AKCIONI PLAN

PREVENCIJE MALOLJETNIKOG PRESTUPNITVA

I PRIMJENE ALTERNATIVNIH MJERA U GRADU BANJOJ LUCI
za period 2015.-2017. godine

2
ANALIZA STANJA MALOLJETNIKOG PRESTUPNITVA
I PRIMJENE ALTERNATIVNIH MJERA U GRADU BANJALUCI

SADRAJ
Uvod Proces i metodologija

strana 2.

Maloljetniko prestupnitvo u Bosni i Hercegovini

strana 3.

Analiza stanja u Gradu Banjaluci

strana 8.

Na osnovu u posljednjih nekoliko godina nauenih lekcija i iskustava o stanju i

problematici maloljetnikog prestupnitva u BiH, UNICEF BiH je pokrenuo inicijativu za
realizaciju projekta pod nazivom Zatita djece izloene riziku i djece u kontaktu sa zakonom
u BiH Pravda za svako dijete (u daljem tekstu: Projekat) u esnaest lokalnih zajednica u
BiH: Banjaluka, Biha, Bijeljina, Brko Distrikt BiH, apljina, Doboj, Istono Sarajevo,
Kozarska Dubica, Livno, Mostar, Prijedor, Sarajevo, Travnik, Trebinje, Tuzla i Zenica.
Partneri UNICEF-u, u realizaciji ovog Projekta su NVO Biro za ljudska prava iz
Tuzle, Centar za istraivanje politike suprostavljanja kriminalitetu iz Sarajeva i Centar za
ljudska prava iz Mostara.
Projekat, kao i u njegovoj prvoj fazi, finansiraju vicarska razvojna kooperacije (SDC)
i vedska razvojna Agencija (SIDA).
Osnovni cilj Projekta je dalje osnaiti reformu sistema maloljetnikog pravosua u
BiH u skladu sa meunarodnim standardima.
Prva faza realizacije Projekta u Banjaluci je izrada Akcionog plana prevencije
maloljetnikog prestupnitva i primjene alternativnih mjera u Gradu Banjaluci (u daljem
tekstu: Akcioni Plan).
Akcioni plan pripremaju, uz strunu pomo i asistenciju osoblja Biroa za ljudska
prava iz Tuzle, lanovi radne grupe za implementaciju Projekta Pravda za svako dijete,
koji je 05. decembra 2014. godine svojim rjeenjem formirao gradonaelnik Banjaluke.
lanovi banjaluke Radne grupe su:
1. Ljiljana Radovanovi , savjetnik koordinator za drutvene djelatnosti, Grad
Banjaluka,
2. Milenko Malinovi, ef Odsjeka za obrazovanje, zdravstvo i socijalnu zatitu, Grad,
3. Bojan Zec,
JU Centar za socijalni rad, Banjaluka,
4. Snjeana Vuksan,
JU Centar za socijalni rad, Banjaluka,
5. Mladen Goli,
psiholog, JZU Dom zdravlja, Banjaluka,
6. Tatjana Ninkovi,
okruni tuilac, Okruno tuilatvo, Banjaluka,
7. Miroslav uri,
ef Odsjeka za suzbijanje maloljetnike delinkvencije u Sektoru
kriminalistike policije Centra javne bezbjednosti Banjaluka,
8. Dragan Uletilovi, sudija za maloljetnike Osnovnog suda Banjaluka
9. Nada Rosi,
pedagog, Poljoprivredna kola Banjaluka,
10. Gordana Janji,
psiholog, Osnovna kola Dositej Obradovi, Banjaluka,
11. Nada aji,
KPZ Tunjice, Banjaluka
12. Maa Mirkovi,
Udruenje graana Nova generacija, Banjaluka, i
Udruenje graana Pro familia, Banjaluka.
13. Nikola Doronti,

Radna grupa imenovana je na period od dvije godine, sa zadacima:

- da sarauje sa UNICEF BiH i UG Biro za ljudska prava iz Tuzle na implementaciji
Projekta Pravda za svako dijete na jaanju sistema prevencije maloljetnike delinkvencije,
kao i stvaranja uslova za primjenu alternativnih mjera pri postupanju sa djecom koja su u
sukobu sa zakonom u lokalnoj zajednici, sa ciljem njihove rehabilitacije i reintegracije u
drutvo;
- da obezbijedi implementaciju aktivnosti iji je cilj promocija prevencije maloljetnike
delinkvencije i
- da obezbijedi integrisani multisektorski pristup realizaciji projekta.
Rjeenjem Gradonaelnika od 05.05.2015. godine, promijenjen je koordinator grupe i
imenovana Dajana Jaglica uki, diplomirani socijalni radnik iz Centra za socijalni rad Banja
Luka. U radu grupe uestvovali su i Maja Zimonja, diplomirani psiholog zaposlen u KPZ
Tunjice i Drako Valan, samostalni struni saradnik za djeiju zatitu, socijalnu i populacionu
politiku.
1. U V O D
1.1.

Proces i metodologija

Najvanije aktivnosti koje bi trebale biti navedene u tabelarnom dijelu Akcionog plana, su:
senzibilisati javnost o znaaju primjene alternativnih mjera,
razviti sistemsku primarnu prevenciju maloljetnikog prestupnitva u Gradu
Banjaluci,
unaprijediti infrastrukturu i stvarati uslove za primjenu alternativnih mjera,
unaprijediti znanje i vjetine profesionalaca koji rade na primjeni alternativnih mjera,
te provode mjere prevencije maloljetnikog prestupnitva,
ojaati postojee resurse za terapijski rad,
uspostaviti praenje i koordinaciju svih aktivnosti u okviru akcionog plana.
Akcioni plan se radi u skladu sa HRBAP metodologijom (HRBAP Human Rights
Based Approach to Programming), koja stavlja na prioritetno mjesto realizaciju djeijih prava
u skladu sa Konvencijom o pravima djeteta.
Metodologija je UNICEF-ova, modifikovana na bosanskohercegovake specifinosti u
okviru Projekta Zatita djece izloene riziku i kontaktu sa zakonom u Bosni i Hercegovini i
koristi se i u Projektu Pravda za svako dijete (u daljem tektu: Projekat).
Kljuni aspekt pristupa razvoju jeste odgovornost. Sa stajalita ljudskih prava,
pojedinci ili grupe su nosioci odreenih prava, dok su institucije i vlasti, kao nosioci dunosti,
odgovorni za potovanje, realizaciju i zatitu tih prava. Ovakav pristup planiranju koristi
smjernice i naela ljudskih prava za potrebe izgradnje kapaciteta i njihovog funkcionisanja.
Svim relevantnim institucijama u Banjaluci dostavljeni su upitnici
vremenski okvir u kome je potrebno dostaviti popunjene upitnike. Projektni
ljudska prava (u daljem tesktu: Projektni tim) odrao je u januaru i februaru
vie sastanaka u institucijama koje se bave djecom i maloljetnicima, radi
HRBAP matrica.

i dogovoren
tim Biroa za
2015. godine
popunjavanja

Popunjeni HRBAP upitnici i matrice relevantnih podataka o djeci i maloljetnicima u

Gradu Banjaluci, dopunjeni Strategijom razvoja Grada Banjaluka u periodu 2007 2015.
godine, te Omladinskom politikom Grada Banjaluke za period 2013.-2017, omoguili su
izradu nacrta dokumenta, koji Radna grupa treba da analizira, dopuni i usvoji na jednom ili
vie svojih sastanaka.

4
Izradi Akcionog plana prethodila je Analiza stanja maloljetnikog prestupnitva u
Banjaluci. Iz nje bi se trebali uoiti eventualni nedostaci u pojedinim segmentima, a koje je,
takoe eventualno, mogue bez velikih rashoda otkloniti, da bi se prevencija maloljetnikog
prestupnitva dovela na upravljivi nivo.
1.2.

