Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Tunel Učka Modernizacija
Tunel Učka Modernizacija
68
Modernizacija tunela
Uka
Gordana Tomaevi
Kljune rijei
G. Tomaevi
tunel Uka,
izgradnja,
upotreba,
tehniki elementi,
modernizacija,
koncesionar Bina-Istra,
Direktiva 2004/54/EC
Key words
G. Tomaevi
Uka Tunnel,
construction,
use,
technical elements,
modernisation,
concessionary Bina-Istra,
Directive 2004/54/EC
Mots cls
G. Tomaevi
Tunnel d'Uka,
construction,
utilisation,
lments techniques,
modernisation,
concessionnaire Bina-Istra,
Directive 2004/54/EC
U radu je opisana povijest tunela Uka od ideje o gradnji do konane izgradnje i dugogodinje
upotrebe. Istie se da je to bio dugi niz godina najdulji tunel u Hrvatskoj, sve do nedavno. Prikazani su
tehniki elementi tunela Uka, a u nastavku se detaljno opisuju mjere i zahvati koji su uraeni da bi se
ispunili zahtjevi Europske unije izraeni u Direktivi 2004/54/EC. Istaknute su aktivnosti koje je
koncesionar Bina-Istra poduzimao u osuvremenjivanju tog vanog prometnog objekta.
Professional paper
The history of Uka Tunnel, from the first ideas about its realization, to the final construction and long
period of use, is described in the paper. It is emphasized that it had been for many years, in fact until
recently, the longest tunnel in Croatia. Technical elements of Uka Tunnel are presented, and measures
taken to meet EU requirements specified in Directive 2004/54/EC are described in full detail. A
particular emphasis is placed on activities undertaken by the concessionary Bina-Istra to modernise this
significant transport facility.
Ouvrage professionel
L'histoire du Tunnel d'Uka, depuis les premires ides sur son ralisation, la construction et la longue
priode de son utilisation, est dcrite dans l'ouvrage. Il est soulign que ce tunnel a t au cours de
nombreuses annes, jusqu' rcemment, le plus long tunnel de Croatie. Les lments techniques du Tunnel
d'Uka sont prsents, et les mesures prises pour satisfaire aux exigences de l'UE spcifies dans la Directive
2004/54/EC sont dcrites de manire dtaille. Un accent tout particulier est mis sur les activits faites par le
concessionnaire Bina-Istra afin de moderniser cet ouvrage souterrain important.
,
,
,
,
,
-,
2004/54/EC
. , , ,
.
,
, 2004/54/EC.
, -
.
Schlsselworte
G. Tomaevi
Tunnel Uka,
Ausbau,
Benutzung,
technische Elemente,
Modernisierung,
Konzessionr Bina - Istra,
Direktive 2004/54/EC
Autor:
Struni rad
Fachbericht
Im Artikel beschreibt man die Geschichte des Tunnels Uka von der Idee des Bauens bis zum
endgltigen Ausbau und jangjhriger Benutzung. Es wird hervorgehoben dass es durch eine lange Reihe von
Jahren, bis unlngst, der lngste Tunnel in Kroatien war. Dargestellt sind die technischen Elemente des
Tunnels Uka, und fortsetzend beschreibt man detailliert die Massnahmen und Eingriffe um die
Anforderungen der EU aus der Direktive 2004/54/EC zu erfllen. Hervorgehoben sind die Ttigkeiten die der
Konzessionr Bina - Istra bei der Modernisierung dieses wichtigen Verkehrsobjekts unternahm.
Gordana Tomaevi, dipl. ing. gra., Bina-Istra d.d., Savska cesta 106/IV, Zagreb
813
G. Tomaevi
eo iskop: na kvarnerskoj strani izvodio ga je Konstruktor, a Hidroelektra na istarskoj strani tunela. Proboj tunela u punom profilu dovren je 1978. Uslijedila je izrada betonske obloge, ureenje portalnih povrina i ugradnja opreme [1].
Valja dodati da se iza portala tunela Uka s istarske strane (slika 1.) nalaze: poluvijadukt duljine 94 m, tunel
Zrinak II (slika 2.), duljine 45 m, vijadukt Vela Draga
duljine 124 m i tunel Zrinak I, duljine 196 m. Slijedi
usjek koji nadsvouje impozanatna upravna zgrada Centra upravljanja tunelom, cestarinski prolaz i velika platforma s parkiralinim prostorima (slika 3.). Kada se govori o radovima na tunelu Uka, uvijek se podrazumijevaju i radovi i na navedenim malim tunelima.
