Prof. dr.

NIKOLA GRABOVAC

PRIVREDA
BOSNE I HERCEGOVINE
PRED KOLAPSOM
(Zbirka eseja i drugih dokumenata)

SARAJEVO
2015.

Autor: Prof.dr. Nikola Grabovac,

IZDAVA:
tamparija Fojnica
RECENZENT:
dr. Slobodan Vuji
UNOS TEKSTA:
Vesna Ere
RAUNALNA PRIPREMA I PRELOM: Sanel Memija
TAMPARIJA FOJNICA:
TIRA: 100 kom

------------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
338(497.6)(049.3)(047.53)
GRABOVAC, Nikola
Privreda Bosne i Hercegovine pred kolapsom :
(zbirka eseja i drugih dokumenata) / Nikola
Grabovac. - Fojnica : tamparija Fojnica, 2015.
- 290 str. : graf. prikazi ; 25 cm
ISBN 978-9958-17-070-6
COBISS.BH-ID 22499846
-------------------------------------------------

Prof. dr. NIKOLA GRABOVAC

PRIVREDA
BOSNE I HERCEGOVINE
PRED KOLAPSOM
(Zbirka eseja i drugih dokumenata)

SARAJEVO
2015.

KRATKI SADRAJ

A. UMJESTO PROLOGA...................................................................................................11
B. PREDGOVOR..............................................................................................................13
C. PREDGOVOR (dodatni)..........................................................................................15
D. BIOGRAFIJA PROF. DR. NIKOLE GRABOVCA....................................................19
E. UVOD............................................................................................................................25
GLAVA I: NAUNI I STRUNI RADOVI VEZANI ZA EKONOMIJU BiH U
KOJIMA JE KAO AUTOR UESTVOVAO PROF. DR. NIKOLA GRABOVAC........29
GLAVA II: ESEJI VEZANI ZA TEMU PRIVREDE BiH..............................................75
GLAVA III: NAUNE I STRUNE KONFERENCIJE
VEZANE ZA PRIVREDU BiH.................................................................................... 129
GLAVA IV: ESEJI VEZANI ZA SVJETSKI EKONOMSKI POREDAK
I NJEGOV UTJECAJ NA EKONOMIJU BiH.............................................................. 147
GLAVA V: INTERVJUI U PRINTANIM MEDIJIMA SA
PROF. DR. NIKOLOM GRABOVCEM VEZANI ZA PRIVREDU........................... 161
GLAVA VI: NEKI IZVODI OBJAVLJENI U ELEKTRONSKIM
MEDIJIMA VEZANi ZA STAVOVE I MILJENJA O
EKONOMIJI BiH PROF. DR. NIKOLE GRABOVCA............................................... 221
GLAVA VII: NEKE AKTIVNOSTI PROF. DR. NIKOLE GRABOVCA
VEZANE ZA FINANCIJE I PRIVREDU FEDERACIJE BiH U FUNKCIJI
MINISTRA FINANCIJA I POTPREDSJEDNIKA VLADE FBiH............................ 243
F. UMJESTO ZAKLJUKA.......................................................................................... 287

SADRAJ

A. UMJESTO PROLOGA.......................................................................................11
B. PREDGOVOR..................................................................................................13
C. PREDGOVOR (dodatni)..............................................................................15
D. BIOGRAFIJA PROF. DR. NIKOLE GRABOVCA........................................19
E. UVOD................................................................................................................25
GLAVA I: NAUNI I STRUNI RADOVI VEZANI ZA EKONOMIJU
BiH U KOJIMA JE KAO AUTOR UESTVOVAO
PROF. DR. NIKOLA GRABOVAC.....................................................................29
1. STRATEGIJA EKONOMSKIH ODNOSA BiH SA
EUROPSKOM UNIJOM (februar 1999)................................................... 30
2. STRATEGIJA VANJSKE TRGOVINE I EKONOMSKIH
ODNOSA BiH SA INOSTRANSTVOM (februar 1999).......................... 36
3. STRATEGIJA BiH U PRISTUPANJU SVJETSKOJ TRGOVINSKOJ
ORGANIZACIJI (WTO), (februar 1999).................................................. 44
4. STANJE PRIVREDE U FEDERACIJI BiH U 2000, (mart 2001)........... 49
5. MAKROEKONOMSKA VIZIJA RAZVOJA FEDERACIJE BiH
(STRATEKI CILJEVI I GLOBALNE AKTIVNOSTI),
(novembar 2002)......................................................................................... 56
6. TEZE ZA PODSTICANJE ZAPOLJAVANJA U
FEDERACIJI BiH, (decembar 2002)........................................................ 61
7. TEZE ZA NOVANE PODSTICAJE ZA POLJOPRIVREDNU
PROIZVODNJU, (decembar 2002)........................................................... 66

GLAVA II: ESEJI VEZANI ZA TEMU PRIVREDE BiH..................................75

1. STANJE PRIVREDE BiH NAKON RATA 1995. (maj 1997).................. 76
2. ULOGA SVJETSKE BANKE NA OBNOVI
PRIVREDE BiH, (januar 2015)................................................................. 78
3. ETIRI KORAKA DO PROKLETSTVA
NA PRIMJERU BiH, (maj 2014)................................................................. 84
4. GLOBALIZACIJA I NJEN UTJECAJ
NA PRIVREDU BiH, (april 2013).............................................................. 89
5. UVOENJE PDV-a I UKIDANJE CARINA U BiH....................................... 91
6. PRIVATIZACIJA PLJAKA U BiH, (mart 2007)................................... 94
7. NEZAPOSLENOST U BiH, (januar 2015)................................................ 96

8. NOVI OBLIK EKONOMSKOG KOLONIJALIZMA

U BiH, (novembar 2014)..........................................................................100
9. KRETANJE DOMAE PROIZVODNJE, (april 2014)............................104
10. KRETANJE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE
I NJENO UNITENJE, (maj 2014)............................................................107
11. ULOGA CENTRALNE BANKE BiH NA RAZVOJ
PRIVREDE, (januar 2015)........................................................................110
12. PUNJENJE BUDETA BiH, ENTITETA
I KANTONA, (maj 2009)...........................................................................113
13. STANJE U VANPRIVREDI BiH KAO
POSLJEDICA STANJA PRIVREDE BiH, (juli 2009)..............................117
14. KO STOJI IZA OVAKO LOEG STANJA U
PRIVREDI BiH, (januar 2015)................................................................120
15. TA I KAKO DALJE U OBNOVI PRIVREDE
BiH, (januar 2015).....................................................................................123

GLAVA III: NAUNE I STRUNE KONFERENCIJE

VEZANE ZA PRIVREDU BiH........................................................................ 129
1. SAVJETOVANJE NA TEMU Mjere za ublaavanje utjecaja
globalne ekonomske krize na ekonomiju BiH, (april 2009).......130
2. STRUNO-NAUNA RASPRAVA Stanje privrede i
mjere ekonomske politike u 2010, (mart 2010).............................134
3. NAUNA KONFERENCIJA Nezaposlenost i poboljavanje
performansi trita rada Bosne i Hercegovine, 2011....................136
4. STRUNO-NAUNA RASPRAVA NA KONFERENCIJI
Turizam u funkciji lokalnog razvoja, (juni 2011)...........................138
5. STRUNO-NAUNA RASPRAVA NA TEMU Poreska
reforma u funkciji podsticanja privrednog razvoja i
novog zapoljavanja (juni 2012)...........................................................140

GLAVA IV: ESEJI VEZANI ZA SVJETSKI EKONOMSKI

POREDAK I NJEGOV UTJECAJ NA EKONOMIJU BiH............................. 147
1. SVJETSKI EKONOMSKI POREDAK FORMIRAN
KRAJEM DRUGOG SVJETSKOG RATA, (mart 2009)...........................148
2. KO STVARA VIAK VRIJEDNOSTI,
A KO GA KORISTI? (juni 2010)...............................................................152
3. UKIDANJE SOCIJALISTIKOG SISTEMA I PRELAZAK U
KAPITALISTIKI SISTEM NA PRIMJERU BiH, (maj 2010).............155
4. KUDA E NAS ODVESTI DIVLJI KAPITALIZAM? (januar 2015)....157
5. TAMPANJE DOLARA I EURA BEZ POKRIA,
I DA LI TAMPATI KM? (januar 2015)..................................................159

GLAVA V: INTERVJUI U PRINTANIM MEDIJIMA SA PROF. DR.

NIKOLOM GRABOVCEM VEZANI ZA PRIVREDU................................... 161
1. MI SMO U RATU, Dani, 27. 04. 2001. godine.....................................162
2. STRANE BANKE IZNIJELE OKO 2,5 MILIJARDI MARAKA
IZ BiH, Veernji list, 15. 09. 2004. godine...........................................169
3. U BiH E 95 POSTO GRAANA BITI SIROMANO,
Dani, 03.12.2004. godine.........................................................................172
4. SAV NOVAC OD PDV-a IDE INSTITUCIJAMA VLASTI,
Nezavisne novine, 06.01.2008. godine................................................176
5. SAMO E BOGATI PREIVJETI, Osloboenje,
24. 05.2008. godine...................................................................................181
6. PORED VELIKOG MORSKOG PSA UVIJEK SU PLIVALA JATA
MALIH RIBA, Poslovne novine, 01.07.2008. godine........................188
7. PRIJETI NAM SUDBINA TITANIKA,
Nezavisne novine, 21.12.2008. godine................................................192
8. KAMATE SE MOGU SMANJITI I ISPOD EST POSTO,
Dnevni avaz, 28. 02. 2009. godine........................................................197
9. MORAMO SE PRIPREMITI I ZA NAJGORI SCENARIJ ZA
EKONOMSKU DEPRESIJU, Dani, 10. april 2009. godine.................202
10. NAJGORE TEK DOLAZI, Osloboenje, 04. 01.2010. godine...........207
11. KREDITI U VICARSKIM FRANCIMA SU NEZAKONITI,
Dnevni avaz, 06.08.2011. godine..........................................................211
12. SANACIONI PROGRAM ZA ZEMLJE EUROPSKE UNIJE,
Poslovne novine, oktobar 2012. godine.............................................213
13. NIKAD SE NEE ISPUNITI OBEANJE O 100.000
NOVIH RADNIH MJESTA, Dnevni avaz, 31.01.2015. godine..........216