Maloljetniko prestupnitvo u Bosni i Hercegovini

Maloljetniko prestupnitvo moe se operativno definisati kao drutveno nepoeljno i

neprihvatljivo ponaanje i/ili postupci, koje ine djeca pojedinci ili grupe (do 14 godina
starosti djeca, izmeu 14 i 16 godina mlai maloljetnici, izmeu 16 i 18 godina stariji
maloljetnici, a koje drutvo i njegovi organi vlast i ustanove (zakonom ili drugim javnim
dokumentima) propisanim mjerama i postupcima predupreuju i/ili kanjavaju, u rasponu od
policijskog upozorenja do maloljetnikog zatvora.
Predupreivanje prevenciju maloljetnikog prestupnitva obino dijele na primarnu
prevenciju odvraanje sve djece, pa i adolescenata od situacija u kojima mogu poiniti
delikt (tako to e se, na primjer, baviti 'neizazovnim' aktivnostima), i formiranje njihovih
stavova (vaspitavanje) da, i ako dou u iskuenje, svjesno izbjegnu injenje prestupa;
sekundarnu prevenciju, koja je u osnovi ista kao i primarna, samo to je fokusirana na
takozvane ranjive grupe mladih, odnosno mlade natprosjeno izloene izazovu delinkvencije
(djeca iz degradiranih porodica, djeca sklona drutveno neprihvatljivim ponaanjima, djeca
rtve nasilja, i tako dalje, zanemarivi pri tom rizike takvog grupisanja djece) i tercijarnu
prevenciju, odnosno mjere i postupke koji e maloljetne delinkvente odvratiti od ponavljanja
delikta, istog ili drugog. U tom smislu, mjere sankcija najvaniji su, mada ne i jedini dio
tercijarne prevencije.
Idealna prevencija maloljetnike delinkvencije bila bi drutvo koje je uspostavilo sve
oblike socijalne zatite, odnosno koje stimulue solidarnost i zdrav takmiarski duh, bez
stvaranja drutvenih razlika. Izgradnja takvog drutva je dugotrajan i naporan proces, sa vrlo
mnogo faktora, segmenata i aspekata. Moe se rei da nijedna drava svijeta nije izgradila
takvo drutvo.
Ali injenica, da su na tome putu brojna drutva uspjeno odmakla, namee potrebu da
Bosna i Hercegovina, tamo gdje je to mogue i dostino (i pored ogranienja, proizalih iz
poratnog naslijea i drutvenih i ekonomskih tekoa u kojima se zemlja nalazi), ubrza
izgradnju sistema i mjera prevencije maloljetnike delinkvencije. Jer kada bi svaka institucija
ekala na idealne uslove za vrenje svoje misije, pitanje je da li bi ih ikada doekala. Bosnu i
Hecegovinu na to upuuju i brojni meunarodni sporazumi, konvencije i drugi obavezujui
dokumenti i propisi, koje je drava prihvatila.
Poznato je da je, meu zemljama u tranziciji, u Bosni i Hercegovini svaki socijalni
proces, a pogotovo progres komplikovaniji i usporeniji, zbog brojnih optepoznatih razloga.
To se, svakako, odnosi i na proces prevencije maloljetnike delinkvencije. Ali tano je i to, da
maloljetnika delinkvencija nije nova pojava, da zemlja ima dugogodinje iskustvo u
hrvanju sa njom, da postoje neophodne institucije iji je to vaan, nekima od njih i jedini
zadatak. Ako ne postoje na nivou drave, postoje na nivou entiteta i propisi, koji se kroz
praksu popravljaju i prilagoavaju i potrebama, i pomenutim meunarodnim dokumentima, i
dobrim praksama u regionu i ire. To, to bi se lake rjeavala delinkvencija mladih u
bogatijem, organizovanijem i zaposlenijem drutvu, ne umanjuje obavezu da se efikasnije i
bolje iskoriste sredstva i postupci koji ve postoje. Naprotiv, upravo bolje koritenje
postojeih resursa doprinos je izgradnji drutva kakvo bismo eljeli za svoju djecu.
Prema podacima entitetskih zavoda za statistiku, u 2013. godini na 1.000 mladih od 14
do 18 godina starosti, u Federaciji BiH bilo je 4,96 prijavljenih delinkvenata, a u Republici

5
Srpskoj 5,18. Te godine broj maloljetnih delinkvenata opao je u odnosu na prethodnu, 2012.
godinu i vratio se na prosjek od oko 900 prijavljenih u oba entiteta godinje, to je 5 od 1.000
mladih tih godina ivota. Moglo bi se stoga rei da maloljetnika delinkvencija danas u BiH
nije dramatian, ali jeste jedan od sloenijih problema, s obzirom na njene dugorone
posljedice. Takoer, ne trebamo zanemariti da postoji i crna brojka, budui da nerijetko
imamo zatakavanje poinjenih dijela od strane kole, roditelja, privatnog sektora i lokalne
zajednice.
Za ukupnu prevenciju maloljetnike delinkvencije prva i osnovna institucija je
porodica u kojoj maloljetnici ive. Sve je u redu kada je ona dovoljno snana da njihovu
moguu delinkvenciju sprijei, suzbije, eventualno sanira i ne dozvoli recidiv. Savreni uslovi
za maloljetniko prestupnitvo nastaju kada je porodica slaba i ugroena.
Sljedea kljuna institucija je kola, osnovna i srednja, koju daleko najvei broj
maloljetnika, pa i delinkventi, pohaaju. To, pored ostalog, znai da, pored uenja, mladi u
koli trebalo bi da imaju i mogunosti da organizovano i sa drugovima provode i upranjavaju
svoje slobodno vrijeme; sport, hobije, kulturne potrebe i drugo. kola je presudna i zbog toga
to, ako porodica ne vri svoju vaspitnu ulogu, onda kola postaje rezervna porodica, koja
ne smije omanuti. Stoga je izuzetno vano da oni koji rade sa djecom budu to bolje upoznati
sa teorijom i praksom prepoznavanja devijantnog ponaanja i tehnikama (i sredstvima) za
njegovu prevenciju i prevladavanje.
(Znatno manju ulogu ima predkolska ustanova; njen rad ima isti cilj kao i prvi razredi
osnovne kole da struno i ciljano socijalizuje dijete, sistematinije nego dvorite ili
igralite).
Vrlo je znaajna uloga institucije lokalne zajednice Gradske uprave. Ona je
odgovorna za javna igralita, sportske terene i druga mjesta za manje ili vie organizovano
okupljanje i aktivnost maloljetnika. Pored toga, kao (su)finansijer sportskih, kulturnih,
hobistikih i drugih udruenja, lokalna zajednica moe presudno da utie na njihov
organizovan odnos prema podmlatku istim onim maloljetnicima, kojima prijeti iskuenje
delinkvencije. A nadasve, lokalna zajednica je i prva, temeljna instanca vlasti. U njenoj su
nadlenosti rad optih socijalnih ustanova centara za socijalni rad, te predkolskih ustanova.
Na alost: nisu, mada bi mogla biti, materijalna sredstva za rad kolstva, sporta, kulture,
(zgrade, tereni, oprema), koja su u nadlenosti narednih stepenika vlasti, ali sve se te
aktivnosti odvijaju u njenom prostoru, i njena odgovornost i interes od presudne su vanosti i
za njih.
Druga grupa institucija djeluje poto se delikt desio, odnosno na zatiti pravnog
poretka i, samim tim na tercijarnoj prevenciji maloljetnike delinkvencije. To su policija,
tuilatvo i sud, odnosno institucije koje predlau i/ili odluuju ima li razloga za sankciju
maloljetnom poiniocu i koju sankciju.
Treu grupu ine strune ustanove kojima je prevencija maloljetnike delinkvencije
vaan zadatak (centar za socijalni rad, centar za mentalno zdravlje, ...), ili jedini zadatak
(dnevni centar, disciplinski centar, vaspitna ustanova, vaspitno-popravni dom, maloljetniki
zatvor). To su, dakle, institucije koje te sankcije sprovode.
Upravo motivisano preventivnim aspektom sankcija, odnosno izbjegavanjem
'osvetnike', retributivne dimenzije sankcija, a zatitom prava i potrebe za izgradnjom i
socijalizacijom mlade linosti, ve godinama ni polovina prijavljenih maloljetnih prestupnika
ne izae pred sud, kao to to i preporuuju meunarodni dokumenti i konvencije.
U Bosni i Hercegovini dominira, i normativno i u teoriji i u primjeni, stanovite da (a)
sankcije treba da su utemeljene koliko na zatiti drutva od akata delinkvencije, toliko i na

6
zatiti ljudskih prava samih maloljetnih delinkvenata, i da (b) treba da budu neodvojiv i bitan
dio prevencije. Ono ima i praktine razloge; jasno je da svako treba da odgovara za poinjeni
delikt, ali drutvu je presudno vano da se taj delikt ne ponovi, a pogotovo da ne postane
trajni nain ponaanja nikoga, a pogotovo ne maloljetnika.
Meutim, problem primjene ove politike je u tome to se ne zna ta je sa mjerama
prema maloljetnim prestupnicima koji nisu izali pred sud, a jesu prestupnici.
Pogledajmo prvo aspekat praenja (ili izvjetavanja, svejedno).
Na primjer, Zakon o zatiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivinom
postupku Republike Srpske (koji je na snazi od 2011. godine) za maloljetne delinkvente
predvia:
- policijsko upozorenje (upozorava policija, uz odobrenje tuioca);
- vaspitne preporuke, koje moe dati tuilac ili sudija, bez pokretanja postupka;
(lino izvinjenje oteenom; naknada tete oteenom; redovno pohaanje kole, posjeivanje
vaspitnih, obrazovnih, psiholokih i drugih savjetovalita; rad za opte dobro; i lijeenje u
odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi);
-

vaspitne mjere, koje moe izrei samo sud u krivinom postupku;

((a) Mjere upozorenja i usmjeravanja: ukor suda, posebne obaveze i upuivanja u vaspitni
centar, (b) mjere pojaanog nadzora, ili porodica, ili druge porodica, ili centra za socijalni rad,
(c) zavodske mjere: upuivanje u vaspitnu ustanovu, u vaspitno-popravni dom ili u drugu
ustanovu za osposobljavanje); i
-

maloljetniki zatvor, koji takoe moe izrei samo sud.

Kao jedne od mjera upozorenja i usmjeravanja sud moe izrei i posebne obaveze, od
kojih se veina, po sadraju, ne razlikuje od vaspitnih preporuka; redovno kolovanje ili rad,
odnosno osposobljavanje za rad, rad za opte dobro, posjeivanje savjetovalita, ako treba
lijeenje, i dodatno: da prestupnik izbjegava tetna drutva i mjesta, te da bez odobrenja suda
ne smije napustiti mjesto stanovanja.
(Od poetka 2015. godine u Federaciji BiH na snazi je zakon istovjetnog naziva i
sadraja; u 2013. godini (koju posmatramo), u Krivinom zakonu Federacije nije bilo
policijskog upozorenja, niti je sud imao na raspolaganju mjeru ukor suda, ali ostalo je bilo
manje-vie isto).
Nije najjednostavnije, ali se moe sloiti u neki sistem.
A u primjeni: po Statistikom zavodu RS, u Poglavlju Pravosue Godinjaka 2014.
godine, u 2013. godini policija je tuilatvima prijavila 277 maloljetnih uinilaca krivinog
djela, koja nisu pokrenula postupak protiv 133 uinioca (48 %), obustavila su postupak protiv
11 uinilaca (4 %), dok su sudovima predloila izricanje sankcije za 133 uinioca (48 %).
Iz ovakvog pregleda mogu se pretpostavljati nastavci, ali se u stvari ne zna: da li to
znai da su se na 48 % svih maloljetnih uinilaca krivinih djela primjenile odredbe koje
opravdavaju primjenu naela oportuniteta (necjelishodnost, mala teta, itd. itsl.) ? Da li su u
onih 11 sluajeva tuioci razmotrili svoja ovlatenja za primjenu vaspitnih preporuka?
Dalje, od 133 za sankcionisanje predloena maloljetnika u Republici Srpskoj, sudovi
su sudili 67 uinilaca (50 %). ta je sa ostalima, ne pie. Od suenih 67, obustavljen je
postupak za 13. Da li zbog vaspitne preporuke sudije, ni to se ne zna. Sankcija je izreena za
54 uinioca, to je manje od 20 % od 277 prijavljenih. Niko nije dobio kaznu maloljetnikog

