se nebu dizaju'
Moljae za mene.
Na grafofoliji ili na tabli napisati sljedei tekst:
Kad god je Nasrudin-hoda slao aka po vodu, uvijek ga je najprije istukao pa mu tek onda
dao krag da donese vode. Ljudi su se tome udili, pa ga naposlijetku jedan njegov prijatelj
zapita:Zato ti, hoda, najprije istue aka, pa tek mu onda da krag u ruke? Tuem ga
da mi ne razbije krag. Jer kakva mi je hasna da ga tuem kad ve razbije krag?
Na primjerima ovih reenica uoiti pojam objekta i prelaznih glagola.
Na primjerima iz pjesme:
Zaprosio Alija
u majice Hajriju.
Ne da majka Hajrije,
Ve mu daje Sevliju.
Objasniti objekt u akuzativu, a i u genitivu kad znai dio neega ili kad stoji uz odrian
glagol.
Refleksija
Ponoviti o bliem objektu i najaviti da bosanskome jeziku postoji i dalji (neizravni objekt).
Ovo je ujedno i evokacija za naredni as.
45
Ponovo proitati tekst o Nasrudin-hodi. Paljivo proitati sljedee primjere:
pa mu tek onda dao krag
aku
ljudi su se tome udili

hodinom postupku
Odrediti koju slubu vre oznaene zamjenice odnosno imenice na koje se upuuju u ovim
primjerima.
Objasniti kad je dalji objekt besprijedloan. Dati primjere i za upotrebu objekta s
prijedlozima.
Npr.:
On se bojao zmije.
Oni misle na zaviaj.
Kapi kie ude za rijekom.
Mi se diimo naom domovinom.
Ljudi su razgovarali o Nasrudinu.
Refleksija
Na sljedeem tekstu provjeriti koliko su ueniciusvojili znavnja o objektu.
Radnike treba uvaavati. Radnici sainjavaju dio ovjeanstva. Radnici su stvorili svijet. Oni
su sagradili gradove, podigli mnogobrojne zgrade, uveli vodovod. Oni su rairili kulturu po
cijelom svijetu. Pronali tampu, izmislili barut, prebacili mostove preko rijeka. Oni su
ustanovili da se od sojinih bobica moe napraviti mnogo hranljivih jela.
Plan table
Objekt (blii ili izravni)
Pokazuje na kome ili na emu se vri radnja;
Glagoli koji otvaraju mjesto za blii objekt su prijelazni glagoli.
Blii objekt pored oblika akuzativa moe imati i oblik besprijedlonoga genitiva (partitivni i
slavenski genitiv).
Dalji (neizravni) objekt je onaj koji je u zavisnom padeu, osim akuzativa bez prijedloga,
slavenskog i dijelnog genitiva. Glagol koji mu otvara mjesto je neprijelazni glagol.
46
JANUAR
Nastavna jedinica:Adverbijalne odredbe
Razred:VIII
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja o adverbijalnim
odredbama za namjeru, pogodbu, doputenje, posljedicu i njihovoj upotrebi u reenici
Evokacija
S uenicima ragovarali o adverbijalnim odredbama. Pomenutu da postoji i drugi naziv, ato je
priloke oredbe (prilone oznake). Neka objasne naziv: zato priloke (prilone) i zato
odredbe, azato oznake?
Nakon toga na kolskoj tabli ili grafofoliji napisati tekst u kojem e uenici uoavate
adverbijalne odredbe, one koje su uili.
Ona dolazi polako, na prstima uzlazi uz bregove, promie pored ivica, pue kroz potoke,
polako i niko je ne vidi, obie kukuruzita, penje se na voke, porumeni svaku jabuku redom,
aljive oboji u plavo kao nebo. U Malikoj ona najprije oboji lie i bujad u uto, onda u
rumenouto, a onda pone list po list sputati na tle. Onda preleti preko livada, otave od toga
dobiju tamnomodru boju, obie kukuruzita ponovoi uvede u njih berae, obie voare i penje
po vokama trgae, a pos ljive dovede ljude s motkama i sepetima. Onda vie ne ide na
prstima nego se razigra, raspjeva, skae i vriti, vrisak se klie niza strane i lepra prostranim
kukuruzitima i nepreglednim modrim ljivicima.
Najaviti cilj asa adverbijalne oznake za namjeru, pogodbu, doputenje i posljedicu.
Objasniti da adverbijalne odredbe mogu oznaavati sve okolnosti predikatne radnje.
Na prigodnim primjerima objasniti adverbijalne odredbe za namjeru, pogodbu, doputenje i
posljedicu.
Npr.:
Moj unuk ide u igraonicu radi igranja. Na Panonsko jezero odlazimo radi kupanja. Nadir tri
do iznemoglosti. Smijalismo se do suza. Zario mi je nokte do bola. Usprkos skupoi pijaca je
puna. Oni se dre ponosno kraj sve nevolje. Svake subote odlazimo u sarajevo radi kupovine
udbenika. Usprkos mirovanju meni je sve gore.
Refleksija
Uenici sastavljaju reenice u kojima e biti upotrijebljen adverbijalne odredbe za namjeru,
doputenje, posljedicu i pogodbu, a onda na osnovu tih reenice osmiljaju ilustracije. Na
kraju asa na tabli napisati i nekoliko primjera u kojima e biti upotrijebljena adverbijalna
odredba za uzrok. Cilj da uenici uoe razlike uzroka i namjere.
47
Nastavna jedinica:Enver olakovi, Legenda o Ali-pai