G. Tomaevi
Sukladno ugovoru o koncesiji, koncesionar je 1998. ugovorio s novoosnovanim drutvom Bina-Istra upravljanje i odravanje poslove upravljanja i odravanja autocestom i tunelom Uka.
Voda za gaenje poara dolazi iz cijevi poloene du pjeakog hodnika na junoj strani tunela.
4 Sigurnost tunela
4.1 Openito
Strukturne mjere
SAETAK MINIMALNIH
ZAHTJEVA
Dvije tunelske cijevi
ili vie
Gradijenti 5 %
Nogostupi za sluaj
nude
2.1
2.3.3
-2.3.9
Odvodnja za zapaljive
i toksine tekuine
Poarna otpornost
2.6
Legenda:
Promet 2000
vozila/traku
500>1000 m
1000 m
2.2
2.3.1
2.3.2
2.4.1
/
2.4.2
2.5
2.7
preporueno
815
G. Tomaevi
Promet 2 000
Promet > 2 000
vozila/traku
vozila po traku
1000500500>1000
>3000
3000 m
1000
1000
m
m
m
m
Normalna rasvjeta
2.8.1
Sigurnosna rasvjeta
2.8.2
Rasvjeta za evakuaciju
2.8.3
Ventilacija
Mehanika ventilacija
2.9
2.9.5
Stanice za hitne
sluajeve
Vodoopskrba
2.10
2.12
Kontrolni
centar
Sustavi nadzora
2.13
Komunikacijski
sustavi
Video
2.14
Automatsko otkrivanje
incidenata i/ili poara
Prometni signali prije
ulaza
Promenti signali unutar
tunela najmanje svakih
1000 m
Radio emitiranje za
hitne slube
2.14
2.15.1
2.15.2
2.16.1
2.16.2
Zvunici u sklonitima
i izlazima
2.16.3
2.17
2.18
816
2.11
Cestovne
oznake
Oprema za
zatvaranje
tunela
Navedene su nesree dodatno potvrdile potrebu donoenja zajednikog dokumenta zemalja lanica EU o sigurnosti u tunelima. Jo 1996. godine u Europskoj Zajednici donesena je Odluka o razvoju Trans-europske cestovne mree (TERN), a Europski parlament i Vijee Europske unije 29.4.2004. usvojili su Direktivu 2004/54/EC o
minimalnim uvjetima sigurnosti za tunele u Transeuropskoj cestovnoj mrei (dalje u tekstu: Direktiva) [3].
G. Tomaevi
dananjih, predvien je rok od 10 godina (s mogunou
produljenja na 15 godina) za izradu analiza sigurnosti i
usklaivanje propisa svake drave s elementima Direktive
EC te konano i modernizaciju tunela u skladu s Direktivom.
Iako Hrvatska nije jo postala lanicom EU, investitori,
projektanti i operateri tunela prihvatili su ovaj dokument
i njime se rukovode pri projektiranju, izgradnji i opremanju
novih tunela i modernizaciji postojeih [4].
U tablicama 1. i 2. prikazane su sigurnosne mjere saete
u Dodatku I Direktive.
U Dodatku II Direktive preporuke su vezane uz dokumentaciju o sigurnosti tunela.
Dodatak III Direktive navodi popis cestovne signalizacije, koja omoguuje meunarodno razumijevanje znakova.
5 Provjera sigurnosti tunela Uka
Prvu je provjeru sigurnosti tunela Uka koncesionar zatraio 1996. godine. Dobivena studija rezultirala je poduzimanjem organizacijskih mjera protupoarne slube i
tehnikih mjera, vezanih uz opremu vatrogasaca i ureaje u tunelu. Program je proveden do 2005. godine, kada
je koncesionar naruio novu kontrolu sigurnosti tunela,
radi dobivanja preporuka o mjerama koje e podignuti
razinu sigurnosti u tunelu.
Konzultanti su se pritom rukovodili Direktivom, Europskim sporazumom o meunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tereta (ADR), Propisom RABT 02/2002 Upute za upravljanje i opremanja tunela (Njemaka),
Propisom RVS - Upute i propisi za cestogradnju (Austrija),
Preporukama Stalnog meunarodnog udruenja cestovnih kongresa (PIARC) i drugim tematskim studijama.
Analizirani su svi elementi tunela, opremljenost opremom i
sustavima, nain upravljanja i organizacija protupoarnih aktivnosti. Uinjena je usporedba s navedenim elementima iz Direktive, izraena analiza i predloene sigurnosne mjere koje su rasporeene po prioritetima kao:
urne mjere, koje treba provesti u roku od 1 godine, zatim mjere koje treba provesti u razdoblju od 3 godine i
ostale mjere koje treba razmatrati i provesti u odgovarajuem razdoblju [5].