7
zatvora, 2 su dobila zavodsku mjeru, 24 mjeru pojaanog nadzora (ne zna se ijeg), a 28
ukor ili upuivanje u vaspitni centar (ne zna se koliko ukora, a koliko upuivanja)1.
U istoj godini, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u Federaciji je bilo
600 uinilaca krivinih djela, tuilata su odbacila 191 prijavu (32 %, bez da se navode
razlozi), obustavila postupak protiv 138 uinilaca (23 %, bez navoda zato), a 271 uinioca
(45 %) su predala na sud.
Sudovi su razmatrali 624 sluaja (vjerovatno: i iz ranijih godina), od ega su sudije
obustavile 336 predmeta (54 %), bez indicije zato, izreeno je 11 mjera sigurnosti (?) (to je
2 %), ali ne znamo kojih, i 277 sankcija (44 %).
(Mjere sigurnosti iz lana 106. Krivinog zakona F BiH su a) obavezno psihijatrijsko
lijeenje; b) obavezno lijeenje od ovisnosti; c) zabrana vrenja poziva, aktivnosti ili funkcija;
d) zabrana upravljanja motornim vozilom; i e) lienje predmeta. Njih sud moe izrei samo uz
sankciju. Nejasno je misli li Federalni statistiki zavod na te mjere sigurnosti ?).
Sa druge strane, Federalni zavod daje pregled sankcija koje izriu sudovi maloljetnim
prestupnicima, i to viegodinji pregled. Imajui u vidu svrhu ovog dokumenta, navodimo ih:
Godine:

2009

2010

2011

2012

2013

Ukupno izreeno sankcija:

Nisu sankcije*:
Ukor
Rad za opte dobro:
% od sankcija iz te godine
Discipinske mjere:
Disciplinski centar:
% od sankcija iz te godine
Mjere pojaanog nadzora:
% od sankcija iz te godine
porodice:
% od sankcija iz te godine
u drugoj porodici:
% od sankcija iz te godine
organa starateljstva:
% od sankcija iz te godine
Zavodske mjere ukupno:
Vaspitna ustanova.
% od sankcija iz te godine
Vaspitno-popravni dom:
% od sankcija iz te godine
Specijalna vaspitna ustanova:
% od sankcija iz te godine
Maloljetniki zatvor:
% od sankcija iz te godine

176

188

217

286

258

1
0,3

9
5,1
151
86,0
98
55,7
0,0
53
30,1
13
11
6,3
0,0
2
1,1
3
1,7

7
3,7
170
90,4
125
66,5
0,0
45
25,6
7
2
1,1
5
2,7
0,0
4
2,1

32
14,7
171
78,8
130
59,9
1
0,5
40
22,7
13
9
4,1
4
1,8
0,0
1
0,5

68
23,8
211
73,4
147
51,4
0,0
64
36,4
3
1
0,3
2
0,7
0,0
3
1,0

80
31,0
168
65,1
110
42,6
2
0,8
56
31,8
7
3
1,2
4
1,6
0,0
3
1,2

*napomene:
- Zavod nije uoio da te godine u Federaciji ukor suda ne postoji kao sankcija.
- rad za opte dobro je vaspitna preporuka ako je izrekne sudija, ili posebna obaveza uz sankciju, ako je
izrekne sud, ali nije sankcija.

1
Moramo upozoriti da se u istom Godinjaku, ali u Poglavlju Socijalna zatita, u tabeli 30.4. navodi sasvim drugi broj - 606 vaspitnih
mjera suda: 128 ukora, 73 pojaana nadzora roditelja ili staratelja, 80 nadzora centra za socijalni rad, 16 upuenja u vaspitnu organizaciju,
10 upuenja u vaspitno-popravni dom, 9 upuenja u ustanovu za mentalno defektne, nijedan u maloljetniki zatvor, i ak 289 'ostalih mjera'
(47,8 % svih mjera !!!). Nismo uspjeli saznati odakle ovolike razlike.

8
Dakle, iz ove se tabele moe vidjeti: da u petogodinjem periodu sudovi vrlo rijetko
dosuuju maloljetniki zatvor, u manje od 2 % predmeta, a dominiraju alternativne mjere
sudova. Opada i udio zavodskih mjera. Mjere pojaanog nadzora stagniraju, a relativno
opadaju, sa devet od deset u 2010. godini na manje od dvije treine u 2013. godini, jer
upuivanje u disciplinski centar raste od svake dvadesete sankcije u 2009. do svake tree u
2013. godini, ili preko osam puta za pet godina. Uoimo jo i to, da pojaan nadzor porodice
kao sankcija opada sa skoro dvije od tri sankcije (u 2010.) na jedva dvije od pet (u 2013.), dok
u istom periodu nadzor centra za socijalni rad raste, sa svake etvrte skoro na svaku treu
mjeru.
Nema podataka da li su i koliko sudovi dosudili posebnih obaveza, uz mjere pojaanog
nadzora.
Dakle vaspitne preporuke, koje imaju pravo dati tuilac i sudija za maloljetnike, a koje
su kljuni dio paketa diverzionih mjera, ne prati ni jedan zavod za statistiku. Namee se kao
logian zakljuak da je to stoga to, osim vrlo sporadinih izuzetaka, vaspitne preporuke u
stvari niko i ne donosi. Drugim rijeima; pravosue u Bosni i Hercegovini tedro koristi
mjere, alternativne zatvoru, ali diverzione, tj. mjere preusmjerenja sa voenja redovnog
krivinog postupka, uopte ne koristi.
Zato je tako, djelomian odgovor nalazi se u promemoriji sudija i tuilaca iz
Republike Srpske, koji su devet mjeseci po poetku primjene Zakona o zatiti i postupanju sa
djecom i maloljetnicima u krivinom postupku, dakle ve u septembru 2011, uputili VSTV-u,
nekim ministarstvima Republike Srpske i Zavodu za zapoljavanje RS (?).
Uoimo da zakljuci/promemorija nisu upueni nikom drugom; ni Narodnoj skuptini
koja je Zakon donijela, ni optinama, ni organizacijama za zatitu djeijih prava (za koje
smatraju da bi trebale biti ukljuene u Savjet za provoenje Zakona, ije osnivanje
preporuuju VSTV-u).
Tom promemorijom, osim 'cehovskih' pitanja (imenovanje sudija i tuilaca za
maloljetnike, strunih savjetnika, normiranja rada, i sl.), ljudi iji je posao da provode zakon
pitaju:
- ko e obuiti profesionalce iz centara za socijalni rad posebnim znanjima o mladima,
koje (tada novi) Zakon trai (interesantno je da sebe tu ne svrstavaju);
- ko e osnovati prihvatilite za maloljetnike, vaspitni centar, vaspitnu ustanovu, posebnu
ustanovu za lijeenje i osposobljavanje, savjetovalite za mlade, i sve one ustanove koje
Zakon takoe trai;
- ko e sastaviti spisak organizacija, ustanova ... i poslova, na koje se moe uputiti
maloljetni prestupnik da bi se izvrila mjera ili preporuka ukljuivanje u rad u korist
humanitarne organizacije ili poslove socijalnog, lokalnog ili ekolokog sadraja; ...
Ne znamo da li je bilo jo ovakvih inicijativa. Ali znamo da odgovora nema ni danas.
Smatramo da treba podsjetiti:
prvo, da maloljetnika delinkvencija i njena prevencija nije stvar samo sudova, ni
samo pravosua, nego i vlasti, i kola, i ustanova, i cijelog drutva. Svakako da podaci o
delinkvenciji i o mjerama sankcija moraju biti jasni i potpuni, javni ili barem dostupni onima,
kojima su mladi sredina u kojoj rade. Ali jo prije; uvoenje naela preusmjerenja sa
krivinog postupka u zakon je samo prvi korak, koji ne vodi nikuda ako ne postoje naredni
koraci barem uspostavljanje ustanova koje provoenje zakona i tog naela to omoguuju, i