GLAVA VI: NEKI IZVODI OBJAVLJENI U ELEKTRONSKIM

MEDIJIMA VEZANi ZA STAVOVE I MILJENJA O
EKONOMIJI BiH PROF. DR. NIKOLE GRABOVCA................................... 221
1. ZAPOLJAVANJE JE KAPITALNI PROBLEM BiH,
Portal Kvalitetan proizvod, 28.05.2012. godine..............................222
2. RJEENJE ZA EKONOMSKU KRIZU POSTOJI,
Portal Tip info, 21.02.2010. godine......................................................224
3. KAKO SPRIJEITI GRKI SINDROM?
Portal Herceg Bosna, 9. mart 2010. godine.......................................226
4. STANJE I PERSPEKTIVA RAZVOJA GOSPODARSTVA BiH,
Portal Katoliki tjednik, 2006. godine................................................228
5. JAVNA I PRIVATNA PREDUZEA,
TV Aljazeera, 27. mart 2013. godine....................................................230

6. DRAVA NA RUBU GLADI,

Portal Slobodna Dalmacija, 08. 05. 2005. godine............................231
7. CRNI SCENARIJ, Portal Tuzla arhiv, 21. februar 2010. godine.....233
8. SLOM SVJETSKE EKONOMIJE OSTAVIT E DRAMATINE
POSLJEDICE U BiH, Portal Informer, 8. oktobar 2011. godine.....235
9. SVJETSKA BANKA SKRIVA SIROMATVO U BiH,
Portal Slobodna Dalmacija, 16. februar 2008. godine...................237
10. HOE LI BiH DOIVJETI SUDBINU GRKE?
Portal DW, 11. maj 2010. godine...........................................................238
11. JEDINI MINISTAR KADA VLADA NIJE IMALA PROBLEMA SA
NOVCEM, Federalna TV, Dnevnik D, 21. februar 2010. godine....239
12. KO JE KRIV ZA KRIMINALNU PRIVATIZACIJU,
TV Liberty, Slobodna Evropa, 08.11.2011. godine..........................241

GLAVA VII: NEKE AKTIVNOSTI PROF. DR. NIKOLE

GRABOVCA VEZANE ZA FINANCIJE I PRIVREDU
FEDERACIJE BiH U FUNKCIJI MINISTRA
FINANCIJA I POTPREDSJEDNIKA VLADE FBiH..................................... 243
1.

FINANCIJSKI SMO NAPADNUTI I IZVANA I IZNUTRA,

Dnevni avaz, 7. april 2001. godine.................................................. 245
2. SMANJILI SMO POREZE KOLIKO SMO MOGLI, NA POTEZU
SU PRIVREDNICI, Jutarnje novine, 9. april 2001. godine......... 247
3. IZUZETNO TEKO EKONOMSKO I SOCIJALNO STANJE U
FEDERACIJI BiH, Dnevni avaz, 19. maj 2001. godine................. 249
4. DO KRAJA GODINE OSAM PENZIJA,
Osloboenje, 25. maj 2001. godine................................................. 251
5. GRABOVAC ZAVODI RIGOROZNU FINANCIJSKU
DISCIPLINU, Dnevni avaz, 16. juni 2001. godine........................ 252
6. GODINAMA STRANCI A NI DOMAI UPOSLENICI U
OHR-u NE PLAAJU NIKAKVE DOPRINOSE NA SVOJA
PRIMANJA, Dani, 6. juli 2001. godine............................................. 253
7. GRABOVAC: BOGATA BiH POMAE SIROMANI
ZAPAD, Jutarnje novine, 12. juli 2001. godine............................ 254
8. GRABOVAC E PODNIJETI OSTAVKU AKO SE JAVNI PRIHODI
NE POVEAJU, Osloboenje, 28. juli 2001. godine..................... 255
9. JAVNIM PREDUZEIMA DAO SAM ROK OD SEDAM
DANA, Dnevni avaz, 30. juli 2001. godine..................................... 257
10. MAKROEKONOMSKA VIZIJA FEDERACIJE DO
2005. GODINE SEKTOR POLJOPRIVEDE, Dnevni
avaz, 5. novembar 2001. godine....................................................... 259
11. SADANJE STANJE VODI ZAOSTAJANJU U RAZVOJU,
Dnevni avaz, 4. oktobar 2001. godine............................................ 261

12. ZA ZAPOLJAVANJE 200, POLJOPRIVREDU 69 I PIO

15 MILIONA KM, Osloboenje, 1. decembar 2001. godine...... 262
13. USVOJEN REBALANS BUDETA, Osloboenje,
11. decembar 2001. godine............................................................... 263
14. EE U NAPLATU POREZA, Nezavisne novine,
12. januar 2002. godine...................................................................... 264
15. NOVAC U INOSTRANSTVU, PREDUZEA BEZ KREDITA,
Nezavisne novine, 14. januar 2002. godine................................. 266
16. POLJOPRIVREDA ZA UZOR, Jutarnje novine,
24. januar 2002. godine...................................................................... 268
17. STO MILIONA MARAKA ZA OTPREMNINE,
Osloboenje, 14. februar 2002. godine......................................... 269
18. POEO RADITI TREZOR FEDERACIJE BiH,
Dnevni list, 26. februar 2002. godine............................................ 270
19. CARINE E POPUNITI BUDET S 950 MILIONA KM,
Jutarnje novine, 19. mart 2002. godine......................................... 271
20. NE TROIMO NI MARKE VIE NEGO TO IMAMO,
Dnevni avaz, 20. mart 2002. godine............................................... 272
21. POSEBAN DOPRINOS MINISTRA GRABOVCA
U SLUAJU POVRATKA GRAANA (IZBJEGLICA),
Dnevni list, 8. juni 2002. godine...................................................... 273
22. PROMIJENITE IPOVE U SVOJIM GLAVAMA,
Osloboenje, 22. septembar 2001. godine................................... 274
23. USPON EKONOMSKE POLITIKE, Jutarnje novine,
20. ovembar 2002. godine................................................................. 275
24. ZATO SE LJUTI MINISTAR NIKOLA GRABOVAC,
Dnevni avaz, 27. januar 2002. godine............................................ 276
25. NE DAM VAM DA BiH PRETVORITE U KOLONIJU,
Slobodna Dalmacija, 15. juni 2002. godine.................................. 278
26. GRABOVAC SAM PROTIV SVIH, Nezavisne novine,
07. juni 2002. godine........................................................................... 280
27. STAO SAM NA ULJ MONICIMA I ZBOG TOGA
ISPATAM, Veernji list, 10. juni 2002. godine............................ 282
28. ODGOVORNOST PADDYJA ASHDOWNA NA BLOKIRANJU
EKONOMSKIH REFORMI I MAKROEKONOMSKOG RAZVOJA
FBiH/Otvoreno pismo prof. dr. Nikole Grabovca,
objavljeno u vie novina, 14.12.2002. godine............................. 283

F. UMJESTO ZAKLJUKA.............................................................................. 287

10

A. UMJESTO PROLOGA
KAKO SMO SE UKLOPILI U DIVLJI KAPITALIZAM
Osloboenje, 17.03.2015, kolumna Eldar Dizdarevi

Posljednjih se dana u ovdanjim medijima ponovo pojavio prof. dr. Nikola

Grabovac svojim pronicljivim komentarima aktuelne ekonomsko-politike situacije
u Bosni i Hercegovini.
Njegovi komentari i stavovi uvijek su interesantni iz najmanje tri razloga.
Prvo, prof. Grabovac je univerzitetski profesor koji ima i iskustvo iz privrede, te
takoer i bogato iskustvo u obnaanju raznih funkcija u izvrnoj vlasti. Podsjetimo
se, naprimjer, da je prof. Grabovac bio zamjenik federalnog premijera, potom
ministar financija u Vladi FBiH, ali i zamjenik ministra trgovine u Vijeu ministara
BiH. Drugo, dok je bio na elu Ministarstva financija FBiH 2002. godine, federalni
budet bio je u suficitu 200 miliona KM, to se posljednjih godina i mjeseci u BiH
ini nemoguim. Prof. Grabovac je takoer ostao upamen po izjavama da BiH ne
treba MMF, ali i po tome da je svojevremeno natjerao OHR da uposlenicima u BiH
plaaju poreze i doprinose na plate. Tree, sve ekonomske prognoze prof. Grabovca
u posljednjih desetak godina ostvarile su se. Sloit ete se da sve pomenuto, najblae
reeno, sugerie da se paljivo saslua ta ovaj ekonomista ima rei.
Krenimo redom. Prvo se, dakle, postavlja pitanje ta se desilo u posljednjih
deset godina pa da od suficita u budetu doemo do hroninog deficita u budetu,
velike prezaduenosti, rekordne nezaposlenosti u Evropi i unitene privrede i
industrije. Odgovoriti na ovo pitanje nije uope jednostavno, ali se sada, s odreene
vremenske udaljenosti i iz svojevremenih izjava prof. Grabovca, jasno mogu
naslutiti odreeni ekonomski obrasci koji su doveli do ekonomskog kraha BiH.
Iako sam prof. Grabovac to nikada nije pominjao, jedan od kljunih razloga nae
dananje ekonomske realnosti jeste nekritiko prihvatanje neoliberalne ekonomske
misli i prakse. Neoliberalna ekonomija je, podsjetimo se, ameriki proizvod, a u
teoretskoj osnovi lei premisa da e se ljudska dobrobit najvie razviti na temeljima
irenja poduzetnikih sloboda unutar slobodnog trita, pri emu se uloga drave
u ekonomiji mora svesti na najmanju moguu mjeru. Deregulacija, privatizacija,
povlaenje drave iz mnogih podruja socijalne skrbi osnove su neoliberalne
ekonomije. Interesantno, neoliberalna ekonomija posljednjih godina ima najvie
protivnika ba u samoj Americi, naroito nakon financijske krize iz 2008. godine,
kada su tamonji poreski obveznici, posredstvom drave, doslovno spasili velike