6.2 Rasvjeta
Stara rasvjeta tunela bila je ostvarena putem svjetiljaka
niskotlanog natrija ugraenih du tjemena svoda sa po
dvije arulje u jednoj svjetiljci, svaka spojena na drugu
energetsku mreu, tako da se u sluaju kvara na jednoj
mrei tunel osvjetljava iz druge mree. U prilagodnim
zonama svjetiljke su ugraene na bone zidove tunela.
Upravljanje iz Centra ostvareno je regulatorom rasvjete
automatski ili runo. Svjetiljke se napajaju iz ormara
rasvjete lociranih du tunela na razmacima od 300 m.
Zbog dotrajalosti elektrinih instalacija, rasvjeta je obnovljena 2005. godine. Zadran je sustav postojeeg napajanja do razdjelnika rasvjete, kabeli su zamijenjeni
novim, tekogorivim kabelima od razdjelnika do svjetiljaka. Ugraene su nove visokotlane natrijeve svjetiljke, ali u postojeem rasteru - na meusobnoj udaljenosti
od 12 m (slika 4.). Nove svjetiljke osnovnog niza na
U nastavku je naveden pregled sigurnosne opreme instalirane u tunelu Uka, s osvrtom na poboljanja koja su
preporuena u navedenoj Studiji.
6 Sustavi u funkciji upravljanja tunelom Uka
817
G. Tomaevi
tava daljinskog upravljanja preuzimanjem signala iz pojedinih sustava u tunelu, obradom tih signala i upuivanjem u Centar upravljanja gdje se ti signali dalje procesuiraju. Pri nadogradnji izvedena je prstenasta komunikacijska mrea koja povezuje daljinske stanice, ime je
u sluaju kvara na mrei omoguen oporavak mree u
intervalu od 0,3 sekunde. Prstenasta je veza osigurana
postojeim optikim kabelima u energetskom kanalu s
obje strane tunela do Centra upravljanja [7].
Izmjenom sustava daljinskog upravljanja izmijenjena je
i SCADA (Supervisory Control and Data Acquisition),
paket programa za nadzor sustava uvedenih u tunel.
SCADA omoguava vizualizaciju parametara, kako bi
operateri na raunalima i na monitorima mogli pratiti i
kontrolirati rad sustava i intervenirati prema potrebi.
6.4 Ventilacija
U uvjetima normalnog odvijanja prometa, ventilacijski
sustav smanjuje razinu zagaenja zraka u tunelu uzrokovanog cestovnim vozilima. Pri poarnom incidentu, ventilacijski sustav treba u prvoj fazi brzo stabilizirati zranu
struju u cilju stratifikacije dima (zadrati ga ispod tunelskog svoda) te omoguiti intervenciju vatrogasne slube
i evakuaciju korisnika, a potom kontrolirano odimljavati
tunel u eljenom smjeru.
Prvotno instaliran sustav znatno je unaprijeen 1997. opremom u Centru upravljanja, a tijekom 2005. izvedeni
su kompleksni radovi na rekonstrukciji daljinskih stanica (DAS) u tunelu i u Centru upravljanja i zamjena pripadajue opreme. Tri su daljinske stanice smjetene u
tunelu, a dvije u Centru upravljanja. One ine bazu sus818
Tunel Uka opremljen je uzdunim mehanikim ventilacijskim sustavom koji se sastoji od 48 grupa, svaka sa
po 3 ventilatora (slika 6.). Po 24 grupe ventilatora rasporeene su s obje portalne strane tunela, u duljini od po
1700 m, dok se u sredinjoj treini tunela ne nalaze ventilatori. Ugraeni ventilatori nemaju mogunosti promjene smjera djelovanja, pa 24 grupe djeluju u smjeru
kvarnerskog portala, a 24 grupe djeluju u smjeru istarskog portala. Time najvie 24 grupe (odnosno 72 ventilatora) mogu istodobno proiavati zrak u jednom smjeru.
Meutim, nisu u uporabi sve grupe u normalnim uvjetima zagaenja, a zabiljeen je tek jedan incidentni sluaj
GRAEVINAR 62 (2010) 9, 813-822
G. Tomaevi
1981. godine kada je istodobno djelovalo 14 grupa (odnosno ukupno 42 ventilatora).
Kvalitetu zraka u tunelu mjere senzori i to: brzinu i
smjer strujanja zraka, vidljivost i koncentraciju CO. Njihovi signali predaju se lokalnim daljinskim stanicama
(DAS) smjetenim u tunelskim niama, odakle se optikim kabelom prenose u Centralni sustav daljinskog upravljanja tunelom, gdje se oitavaju informacije o stupnju oneienja zraka. Na temelju dobivenih pokazatelja, operater bi ukljuivao ventilacijske grupe radi proiavanja zraka, prema empirijski ustanovljenim protokolima.