9
drugo, da prevencija maloljetnike delinkvencije kota, a bez jasnih podataka i
njihovog strunog tumaenja nemogue je postii optimalan odnos utroenih sredstava i
pozitivnih rezultata.
Primjer prvi; naa tabela pokazuje da je upuivanje u disciplinski centar posljednih
godina popularna mjera. Za pretpostaviti je da daje dobre rezultate (to bi struka svakako
trebalo da verifikuje). U Federaciji postoje samo dva disciplinska centra, u Sarajevu i Tuzli, a
u Republici Srpskoj niti jedan.
Ili drugi, njemu komplementaran primjer; podaci pokazuju da broj mjera pojaanog
nadzora porodice opada, dok raste broj mjera nadzora centara za socijalni rad. Centri za
socijalni rad u Federaciji vodili su u 2013. godini brigu o 31.188 maloljetnih osoba, od toga o
4.542 osobe sa drutveno negativnim ponaanjem, a pojaano su nadzirali, po nalogu suda (iz
vie godina) 222 mlade osobe. Inae, u 72 centra u toj godini radilo je 739 zaposlenih. Brigu
o hiljadama punoljetnih osoba neemo ni pominjati. (Podaci za Republiku Srpsku o broju
zaposlenih u centrima za socijalni rad, brojevima korisnika, i njihovim odnosima su slini).
Ne oekujemo li moda malo previe od centara za socijalni rad?
2. Analiza stanja u Gradu Banjaluci
Podaci i pokazatelji za tekst koji slijedi preuzeti su iz (a) HRBAP upitnika protokola
za navedene ustanove, (b) Strategije razvoja Grada Banjaluke u periodu 2007 2015. godine
(c) Omladinske politike Grada Banjaluke za period 2013.-2017, (d) iz Godinjaka
Republikog zavoda za statistiku Republike Srpske, i (e) web stranica udruenja graana.
Banjaluka je glavni grad Republike Srpske, drugi po veliini grad i prva po veliini
optina u Bosni i Hercegovini, sa 200.000 stanovnika. Smjetena u dolini Vrbasa, na rubu
panonske ravnice, i prostorno i saobraajnicama odlino je povezana sa svim dijelovima
drave i cijelog regiona. Prije rata bila je vrlo znaajan centar sekundarne i preraivake
industrije i, naravno tercijarnih djelatnosti. Rat i poratna kriza i ovaj su grad dramatino
usporili. I Banjaluku mue problemi starenja stanovntva i ruralne depopulacije, tako da, na
primjer, ni svoje odline poljoprivredne potencijale ne moe efikasno da iskoristi. Meutim,
status glavnog grada entiteta danas Banjaluci pomae da ubrza razvoj i zaista bude vodei
grad u Republici Srpskoj. Dovoljno govori podatak da je zaposlenih skoro 62.000, to je jedan
od najboljih udjela u Bosni i Hercegovini.
Prema procjenama Republikog Zavoda za statistiku, 2013. godine od 200.000
stanovnika skoro 36.000 su bili mlai od 19 godina, to je za Bosnu i Hercegovinu odlinih
18 %. Malo manje od 12 hiljada su djeca predkolskog uzrasta, a oko 8,6 hiljada je imalo
izmeu 15 i 19 godina.
Skuptina Grada ima Komisiju za mlade, koju ine est odbornika i tri lana
Omladinskog savjeta.
Budet Grada nema posebna sredstva za prevenciju maloljetniog prestupnitva; ona
su dio budetskih sredstava JU Centra za socijalni rad. Na vie pozicija su sredstva
namijenjena za finansiranje razliitih projekata i aktivnosti NVO i ustanova, ija realizacija
posredno vri tu preventivnu funkciju.
U gradskoj administraciji jedan je samostalni struni saradnik za djeiju zatitu,
socijalnu i populacionu politiku. U rad sa mladima direktno su ukljueni referati za pitanja
mladih, nauku i obrazovanje i socijalnu i djeiju zatitu. Pored navedenih referata postoji i
referent za sva udruenja graana i volonterski rad koji vodi registar udruenja graana i
priprema javne pozive za dostavljanje projekata po raznim oblastima.

10
Grad je dodijelio brojne svoje prostore udruenjima graana nevladinim
organizacijama koje okupljaju mlade. U Banjaluci uspjeno djeluje Dom omladine, mnotvo
nevladinih organizacija, ak devet institucija u oblasti kulture. Organizaciono, impresivna je
situacija sa sportskim udruenjima i klubovima. U Gradu su regisrovana 232 sportska
udruenja, koja se bave sa 38 sportova.
2.1.

Procjena stanja u oblasti djeije zatite

2.2.

Obrazovni sektor
2.2.1.

Predkolsko obrazovanje

U trideset obdanita u Banjaluci smjeteno je preko 2.300 maliana, to ini 19 % od

oko 12.000 djece predkolskog uzrasta (to je vjerovatno najvii procenat u BiH). Sa njima
radi ukupno 194 zaposlena, od kojih su 184 vaspitaa i strunih saradnika koje rade
neposredno sa djecom.
2.2.2. Osnovnokolsko obrazovanje
U Banjaluci ima 59 osnovnih kola, od kojih je 28 centralnih i 29 podrunih, a pohaa
ih (kolske 2012/2013 godine) 15.650 uenika (podaci RZS). Sa njima radi, to nastavnog
osoblja, to ostalih, 1.212 zaposlenih.
2.2.3. Srednjekolsko obrazovanje
Sedamnaest srednjih kola u Banjaluci pohaa kolske 2012/2013 godine 10.792
uenika, a nastavu i ostale poslove u kolama obavlja 861 zaposleni.
Vana napomena:
Filozofija Projekta polazi od premise da je primarna prevencija maloljetnikog
prestupnitva u osnovi locirana u kolama, u kojima djeca i mladi provode najvie vremena, u
kojima se autoritet nastavnika pretpostavlja, i koje jednostavno ne smiju niti mogu dospjeti u
krize, od kojih porodica nije zatiena.
Zbog toga su HRBAP upitnici i protokoli predvidjeli prikupljanje podataka o pojavama
koje znaajno utiu, preveniraju i/ili daju rano upozorenje na nastanak rizinih okolnosti, koje
mogu dovesti do prestupnitva mladih.
-

To su, na primjer, pitanja i zatraene podatke i/ili procjene o:

ima li kola koje nemaju kolsku biblioteku; (i koliko te kole imaju uenika);
ima li kola koje nemaju (pokriveni/nepokriveni) prostor za fiziko vaspitanje;
ima li kola koje nemaju deurnog nastavnika ili video-nadzor u dvoritu tokom
odmora;
broju uenika koji pohaaju kolske vannastavne aktivnosti u koli;
broju djece koja ne pohaaju osnovnu kolu;
broju djece koja napuste kolu, ne zavrivi je (tu ili neku drugu);
broju djece koja, po zavretku osnovne kole, ne nastave kolovanje;

Takoe, HRBAP upitnici traili su podatke i o broju nastavnika ( i kola u kojima

rade) koji su proli obuku/trening iz sljedeih (ili slinih) tema:
- Prava djeteta;
- Nasilje u porodici i zlostavljanje djeteta;
- Vrnjako nasilje;
- Problematika djece sa poremeajem u ponaanju;
- Nenasilna komunikacija;
- Maloljetniko prestupnitvo;

11
-

Alternativni programi rada sa djecom i mladima u sukobu sa zakonom;

Uloga preventivnih programa u lokalnoj zajednici;
Trgovina djecom i enama; te eventialne
ostale relevantne teme.

Meutim, oekujui da e u Akcionom planu i kole i nastavnici nai zapaeno

mjesto, sugerisano je Radnoj grupi da prikupi to vie ovih podataka, jer e njihova evaluacija
i sama definisati neke zadatke, a nesumnjivo e dati doprinos kvalitetu i uspjehu Akcionog
plana.
2.3. Socijalna zatita
U oblasti socijalne zatite u Banjaluci djeluje JU Centar za socijalni rad, u kom je
zaposleno 48 strunih lica, tako da u ovoj oblasti jedan strunjak pokriva potrebe cca 4.170
stanovnika.
pregled strunih kadrova u Centru za socijalni rad
socijalni radnik
pravnik
psiholog
socijalni pedagog
pedagog

48
35
5
5
2
1

U oblasti rada sa djecom Centar ima referat djeije zatite, referat za maloljetniko
prestupnitvo, porodino savjetovalite, dnevni centar za djecu u sukobu sa zakonom i dnevni
centar za djecu u riziku, kao preventivni program.
Imaju vozila za terenski rad i na teren redovno izlaze, radi utvrivanja uslova za
koritenje prava i usluga Centra, a i radi davanja savjeta. Poslovni prostor u kom Centar radi
prilagoen je osobama sa invaliditetom. Stanje sa opremom je dobro, koriste SOTAK aktivnu
aplikaciju. Ipak, smatraju da im je potrebno jo raunarske opreme.
U posljednje dvije godine strunjaci Centra pohaali su seminare treninge
savjetovanja:
- nasilje u porodici;
- maloljetnika delinkvencija;
- prava djeteta;
- oblast porodinog savjetovanja;
- menadment sluaja.
i smatraju da bi im dalji treninzi u ovim oblasti dobro doli.
Za problematiku trgovine ljudima imaju trenera u ustanovi, pa nisu imali edukaciju;
smatraju da bi im koristila obuka o medijaciji, fokusiranoj na maloljetniko prestupnitvo.
Inae, ak 9 zaposlenika Centra ima certifikat medijatora.
Centar navodi da preventivne programe u lokalnoj zajednici provodi periodino, u
saradnji sa policijom, to policija u svom upitniku potvruje, precizirajui da se radi o
planskim preventivnim aktivnostima koje imaju za cilj spreavanje maloljetnikog
prestupnitva, a sastoje se od realizacije predavanja uenicima, njihovim roditeljima i
prosvjetnim radnicima, tokom kolske godine.
Sa druge strane, institucije obrazovanja smatraju da bi im takve obuke bile poeljne, a
da ih nije bilo u posljednje dvije godine. Omladinska strategija Banjaluke konstatuje da su
takvi programi bili esti krajem prole decenije.