11

banke. Mislio sam da je slobodno trite ono na kojem pliva ili potone i na kojem
drava ne intervenie. No, kada su banke trebale potonuti, drava je intervenisala i
naim parama spasila bankare sa Wall Streeta, lijepo je opisao jedan erif iz Detroita
koji je odbio deloirati ljude iz njihovih kua zbog kanjenja u otplati hipotekarnih
kredita. No, sada neemo o tome. Dakle, naalost, BiH je svojevremeno krenula
tim putem. S obzirom na to da je slobodno trite osnova neoliberalne ekonomije,
naa zemlja je u tom smjeru uinila sve to je od nje traeno. Zapravo i previe.
Evo primjera. Prije desetak godina ukinute su razne carine i dabine za uvoznike
u BiH, ime su ovdanji budeti preko noi ostali bez godinjeg prihoda od 800 do
900 miliona KM. Taj su novac do tada u budete uplaivali uvoznici, pri emu je
inostrana roba zbog carina bila skuplja od domae. No, ukidanjem carina uvozna
roba je postala jeftinija, konkurentnija, to je doslovno unitilo nae kompanije
koje se nakon rata jednostavno nisu mogle nositi s konkurencijom. Na taj je nain
bh. proizvodnja poela sistemski da propada. No, naalost, to nije sve. Nedostatak
pomenutih 800 do 900 miliona KM u budetima je na neki nain trebalo namaknuti, a
to je takoer opet sistemski uraeno. Taj je manjak jednostavno posredstvom PDV-a
prebaen na graane BiH i to na osnovne ivotne namirnice kao to su brano, hljeb,
mlijeko, lijekovi i slino. Sve je to oporezovano stopom od 17 % (do tada se na
veinu tih proizvoda nije plaao porez, op. a), to zapravo znai kada se podvue
crta i sve sabere da smo uvoznike oslobodili plaanja carina, a sve to prebacili na
graane BiH, na penzionere, nezaposlene i zaposlene, invalide i tako dalje.
Upravo je to jedan od kljunih razloga to je danas proizvodnja u BiH na
najnioj moguoj razini, jer je cijelim nizom zakona i propisa proizvodnja u BiH
zapravo destimulirana. Danas se uopte ne isplati proizvoditi bilo ta u BiH, a nivo
predratne proizvodnje, tvrdi prof. Grabovac, ne moemo stii ovim tempom niti za
20 godina. I kada se pogleda unazad, sve je to tako smiljeno i planski uraeno da
jednostavno ne ostavlja ni najmanje prostora za sumnju. I, pri svemu tome, prof.
Grabovac pita znate li ko je nakon Daytona bio zaduen za oporavak i revitalizaciju
industrije i proizvodnje u BiH? Perjanica neoliberalne ekonomije, dakle Svjetska
banka. Koliko su dobro i temeljito odradili svoj posao, danas na svojoj koi osjeamo
svi u BiH. Imamo najnii ivotni standard u Evropi i rekordu nezaposlenost, ne
proizvodimo gotovo nita, a uvozimo gotovo sve, imamo godinji vanjskotrgovinski
deficit od 6 do 7 milijardi KM i tako dalje... Dakle, izuzetno dobro i temeljito smo
se uklopili u okvire divljeg, halapljivog i nezajaljivog neoliberalnog kapitalizma.

12

B. PREDGOVOR
Pred nama se, na dosta neuobiajeni nain, nalazi prezentacija zbirka
dokumenata vezanih za privredu BiH.
Priloeni dokumenti su pisani u formi eseja o odreenoj problematici, uz
naglaavanje da su nastajali i pisani u proteklih 15 godina, uz precizno navoenje
datuma nastanka. Pri kritikoj ocjeni materijala treba uzeti u obzir obim znanja i
injenica dostupnih u trenutku pisanja odreenih eseja.
Drugi dokumenti u ovoj zbirci su izvodi iz raznih arhiva, asopisa, interneta
i portala, pri emu se precizno navode izvor dokumenta i datum njegovog nastajanja.
Vrijednost ove zbirke dokumenata je u injenici da je autor u proteklih
dvadesetak godina ispravno ukazivao na stanje privrede u BiH i predlagao odreena
rjeenja kojima bi se saniralo postojee negativno stanje. Meutim, predloene mjere
se u potpunosti mogu i danas primijeniti jer, naalost, stanje u privredi u proteklom
periodu ne da se nije popravilo nego se i pogoralo.
Autor je u cijelosti pravilno detektirao probleme i predlagao najave kako se
pojedini problem moe rijeiti.
Energine mjere na makroekonomskoj stabilizaciji Federacije BiH, kao i na
stabilizaciji i samoodrivosti budeta Federacije BiH, izazvali su dvostruku ocjenu
javnosti.
Prvo, najvei broj stanovnitva BiH, a naroito nezaposleni, penzioneri,
borci, zaposleni, kao i privredni rukovodioci, podravali su mjere u stabilizaciji
privrede mjerama makroekonomske stabilizacije i samoodrivosti budeta FBiH.
Drugo, manji broj osoba bio je vrlo nezadovoljan uvoenjem financijske
discipline, te su se osjeali ugroenim kao oni koji nisu plaali poreze, carine,
doprinose na plae i tako dalje. Posebno, ali prikriveno, bili su nezadovoljni bankari,
a posebno Svjetska banka i Meunarodni monetarni fond, Centralna banka BiH, svi
oni koji su prozivani ili kritikovani za stanje u privredi BiH.
Da bi sprijeili odreene privredne reforme, carinski i poreski verceri, kao
i meunarodne financijske institucije podrane od OHR-a, kompromitovali su prof.

13

dr. Grabovca i udaljili ga sa funkcije. Time su obustavljene sve aktivnosti vezane

za bolju naplatu carina, poreza na promet, kao i sprovoenja makroekonomske
stabilizacije.
Karakteristika priloenih dokumenata polazi od kvalitetne identifikacije
problema u privredi, kao i realnih prijedloga mjera i akcija kako da se rijee odreeni
problemi.
Izuzetna vrijednost dokumenata je njihova aktuelnost i danas, a predloene
mjere su ekonomski i teorijski opravdane, te bi se mogle i sada sprovesti s ciljem
poboljanja stanja u privredi.
Ova knjiga zbirka dokumenata podijeljena je na sedam glava, i to:
1. Nauni i struni radovi vezani za ekonomiju BiH u kojima je kao autor
uestvovao prof. dr. Nikola Grabovac;
2. Eseji vezani za temu privrede BiH;
3. Naune i strune konferencije vezane za privredu BiH;
4. Eseji vezani za svjetski ekonomski poredak i njegov utjecaj na ekonomiju
BiH;
5. Intervjui u printanim medijima sa prof. dr. Nikolom Grabovcem vezani za
privredu;
6. Neki izvodi objavljeni u elektronskim medijima vezani za stavove i miljenja
o ekonomiji BiH prof. dr. Nikole Grabovca;
7. Neke aktivnosti prof. dr. Nikole Grabovca vezane za financije i privredu
Federacije BiH u funkciji ministra financija i potpredsjednika Vlade FBiH.
U svim materijalima i priloenim dokumentima uoljiv je kontinuitet istih i
slinih stavova, kao i prijedloga kako rijeiti pojedine probleme u privredi BiH.
U zavrnoj fazi autor direktno proziva i ukazuje na krivce postojeeg stanja
u financijama i privredi BiH.

14

C. PREDGOVOR (dodatni)
Eldar Dizdarevi
novinar i kolumnist
Sarajevo, 2015.
Zahvaljujui novinarstvu, poslu kojim se bavim, imao sam priliku od kraja
rata u BiH do danas aktivno pratiti i izvjetavati o radu gotovo svih bh. vlada, bilo
da je rije o izvrnoj ili pak zakonodavnoj vlasti, na kantonalnom, entitetskom ili
dravnom nivou. Bilo je tu zaista svaega: i ljudi koji su znali i shvatali ta rade i ta
se deava oko njih, ali, naalost, i ne ba tako mali broj onih koji nisu niti znali niti
shvatali ta rade i ta se deava oko njih. Koje, dodue, to nije ni interesiralo. Jedina
konstanta koju sam primijetio u radu bh. vlasti u tih dvadesetak godina jeste, u veini
sluajeva, potpuna nezainteresiranost za sve ekonomske stvari u BiH, za poslovanje
ovdanjih kompanija, za privredu, poljoprivredu i proizvodnju. Ispoetka me je
to udilo, a kasnije sam se naalost navikao, pa sam na kraju prestao i ismijavati,
naprimjer, parlamentarce na federalnim nivou koji su raspravljali tri sata prilikom
usvajanja Zakona o lovu i ribolovu te, nasuprot tome, samo par minuta o Zakonu o
privatizaciji banaka.
Imao sam priliku, takoer, vidjeti i neto drugo to graani BiH ne vide,
a mediji ili ne prenose ili rijetko prenose. Rije je o ogromnoj ulozi predstavnika
meunarodne zajednice u ekonomiji Bosne i Hercegovine, koja se kao po pravilu
nikada ne pominje u ovdanjoj javnosti. Zbog toga me je, naprimjer, veoma zaudilo
kada su u februaru 2014. godine izbili socijalni protesti u pojedinim bh. gradovima, a
na kojima su protestanti, izmeu ostalog, traili da se istrae brojni sumnjivi sluajevi
privatizacije. Protestanti su se obraali i pominjali razna imena ovdanjih politikih
dunosnika, ali niko od njih nije pomenuo niti jednog predstavnika meunarodne
zajednice, a koja je zapravo i osmislila i do kraja provela proces masovne privatizacije
u BiH.
U tih dvadesetak godina pojavljivali su se, naravno, u izvrnoj i zakonodavnoj
vlasti ljudi iz Bosne i Hercegovine koji su shvatali ta se deava oko njih i koji su
znali i ta rade. Prof. dr. Nikola Grabovac, prema mom skromnom miljenju, jedan
je od njih. Ve i sama injenica da je jedan od rijetkih ako ne i jedini federalni
ministar financija koji je imao suficit u budetu, dovoljno slikovito i lijepo istie
ono to elim rei, no, moju je panju kao novinara ipak zaokupio veoma jasnim i
nedvosmislenim izjavama i komentarima vezanim za stanje u bh. ekonomiji i to jo