ljubavi prema nemonima i nezatienima, spoznati da dobrota i potenje nadvladaju sve u
ivotu, te da dobrota, poslunost i potenje bivaju nagraeni i da su to prave ljudske
vrijednosti.
situacije, proirivanje pojmova iz teorije knjievnosti (psiholoka karakterizacija lika)
projekta, grafoskop
Evokacija
Za obradu ovog odlomka pripremiti uenike ranije. Dogovoriti se s jednom grupom koja e
dramatizirati jedan odlomak iz romana Legenda o Ali-pai.Izvesti dramatizaciju u kabinetu.
Nakon izvoenja i iznoenja dojmova najaviti cilj asa.
Druga mogunost: ispriati neku legendu vezanu za mjesto u kojem ivimo.
Nakon interpretativnog itnja slijedi inerpretacija.
Za obradu ovog odlomka koristiti tehniku dijaloki dnevnik. Uenici rade individulano ili u
grupi. Odgovaraju na pitanja iza odlomka u itanci stranica 126 i 127. Ovaj zadatak su
uenici takoer dobili nekoliko dana ranije.
Sada, na asu uenici itaju svoje odgovore, postavljaju jedni drugima pitanja, dopunjavaju,
iznose svoje miljenje, brane svoje stavove. itaju i pitanja za koja nemaju odgovor ili nisu
sigurni da su dobro odgovorili. Kada se rijee sve nedoumice, nastupaju i ostale grupe.
Posebnu panju obratiti na grupu koja je odabirala citate i davala svoje konmentare jer ti citati
ustvari i najbolje oslikavaju glavni lik i sadre vane poruke. Tuma likova je uenik koji je
takoer imao ozbiljan zadatak. Traga za rijeima je uenik koji je pronalazio manje poznate
rijei, zbunjujue, zanimljive ili vane rijei u odlomku. ita ih i daje objanjenja.
Vezista je uenik koji pronalazi vezu izmeu ovog odlomka i vanjskog svijeta. Ovdje razviti
diskusiju jer e i ostali uenici imati ta rei.
Refleksija
Ilustratori izlau svoje radove, uenici ih komentiraju.
48
Nastavna jedinica:Atribut i apozicija