12
Istiu dobru saradnju sa porodicama (savjetovalite, rad na odnosima roditelj dijete,
partnerskim odnosima), kolama (praenje izostanaka sa nastave, prepoznavanje rizinog
ponaanja), ustanovama zatite reda i poretka (policijom, pravosuem, ustanovama za
izvrenje izreenih mjera), i to je rijedak a izvrstan korak sa oko stotinu udruenja
graana nevladinih organizacija, od kojih se mnoge bave mladim ljudima. Na primjer,
dnevni centar za djecu u riziku radi pod pokroviteljstvom UG Nova generacija. Ohrabrujua
je novina i miljenje Centra da ima uticaj na kreiranje javnih politika, vezanih za
maloljetniko prestupnitvo, radom u radnim grupama i koordinacionim tijelima razliitih
nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.
U 2013. godini Centar je radio sa sljedeom djecom korisnicima prava na socijalnu
zatitu:
djeca bez roditeljskog staranja
- djeca bez oba roditelja
- djeca naputena od roditelja
- roditelji lieni roditeljskog prava
- roditelji sprijeeni da vre roditeljsku dunost
vaspitno zanemarena i zaputena djeca
djeca iji je razvoj ometen porodinim uslovima2
svega:

do 14 godina
68
31
11
10
16
32
183
283

14 - 16
14
6
0
3
5
17
24
55

16 18
15
9
0
2
4
9
15
39

svega
97
46
11
15
25
58
222
377

do 14 godina
49
44
15
108

14 - 16
44
15
2
61

16 18
43
25
1
69

svega
136
84
18
238

Trajna pomo je pruena za sljedee:

Pomo za osposobljavanje za ivot i rad
Smjetaj djeteta u drugu porodicu
Smjetaj djeteta u ustanovu socijalne zatite
svega:

Podaci Centra o maloljetnicima sa drutveno negativnim ponaanjem u Banjaluci, koja

ini 14 procenata stanovnitva Republike Srpske, poreeni sa statistikim podacima za
Republiku Srpsku za 2013. godinu, djeluju toliko dobro, da se ovjek pita gdje su i ko su
crne ovce u Republici Srpskoj.
Ponaanje:

skitnja

Republika Srpska
Grad Banjaluka
procenat

396
47
11,9

prosjaenje
286
0

prostitucija
47
0

prekraji i
krivina djela
1.988
219
11,0

alkoholizam
217
0

narkomanija
104
0

Ukupno
3.038
266
8,8

Ne znamo zato, ali Centar nije dao nikakve podatke o mjerama koje je u 2013. godini
trebao da sprovede na maloljetnim prestupnicima (svog pojaanog nadzora, evidencije
pojaanog nadzora u porodici, vaspitnih preporuka tuioca ili sudije za maloljetnike, posebnih
obaveza presudom suda). A na pitanje da li je uspostavljen sistem razmjene informacija na
liniji policija pravosue Centar, odgovaraju potvrdno.

rezultat viegodinje kumulacije

13
2.4. Sektor javne sigurnosti
U okviru Centra javne bezbjednosti Banjaluka (CJB), u Gradu postoje etiri policijske
stanice.
Prema HRBAP upitniku, u oblasti djeije zatite radi ukupno 48 zaposlenih: 7
policajaca, 40 inspektora za kriminalitet i 1 ef Odsjeka. To daje odnos 4.170 stanovnika na
jednog policijskog radnika. Svi su pohaali obuku i stekli certifikat za rad u skladu sa
Zakonom o zatiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivinom postupku.
Meutim, kako navode, samo osam ih je prolo treninge o nasilju u porodici i
zlostavljanju djeteta, pet prava djeteta, a samo jedno problematiku djece sa poremeajima
u ponaanju.
Stoga smatraju da bi im svima koristile dodatne obuke i treninzi iz sve tri citirane
oblasti, a naroito iz oblasti maloljetnikog prestupnitva.
U Sektoru kriminalistike policije imaju prostorije za rad sa maloljetnicima, pa ih
koriste sve policijske stanice. Ne ale se na nedostatak opreme za rad, ali se stie utisak da se
ne bi naljutili da se i ona pobolja.
Programe prevencije maloljetnikog prestupnitva provodili su, zajedno sa Centrom za
socijalni rad i drugima (kolama, NVO), u razliitom intenzitetu, po irokoj skali i sa
zapamenim uspjehom, od 2009. godine (o emu je ve bilo rijei). Ocjena odnosa i saradnje
sa drugim institucijama u ovoj oblasti je diplomatina; najeu i najbolju saradnju ostvaruju
sa svima, ukljuujui i NVO sektor. (Kau; na inicijativu NVO, ali svejedno je to pozitivan, a
rijedak primjer). Smatraju da ipak postoji prostor i potreba za poboljanje saradnje, pogotovo
radi djece sa neprihvatljivim ponaanjem. Kao pozvane na tu saradnju smatraju sve ponuene
(porodica, kola, centri za socijalni rad ...), ne iskljuujui sebe ni pravosue, a dopunjuju
listu pozvanih sa sportskim i nevladinim organizacijama.
Tokom 2013. godine registrovali su u Banjaluci 175 prekraja maloljetnika i 53
maloljetna izvrioca krivinih djela, i to 7 protiv ivota i tijela, 1 protiv zdravlja ljudi (droga),
37 protiv imovine i 7 protiv javnog reda i pravnog saobraaja. Svaki sluaj obraen je i
proslijeen Tuilatvu.
Smatraju da ne postoje geografska podruja iz kojih ee dolaze maloljetni
prestupnici, a sa socijalnog stanovita u nedostatku analiza, oprezno ukazuju na ekonomski
ugroene porodice. Prestupnitvo s vremenom opada, prestupnici i recidivisti su najee
stariji maloljetnici, a delikti krae i teke krae.

2.5. Sektor pravosua

Okruno Tuilatvo
U Okrunom tuilatvu imenovane su dvije tuiteljke za maloljetniko prestupnitvo,
a nije imenovan, a. treba im i struni saradnik. Tuilatvo je nadleno za podruje Okrunog
suda u Banjaluci, dakle za 21 optinu. Meutim, za potrebe Akcionog plana su, uz znatan
napor, iz ukupne evidencije izdvojeni konkretni podaci za podruje Banjaluke, to je odlino,
jer su tek takvi uporedivi sa ostalim prikupljenim.
Od dobijenih od CJB Banjaluka 53 poinioca, Tuilatvo je sudu predloilo 18 mjera,
a dva predmeta zavrena su izricanjem vaspitne preporuke (jedno lino izvinjenje i jedno
upuenje u savjetovalite), to je prvi verifikovan sluaj primjene neke vaspitne preporuke.

14
Sudu su predloena dva ukora suda, ak 8 posebnih obaveza, pet mjera pojaanog
nadzora Centra za socijalni rad, i jedna zavodska mjera upuenje u vaspitno-popravni dom.
Tuilatvo konstatuje da meu poiniocima dominiraju stariji maloljetnici, da je u toj
godini bilo 16 povranika, ali ipak ocjenjuje da recivitet opada.
Tuilatvo potvruje potrebu da porodica, kola, centar za scojalni rad, policija i sud
udruuju napore i preduzimaju mjere sociopedagokog rada sa djecom u riziku, ali samo
Tuilatvo ne provodi i smatra da nije ni poeljno da ono provodi bilo kakve programe,
fokusirane na uu socijalnu grupu (djecu, porodice).
Konzekventno, u profesionalnom usavravanju, od svih nabrojanih vidova
obuke/treninga, u Tuilatvu su 'proradili' samo teme iz oblasti maloljetnike delinkvencije, a
smatraju da im treba i specijalizacija na teme vaspitne preporuke i pritvor maloljetnika.
Slino, smatraju da je donoenje jasnih i provedivih procedura alternativnih mjera
jedini pravi prioritet za eu i bolju primjenu vaspitnih mjera i vaspitnih preporuka.
Tuilatvo je zadovoljno saradnjom sa centrima za socijalni rad i policijom, i smatra
da je linija saradnje policija pravosue centri za socijalni rad uspostavljena i da dobro
radi.
Interesantno; i ovo Tuilatvo smatra da nema prilike da utie na kreiranje javnih
politika o maloljetnikom prestupnitvu, na bilo kom nivou vlasti u Bosni i Hercegovini.
Meu toliko institucija i lokalnih zajednica u ovom Projektu, do sada se samo dvije od
upitanih pozitivno izjasnile na ovo pitanje CSR Banjaluka i Osnovni sud Banjaluka. Poto
se javne politike i donose i mijenjaju u posljednih nekoliko godina; na osnovu ijeg iskustva i
preporuka se to radi?
Osnovni sud
Osnovni sud u Banjaluci, nadlean za Grad Banjaluku i Optinu Laktai (cca 236
hiljada stanovnika ukupno), ima dva sudije za maloljetnike.
U 2013. godini sud je maloljetnim poiniocima izrekao 14 sudskih ukora, 14 mjera
pojaanog nadzora (2 od strane porodice i 12 od strane organa socijalnog staranja), te 4
upuenja u vaspitnu ustanovu, kao zavodske mjere sveukupno 32 sankcije. Poinioci su
preteno stariji maloljetnici, njih 27. Prema datim podacima, nije izreena nijedna vaspitne
preporuka, a podaci o posebnim obavezama nisu ni prikupljeni, tako da ne znamo ta je bilo
sa 8 posebnih obaveza, koje je predloilo Tuilatvo. Sud konstatuje samo 6 povratnika
(Tuilatvo 16), pa potvruje ocjenu da je recidivitet u opadanju.
U oblasti profesionalnog usavravanja sudije su pohaale specijalizovane treninge iz
oblasti maloljetnike delinkvencije; prava djeteta; alternativnih programa rada sa djecom i
mladima u sukobu sa zakonom; i nasilja u porodici i zlostavljanja djeteta.
Kau da Sud nije adekvatno opremljen za rad sa mladima, pogotovo kada su rtve
krivinih djela, i taj problem istiu kao prvi prioritet, a kao drugi nedostatak procedura i
kriterija za primjenu alternativnih mjera (to smatra i Tuilatvo).
Smatraju da je uspostavljen i funkcionie sistem razmjene informacija na liniji policija
pravosue centri za socijalni rad, ali da bi saradnja sa tim i drugim sektorima trebala biti i
bolje umreena, sa multidisciplinarnim pristupom i razmjenom iskustava. Kao pozvane da
takvu saradnju ostvare vide kolstvo, Centar za socijalni rad, ali i sebe.