15

u vrijeme dok je bio u izvrnoj vlasti. Prof. Grabovac se nikada, za razliku od veine
drugih politiara i ekonomista te predstavnika akademske zajednice, nije libio javno
progovoriti o svim neugodnim stvarima, ne tedei pri tome nimalo niti predstavnike
meunarodne zajednice, posebno MMF (Meunarodni monetarni fond) i Svjetsku
banku, ija je uloga u poslijeratnoj bh. makroekonomskoj politici ogromna. Bio je
sposoban unaprijed vidjeti ta e se desiti u ekonomiji sa uvoenjem nekog novog
propisa i zakona, te je bio spreman to javno rei.
Potovani itatelji, pred vama je, dakle, knjiga prof. dr. Nikole Grabovca,
zbirka eseja i drugih dokumenata, u kojoj moete veoma jasno vidjeti i pratiti, sa
nizom argumenata i injenica, ono to sam elio istaknuti u ovom predgovoru. Moete
jasno vidjeti ko su zapravo bili stvari kreatori bh. makroekonomske politike, kako su
te mjere provoene i ime su na kraju rezultirale, a na kraju i sve to uporediti sa
prijeratnim stanjem u privredi Bosne i Hercegovine. Moete naravno pratiti razvoj
bh. ekonomije od njenih samih poetaka, od kreiranja domae valute, formiranja
Centralne banke, voenja monetarne politike i njenog utjecaja na lokalnu ekonomiju,
sve do ogromne nezaposlenosti, pljakake privatizacije, vanjske trgovine, novog
oblika kolonijalizma u BiH, propadanja privrede i proizvodnje i tako dalje. Tu su,
takoer, i veoma konkretne mjere za prevazilaenje svih ekonomskih problema
koji su na vrijeme izreeni u ovdanjoj javnosti, ali i veoma jasni i nedvosmisleni
odgovori na kljuno pitanje ko stoji iza ovako loeg stanja u privredi BiH.
Potovani itatelji, posebnu panju bih skrenuo na sljedee teme ili dijelove
knjige. Prvo, tu je Uloga Svjetske banke na obnovi privrede BiH, gdje se iznose
teze i enjenice, s nizom argumenata, koje oslikavaju ulogu ove svjestke financijske
institucije kod nas u BiH na jedan potpuno drugaiji nain. Svjetska banka u bh.
medijima ima oreol zatienog medvjeda u kojeg se ne dira, a koji je na izvjestan
nain pri tome jo i bezgrean. Meutim, u svom svakodnevnom poslu imao sam na
praktinim primjerima vidjeti da taj na stav i odnos prema Svjetskoj banci ni izbliza
nije dobar, a da ta meunarodna financijska institucija itekako grijei namjerno ili
nenamjerno, svjesno ili nesvjesno.
Osim toga, tu je jo i etiri koraka do prokletstva na primjeru BiH, odnosno
analiza onoga to je uraeno u BiH kroz prizmu Nobelovca Josepha Stiglitza, a
objavljena u The Observeru. Prof. Stiglitz je javno i otvoreno ukazao kako Svjetska
banka i MMF u svojim tajnim dokumentima planiraju i hladnokrvno izazivaju
socijalne nemire, unitavaju domau proizvodnju, poveavaju nezaposlenost i
siromatvo, a u ovoj knjizi moemo pratiti kako se to radilo u BiH. Tu su jo, zatim, i
tekstovi o pljakakoj privatizaciji u BiH, zatim o uvoenju PDV-a i ukidanju carina,
kretanju poljoprivredne proizvodnje i njenom unitenju, i tako dalje.
U svakom sluaju, knjiga koju drite u rukama predstavlja pravo osvjeenje
u bh. javnosti i donosi dijametralno suprotan pogled na bh. privredu i ekonomiju

16

od onog koji se esto nalazi u mainstream medijima, miljenjima i stavovima.

Stoga ona moe posluiti kao odlian, istinit i precizan uvod u ono to se, naalost,
nepovratno zbilo u ekonomiji BiH, ali i kao izuzetno dobar putokaz kako dalje,
posebno u smislu kako izbjei greke koje ponavljamo ve evo dvadesetak godina,
stalno i konstantno iznova. A Albert Einstein je rekao da je ponavljanje istih stvari s
oekivanjem drugaijih rezultata zapravo definicija gluposti, dok je jedan anonimni
njemaki bankar svojevremeno rekao da i greke imaju svoju vrijednost, ali da ve
odavno oni koji krenu ka Indiji ne otkrivaju Ameriku. Naalost, i ova knjiga ukazuje
da bh. ekonomija ve godinama insistira na istom oekujui drugaije rezultate i da
konstantno pluta na putu prepunom greaka koje mogi vide, ali se, naalost, samo
rijetki usuuju o tome javno progovoriti.

17

18

D. BIOGRAFIJA PROF. DR. NIKOLE GRABOVCA

(Skraena varijanta)

Prof. emeritus NIKOLA GRABOVAC roen je 11. maja 1943. godine u

Bugojnu.
Bio je lan Vlade BiH, lan Vlade Federacije BiH i lan Vlade HercegBosne. Obavljao je dunosti ministra financija i potpredsjednika Vlade FBiH,
kao i ministra trgovine i turizma.
U Vijeu ministara BiH bio je zamjenik ministra vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa sa inostranstvom.
Od brojnih volonterskih dunosti istiemo: lan Privredne komore BiH,
lan Privredne komore bive Jugoslavije, lan Vanjsko-trgovinske komore BiH, lan
Privredne komore Federacije BiH.
NAGRADE, PRIZNANJA I ODLIKOVANJA
Za profesionalni i volonterski rad odlikovan je Ordenom rada sa srebrenim
vijencem 1975. godine.
Nagrada za najboljeg profesora na Ekonomskom fakultetu Sarajevo (izbor
od strane studenata). Vie godina izabran kao najbolji profesor na Fakultetu.
POLJA PROFESIONALNOG INTERESOVANJA
Ekonomika i menadment, poduzetnitvo, marketing, turizam, ugostiteljstvo,
financijske institucije, istraivanje marketing, financijski menadment, poslovne
financije, analiza investicija, upravljanje financijskim rizicima, porezi.
OBRAZOVANJE
Zavrio Srednju ekonomsku kolu u Bugojnu 1961. godine i stekao zvanje
ekonomista.

19

Studirao na Ekonomskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, diplomirao na

1965. godine i stekao zvanje diplomirani ekonomist.
Magistrirao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1976. godine;
magistarski rad Osnovni ekonomski problemi usklaivanja ponude i potranje
stanova na podruju grada Sarajeva do 1985, stekao zvanje magistar ekonomskih
nauka, mentor prof. dr. B. Tihi.
Doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 1988. godine; doktorska
disertacija Analiza faktora potronje u tekstilnoj konfekciji kao osnov segmentiranja
trita, stekao zvanje doktor ekonomskih nauka, mentor prof. dr. B. Tihi.
godine.

PROFESSOR EMERITUS Sveuilite/Univerzitet Vitez, Travnik, 2011.

Redovno proao izbore u sva akademska zvanja (docent, vanredni profesor,

redovni profesor a sada je profesor emeritus). Obavljao je dunost rektora na
Sveuilitu/Univerzitetu Vitez.
Ue nastavno-naune oblasti: ekonomija, menadment i marketing.

SPECIFINO PROFESIONALNO ISKUSTVO

PROFESORSKI ANGAMAN na predmetima iz oblasti ekonomije,
menadmenta i marketinga. Najvaniji Marketing, Upravljanje trgovinskim
poduzeem, Poslovanje ugostiteljskog poduzea, Prodaja i prodajni menadment,
Osnovi ekonomije, Ekonomika trgovinskih poduzea, Marketing trgovinskih
poduzea, Menadment trgovinskih poduzea, Marketing u malom biznisu, Strateki
menadment i konkurentske prednosti i drugi.
PROFESIONALNE FUNKCIJE Na poetku karijere obavljao je poslove
kao komercijalni direktor, a poslije kao generalni direktor.
itorod, Bugojno, od 1965. do 1967. referent za plan;
Privrednik, Butmir, Sarajevo, od 1967. do 1968. ef raunovodstva;
GP Igman, Ilida, od 1968. do 1973. komercijalni direktor;
Opina Centar, Sarajevo, od 1974. do 1976. naelnik za privredu;
Alhos, Sarajevo, od 1976. do 1982. generalni direktor;
Poslovna zajednica konfekcije, Beograd, od 1983. do 1986. vii savjetnik;
Magros, Sarajevo, od 1986. do 1990. vii savjetnik;
Botex, Sarajevo, od 1990. do 1995. generalni direktor;
Federalno ministarstvo trgovine, Mostar, od 1995. do 1997. ministar
trgovine;

20

 Vijee ministara BiH, od 1997. do 1999. zamjenik ministra;

Ekonomski fakultet, Sarajevo, od 2000. do 2001. profesor;
Vlada Federacije BiH, od 2001. do 2002. zamjenik premijera vlade i
ministar financija
Ekonomski fakultet, Sarajevo, od 2002. do 2008. redovni profesor;
Otvoreni univezitet Aperion, Travnik, od 2008. do 2009. rektor;
Sveuilite/Univerzitet Vitez, od 2009. do 2013. rektor.
VOLONTERSKE FUNKCIJE:
Predsjednik Skuptine tekstilne industrije Jugoslavije;
Predsjednik industrije konfekcije Jugoslavije;
lan Privredne komore BiH;
lan Privredne komore Jugoslavije;
lan Odbora za monetarno-kreditnu politiku Privredne komore Jugoslavije;
Predsjednik Skuptine samoupravne interesne zajednice BiH za ekonomske
odnose sa inostranstvom;
7. lan Izvrnog odbora Interesne zajednice Jugoslavije za ekonomske odnose
sa inostranstvom;
8. Predsjednik i lan Alternativnog ministarskog vijea BiH;
9. lan Upravnog odbora Agencije za privatizaciju Kantona Sarajevo;
10. Viceguverner ispred BiH u MMF-u.
1.
2.
3.
4.
5.
6.

