14) STATUT BOSANSKI POKRET NACIONALNOG PONOSA (BOSNA1 HERCEGOVINA) 23 januara 2014. godine §1. Ime i sjediste pokreta Puno ime pokreta je Bosanski Pokrot Nacionalnog Ponosa, skreéeno BPNP. Pokret ima sjediste u Sarajevu. Djeluje u éitavoj Bosni (1 Hereegovini) kroz ogranke u gradovima u kojima oni postoje, preko ak $2. Ciljevi i program pokreta ‘21, BoSnjaéka Bosna :jedino judi koji pripadaju curopskom genctskom i kultumom nasljedstwu, gdje su Bosinjact tukljugeni, mogu drZavijani Bosne. 2.2, Bosnom moraju upravjatiiskijutive BoSnjaci: BoSnjaci ne smiju biti potéinjeni drugima u vlastitoj drdavi a to Ge se postié onemoguéavanjem ne-Bosnjaka da budu na porieijama modi. 3. Bosom se mora upra 1074 Bosnjake : sve politike odluke moraja se temeljitina tome sta je najbolje za BoSnjake i nfihove interese. Sve odhuke koje ne idu u korist BoSnyjaka se ne smiju sprovesti dj 2.4. Jedinstvena svrha : drZavna organizaetja mora da se vodi od jednog modemnog dr¥avnog uredenja ke moguée efektivno ide u korist BoSnjaka. Driavno uredenje mora da se gradi na kompeteneij i odgovornosti, i nijen zadatak treba da sluzi stanovni8tvo, nikad obratno. Sistem mora da ima moto : Poboliganje, razijanje i dobrobit éitavog naroda. 2.5, Potpuna nezavisnost driave : poveljne su saradnje na nekim polima sa drugim dr¥avama, ai bilo kakav uugovor koji bi samo diclomitno narusio nevavisnost Bosne ne dol u obzir. 12.6, Sigurma sekularna drZava : Sigurnost, kako individualna tako i ekonomska, mora biti jedna od drustvenih temelja, DrZava mora biti sekularna, dakle religija se mora odvojti od drZave, podrediti zakonima dr¥ave, umanjiti nen utjecaju javnom Zivotu, te sprijediti mijeSanje dr¥avnih organa u religiju i obratno, 2.7. Sloboda misii i govora : Sva pitanja moraju biti slobodna za diskusiju, mmanost i nauka moraju biti slobodne i ‘ogranigenje osobnog integriteta kroz.drZavni nadzor na stanovnike koji nisu kriminalei mora biti ukinuto. 2.8. Prirodai resursi u rukama BoSnjaka : Vani bosanshi prirodni resursi i opéekorisna djelatnost moraju biti w rukama botnjaékog,vlja, kako bi sav dobitak te vrste iSa0 nazad stanovnisivu, ne w inozemne ii privatne interese. 2.9, Prozimanje narodne zajednice i socijaine pravde w drusty zajednicom gdje se kreativnost i produktivni doprinos postuju i napreduje na ratun druge. 2.10, Stroga zaitita Zivotinja i privode : Bosna ima vr ‘Svako unistavanje prirodnog okol industrije i druge djelatnosti gdje se dre fvotin jodjelu Klasa mora biti zamijenjena sa Klasnom ijene visoko i ni edna grupa drustva ne smije da 10 { unikatnu prirodu koja je vrijedna da se fava i brani , Kao i nasilje nad Zivotinjama mora biti strogo kavnjivo, Prehrambrene moraju biti etifki od §3 Stavovi pokreta 31. Bosanski pokret naci ponosa se zalaze za uspostavljanje nacionalne sekularne dr¥ave BoSnjaka shodno ceuropskoj praksi gdje ima pravo na vlastitu drZavu. Takvo pravo je, uostalom, potvrdeno historijom Bosne starom preko 1 000 godina i historijom naroda BoSnjaka na njenom podruéju. Bosna i Bosnjaci su jed tijelo povezano na’om krviju i slavom naiih pradjedova. Prema tome, Bosna je prvenstveno drZava BoSnjaka, a onda i svih ostalih gradana koji su joj oda. 3.2, Pripadnikom jedinog drZavotvornog naroda Boinjaka smatramo svakog pojedinca kofi pripada europskom genetskom i kulturnom naslijedu, koji je odan drdavi Bosni, ber obzira na religijsku i podrasnu pripadnost. Prema tome odbaeujemo vezanje BoSnjaka za samo jedan religijski identitet sto se pokazalo Stetnim za na§ nacionalni rao} i dignitet2(4) {33. Simbol Bosne je grb sa Sestlatnih fljana bosanskog kralja‘Tvrtka | Kotromaniéa.