15
Saradnju sa drutvenom sredinom ocjenjuju dobrom, ali da ima prostora za
poboljanje. Kau da mogu u svojoj sredini uspjeno promovisati zakonsku regulativu,
saradnju pravosua i lokalne zajednice i znaaj meusektorske saradnje.
Ovaj Sud takoer smatra da ima mogunost da utie na kreiranje javnih politika o
maloljetnikom prestupnitvu.
2.6. Nevladin sektor
Udruenja graana nevladin sektor dragocjen su saveznik u prevenciji
maloljetnikog prestupnitva, naroito u primarnoj i sekundarnoj prevenciji, jer sa jedne
strane, okupljaju i okupiraju panju mladih, udaljujui ih od incidentnih prilika, a sa druge
strane nezamjenljiva su u organizovanju obuke i treninga svih ukljuenih, od samih mladih,
do specijalizovanih institucija u prevenciji maloljetnike delinkvencije. Vano je raditi na
poboljanju saradnje sa nevladinim sektorom budui da su oni vrlo blizu i djeci i odraslim
graanima. Problem postoji to je na nivou grada Banjaluke mali broj organizacija koje rade
sa djecom na prevenciji te da je jako teko pokriti kompletnu teritoriju grada, posebo ruralna
podruja u kojima sadraja za djecu skoro da i nema, odnosno ima samo povodom odreenih
datuma.
Grad je sugerisao da se saradnja potrai u nekoliko od mnotva nevladinih
organizacija koje djeluju u Banjaluci.
Prikupljene podatke predstaviemo u narednim redovima, uz opasku da na alost,
HRBAP upitnik ne sadri pitanja o misiji i viziji udruenja, to bi pomoglo u njihovoj
prezentaciji.
Jezgro NVO Nova generacija ini grupa mladih socijalnih radnika i drugih
strunjaka, koji su svojevremeno odluili da svoje profesionalno opredjeljenje nastave i u
slobodno vrijeme. Kroz Udruenje je za 10 godina rada prolo preko 600 volontera.
Programi koje vodi Nova generacija su paradigma sekundarne prevencije, jer ih se
90 % odnosi na ranjive grupe mladih i djece. Tako, projekat Stariji brat, starija sestra sastoji
se u bratimljenju posvojenju, na dui period, jednog studenta (najee socijalnih nauka,
medicine, defektologije, psihologije) i jednog djeteta tienika djeijeg doma. Najmanje
jednom sedmino, po nekoliko sati, stariji i mlai brat ili sestra idu u kino ili na izlet, bave se
sportom ili kulturom, piu zadae ... drue se. Projekat je poeo prije dvanaest godina, bio je
inicijacija osnivanja samog Udruenja, a danas je ve mrea, koja radi u est gradova Bosne i
Hercegovine.
Nova generacija vodi i Dnevni centar za djecu iz socijalno ugroenih porodica, kroz
koji godinje proe preko 130 djece (a mjeseno do 40 djece). Dnevni centar radi
svakodnevno (osim vikenda) od 9 ujutro do 7 navee, daje dva obroka dnevno, obezbjeuje
zdravstvene, socijalne i psiholoke usluge, kvalitetno organizuje boravak (sport, kultura,
zabava). Mrea volontera (od studenata do zrelih strunjaka) brine se za rad Centra, a mrea
donatora za prikupljanje sredstava. Dnevni centar sarauje sa Centrom za socijalni rad i
kolama u koje djeca idu.
Kroz Prihvatnu stanicu za djecu, zateenu u skitnji ili prosjaenju, a koju vode
Udruenje i Centar za socijalni rad, godinje proe 30 djece a u posljednje 3 godine i oko 50
djece. Stanica radi 24 sata dnevno, obezbjeuje djeci ishranu, higijenu, garderobu, slobodno
vrijeme, uzima socijalnu anamnezu, te uspostavlja saradnju sa nadlenim institucijama.
Sigurna kua za djecu (Djeija kua sigurno mjesto), prva takva u Bosni i
Hercegovini, prihvata djecu rtve nasilja i ekspolatacije. Ima kapacitet od 14 leajeva, a u

16
njoj rade pisholozi, socijalni radnici, vaspitai, koji sastavljaju i sprovode individualni
program tretmana (terapijski, vaspitno-obrazovni, slobodnog vremena ...). Udruenje, osim
to sarauje sa institucijama Banjaluke, uspostavlja mree i sa centrima za socijalni rad,
policijom i institucijama u drugim gradovima.
Udruenje ne radi u oblasti tercijarne prevencije, ali zato mnogo ulae u obrazovanje
svojih aktivista i volontera. U posljednje dvije godine proli su treninge i obuke u oblasti
prava djeteta, nasilja u porodici i zlostavljanja djeteta, trgovine djecom i ljudima, kao i teme
iz oblasti sigurnosti djeteta, participacije djece, obrazovanja za drutvenu pravdu, i nenasilnog
vaspitavanja djece.
Smatraju da su im vana dodatna obrazovanja u oblasti pornografije i pedofilije,
problematike djece sa poremeajima u ponaanju, i alternativnih programa u radu sa djecom i
mladima u sukobu sa zakonom.
NVO Genesis project bavi se najvie projektom prevencije vrnjakog nasilja i
projektima promocije interkultulturalnog dijaloga, inkluzivnog obrazovanja, i mirovnog
obrazovanja. Realizuju ih sa uenicima osnovnih kola irom Bosne i Hercegovine
(Republika Srpska i kantoni Unsko-sanski, Srednjobosanski, Kanton 10).
Projekti su redovno praeni edukativnim glumakim i lutkarskim predstavama.
Scenografija, reija i izvoai su lanovi Udruenja, te da je panja (barem djeijeg dijela)
publike zajemena.
Pored toga, organizatori su aktivnosti, iji je pokrovitelj UNICEF, petodnevne obuke a
zatim snimanja jednominutnih filmova, koje u potpunosti rade djeca (scenarij, reija, gluma),
ilustrujui filmom svoj stav (po izboru djeteta) o inkluziji, zajednitvu, ili bilo emu drugom.
Jezgro Udruenja ini 10 aktivista, a sa saradnicima na terenu strunjacima iz
odgovarajuih oblasti (najee pedagozima ili nastavnim kadrom) sklapaju se ugovori o
djelu.
Zdravo da ste je udruenje sa dugom tradicijom, koje se godinama bavilo sa
djecom iz ranjivih grupa i mladima u sukobu sa zakonom, i realizovalo u toj oblasti niz
projekata.U posljednjih par godina fokus Udruenja su aktivnosti Omladinskog centra, koje
su usmjerene vie na teme koje zanimaju sve mlade, a ne posebne grupe. Tako je u 2013.
godini skoro hiljadu mladih prolo razne edukativne programe u Omladinskom centru
(reproduktivno i seksualno zdravlje, odrivi energetski sisitemi i ouvanje prirodnih resursa, i
drugi), dok je u prigradskim naselja program Ovo je moj grad prolo stotinu djece.
U Udruenju radi 11 aktivista, a imaju 23 autorska ugovora sa strunjacima, preteno
sa psiholozima i pedagozima.
Navode da su u posljednje dvije godine proli treninge u oblasti prava djeteta (kao
teme planiranje u skladu sa najboljim interesom djeteta i reproduktivno zdravlje i prava
mladih), nasilje u porodici i zlostavljanje djeteta, uloga preventivnih programa u lokalnoj
zajednici (obje u okviru projekta Mrea za unaprjeenje mentalnog zdravlja, koji zajedno sa
NBO-ima iz Hrvatske porvode u Sjeverozapadnoj Bosni i Sisako-Moslavinskoj regiji), i
druge teme.
Kao prioritet za poboljanje Udruenja na prvom mjestu navode prostor Omladinskog
centra, koji nije dovoljno ni prostran ni bezbjedan.
Sarauju sa brojnim NVO u Banjaluci i Bosni i Hercegovini, a lan su mrea NEVAC
(mrea za eliminaciju nasilja nad djecom), Snaniji glas za djecu BiH i ORA, meunarodne
mree organizacija za mlade.

17
NVO Viktorija je, zajedno sa HO Zajednica susret iz Hrvatske, osniva
Savjetovalita za prevenciju i tretman ovisnosti u Banjaluci, i izgleda da se podaci koje su dali
vie odnose na savjetovalite, nego na Udruenje, ali se vjerovatno radi o dva lica istog
subjekta, pa emo ih dalje u tekstu zvati savjetovalite.
U Savjetovalitu radi 38 aktivista; 14 u radnom odnosu i 24 po ugovoru o djelu. Meu
njima su po tri psihologa i socijalna radnika i jedan kriminalist. Usluge Savjetovalita u
periodu 2003 -2013. koristilo je:
djeca sa problematinim ponaanjem
djeca iz materijalno neobezbjeenih porodica
djeca samohranih roditelja
djeca ovisnici o opojnim sredstvima
djeca u sukobu sa zakonom
ukupno djece
njihovi roditelji

125
62
41
21
39
575
275

Aktivisti Savjetovalita obueni su i spremni za rad u oblastima problematike djece sa

poremeajem u ponaanju, i pravima djeteta, jer im je to posao; prevencijom trgovine djecom
i ljudima se i ne bave, ali smatraju da bi im trebala obuka/treninzi u oblastima:
-

alternativni programi rada sa djecom i mladima u sukobu sa zakonom,

nasilje u porodici i zlostavljanje djece; kao i
seksualno nasilje nad djecom;
cyber nasilje; i
tehnike motivacionog intervjua.