Razred:VIII
neophodnosti pravilnog izraavanja i pisanja atributa i apozicije
Obrazovni: angairati uenike da sami dou do odreenih spoznaja o atributu i apoziciji
Funkcionalni:razvijanje sposobnosti miljanja i poreenja , zakljuivanja
Evokacija
Znamo ih odranije. Zovemo ih nesamostalnim reeninim lanovima. Objasni zato?
Zato atribut ne nazivamo subjektovim dodatkom?Koji atribut nazivamo kongruentnim, a koji
nekongruentnim? Objasni i naziv atributivi.
Na grafoskopu ili tabli ispisati sljedee stihove Enesa Kievia.
Probudi me suce u nekom drugom meni.
U njemu ne rasani, ozari oplemeni.
Napoji rosom moje edne zjene.
Jo jednom gledam jutra tvoja plava.
Jo jednom pijem iz nebeskog vra.
Zebnjom mrtva mrava diem trave snene.
U zlatnome prahu bistrog vida voda ronim biser tajne bezdanoga svoda.
Na ovim primjerima objasniti kongruentni i nekongruentni atribut.
Na primjerima: ptica lastavica, student Adnan, grad Tuzla, rijeka Neretva i sl. objasniti i
atributive.
Stihovi pjesnika Gustava Krkleca mogu pomoi u objanjavanju pojma apozicije.
Rijeka umi, buja, raste, pjeni se,
dobra rijeka, erka gorskih izvora,
dobra rijeka, sestra rodnih obala,
dobra rijeka, majka modrih livada.
Refleksija
U slubi atributa najee su imenice i pridjevi.Uenici sastavljaju reenice u kojima e
upotrijebiti imenice i pridjeve u slubi atributa
49
Nastavna jedinica:Dara Sekuli, Majka

Odgojni:Razvijanje ljubavi prema knjievnosti, njegovanje ljubavi prema majci
situacije, proirivanje pojmova iz teorije knjievnosti
projekta, grafoskop
Evokacija
Uenici e u ovoj fazi koristiti tehniku inkvina, pisat e o lirskoj pjesmi i pokazati koliko
znaju.
Npr.:
lirska pjesma
osjeajna, njena
slikanje, doivljavanje opisivanje
lirska pjesma je zasebno djelo umjetnosti rijei
lirika
Tehnika dvostruko voeni dnevnik
Uenici e u tabelu upisivati stihove ili samo rijei ove neobine pjesme i davati svoje
komentare.
Npr.:
CITATI
Vee:suho bilje
Oi pepeo.
KOMENTARI
Kada zavre s radom, uenici itaju svoje zabiljeke.Slijedi dopunjavnje, korigovanje,

uoavanje slinosti i razlika. Nakon toga zajedniki uokviriti interpretaciju.
Refleksija
Svaki uenik kai po jednu reenicu o temi koju smo danas obraivali. Npr.: Obraivali smo
lirsku pjesmu. Lirske plesme su...
50
51
52
53
Prije obrade nastavne jedinice

Motivacija:
Predloila bih nekoliko interesantnih motivacionih rjeenja:
nekoliko asova prije obrade ove pjesme omoguiti djeci da sasluaju
nocturno Frederika opena. To je mirna melodina muzika uz koju
se moemo otisnuti u svijet sanjarenja i mate. Ova klavirska
minijatura doarava mirnu no i snaan osjeaj kompozitora.
Spontana je, emotivna i obuhvata cjelokupnu skalu ljudskih
osjeanja. Nocturno je romantiarsko opisivanje nonih sanjarenja o
nedostinoj srei
nakon sluanja ove melodine i skladne izvedbe zamoliti uenike da za
naredni as donesu ilustracije, pjesme i prie koje su nastale kao
rezultat reagovanja na pjesmu (uenici mogu donijeti i sijalice u boji i
sve drugo to moe u uionici doarati ljepotu noi i time ukrasiti
uionicu - napraviti ugoaj noi u timungu tihe veeri i sanjalakog
raspoloenja)
nauiti napamet i neku drugu Matoevu pjesmu.
54
Ciljevi:
blii ciljevi:
otkrivanje smisla za lijepo, lagano i skladno u Matoevoj poeziji
buenje smisla za otkrivanje i uouvanje svjee neobine rijei koja je
esto u upotrebi ovoga pisca
upoznavanje djece sa ivotom u neposrednom dodiru sa prirodom
dalji ciljevi:
buenje doivljajno-spoznajnih reakcija, njegovanje senzibiliteta za
poeziju, podsticanje stvaralake mate, provjeravanje elementarnih
znanja o motivima, temama, lirskim slikama/ cjelinama, uoavanje
osnovnog osjeanja i ugoaja,
uoavanje stilskih figura kao i usvajanje novih pojmova iz teorije
knjievnosti (asonanca)
ocjenjivanje, resurse i vrijeme kao i grupisanje izaberite prema svojim
eljama i mogunostima
vano je da nastavnik djecu pouava srcem i s uvjerenjem da e
uenici itati i raditi zadatke koje su postavljeni pred njih iz
zadovoljstva i da e reagovati na njih i biti svjesni da e sadraj
nastavne jedinice koju obraujemo biti koristan u njihovom ivotu.
Pouite ih da misle.
55
Obrada nastavne jedinice