‘To je ujedno i simbol oodbrane Bosme u ral i pokuaj poniZavanja i degradiranja svetog bosanskog grba je direktnt nnapad na nacionalni integritet Bosne i naS nacionalni ponos. Svi simboli Koj veligaju neku drugu naciju ili ideologiju naustrb Bosne su neprijateski iu drustvu kakvo mi zagovaramo takva obiljezja bi bila strogo zabranjena, ‘34. Pokret u ovom trenuthu svoje djelovanje ogranitava na sadaiinje granice Bosne a s vremenom ée nastojati da Se izmiri historijska nepravda i da se obnove granice Bosne utvrdene Karlovaékim mirom 1699. i Berlinskim kongresom 1878. godine - 3:5 Bosans jezik, kao nacional jezik BoSnjaka, treba i mora biti jedin slutbent jezileu Bosni. 6. Sve nekretnine u Bosni moraja biti u rukama Boknjaka. To je jedini natin za uspostavljanje ekonomski snazne nacije. Bosna mora pripadati BoSnjacima u svakom smistu, Radnika Klasa kao stub ekonomskog prosperiteta mora imati dostojanstven Zivot i biti zastigena od cksploatacije. $vi koji doprinose prosperitetu nacije su sami sistemom povlaiteni u odnosu na one koji ele urimati, ne davatinta zazvrat 37. Naziv Bosna i Hercegovina je neprihvatljv jer je nastao kao simbol izdaje bosnjatkog nacionalnog ustanka “Zrnaja od Bosne od strane hercegovackih velikasa i nastao je kao ustupak Otomanske imperie istim. Hercegovina (Hum) nikada nije bila zasebna drZava, nti u rangu sa Bosnom, vet je uvjek bila sastava Bosne, a mi kao nacionalno syjeshii Bosnjac slijedimo takvu historiisku tradiciju i odbijamo da siijedimo politiku nacionalnog razbijanjai podjele Bosne i BoSnjaka. 13.8. BPNP se protiv ulasku Bosne u saveze i nije koje sluze za uspostavljanje i zatitu novog svjetskog poretka kao Sto su EU (kontinentalna unija) i NATO pakt (syjetska armija). Bosna mora biti slobodna drZava sa svojom vojskom koja je wvijek spremna za branjenje nacionalnog suvereniteta zemlje Sto se kosi sa poitikom globalizacje koju provode cionistiéke strukture sa ciljem uspostavljanja jedne svetske viade t. poretka uw kojem ée ysiva cemineneija* ladati svijetom. 3.9. Odbacujemo praksu slavljenja zvanignog Dana dréavnosti 25. novembra jer je ona nastala praéenjem politike komadanja Bosne izmedu tri kvazi-etnike zajednice (Srbi, Hrvati, Muslimani). Dan dtavnosti kojeg mi promovisemo je 29. august ~ datum izdavanja Povelje hosanskog bana Kulina koja je ujedno i najstariji bosansk Aréavni akt{najstarji drZavni dokument u granicama jumoslavenskog govornog podrugje. 43.10 . Ideologije Koju su nepozeljne u naSoj Bosni su :cionizam, komunizam, kapitalizam i islamizam., Svaka od tih ideologija zahtijeva vastti drZavni ustro§ Sto je sa nacfonalnog staalista nepribvatlivo i Stet prosperitet Bosinjaka, Jedina ideologia koja je potrebna kako bi se Bosna spasila je Bosanski nacionalizam ito je jedina idcologifa koja svojim nagetima vodi ka napretku u svim moguéim segmentima, posevSi od naeionalnog napretka do sociaine pravde. 3.11. Temel zdrave naetje je porodica i upravo zbog te Ginjenice naga borba je dijelom usmjerena na unistenje svih aspekata drustva kofisvojim nemoralnim djelovanjem ruse poroditne vrijednosti. U tu grupa spadaju med raze grupacije koje u svom programu nude promiskuitetno ponaSanje ukljuéujuti razne seksualne perverzie, prijavstinu na televizii, pedofilfu i homoseksualnost. Bosanski éoyjek i Zena moraju postatioligenje morale Eistoe,zato je odstranjvanje zaraeuth elemenata i nafeg druttva jedan od primaraih zadataka. Rezrgavanje poroditnih veza nije poZeno, ali nije zabranjeno jer w normalnom drustvu sreéa nacije se temelfi na steGi Pojedinea § 4. Djelatnost pokreta 4.1, Djelatnost BPNP-a pokuSava kroz informaciie i upute stvorti jedan narodni pokret koji ge imati jedan duh nacionalnog i narodnog ponosa. 