Pri tom, ova i ovakva usavravanja smatraju svojim prvim prioritetom, opremu
drugim, a razvijanje saradnje sa porodicama i zajednicama iz kojih su njihovi klijenti treim
prioritetom za poboljanje rezultata svog rada. Prostorom, koji im je dao Grad, zadovoljni su.
Cjelokupan svoj rad sa djecom koja bi mogla postati ili su postala ovisna o
psihoaktivnim sredsstvima, kao i sa njihovim roditeljima, smatraju preventivnim, a kao
posebne programe navode:
- program vrnjake edukacije za mlade u oblasti prevencije zloupotrebe alkohola, droge i
kockanja;
- program zdravih stilova ivota;
- program vrnjake edukacije o seksualno prenosivim infekcijama (u Vaspitno-popravnom
domu); i
- psihoterapijski i psihoedukativni rad sa djecom sa problemima u ponaanju (u Domu za
djecu bez roditeljskog staranja).
Savjetovalite konstatno radi na uspostavljanju multidisciplinarnosti i integrisanog
pristupa prevenciji i lijeenju bolesti ovisnosti. Dio takvog pristupa je postignut kroz saradnju
sa:
- Gradom Banjalukom, u realizaciji vie zajednikih projekata u prevenciji narkomanije, te
svojim uee u komisijama i radnim grupama u zdravstvenoj i socijalnoj oblasti;
- Ministratvom zdravlja i socijalne zatite RS, u realizaciji projekata i izradi stratekih
dokumenata;
- Institutom za javno zdravstvo RS, u provoenju istraivanja;
- Klinikom za infektivne bolesti UKC Banjaluka, koja prua ambulantne i hospitalne usluge
koje zatrebaju korisnicima usluga Savjetovalita;

18
-

Kazneno-popravnim zavodom Tunjice, kroz projekat Institucionalni i poslijepenalni

tretman zavisnika o psihoaktivnim supstancama, kojim je omoguen pristup zatvorenih
ovisnika zdravstvenim i psihosocijalnim servisima koji su dostupni i slobodnim ljudima;
Klinikom za Psihijatriju UKC Banjaluka i Zavodom za alkoholizam i druge toksikomanije
Kantona Sarajevo, iji se pacijenti, nakon programa detoksikacije, upuuju na lijeenje u
terapijsku zajednicu Savjetovalita;
centrima za socijalni rad u optinama, radi uspostavljanje programa za resocijalizante i
upuivanje korisnika u terapijsku zajednicu.
Ministarstvom unutranjih poslova RS, radi edukacije policijskih slubenika.

lan su mree IDPC (International Drug Policy Consortium) za jugoistonu Evropu

(od 2011. godine), Zdravstvene mree BiH, Koalicije marginilizovanih grupa u BiH
KOMA.
Takoe, lan su radne grupe IPA 4 u izradi Dravnog izvjetaja i Godinjeg
Nacionalnog izvjetaja u vezi sa drogama i ovisnicima Evropskom monitoring centru za droge
i ovisnike (EMCDDA), konsultant su UN agencija (UNODC, UNDP, EC) za bolesti
ovisnosti.
Predstavnik UG Viktorija lan je Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga
Vlade RS, kao predstavnik nevladinog sektora.
Uklueni su u izradu procedura, politika na lokalnom, entitetskom i dravnom nivou u
oblasti prevencije i tretmana bolesti zavisnosti.
Kroz uee svojih predstavnika na regionalnim i svjetskim konferencijama prate
trendove iz oblasti prevencije, tretmana, zakonskih regulativa i politika, to sve pozitivno
utie na kvalitet usluga koje pruaju.
DEFINISANI PROBLEMI I PREPORUKE ZA GRAD BANJALUKU
PROBLEMI:
I naelni:
-

mediji nisu osvijeteni za realno izvjetavanje, neetian odnos novinara prema

maloljetnim poiniocima krivinih djela;

novinari prilikom izvjetavanja nemaju dovoljno senzibiliteta i etika esto ustupa mjesto
senzacionalizmu stalna promjena/rotacija kadrova;

ne postoje specijalizovane edukacije;

II primarna i sekundarna prevencija:

profesionalci koji rade u kolama nemaju dovoljno edukacije, a ni line motivacije da

uestvuju u programima koji se tiu maloljetnikog prestupnitva;
III alternativne mjere i tercijarna prevencija:

manjkavost Zakona, tj. potrebne su izmjene i dopune istog;

19
-

nedovoljan broj edukovanih sertifikovanih profesionalaca za rad sa maloljetnicima,

naroito policajaca;

kontinuirana edukacija i sertifikacija strunog kadra za rad sa maloljetnicima koju provodi

Ministarstvo pravde.

sistematizacijom u Tuilatvu nema planiranog mjesta strunog saradnika psihologa;

ne postoje uslovi za primjenu vaspitnih preporuka, trenutno se primjenjuju samo dvije;

provode se samo one preporuke, koje su u ingerenciji centra za socijalni rad, a sve ostale
preporuke, koje su u ingerenciji drugih ustanova, se ne provode;

ne postoje kriteriji za vaspitnu preporuku rad za opte dobro;

ne postoji vaspitni centar;

ne postoji i vaspitna ustanova i posebna ustanova za lijeenje i osposobljavanje koje su

takoe predviene Zakonom o zatiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u
krivinom postupku. Nepostojanje ustanova predvienih zakonom utie da u Odjeljenju
vaspitno-popravnog doma boravi veoma heterogena populacija to se odraava i na
kvalitet rada. U proteklih osam godina u ustanovu su bili upueni maloljetnici sa
poremeajem ponaanja udruenim sa drugim poremeajima kao to su psihiki
poremeaji, epilepsija, mentalna retardacija, kao i sa problemima zloupotrebe ili
zavisnosti od psihoaktivnih supstanci.

maloljetnici, smjeteni u Vaspitno-popravni dom nemaju mogunost ukljuivanja u

redovan proces obrazovanja, jer za osnovnu kolu nema dovoljno kandidata, a nemaju
mogunost vanrednog polaganja srednje kole; Zakonom o obrazovanju odraslih iz 2009.
godine propisano je da polaznik obrazovanja odraslih moe biti osoba starija od 18 godina
koja se obrazuje, a da pri tome nema status uenika ili studenta (lan 24. stav 2.). Kao
posljedica ovakvog zakonskog rjeenja u praksi dolazi do situacija da neke od
maloljetnika sa zavrenom osnovnom kolom, uzrasta 15, 16 ili 17 godina, nije mogue
ukljuiti u obrazovni proces to nam stvara dodatne potekoe u provoenju procesa
resocijalizacije. Iako smo jedina specijalizovana ustanova za izvrenje vaspitne mjere
upuivanja u vaspitno-popravni dom do sada nismo dobili nikakve olakice niti mogua
rjeenja ovog problema. Takoe, zakonske odredbe ograniavaju i obrazovanje
maloljetnika koji se koluju po posebnom (specijalnom) programu, jer nijedna kola nema
ovlatenje da sprovodi instruktivnu nastavu za ovu kategoriju maloljetnika.

u Vaspitno-popravnom domu rade samo tri certificirana profesionalca, a od toga niti jedan
policajac;

postpenalni tretmani se ne izvravaju u dovoljnoj mjeri.

PREPORUKE

potrebno je raditi kontinuiranu prevenciju maloljetnikog prestupnitva na nivou Grada

Banjaluke;

sertifikovati sve uesnike u procesu rjeavanja problematike maloljetnikog prestupnitva,

a pri tome da certifikaciju organizuje Ministarstvo pravde Republike Srpske;

nophodno je edukovati profesionalce, obezbijediti im razmjenu iskustava sa

profesionalcima iz okruenja koji imaju vea iskustva s problematikom maloljetnikog
pravosua

20
-

potrebno je stvoriti uslove za primjenu svih vaspitnih preporuka;

potrebno je stvoriti uslove za otvaranje vaspitnog centra;

profesionalcima u Centru za socijalni rad omoguiti specijalizovanu edukaciju kada je u

pitanju vansudska nagodba;

omoguiti kolovanje maloljetnicima koji su smjeteni u Vaspitno-popravni dom;

potrebno je raditi na unaprjeenju sistema postpenalnog tretmana.

izmjetanje VPD iz kruga KPZ-a. U vie navrata smo se i obraali Ministarstvu prosvjete
i kulture da nam ustupi osnovnu kolu u jednom prigradskom naselju, ali nismo dobili
odgovor i dozvolu. Ovakvim jednim zasebnim objektom bi rijeili kvalitetnije provoenje
vaspitne mjere, odvojili i sprijeili ak i vizuelni kontakt maloljetnika sa osuenim
licima, kao i stigmatizaciju maloljetnih poinioca krivinih djela.

AKCIONI PLAN
PREVENCIJE MALOLJETNIKOG PRESTUPNITVA
I PRIMJENE ALTERNATIVNIH MJERA
U GRADU BANJA LUKA

STRATEKI CILJ 1. Uspostaviti efikasne mehanizme prevencije maloljetnikog prestupnitva

Strateki program 1.1. Razvijanje preventivnih programa
Br. Aktivnost u cilju realizacije stratekog
Aktiv.
programa

Sredstva
Vremenski rok

1.1.1.

Kreirati preventivni program

Decembar 2016.
maloljetnikog prestupnitva i
godine
prepoznavanja djece u riziku u osnovnim
i srednjim kolama na teritoriji Grada
Banja Luke, na osnovu izvjetaja o
realizaciji projekta ISRD3

1.1.2.

Iznai nain za omoguavanje

kolovanja tienicima VP Doma Banja
Luka

1.1.3.

Obezbijediti prostorije, opremanje i

Septembar 2016.
organizaciju sadraja za uenike putnike

Nositelj aktivnosti

Budetska Donatorska

Radna grupa u
saradnji sa
Institutom za
drutvena
istraivanja FPN
Univerziteta u Banja
Luci

Juni 2016. godine Gradska uprava

(Odjeljenje za
drutvene
djelatnosti) i KPZ
Banja Luka

Gradska uprava i
poljoprivredna kola

nisu
potrebna
sredstva

Indikator
realizacije

Indikator
uspjeha

Kreirani
eksperimentalni
preventivni
programi u sferi
primarne
prevencije i
prepoznavanja
djece u riziku

Olakana,
precizirana
prevencija
maloljetnike
delinkvencije
Jednoobrazni i
precizniji kriteriji
prepoznavanja
djece u riziku

Iznaeno
rjeenje za
omoguavanje
kolovanja
tienicima VP
doma

Omoguen najbolji
interes djeteta u
kontekstu
ostvarivanja prava
na obrazovanje omogueno
kolovanje za
tienike VP Doma

Potrebna
Opremljena
donatorska prostorija
sredstva

Koritenje
prostorije od strane
uenika putnika

Strateki program 1.2. Senzibilizacija strune i ire javnosti

1.2.1. Edukacija urednika medija na temu djece Kontinuirano
u kontaktu sa zakonom, sa posebnim
osvrtom na primjenu ZZPDMKP3

Gradska uprava
Banja Luka

UNICEF

Broj odranih
edukacija

Unaprijeena
znanja iz oblasti
medijskog tretmana
djece u kontaktu sa
zakonom

UNICEF

Potpisan
protokol

Postupanje po
protokolu,
podizanje saradnje
aktera na nivo
institucija
Vii stepen
potivanja javnog
reda i mira

1.2.2.