Evokacija
U ovoj fazi asa uenici su ativno angairani oko prisjeanja svega to
znaju, a to e biti vano za temu o kojoj elimo razgovarati.
U ovoj fazi asa uenici preispituju vlastito znanje na koje e moi
nadgraditi novo jer je proces uenja ustvari povezivanje poznatog sa
novim.
Tehnika-grozdovi (cilj-podsticanje uenika da razmiljaju o neemu to
su ve uili, a moe im posluiti i kao nain graenja novih
asocijacija ili novih spoznaja.
vrste lirskih pjesama
sonet
stilske figure
rima
nona tiina
56
Tehnika-slagalica II
Ovo je tehnika kooperativnog uenja.
Podijelite uenike u etverolane ili petolane grupe na
osnovu slika o noi koje ste unaprijed uradili ili na neki
drugi nain. Svi uenici itaju pjesmu uz tihu muziku:
Nocturno Frederik open
Razdijelite razliite ekspertne liste svim lanovima grupe.
Ekspertna lista sadri pitanja prema kojima se ravnaju
uenici dok itaju pjesmu.
57
Pitanja za ekspertnu listu 1

No ima svoju ljepotu i sjaj. Tematski je podijeljena
u tri osnovna motiva: vizuelni, muziki i
mirisni.Pokuaj izdvojiti tri motiva koji
dominiraju u vizuelnoj slici noi.
Izdvoj sada i tri motiva koji dominiraju u strukturi
muzika slike koji daju sanjalaki karakter. Koja
raspoloenja u tebi budi ova pjesma?
Pjesnik nastoji i da ulom mirisa doara sliku
noi.Dva su detalja. Uoi ih.
58

Izdvoj akustike i vizuelne slike u pjesmi.
Koji stihovi otkrivaju povezanost akustikih i
vizuelnih slika?
Zvune slike noi Mato je ostvario pomou
onomatopeje. Pronai ih u treoj i etvrtoj
strofi.
59

Pronai primjere za aliteraciju.Oni takoer
doprinose osvarivanju zvune slike noi.
I asonanca je zvuna figura ( od lat.
assonarezvuati u skladu) ponavljanje
istih samoglasnika u uzastopnim
rijeima;pri tome je zvuni efekt vei ako
se ponavljaju naglaeni samoglasnici.
Npr.: (mOnOtOne... S Uzdahom tUge
dUge Ubogi moli pUk).
Pronai u pjesmi primjere za asonancu.
60

Izdvoj i sve eliptine reenice u pjesmi.
Objasni njihovu ugoajnu ulogu u pjesmi.
Koja intimna pjesnikova osjeanja
prepoznaje u ovoj pjesmi?
Navedi i osjeanja koja je u tebi pobudila
ova pjesma.
61

Kakav je raspored i broj strofa u Notturnu?
Kako se zove takva forma lirske pjesme?
Posebnu zvunost stiha i ritma Mato je
ostvario rimama. Koji se stihovi rimuju u
katrenima? Kako se naziva ova rima?
Obrati panju i na tercete. Koji se stihovi
ovdje rimuju. Kako nazivamo ovu rimu?
62
Kada svi uenici zavre sa itanjem i

pisanjem odgovora, formiraju se ekspertne
grupe koje razmatraju pitanja i odgovore.
Kada usaglase stavove, vraaju se u svoje
matine grupe. Svaki uenik prezentira ta
je nauio u ekpertnoj grupi.
Nastavnik uestvuje u radu matinih i
ekspertnih grupa: objanjava, pomae,
usmjerava, provjerava.
63
Refleksija
U ovom dijelu asa uenici sastavljaju tabelu
u kojoj su najvaniji pojmovi koje su nauili
dok su interpretirali pjesmu.
64
Zakljuivanje
Nastavnik zajedno sa uenicima ponavlja
ono to je bitno;vrstu lirske pjesme,
ugoaje, osnovno osjeanje, temu, ideju,
stilska sredstva, posebno asonancu,
ritminost.
Imajte na umu da se naueno brzo
zaboravlja i da pamenje postiemo
jedino savjesnim i originalnim
ponavljanjem.
65
Poslije obrade nastavne jedinice