OSTALE STRUNE AKTIVNOSTI:

1. Uestvovao na vie sastanaka i rasprava o privredi i financijama
BiH sa MMF-om;
2. Uestvovao na brojnim sastancima Svjetske banke;
3. Uestvovao u strunim pregovorima sa Londonskim klubom povjerilaca
(razne banke);
4. Uestvovao u strunim pregovorima sa Parikim klubom povjerilaca (razne
drave);
5. Uestvovao u izradi raznih zakona iz oblasti trgovine, vanjske trgovine,
financija, poreza, budeta, bankarstva itd;
6. Vodio delegacije i bio uesnik vie dravnih delegacija u pregovorima sa
drugim dravama iz oblasti ekonomije i trgovine;
7. Dao preko stotinu strunih intervjua raznim asopisima i novinama.
KNJIGE I POGLAVLJA U KNJIGAMA
Autor i koautor je u vie od 20 knjiga i poglavlja u knjigama. Veina knjiga su
koritene kao nastavno-naune knjige koje slue ili su sluile i u nastavnom procesu
na ekonomskim fakultetima. Objavio je brojne naune i strune radove i uestvovao
na vie domaih i stranih naunih konferencija iz oblasti ekonomije.

21

1.
2.
3.
4.

Autor skripte Ekonomika trgovinskih poduzeca, 1993;

Autor knjige Ekonomika trgovinskih poduzeca, 1995, Nasa rijec, Sarajevo;
Autor knjige Marketing tekstilne industrije, 1998;
Autor knjiga (knjige 1, 2, 3) Upravljanje trgovinskim poduzecima
ekonomika trgovinskih poduzeca, Ekonomski fakultet Sarajevo,1999;
5. Autor knjige Zbirka zadataka sa rjesenjima iz ekonomike trgovinskih
poduzeca, ABC Fabulas, Sarajevo 1998;
6. Koautor knjige Osnovi marketinga, Ekonomski fakultet Sarajevo, 1996;
7. Autor knjige Poslovanje ugostiteljskog poduzeca, Stamparija Fojnica, 2002;
8. Autor knjige Zbirka zadataka sa rjesenjima iz poslovanja ugostiteljskog
poduzeca, Stamparija Fojnica, 2002;
9. Autor knjige Zbirka zadataka sa rjesenjima iz upravljenja trgovinskim
poduzecem, Stamparija Fojnica, 2002;
10. Autor knjige Prirucnik za polaganje strucnog ispita za rad na
vanjskotrgovinskim poslovima, Privredna komora BiH, 1999;
11. Koautor knjige Upravljanje malim biznisom;
12. Koautor knjige Povezivanje proizvodnih i prometnih organizacija u nastupu
na inostrano trziste;
13. Koautor knjige Mikrokreditne organizacije i mikrokrediti, ISBN 9789958-25-014-9, COBISS. BH-ID 16804358, izdava Ekonomski fakultet
Sarajevo, recenzenti prof. dr. B. Tihi i prof. dr. Nevenka avlek;
14. Koautor knjige Prodaja i prodajni menadment, Sarajevo 2005, izdava
ACA System Sarajevo, ISBN 9958-9407-0-1 i COBIS.BH-ID 147177286,
recenzenti prof. dr. B. Tihi i prof. dr. Muris ii;
15. Koautor knjige Marketing, grupa autora, urednici: prof. dr Boris Tihi, prof.
dr. Muris ii i prof. dr. Nenad Brki, Ekonomski fakultet u Sarajevu,
2006, ISBN 9958-605-76-7, COBISS.BH-ID 14690566;
16. Koautor knjige Leasing kao savremeni oblik financiranja, Sarajevo, 2010,
izdava ACA System, Sarajevo, ISBN 978-9958-9407-1-2 i COBISS.BHID 18153990; recenzenti akademik prof. dr. Muris ii i prof. dr. Toni
Lazibat;
17. Dozvolio koritenje dijelova svojih knjiga u knjizi Kvantitativni aspekti
ekonomije i biznisa, Sveuilite/Univerzitet Vitez, 2012. ISBN 978-9958641-07-7, COBISS.BH-ID 19749126;
18. Dozvolio koritenje dijelova svojih knjiga u knjizi Zbirka zadataka za
kvantativni aspekti ekonomije i biznisa, Travnik, Sveuilite/Univerzitet
Vitez, 2012., COBISS.BH-ID 19751686;

22

NAUNI I STRUNI RADOVI, STUDIJE OBJAVLJENI U

ASOPISIMA ILI KONFERENCIJAMA
(navedeno samo najznaajnije)

Dr. Nikola Grabovac, obnaajui funkcije u vie Vlada, esto je uestvovao

na raznim naunim i strunim skupovima, a naroito iz sfera ekonomske tranzicije
istono europskih zemalja i BiH.
1. Marketing tekstilne industrije, Tekstilna industrija (Beograd), 1990; (1-2):
37-46; ISSN: 0040-2389;
2. Potrebe za tekstilnim proizvodima i procesi kupovine, Tekstilna industrija
(Beograd), 1990; 41-45; ISSN:0040-2389;
3. Segmentiranje trita tekstilne industrije, Tekstilna industrija (Beograd),
1990, (3-4):39-45; ISSN: 0040-2389;
4. Utjecaj visine dohotka domainstva na potronju odjee, Prvi dio, Tekstilna
industrija (Beograd), 1990, (9-10): 35-38; ISSN: 0040-2389;
5. Utjecaj visine dohotka domainstva na potronju odjee, Drugi dio, Tekstilna
industrija (Beograd), 1990, (11-12):43-46; ISSN: 0040-2389;
6. Cijena kao faktor potronje i dio, Tekstilna industrija (Beograd), 1991; (34):39-41;
7. Cijena kao faktor potronje, Drugi dio, Tekstilna industrija (Beograd), 1991;
(11-12): 28-31;
8. Dohodovna elastinost, Engelov zakon i njegova aktuelnost u oblasti
odijevanja, Tekstilna industrija (Beograd), 1991; (1-2)45-49; ISSN: 00402389;
9. Inovacije klju uspjeha, Forum (Mostar), 1995; (6):5-9;
10. Potrebe kupaca i ponaanje potroaa, Forum (mostar), 1995; (7):5-8;
11. Slobodne zone, Forum (Mostar), 1995; (10):6-8;
12. Strana ulaganja, Forum (Mostar). 1995; (11):5-7;
13. Suvremena normativna rjeenja u trgovini, Forum (Mostar),1995; (12):1117;
14. Vanjskotrgovinsko poslovanje u novim uvjetima, Forum (Mostar), 1995;
(8):7-14;
15. Zakon i odredbe, Banke (Sarajevo),1997; 1(nulti broj), 31-33; issn: 15125076;
16. Drava u drugom planu razvoj turizma, Turist (Sarajevo), 2001; (2):3032;
17. Moramo pomoi sami sebi, (intervju) BH Privrednik (Vitez), 2001; 7(33):5657;
18. Zakon o PDV-u treba usvojiti do nove godine, (intervju), Porezni savjetnik
(Sarajevo), 2001; 4(10):4-19; ISSN: 1512-519X;
19. The Banking System Reform in The Federation of Bosnia-Herzegovina,
ii Muris i Brki Nenad, Editors; Transition in central and eastern europe

23

 Challenges of the 21st century: Conference proceedings: International

Conference of the Faculty of Economics Sarajevo ICES 2002. Sarajevo:
Faculty of Economics; 2002; str. 231-239. ISBN: 9958-605-37-6;
20. Studija Strategija BiH u pristupanju WTO, Ministarstvo vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa BiH, 1999;
21. Studija Strategija ekonomskih odnosa BiH sa EU, Ministarstvo vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH, 1999;
22. Studija Strategija vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sa inostranstvom,
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa bih,1999;
23. Izvjestaj o konkurentnosti bih, Svjetski ekonomski forum, vicarska, 2000;
24. Studija Mjere ekonomske politike u FBiH za 2001. godinu;
25. Studija Makroekonomska vizija razvoja federacije BiH strateski ciljevi i
globalne aktivnosti;
26. Studija Program mjera i aktivnosti za poticanje zaposljavanja u FBiH;
27. Studija Novcani poticaji u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji za 2002.
godinu sa osvrtom na indirektne poticaje;
28. Analiza Mjere ekonomske politike federacije BiH za narednih osam godina
(2003-2010), sa posebnim osvrtom na 2003. godinu.
Prof. dr. Nikola Grabovac je bio ministar financija i potpredsjednik Vlade
Federacije BiH od 12. marta 2001. god. do 14. juna 2002, dakle u trajanju od 15
mjeseci, kada ga je Visoki predstavnik smijenio sa svih dunosti radi carinske afere
i moralne odgovornosti za propuste u radu Carinarnice Oraje, ali mu je dozvolio da
i dalje obavlja dunost profesora na fakultetu. Nakon to je Federalni MUP temeljito
istraio navedeni sluaj, utvrdio je i dokumentovao da je navedena carinska afera
montirana i podmetnuta prof. dr. Nikoli Grabovcu. Dana 09.06. 2005. godine Visoki
predstavnik je rehabilitovao prof. dr. Nikolu Grabovca i stavio van snage svoju
prethodnu odluku o smjeni.
Od 2002. godine prof. Nikola Grabovac se povukao iz politikog ivota, ali
se i dalje bavi naunom, strunom i poslovnom aktivnou iz oblasti mikro i makro
ekonomije.