4.2. BPNP ée politikim putem trait zamjemu danasnjog necfikasnog i destruktivnog sistema i njenog neprijateljskog stava prema narod sa jednom efikasnijom drZavnom upravom koja ée se bazirati na zadovoljavanju boSnjaékog nacionalnog interesa. 4.3. BPNP 6¢ kroz. svoju organizaciju obrazovatt i inspiisati BoSnjake da se sto vige nacionalno angazuju ive rdravo u skladu sa prirodom. 85. Clanstvo 5a. Kriterij 1-1. Od #lana BPNP-a zahtijeva se podrYavanje ciljeva i programa pokreta, pristojno ponaanje prema svima. 5.1.2. Clan BPNP-a sam bira koliko ée se angaZovati u radu pokreta, od blage pasivnosti i podriavi ‘moralno i finansijski kroz dlanarinu, do punog angaZovanja u radu i akeijama pokreta cilia promjene koja je potrebna da Bosna opet bude u rukama Bosnjaka.3(4) Clan BPNP-a move postati svaki pojedinac koji: 3.1 pripada europskom bioloSkom i kullumnom nasiijeda, gdje mi kao narod pripadamo, 3.2. potrZava temelj nacionalistitke ideologie pokreta,eijeve i djeluje uskladu sa stavovima pokreta, 51.3, plaéa anarinu, Iauzetak je mogué u suvaju soejaino ugrozenjih osoba koje ele postati punoprav ‘anovi pokreta, ali ih ligne finansjsko stanje onemoguéava, 5.2. Viestruko Sansto Clan ne moze biti priijéen drugojpolitigkej parti bilo kakvoj organizacj gdje je mogué sukob interesa, 5.3. Clanarina 53-1 Clanarina se utvrduje godisnjim planom pokreta 5.32 Clanarina se daje mjeseno prema unaprijed utvrdenom planu j dogovort. 54. Brisanje Slanstva ‘Clan BPNP-a ima pravo bilo kada da zatrazi brisanje Wanstva, Molba za brisanjem @lanstva se podnosi pismeno ili usmeno i ostavija upravi pokreta ili Sefu ogranka, 5.5. Iskljudenje iz pokreta Iskliutujudi predmet se move otvoriti prema Glanu koji, u djelatnosti parte iu preostalom, osumnjigen da je prekrsio liniju pokreta ili kroz lose ponaSanje smatra se kao nepogodan. Iskljuéajuei predmet moze se odbiti ili renultovatiu upazorenja i ikljuéenu,Ikljuéene se frvrSeva po nalogu uprave pokreta ili fefaogranka dirckino. Iskjjudena osoba ima pravo Zalbe na odluku upravi pokreta kako bi dobila svoj predmet na ponovno ispitavanje. Brisanje ili iskjudenje ne podrazumijeva vraéanje donacia, polozenog navae za élanarinu il bilo Sega dragog sto ie iskljugeni lan ostavio u pokretu BPNP 0 iskljudenom anu ne¢e otkrit ligne podatke. 5.6, Prawa i obaveza clanovet 46.1, Clan ima pravo da sudjeluje na svim sastancima jaklivnostima pokrela. 5.6.2. Clan bi trebao da imnosi prijedloge 2a mjere i konstruktivnu kritiku svim organima pokreta, Prijedlozi trebaju da se jave direktno najbligem Sef ogranka ili vodi direkino, Prijedlozi za godisnjisastanak treba da dodu najkasnije 0 dana prije sastanka { nafkasnije 7 dana prije mjeseénog sastanka. Svaki ogranak ima pravo da odbije prijediog uz obavezu ostavjanja ijave vezane za odbijanje prijedioga. 5.6.3. Medusobni sukobi i neslagainja zmedu Slanova se moraju usmnjerii ka jeSavanju problema. Kritike prema pojedincima ii predstavnieima moraju se iz prve ruke prijavit Sefu ogranka, iz druge ruke upravnom odboru i to ne kroz otvorenu kritiku jer tone rjeSava probleme. 