Izraditi protokol o saradnji i postupanju 6 mjeseci po

svih subjekata ukljuenih u problematiku usvajanju AP
maloljetnikog prestupnitva na podruju
Grada Banja Luka

Radna grupa i Biro

za ljudska prava

1.2.3.

Dosljedna provedba odredbi Zakona o

toenju alkohola i kretanju djece nakon
22:00 asa

Gradska uprava
nisu
(komunalna policija potrebna
i inspekcija) u
sredstva
saradnji sa CJB
Banja Luka

Kontinuirano

Povean broj
inspekcijskih
nadzora i
policijskih
intervencija
(kontrole, racije,
pregledi...)

Skraenica ZZPDMKP je u cijelom tekstu koritena za oznaavanje Zakona o zatiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivinom postupku RS (Slubeni glasnik RS broj
13/10)

STRATEKI CILJ 2. Stvoriti uslove za efikasniju primjenu alternativnih modela postupanja i vaspitnih mjera prema maloljetnicima u kontaktu sa
zakonom
Strateki program 2.1. Unaprijeenje uslova za primjenu i izvrenje vaspitnih preporuka i/ili posebnih obaveza
Sredstva
Br. Aktivnost u cilju realizacije stratekog
Indikator
Indikator
Vremenski rok Nositelj aktivnosti
Aktiv.
programa
uspjeha
Budetska Donatorska realizacije
2.1.1. Identifikacija ustanova za provoenje 6 mjeseci nakon Radna grupa uz
UNICEF Identifikovane Omogueno

vaspitnih preporuka i posebnih

usvajanja AP
obaveza - lijeenje u odgovarajuoj
zdravstvenoj ustanovi; ukljuivanje u
pojedinani i grupni tretman;

asistenciju Biroa
za ljudska prava

ustavnove za
provedbu
vaspitnih
preporuka

provoenje
vaspitnih
preporuka

2.1.2.

Izrada smjernica za provoenje

6 mjeseci nakon Radna grupa uz
vaspitne preporuke i posebne obaveze identifikovane
asistenciju Biroa
- lijeenje u odgovarajuoj
ustanove
za ljudska prava
zdravstvenoj ustanovi

UNICEF

Izraene
smjernice

Olakano,
standardizovano
provoenje
vaspitne
preporuke

2.1.3.

Izrada smjernica za provoenje

6 mjeseci nakon Radna grupa uz
vaspitne preporuke i posebne obaveze identifikovane
asistenciju Biroa
ukljuivanje u pojedinani i grupni ustanove
za ljudska prava
tretman

UNICEF

Izraene
smjernice

Olakano,
standardizovano
provoenje
vaspitne
preporuke

2.1.4.

Izrada smjernica za provoenje

6 mjeseci nakon Radna grupa uz
vaspitne preporuke i posebne obaveze identifikovane
asistenciju Biroa
redovno pohaanje kole
ustanove
za ljudska prava

UNICEF

Izraene
smjernice

2.1.5.

Edukacija osoba ukljuenih u

6 mjeseci nakon Radna grupa uz
provoenje vaspitne preporuke i/ili
izrade smjernica asistenciju Biroa
posebne obaveze - lijeenje u
za ljudska prava
odgovarajuoj zdravstvenoj ustanovi

UNICEF

1 edukacija

Olakano,
standardizovano
provoenje
vaspitne
preporuke
Stvoreni uslovi za
provoenje
vaspitne
preporuke

2.1.6.

Edukacija osoba ukljuenih u

provoenje vaspitne preporuke i/ili
posebne obaveze ukljuivanje u
pojedinani i grupni tretman

6 mjeseci nakon Radna grupa uz

izrade smjernica asistenciju Biroa
za ljudska prava

UNICEF

1 edukacija

Stvoreni uslovi za
provoenje
vaspitne
preporuke

2.1.7.

Edukacija osoba ukljuenih u

provoenje vaspitne preporuke i/ili
posebne obaveze redovno
pohaanje kole

6 mjeseci nakon Radna grupa uz

izrade smjernica asistenciju Biroa
za ljudska prava

UNICEF

1 edukacija

Stvoreni uslovi za
provoenje
vaspitne
preporuke

2.1.8.

Izraditi prijedloga kriterija za odabir

pravnih lica za provoenje vaspitne
preporuke i/ili posebne obaveze
Rad bez naknade u korist
humanitarne organizacije...

6 mjeseci od
usvajanaj AP

Izraen tekst
prijedloga

Donesen
podzakonski akt
Kriteriji za
odabir pravnih
lica za provoenje
vaspitne
preporuke i/ili
posebne obaveze

Radna grupa

volonterski

Strateki program 2.2. Stvaranje pretpostavki za kvalitetnije provoenje ZZPDMKP

Aktivnost u cilju realizacije
Sredstva
Indikator
Indikator
Br.
Vremenski rok Nositelj aktivnosti
Aktiv.
stratekog programa
Budetska Donatorska realizacije
uspjeha
2.2.1. Osigurati optimalan broj
Do kraja 2017. CJB Banja Luka
Da
Najmanje 30 Efikasnija
sertifikovanih policijskih slubenika godine
(preporuka:
sertifikovanih primjena Zakona
za rad sa djecom u skladu sa
iznai
policijskih
ZZPDMKP
sredstva iz
slubenika
Ministarstv
a pravde
RS - CEST RS)
2.2.2. Osigurati optimalan broj
Do kraja 2017. KPZ Banja Luka Da
Najmanje 16 Efikasnija
sertifikovanog osoblja VP doma za godine
(preporuka:
sertifikovanih primjena Zakona
rad sa djecom u skladu sa ZZPDMKP
iznai
policajaca KPU
sredstva iz
Najmanje 7
Ministarstv
certificiranih
a pravde
strunih
RS - saradnika KPU
CEST RS)
2.2.3. Osigurati optimalan broj
Do kraja 2017. JU Centar za
Da
Najmanje 12 Efikasnija
sertifikovanih strunih radnika
godine
socijalni rad
(preporuka:
sertifikovanih primjena Zakona
organa starateljstva za rad sa djecom
Banja Luka
iznai
strunih
u skladu sa ZZPDMKP
sredstva iz
radnika JU
Ministarstv
Centar za
a pravde
socijalni rad
RS - i6
CEST RS)
certificiranih
strunih
radnika
organizacije
koja prua
uslugu
prihvatne
stanice za djecu

2.2.4. Kontinuirana, problemski orjentisana Kontinuirano

edukacija sertifikovanih osoba
ukljuenih u provoenje ZZPDMKP

Radna grupa, NVO

2.2.5. Inicirati zapoljavanje strunog

savjetnika u okviru Odjeljenja za
maloljetnike Okrunog tuilatva
Banja Luka

6 mjeseci po
usvajanju AP

Radna grupa i
Da
Okruno tuilatvo (preporuka:
Ministarstv
o pravde
RS)

2.2.6. Izraditi elaborat o drutveno

ekonomskoj opravdanosti JU
Vaspitni centar Banja Luka

Decembar 2016. Radna grupa u

Gradska
godine
saradnji sa Biroom uprava
za ljudska prava

UNICEF

2 edukacije
godinje

Kvalitetnija
multidisciplinarna
i multisektorska
saradnja;
osnaivanje
subjekata
provedbe
ZZPDMKP

Izraena
potreba
Ministarstvu
pravde RS
Zagovarano
zapoljavanje

Kvalitetnija
primjena zakona
putem zaposlenog
strunog
savjetnika

Obavljene
javne rasprave
Izraen
elaborat

Spoznaja o
drutveno
ekonomskoj
opravdanosti
osnivanja
vaspitnog centra

STRATEKI CILJ 3. Stvoriti odriv sistem podrke multidisciplinarnog rada

Br.
Aktiv.

Aktivnost u cilju realizacije

stratekog programa

Vremenski rok Nositelj aktivnosti

Sredstva
Indikator
Donatorsk
realizacije
Budetska
a
Nisu
Redovno
potrebna
odrani
sredstva
kvartalni
sastanci
Nisu
Proiren
potrebna
mandat radne
sredstva
grupe

3.1.

Organizovati redovne sastanke tima

za praenje i koordinaciju Akcionog
plana

3.2.

Proiriti mandat Radne grupe na

Po usvajanju
monitoring i koordinaciju provoenja akcionog plana
Akcionog plana

Gradska uprava
Banja Luka

3.4.

Unaprijediti saradnju izmeu

institucija ukljuenih u realizaciju
Akcionog plana, kroz potpisivanje
protokola o saradnji i drugih
relevantnih aktivnosti
Izvjetavati Skuptinu grada I
Gradonaelnika o rezultatima
Akcionog plana

9 mjeseci po
usvajanju AP

Radna grupa, Biro Nisu

za ljudska prava
potrebna
sredstva

Potpisan
protokol o
saradnji

Godinje

Radna grupa

Nisu
potrebna
sredstva

Dostavljeni
izvjetaji o
stanju
maloljetnike
delinkvencije

Povezivanje dodjele budetskih

sredstava sa provoenjem aktivnosti
iz Akcionog plana

Kontinuirano

Gradska uprava
Banja Luka

Da, ve
postojea
sredstva

3.5.

3.6.

Kvartalno

Gradska uprava
Banja Luka

Indikator
uspjeha
Aktivnosti se
provode u skladu
sa Akcionim
planom
Obezbjeen
monitoring i
praenje
provoenja AP
Unaprijeena
saradnja izmeu
institucija

Gradske vlasti
upoznate sa
realizacijom AP I
stanjem
maloljetnike
delinkvencije
Provoenje
Dodijeljena
aktivnosti
budetska
akcionog plana sredstva za
uvrtena kao realizaciju
kriterij za
aktivnosti iz
dodjelu
akcionog plana
budetskih
sredstava