24

E. UVOD
Ova knjiga sadri zbirku pojedinanih eseja, stavova sa strunih i naunih
konferencija kao i intervjua i raznih miljenja objavljenih na drutvenim portalima.
Sadraj svih dokumenata odnosi se iskljuivo na privredu Bosne i
Hercegovine.
Dokumenti se odnose na period od proteklih dvadesetak godina, tj. od
kraja rata do poetka 2015. godine. Uz svaki dokument naveden je datum njegovog
pisanja, to se treba uzeti u obzir prilikom ocjene aktuelnosti pisanog teksta.
Knjiga je podijeljena na sedam glava.
1. Glava I obuhvata naune i strune radove vezane za ekonomiju BiH u
kojima je kao autor uestvovao prof. dr. Nikola Grabovac. Sadri sedam poglavlja, a
izuzetno znaajna poglavlja su:
5. Makroekonomska vizija razvoja Federacije BiH (Strateki ciljevi i
globalne aktivnosti);
6. Teze za podsticanje zapoljavanja u FBiH;
7. Teze za novane podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju.
Da su prethodne koncepcije realizirane danas bismo imali znatno bolje stanje
u privredi BiH. Iako je ve prolo 13 godina od predloenih makroekonomskih mjera
i teza za podsticanje proizvodnje i prijedloge prijedlozi su i danas vrlo aktuelni i
neophodni za razvoj privrede.
2. Glava II sadri eseje vezane za temu privrede BiH. Kroz 15 eseja kao
pojedinana poglavlja obraena su najvanija pitanja iz privrede BiH kao to su:
Uloga Svjetske banke na obnovi privrede BiH, etiri koraka do prokletstva na
primjeru BiH, Globalizacija i njen negativan utjecaj na privredu BiH, Uvoenje
PDV-a i ukidanje carina i ukidanje poreza na promet, Kriminalna privatizacija, Vrlo
visoka nezaposlenost (67% radno sposobnog stanovnitva u BiH ne radi), Ekonomski
kolonijalizam u BiH, Kretanje proizvodnje, Unitenje poljoprivrede BiH, Zato se
loe pune budeti, Uloga Centralne banke BiH u razvoju privrede.
Kao krunu ove glave navodimo poglavlja:
14. Ko stoji iza ovakvog loeg stanja u privredi BiH, i
15. ta i kako dalje u obnovi privrede BiH.

25

3. Glava III obuhvata naune i strune konferencije vezane za privredu

BiH. Odrano je pet takvih konferencija koje su ukazale na stanje privrede BiH i
predloile mjere za rjeavanje problema u privredi.
4. Glava IV sadri pet eseja u kojima se elaboriraju problemi vezani za
svjetski ekonomski poredak.
Posebno ukazujemo na sljedea dva poglavlja/eseja:
4. Kuda e nas odvesti divlji kapitalizam, i
5. tampanje dolara i eura bez pokria i da li tampati KM?
5. Glava V obuhvata intervjue u printanim medijima sa prof. dr. Nikolom
Grabovcem, a koji se odnose na privredu BiH. Iz svih intervjua vidi se vrlo velika
aktivnost vezana za makroekonomsku stabilizaciju Federacije BiH. I danas su
prijedlozi izneseni u intervjuima vrlo aktuelni za rjeavanje problema u privredi
BiH. Od velikog broja intervjua izabrano je samo 13, a karakteristini su za ocjenu
stanja u privredi i donose prijedloge kako rijeiti privrednu krizu.
6. Glava VI obuhvata neke izvode objavljene u elektronskim medijima
vezane za stavove i miljenja prof. dr. Nikole Grabovca o ekonomiji BiH. Iz nekoliko
stotina objava u elektronskim medijima i TV izdvajamo svega 12 izvoda koji su
karakteristini za privredu BiH, kao naprimjer:
zapoljavanje je kapitalni problem BiH,
prijeti nam sudbina Titanika,
hoe li BiH doivjeti sudbinu Grke,
Svjetska banka skriva siromatvo u BiH,
drava na rubu gladi, itd.
7. Glava VII sadri neke aktivnosti prof. dr. Nikole Grabovca vezane za
financije i privredu BiH u funkciji ministra financija i potpredsjednika Vlade
Federacije BiH. U relativno kratkom periodu (od svega 15 mjeseci) pri obavljanju
funkcije u Vladi poduzete su izuzetno obimne mjere i akcije u dva pravca:
1. stabilizacija budeta FBiH
2. makroekonomska vizija razvoja FBiH
Budet FBiH u kratkom roku je stabiliziran sa osnovnim usmjerenjem na
poveanje prikupljanja javnih prihoda (carina i porez) i izmirenjem 100% svih
obaveza iz budeta. Budetska 2001. godina zavrena je sa suficitom i izmirenim ne
samo tekuim rashodima nego i zaostalim obavezama (penzioneri, invalidi, vojska
i dr.).
Makroekonomska vizija razvoja FBiH izraena je na strunim i naunim
temeljima sa precizno navedenim stratekim ciljevima i utvrenim globalnim

26

aktivnostima. Predloena makroekonomska vizija nije realizirana, to je direktna

posljedica sadanje tekog stanja u privredi.
Iz pojedinanih poglavlja (ima ih 28) moe se sagledati puna aktivnost
tadanjeg ministra financija i podpredsjednika Vlade FBiH. Iako je privreda, a
pogotovo financije, u FBiH krenula u pozitivnom i stabilizirajuem pravcu, nije
odgovarala meunarodnim financijskim institucijama jer nije ila u pravcu uruavanja
privrede BiH, a to je bio njihov tajni i osnovni cilj. Brojni domai tajkuni takoer su
bili protiv plaanja poreza na promet i carina. Nakon lane optube i kompromitacije
Visoki predstavnik udaljio je prof. dr. Nikolu Grabovca sa svih funkcija, ime je
prekinuta financijska stabilizacija budeta, kao i makroekonomska stabilizacija
privrede. Smjenom je zaustavljen proces ekonomske i financijske stabilizacije BiH.
Iako je Visoki predstavnik nakon tri godine rehabilitirao prof. dr. Nikolu Grabovca,
ve zaustavljeni proces ekonomske i budetske stabilizacije nije nikada nastavljen.
Taj proces je, naalost, pogoran i svima je jasno i vidljivo da su svi budeti u BiH
kao i privreda u cijelosti urueni. U posljednjem poglavlju (br. 28, glava VII) jasno je
utvrena odgovornost Visokog predstavnika na blokiranju svih ekonomskih reformi.
Knjiga Privreda Bosne i Hercegovine pred kolapsom (Zbirka eseja i drugih
dokumenata) namijenjena je svima onima koji se ele upoznati sa razvojem privrede
BiH nakon rata, od 1995. god. do 2015. godine. U njoj e nai dokumente o stanju
privrede, njenom kretanju i razlozima zato je sadanje stanje loe i teko. Eseji su
pisani dosta pojednostavljeno kako bi se lake shvatila bit problema i kako bi ih
lake razumjeli prosjeno
obrazovani ljudi.

27

28

GLAVA I: NAUNI I STRUNI RADOVI VEZANI

ZA EKONOMIJU BiH U KOJIMA JE KAO AUTOR
UESTVOVAO PROF. DR. NIKOLA GRABOVAC
Glava I sadri sedam poglavlja kao najvanijih i najkarakteristinijih
stavova prof. dr. Nikole Grabovca vezanih za ekonomiju BiH.

1.

Strategija ekonomskih odnosa BiH sa Europskom unijom,

februar 1999;

2.

Strategija vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sa inostranstvom,

februar 1999;

3.

Strategija BiH u pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji WTO,

februar 1999;

4.

Stanje privrede u Federaciji BiH u 2000, mart 2001;

5.

Makroekonomska vizija razvoja Federacije BiH, Strateki ciljevi i globalne

aktivnosti, novembar 2001;

6.

Teze za podsticanje zapoljavanja u Federaciji BiH, decembar 2002;

7.

Teze za novane podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju,

decembar 2002. godine.

29

1.

STRATEGIJA EKONOMSKIH ODNOSA BiH SA

EUROPSKOM UNIJOM (februar 1999)

U februaru 1999. godine, pod organizacijskim vostvom prof. dr. Nikole

Grabovca, izraena je Strategija ekonomskih odnosa BiH sa Europskom unijom
(EU). Strategija je raena u okviru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa BiH, redaktori su bili: prof. dr. Nikola Grabovac, prof. dr. Boris Tihi, prof.
dr. Duko Jaki i dipl.ecc. Ismet abanovi.
Ekspertni tim za izradu Strategije sainjavali su: prof. dr. Nikola Grabovac,
prof. dr. Boris Tihi, prof. dr. Milo Trifkovi, prof. dr. Izudin Keetovi, prof. dr.
Duko Jaki, prof. dr. Mili Simi, mr Seadeta Ceri, prof. dr. Milenko Dosti, prof.
dr. Vojislav Baji, dipl.ecc. Ismet abanovi, prof. dr. Nenad Brki, prof. dr. Marko
Bero, dipl.ecc. Gavro Bogi.
Strategija je izraena sa aspekta znaaja i utjecaja ukljuivanja BiH u EU,
sadri sve aspekte neophodnosti i ukazuje na znaaj ukljuivanja BiH u EU. Znaaj
i aktuelnost Strategije moe se sagledati iz sadraja i naziva poglavlja, struno i
nauno obraenih u Strategiji.

SADRAJ STRATEGIJE
1. UVOD
1.1. Svrha i cilj izrade strategije
2. KRATKA ISTORIJA NASTAJANJA EUROPSKE UNIJE (EU)
2.1. Od 1946. godine do Rimskih ugovora
2.2. Tri europske zajednice ili jedna
2.3. Jedinstveni europski akt i dalji razvoj Zajednice
2.4. Ugovor iz Mastrihta i Europska unija
3. EKONOMSKI CILJEVI EU
3.1. Carinska unija
3.2. Trgovinska unija
3.3. Monetarna umija
4. NAIN FUNKCIONIRANJA I ORGANI EU
4.1. Organi i institucije EU
4.2. Odluivanje u EU

30

5. EKONOMSKI ODNOSI BiH I EU

5.1. Obim izvoza i uvoza
5.2. Trgovinski odnosi BiH i EU
5.3. Carinski odnosi
5.4. Zajednika trgovinska politika EU u nekim specifinim sektorima
5.5. Transportna ogranienja (dozvole)
5.6. Zajedniki reim izvoza EU
5.7. Strana ulaganja iz EU u BiH
6. MOGUA POMO EU NA TRANZICIJI PRIVREDNOG SUSTAVA BiH U
OBLASTI VANJSKE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA
6.1. Europsko pravo
6.2. Usklaivanje zakona BiH iz oblasti vanjske trgovine sa europskim zakonima
6.3. Suradnja sa PHARE projektom
6.4. Uee na konkursima za strunu i financijsku pomo EU
7. UGOVOR O EKONOMSKOJ SURADNJI BiH SA EU
7.1. Interes BiH za ekonomsku suradnju sa EU
7.2. Sadraj Ugovora
8. PRAVNI ASPEKT SURADNJE BiH SA EU I PROMJENE U ZAKONODAVSTVU
8.1. Period sporazuma o ekonomskoj suradnji (ugovorni odnosi)
8.2. Period ugovora o asocijaciji (Europski sporazum)
8.3. Period ugovora o lanstvu u EU
9. AKTIVNOSTI BiH NA USPOSTAVLJANJU EKONOMSKIH ODNOSA SA EU
9.1. Vrste aktivnosti i nositelji
9.2. Dinamika i rokovi aktivnosti
9.3. Ugovor sa EU
10. ZAKLJUNO RAZMATRANJE
U uvodu Strategije prof. dr. Nikola Grabovac ukazuje na svrhu i cilj izrade
ove Strategije, odnosno znaaj odnosa BiH sa Europskom unijom.