Nakon obrade nastavne jedinice slijede
dodatne aktivnosti kojima se ona proiruje;
vie e saznati o Matoevoj poeziji i o
ivotu i radu Frederika opena.
Uenici e uraditi domai zadatak koji se
nalazi na 56.stranici.
66
67

Pripreme Za Viii Razred

Transféré par

Informations du document

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Pripreme Za Viii Razred

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

1

PRIPREME ZA VIII RAZRED

Nakon itanja traiti od uenika da objasne pravo i preneseno znaenje rijei.

Nastavna jedinica:Veliko poetno slovo u imenima drutava, organizacija,

( to je oznaka da je informacija suprotna ili razliita od onog to je uenik znao

( to je oznaka koja je nova za uenika)

Homonimi koji se jednako piu, ali se ne izgovaraju isto, zovu se raznozvunice.

Nastavna jedinica:Amenofis Ehnaton, Himna suncu

Divno plavo nebo

Neka je uenici pokuaju uvjebati na asovima muzike kulture.

Antonimi se mogu tvoriti i pomou negacije:

Nastavna jedinica: Vesna Parun, Kad sunce umiva oi

O Fudijama, tvoju ljepotu

koji? iji?kakav? koliki?

upotrebljavaju se u ulozi pitanja slue da se neto dozna

ko? ta? = upitne imenike zamjenice

Koju knjigu ita?

upitne pridjevske zamjenice

koji, iji, kakav, koliki

imaju atributsku slubu

ponaaju se kao imenice i zauzimaju mjesta svojstvena

Nastavna jedinica:Uloga povratne i peisvojne zamjenice u reenici

Objasniti znaenje i upotrebu prisvojne zamjenice svoj, svoja, svoje.

Nastavna jedinica: Erih Ko, Ujka-Filip

Nastavna jedinica: Pravopis pisanje i izgovor prijedloga, priloga, veznika i

i, ili, dok, ali, pa,

da, ne, sigurno,

Nastavna jedinica: Pravopis pisanje neodreenih zamjenica i prijedloga i zamjenica i

neko, neto, nekoji, nekoja,

Nastavna jedinica:Jacques Prevert, Za tebe ljubavi moja

Nastavna jedinica:Pravilna upotreba prijedloga uz pojedine padee

Primi te njeno za ruku,

Pod pazuhom ljeta

Oku bistrom ne vjeruje

to niko, pjesma, neumorno radi:

to krila nema okrilati,

Nastavna jedinica:Slavko Kolar, Breza

Nastavna jedinica:Film igrani film, vrste igranih filmova

Nastavna jedinica:Jednostavni i sloeni prijedlozi

Nastavna jedinica:Mirko Kova, Sjeanje na arenu pticu

Koje dokaze imate?

Nastavna jedinica:Odnosne zamjenice i nepromjenljive rijei u veznikoj slubi u

Nastavna jedinica:Ernest Hemingway, Starac i more

Nastavna jedinica:Haiku poezija

Dvije tri stijene

Nastavna jedinica:Jednostavna neproirena i jednostavna proirena reenica

subjekt, predikat, objekt,

Nesamostalni reenini lanovi

Nakon uenikih prezentiranja najaviti cilj asa: Predikat

Nastavna jedinica:Rainer Maria Rilke, Na uglu

List je za listom, dru od straha,

uti list kestena

Objasniti da u slubi subjekta mogu biti i ostale vrste rijei.

Nastavna jedinica:Mea Selimovi, Zlatna ptica

Moe biti pilot, rudar...

Nastavna jedinica:Slaganje subjekta i predikata -kongruencija

Nastavna jedinica:Ivo Andri, Knjiga

Nastavna jedinica:Objekt (prijedloni besprijedloni)

ljudi su se tome udili

Nastavna jedinica:Enver olakovi, Legenda o Ali-pai

Nastavna jedinica:Atribut i apozicija

Nastavna jedinica:Dara Sekuli, Majka

Kada zavre s radom, uenici itaju svoje zabiljeke.Slijedi dopunjavnje, korigovanje,

Prije obrade nastavne jedinice