Krajem 2006. naruena je Studija ventilacije radi unapreenja sustava. Skupina autora angairana na izradi Studije prikupila je podatke o postojeoj opremi, ispitala
sustav i projektirala modernizaciju postojee opreme,
kako ventilacijske, tako i one usko vezane uz nju [8]. U
sklopu unapreenja sustava ventilacije uinjena su sljedea poboljanja u tunelu:
Omogueno je pojedinano upravljanje ventilatorima (prije bi se ukljuila sva 3 u grupi). Razlog promijenjenog naina upravljanja je potreba da se u
prvoj fazi poara umiruje zrana struja radi stratifikacije dima, to je mogue finom rezolucijom upravljanja.
Primjena softvera za automatsko upravljanje ventilacijom u normalnom reimu rada uslijedila je nakon preinaka upravljanjem ventilatorima,
G. Tomaevi
G. Tomaevi
Sustav radiodifuzije u tunelu Uka uveden je 2007. godine. Sastoji se od centralne RF stanice smjetene u upravnoj zgradi tunela kao centru sustava, putem koje se
uspostavljaju veze izmeu radiostanica unutar tunela i
njihova komunikacija s vanjskim radiomreama.
U tunelu su izvedene pojaivake podstanice, kako bi se
osigurao jak i ravnomjerno rasporeen signal svim korisnicima, a za distribuciju signala unutar tunela rabi se
zraei kabel, koji prenosi FM, UHF i VHF signale
(slika 8.). Pojaivake podstanice spojene su na zraei
kabel, a optikim kabelom s centralnom RF stanicom u
Centru upravljanja.
Ovdje operater raspolae upravljakom konzolom te ima
mogunost prekida radio emitiranja kako bi u sluaju
potrebe prikljuenjem na FM pojaalo putem mikrofona
uputio informaciju korisnicima tunela u sluaju nude.
Usporedno s audiosignalom, postoji i mogunost slanja
predefinirane digitalne informacije, tzv. RDS (Radio Data
System), koja se moe oitati na zaslonu radioureaja [11].
G. Tomaevi
problema i sigurno, pri emu korisnici tunela ne trpe znaajne zastoje u prometu, osim kraih ekanja na naplatnim postajama nou.
8 Zakljuak
U proteklih tridesetak godina od izgradnje i putanja u
promet tunela Uka do danas obavljeni su znaajni poslovi na modernizaciji i podizanju razine opremljenosti
ovoga vanog tunela.
I slijedom uvjeta iz Direktive u tunelu su nainjena bitna
i opsena poboljanja, mada je do potpunog zadovoljenja propisanih kritetija potrebno poduzeti jo aktivnosti.
Naglaavan je nedostatak poprenih veza za hitne slube u incidentnim situacijama.
Poevi od 1995. brigu o financiranju novih projekata
vodi koncesionar Istarskog ipsilona, Bina-Istra d.d., dok
operater; drutvo Bina-Istra upravljanje i odravanje
odrava i upravlja tunelom.
Strunjaci ovog drutva ive s tunelom, neki i od njegovih najranijih dana, vodei rauna o sigurnosti i udobnosti vonje koju treba pruiti korisnicima. Njihova aktivnost od neprocjenjive je pomoi projektantima i izvoditeljima radova prilikom uvoenja novih sustava. Na to
ukazuju mnogi projektanti, koji se prilikom odabira ulaznih
parametara pri projektiranju novih rjeenja esto slue
empirijskim podacima prikupljenim u slubi odravanja,
kao i sugestijama njenih strunjaka. Dragocjenu pomo
operateri pruaju i pri izvoenju radova i probnom radu
pri prelaska sa starog na novi reim rada.
Na koncu valja istaknuti kako je u tijeku izrada Studije
o utjecaju na okoli za izgradnju punog profila dionice
istarskog ipsilona od Rogovia do Matulja, u sklopu
koje se nalazi i druga cijev tunela Uka.
Prema optimistinoj varijanti, dovretak izgradnje druge
cijevi tunela Uka predvien je 2015. godine.
LITERATURA
[1] Uka-cestovni tunel, izdava: Istarska naklada Pula, Pula-Pazin
(1981), predsjednik ur. odbora rnja, Z.
[8] Drakuli, M.; Lozica, M.; Herve, F.; Binacchi, M. i drugi: Studija
ventilacije tunela Uka, Brodarski institut i Setec Tpi, Zagreb
(2007)
822