31

UVOD U STRATEGIJU
Svrha i cilj izrade Strategije
Cilj izrade ove Strategije je odgovor na pitanja ta treba poduzeti da bi se
BiH sa ekonomskog aspekta integrirala u Europsku uniju (EU).
Ocjenjujui da je neophodno i za BiH opravdano ukljuivanje u EU, predloit
e se aktivnost u BiH sa operativnim mjerama i akcijama u pravcu uspostavljanja
ekonomskih odnosa sa EU.
EU je organizacija koja ima veoma stroge kriterije za ulanjenje (ekonomske
i politike). Postoji nekoliko oblika ugovora sa ostalim zemljama (tri stepenice):
ugovor o ekonomskoj suradnji, prva je i obavezna stepenica u odnosima EU
sa treim zemljama (ugovor o ekonomskoj suradnji),
ugovor o pridruenom lanstvu (ugovor o asocijaciji),
ugovor o slobodnoj trgovini (ugovor o lanstvu).
Razlozi ukljuivanja bh. privrede u svjetske (WTO) i europske integracije
(EU, OECD, CEFTU) bre je i sigurnije ukljuivanje u meunarodni ekonomski
sustav.
Ciljevi koji se na taj nain ele postii su:
postizanje najveeg opravdanog ekonomskog rasta i uposlenosti, poveanje
ivotnog standarda u zemlji uz odravanje financijske stabilnosti, i na taj
nain indirektan doprinos razvoju svjetske ekonomije;
doprinos stabilnom ekonomskom rastu i procesu ekonomskog razvoja;
ukljuivanje u svjetsku trgovinu sa multilateralnim, bez diskriminacije,
sukladno meunarodnim obvezama;
BiH je trite relativno male apsorpcione moi i tako je neprihvatljiva
orijentacija na zatvoreno trite;
izgledi za oporavak proizvodnje zavise od poveanja izvoza rast izvoza
zavisi od osiguranja obrtnih sredstava, a to je vezano sa potrebom osiguranja
direktnih stranih investicija;
pri visokom nivou upuenosti BiH na europsko i svjetsko trite, nai interesi
kao male zemlje da svoje interese titi putem zatitnih klauzula ugraenih u
okviru multilateralnog sustava.
Nakon suspenzije Ugovora izmeu EU i Jugoslavije, sve novonastale drave
bive SFRJ mogu direktno pregovarati sa EU o buduim ekonomskim i politikim
odnosima.

32

U zadnjoj dekadi, ekonomija BiH zbog poznatih razloga sporije se

prilagoavala duhu i normama EU nego ostale drave, Slovenija, Hrvatska i
istonoeuropske drave. Stvaranje uvjeta za proirenje suradnje u svim poljima sa
EU treba da bude jedan od stratekih ekonomskih ciljeva razvoja BiH. Zbog toga
je, pored razvoja trgovine, neophodno razvijati suradnju na podruju obrazovanja,
nauke, umjetnosti. Vanjskotrgovinsku razmjenu BiH, koja je sada uglavnom
zasnovana na kratkoronim ugovorima, nuno je dopuniti dugoronim i proizvodnokooperacijskim i investicionim poslovima.
Svojim geopolitikim i ekonomskim poloajem i vezama BiH je usmjerena
na usku suradnju sa EU (u 1992. 75% ukupnog izvoza, 45,3% ukupnog uvoza,
ostvarili smo sa zemljama EU).
Da bi se postigla integracija u EU neophodno je pokrenuti aktivnosti vezane
za izradu Nacrta ugovora o ekonomskoj suradnji sa EU, kao osnovnog i najvanijeg
polaznog dokumenta za buduu suradnju, s ciljem da se prodube i unaprijede
ekonomska, tehnika i financijska suradnja sa ovom institucijom. Primarno je za BiH
da dobije EU pomo u procesu obnove, pokretanju razvoja i transformacije privrede.
Kako je u pitanju vrlo sloen i dugotrajan proces koji trai irok spektar
znanja, za pokretanje takve aktivnosti nuno je formirati ekspertni tim koji e initi
predstavnici razliitih institucija i organizacija oba entiteta, koji e biti savjetodavnog
karaktera prema dravnim institucijama. Uspjenost ovog tima ovisi o jedinstvenoj
politikoj podrci. Za pokretanje takvih aktivnosti potrebno je osigurati relevantne
informacije i dokumentaciju vezanu za EU, putem specijalizovane baze podataka
CELEX, tehnikog komiteta EU i drugih.
Potpisivanjem ugovora o ekonomskoj suradnji sa EU, bh. privredi bi bilo
omogueno koritenje preferencijala koje EU daje zemljama u razvoju. To bi
praktino znailo veu prisutnost BiH firmi na tom tritu. (Ukidaju se kvantitativna
ogranienja, uvodi se oslobaanje plaanja carinskih pristojbi i poreza za robe
koje su navedene u godinjem europskom urnalu). Komisija EU, takoer, donosi
promjene kod kvota i moe doi do poveanja obima ili iznosa kvota za tekstil i
poljoprivredne proizvode. Pored navedenih prednosti potrebno je naglasiti da
Komisija EU daje tehniku i financijsku pomo i drugim podrujima (kultura, nauka,
sport, obrazovanje). Bitno je naglasiti da se automatski pokreu i aktivnosti vezane
za ugovor o pridruenosti (ugovor o asocijaciji europski ugovor).
Europska unija (prije Europska ekonomska komisija) osnovana je 1957.
godine. Tadanja Carinska unija imala je est lanica, dok u 1995. ima 15 lanica,
sa tendencijom proirenja u budunosti (drave Istone i Srednje Europe). EU ima
jedinstveno trite od 350 milijuna ljudi. Godinji izvoz i uvoz u 1993. je 3.000
milijardi US$ (37% svjetskog izvoza i 43% svjetskog uvoza).

33

Osnovne karakteristike EU su:

Carinska unija,
Monetarna unija,
Ekonomska unija,
Carinska unija prerasla je u jedinstveno unutranje trite (sloboda kretanja
roba, ljudi, usluga i kapitala),
5. Slobodna konkurencija (zabrana svih ugovora, udruivanja, monopola i sl.),
6. Zajednika politika u oblasti poljoprivrede (zatita domaih proizvoaa),
7. Zajednika carinska politika,
8. Zajednika komercijalna politika,
9. Preferencijalni reim,
10. Jedinstvena novanica, itd.
1.
2.
3.
4.

Ukljuivanje u europske ekonomske integracije znai lake prevladavanje

postojeih politikih i ekonomskih problema. Uspjeh transformacije zahtijeva
kontinuiranu politiku podrku koja e pratiti implementaciju neophodnih reformi
i podravati makroekonomsku stabilnost. Neophodno je proces transformacije
izvriti to brze i koordinirano, jer svako odgaanje stvara otpor provoenju reformi
(iskustva drugih zemalja).
Da bi EU buduim lanovima olakala ukljuenje u EU, izradila je dokument
pod nazivom Bijela knjiga u kojem su navedeni svi bitni zahvati i mjere koje
budue lanice moraju poduzeti. Neophodno je uskladiti svoju zakonsku regulativu,
standarde i praksu u 23 razliita sektora. Bijela knjiga na 438 stranica detaljno navodi
sve uvjete koji se trebaju ispuniti za integraciju u EU.
Na kraju obimne i nauno argumentirane Strategije pristupanja EU prof.
dr. Nikola Grabovac (sa mr. Sadetom Ceri i dipl. ecc. Gavrom Bogiem) autor je
zakljunog razmatranja Strategije.

ZAKLJUNO RAZMATRANJE STRATEGIJE

Svi autori u ovoj Strategiji su potvrdili neophodnost ukljuenja BiH u EU, a
ovo je ivotno opredjeljenje koji se u BiH eli ostvariti kroz EU:
politike i ekonomske slobode,
razvoj demokracije,
sloboda kretanja ljudi, stvari i kapitala,
maksimalna sigurnost.
U sutini, BiH u EU vidi svoju perspektivu i time bolji ivot svakom
pojedincu, narodu, entitetu i dravi BiH.

34

Ukljuenjem u EU i prihvatanjem europskih zakona BiH bi se istrgnula iz

volja primitivizma, a mnogi politiki i ekonomski ciljevi koji nas danas okupiraju
bili bi minorni. Ukljuenje u EU nije samo politika ili ekonomska odluka, to je nova
filozofija ivljenja u kojoj sposobni i struni imaju anse, a lokalni politiari gube
svoje atare i odlaze sa scene. Globalna filozofija ivljenja pobjeuje nad lokalnom
politikom ivljenja, pa je zato mjesto BiH u EU.
Brzo i prekoredno ukljuenje BiH u EU bi moda bre rijeilo nae sadanje
politike i ekonomske probleme. Iz dvorita i kruga EU bismo bre rjeavali nae
probleme, a ako bismo ekali pred vratima EU, agonija BiH bi mogla potrajati i
due. Prema tome, bolje je danas ui u EU nego sutra.
Ukljuivanje BiH u EU, to u perspektivi vodi stvaranju Sjedinjenih
europskih drava, osigurava BiH i njenim narodima i graanima:
veu sigurnost kroz zatitu vojnih i policijskih snaga integrirane Europe;
slobodu kretanja ljudi, stvari, robe i kapitala skoro cijelom Europom (bez
carinskih i drugih ogranienja);
slobodu izbora mjesta ivljenja i rada bilo gdje u Europi;
slobodu uenja, kolovanja i studiranja u Europi;
bolji ekonomski prosperitet pojedinaca, naroda i privrede BiH kroz carinsku,
monetarnu i trgovinsku uniju;
veu zatitu graana BiH kroz primjenu europskih zakona i njihovih
standarda;
bolju i veu socijalnu i zdravstvenu sigurnost graana BiH;
bri razvoj demokratskih naela ivljenja;
dosljedno ostvarivanje ljudskih prava i sloboda;
veu slobodu u vjerskom izraavanju, i tako dalje.
Opa konstatacija se moe svesti na to da bi svim graanima i narodima iz
BiH bilo znatno bolje i prosperitetnije ako se to prije ukljuimo u EU.
SARAJEVO, februar 1999.