4.6.4. Clan je duzan da najbligem Sefu ogranka prijavi ako ssumaja na Stetne elemente prema pokretu. $6. Vodstve BPNP traii sto efikasnije i jako vodstvo zasnovano na autoritetu koje se dodi punu oschmu odgovornost za istog. Sefu ogranka ili vodi, Sto znadi $7. Uprava i rukovodstvo 71. Uprava pokreta Uprava pokreta BPNP mora se sadinjavati najmanje od vode pokreta, zamjenika vode, blagajnika i sekretara >. Zadlatak uprave Zadatak uprave je da: 2.1. vod rad pokreta i provodi direktive ograneima i radnim grupama sadinjava iradi na tome da plan rada i politika Zivi 7.29. pruia podrsku i vodi raze ogranke 7.2.4 iabere Sefa ogranka 7.26 ieabere radne grupe 7.26. uspostavi i odriava kontakte sa nacionalist aktivno se bori protiv podijela unmutar pokreta ‘organiza ideotosko obrazovanje kroz predavania 7.2.10. uspostavi budiet i odrzava ckonomiju pokreta im organizacfjama i partijamaata) $8. Ogranet 8.1. Definicfja ogranka Jedan ogranak je jedna formacija u pokretu koju ine najmanje dva lana koja se bave zajednigkim i redovnim aktivisti¢kim radom. Ogranci su verani za jedan grad, ali niSta ne sprjeéava Hanove da budu aktivni iu drugim ograncima koji nisu u njihovom gradu, Vise ogranaka mot djclovati u istom kantonu. 8.2. Svrha i djelovanje Zadatak ogranka je da poboljéa rad u gradu kroz Sirenje informaeija i regrutovanje novih anova za ideju BPNP-a. 8.3 Rukovodste Saki ogranak ima jeinog ef, Sof ogranka bude tzebran od najbliteg wode koji dob preporuke od anova ograaka Preporuke se vse kro7 glesanje ra novos, Sef, koje alu vod pola, Zadatak Sefaje da organizaje i vodi rad u grupi, Sef odriava redovno kontakt sa vodom i odgovara da. novi pokreta informiSui drée Aiektiva koje su dobili Sef odgovara da se edowno vode akeijeaktimnost unter ogranaka, $9. Revizija 91: Revizori 6e biti izabrani da bi oeijnili rad uprave. 9.2. Revizori moraju biti informisani o radu uprave i pregledavatifinansijske izvjeSta 9.3. Revizori moraju pokazati dielatnosti pokreta ispravni i ratunovodstvenim naéelim: Iruge ragune. vjeStaj na godinjem sastanku, koji pokazuje da li oni vjeruju da su nalozi i kkoviti, a da su raéun upravijani u skladu sa zakonom i opéeprihvaéenim § 10 Godiinfi sastanak pokreta Godiinj sastanak pokeeta dra se jednom godiinje, istanak gdje se odbor sastaje i odreduje smjernice za rad. Kao Sto sam naziv ave, 10.1. Godisnji sastanak Godisnji sastanak pokreta odréava u periodu 1. juli ~ 1. august. Voda pokreta moze, poslije odobrenja, pozvati osobe koje bi mogle pridonijeti specifigna zmanja na sastanku, ceventualno pozvati sudionike, koji nemaju pravo odluéivati o odlukama, nego imati savjetodavan ulogu, 10.2, Obavijest o sastankea ‘Svi Koji Ge prisustovati na sastanku ée biti obavijesteni o datumu i mjestu unaprijed najmanje go dana prije sastanka, 10.2. Raspored desavanja 10.2.1 Olvarange sastanka 10.2.2. bor uprave 10.2.3, Izbor ovjeravatelja zapisnika 10.2.4. Ponovno izglsavanje vode i Sefova, ili povjeravane tih pozicija ponove istim. 10.245. Rasprava o radu pokreta u protekloj godii 10.2.6. Smjernice za godisnji rad 10.2.7. LzvjeStaji ogranaka o radu 10.2.8. Ostale teme, ako su neophodne 10.2.9, Kraj sastanka 10.3 Zapisnik i dokumentacf Godisnji sastanci ée se biljeZiti i dokumentirati, sekretar je odgovoran da svi mogu pregledati vapisnik u roku od sedam dana, $11, Izmjena statuta iraspad 1.1. Izmjena statuta i programa je moguéa ukoliko upravni organi smatraju da je ona potrebne. lzmjena je ‘moguéa iskljudivo usaglaSavanjem veéine tlanova pokrela. Fanijenjene tatke ne smiju ii na Stetu pokretu i ‘moraju biti odobrene od strane upravnih organa. 1.2. Raspad program oznaéava i raspad pokreta. On je mogué skretanjem sa temeljaih puteva pokreta, odnosno imajenom stavova, ciljeva i programa do te mjere da se drastitno razlikuju od temeljnih stavova, ili ukoliko novi ciljevi, stavovi i program ulaze u sukob interesa sa temelinim ciljevima, stavovima i programom.