NAPOMENA Sadanji komentar, 15 godina nakon izrade navedene Strategije, moe

se svesti na aljenje da se nije pristupilo realizaciji ove Strategije i danas smo dalji
od EU nego to smo bili prije 15 godina kada je pisana ova Strategija. Posljedice
nerealizacije ove Strategije za BiH su katastrofalne.

35

2.

STRATEGIJA VANJSKE TRGOVINE I EKONOMSKIH

ODNOSA BiH SA INOSTRANSTVOM (februar 1999)

U okviru Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u februaru

1999. godine izraena je Strategija vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sa
inostranstvom. U ekspertni tim za izradu ove Strategije bilo je ukljueno etrnaest
profesora i eksperata iz ove oblasti, i to: prof. dr. Nikola Grabovac, prof. dr. Tihi
Boris, prof. dr. Sead Kreso, prof. dr. Nikola Mojovi, prof. dr. Mirko Pulji, prof.
dr. Meho Bai, prof. dr. Jozo Bakalar, prof. dr. Milenko Dosti, prof. dr. Murat
Prao, prof. dr. Duko Jaki, mr. Seadeta Ceri, dipl. ecc. Ismet abanovi, dipl.
ecc. Gavro Bogi i dipl. ecc. Gordan Raspudi.
Iz sljedeeg sadraja Strategije moe se sagledati obim materije, kao i znaaj
ekonomskih odnosa BiH sa inostranstvom.
NAPOMENA U trenutku pisanja ove Strategije Srbija i Crna Gora inile su jednu
dravu pod imenom Jugoslavija. Tek kasnije se i taj dio podijelio na dvije drave,
Srbiju i Crnu Goru.
Iz sadraja Strategije mogu se sagledati znaaj i obim ove materije.

SADRAJ STRATEGIJE
1. UVOD
1.1. Ciljevi izrade strategije
2. KRAI OSVRT NA DOSADANJE VANJSKOTRGOVINSKE I EKONOMSKE
ODNOSE BiH SA INOZEMSTVOM
2.1. Period od 1987. do 1991.
2.2. Period od 1992. do 1995.
2.3. Period od 1996.
2.4. Procjena i projekcija rasta
2.5. Bilateralni sporazumi iz oblasti trgovine i ekonomske suradnje i zatite
investicija
3. NEOPHODNOST SURADNJE PRIVREDE BiH SA OSTALIM ZEMLJAMA
3.1. Otvorenost privrede BiH
3.2. Suradnja BiH sa Hrvatskom
3.3. Suradnja sa SR Jugoslavijom

36

3.4. Suradnja sa Slovenijom i Makedonijom

3.5. Suradnja sa multilateralnim ekonomskim grupacijama
3.6. Pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO)
4. PODSTICAJI PRIVREDE BiH NA POVEANJE IZVOZA
4.1. Obnova i rekonstrukcija privrede
4.2. Monetarno-kreditni sistem i politika
4.3. Fiskalni sistem i politika
4.4. Damping, subvencije i kompenzacije
5. SEKTORSKA ANALIZA VANJSKOTRGOVINSKE POLITIKE I
EKONOMSKIH ODNOSA
5.1. Vanjskotrgovinska pozicija Bosne i Hercegovine
5.2. Subjekti vanjskotrgovinskog prometa BiH
5.3. Granski vanjskotrgovinski promet
6. STRATEGIJA RAZVOJA MALIH I SREDNJIH PODUZEA I NASTUP
NA MEUNARODNOM TRITU
6.1. Kratak osvrt na razvoj malog poduzetnitva
6.2. Poduzetnitvo u zemljama u tranziciji
6.3. Znaaj poduzetnitva za razvoj BiH
6.4. Perspektive malih poduzea u nastupu na meunarodnom tritu
6.5. Neophodne sistemske mjere za razvoj malih i srednjih poduzea
7. OSVRT NA ZAKONSKU REGULATIVU VANJSKOTRGOVINSKE
POLITIKE I EKONOMSKIH ODNOSA BiH
7.1. Zakon o vanjskotrgovinskoj politici
7.2. Zakon o carinskoj politici BiH
7.3. Zakon o carinskoj tarifi BiH
7.4. Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u BiH
7.5. Zakon o slobodnim zonama
7.6. Opa ocjena vanjskotrgovinske regulative BiH
8. AKTIVNOSTI BiH NA POBOLJANJU KVALITETA VANJSKOTRGOVINSKE
POLITIKE I EKONOMSKIH ODNOSA BiH SA INOZEMSTVOM
8.1. Aktivnosti na bilateralnim odnosima
8.2. Aktivnosti na multilateralnim odnosima
8.3. Aktivnosti na zakonodavstvu BiH
8.4. Aktivnosti na sektorskim odnosima
8.5. Nositelji, dinamika i rokovi aktivnosti

37

9. ZAKLJUNO RAZMATRANJE
Iz Uvoda u ovu Strategiju moe se sagledati znaaj za BiH, njen razvoj kroz
ekonomske odnose sa inostranstvom. Autor Uvoda je prof. dr. Nikola Grabovac.

UVOD U STRATEGIJU
Ciljevi izrade Strategije
Sam geografski poloaj BiH, kao i prijeratna povezanost privrede BiH
sa ostalim privredama uvjetuje da e privreda BiH u narednom periodu najvie
suraivati sa:
a) susjednim dravama: Hrvatska, Jugoslavija, Slovenija i Makedonija (zemlje
bive SFRJ);
b) zapadnoeuropskim dravama: Njemaka, Italija, Austrija, vicarska,
Francuska, vedska i dr;
c) srednjim i istonoeuropskim dravama: Maarska, eka, Poljska, Slovaka,
Rusija i dr;
d) ostalim dravama: SAD, Turska, Japan i dr;
e) meunarodnim organizacijama: Svjetska trgovinska organizacija WTO;
f) meudravnim integracijama: Europska Unija EU.
Temeljni cilj nae privrede na planu vanjskotrgovinske politike treba biti
ukljuivanje BiH u svjetski ekonomski sustav.
Sve dosadanje aktivnosti su usporene razliitim nacionalnim politikim
koncepcijama koje su znatno odreivale i pitanja vezana za aktivnosti BiH prema
meunarodnom ekonomskom okruenju. To je razlog da danas BiH nema jedinstvenu
ekonomsku strategiju prema svijetu. Reguliranje drutveno-politikog sustava u
zemlji predstavlja prethodni i opi uvjet reintegracije BiH u institucionalni poredak
svjetske privrede. Bez toga nije mogu trajniji trino odriv i socijalno prihvatljiv
oporavak nae privrede. Reforme u trgovini su dio opih reformi u drutvu, kao i u
veini zemalja u razvoju (zemalja u tranziciji).
Ugovor u Dejtonu je utvrdio temelje za stvaranje zajednikih institucionalnih
okvira (Centralnu banku, jedinstvenu valutu, jedinstvenu carinsku i tarifnu politiku
itd.) koji bi trebali osigurati brzu obnovu i aktiviranje kapaciteta, tranziciju privrede
prema dominaciji privatnog vlasnitva i slobodne trine konkurencije. Dosadanje
aktivnosti vezane za rekonstrukciju financirane su uglavnom donacijama koje su
se, uglavnom, koristile za obnovu infrastrukture (elektro, komunalna itd.) i koja e
postepeno opadati sa okonanjem rekonstrukcijskih napora.

38

Situacija u privredi je veoma teka i zbog toga su neophodne i brze i strukturne

promjene koje bi omoguile postepeno popravljanje situacije. Proizvodni kapaciteti
u BiH koriste se sa 30% u odnosu na 1991, mala je uposlenost, neravnotea izmeu
uvoza i izvoza (odnos 1:10 u korist uvoza), i mnogi drugi ekonomski parametri su
u padu. Iz iskustva veine zemalja u tranziciji (Poljske, eke, Maarske, Slovenije,
Hrvatske itd.) proces privatizacije e prouzrokovati dodatni pad navedenih
ekonomskih parametara. Ukoliko se ele smanjiti ekonomske posljedice i ubrzati
procesi obnove privrede, potreban je, izmeu ostalog, jasan i jedinstven ekonomski
pristup prema vanjskotrgovinskoj politici.
Institucije BiH trebaju kroz privrednu reformu osigurati ekonomsku
efikasnost privrede i stvoriti uvjete za poveanje izvoza, kao i obima inostranog
ulaganja kapitala.
Politika stabilizacije mora uvaavati kriterije MMF-a (Meunarodni
monetarni fond) koji usmjeravaju makroekonomske politike ka prilagoavanju javne
potronje fiskalnom kapacitetu privrede, uz odgovarajue snienje poreskih stopa,
ka liberalizaciji cijena i uvoza, ka realnoj politici kursa i kamata, ka konsolidaciji
bankarskog sistema i uspostavljanju financijskih trita.
Uloga drave u kreiranju politike u trgovini u procesu transformacije je:
potreba konzistentnosti izmeu trgovine i makroekonomske politike;
uporaba instrumenata trgovinske politike za netrgovinske ciljeve (privremeno
je doputeno da carine mogu biti vaan izvor budetskih prihoda za zemlje
bez efikasnog sistema sakupljanja poreza prema propisima WTO);
prevladavanje problema platno-bilansne neravnotee;
izbor izmeu porasta vezanih tarifa i razliitih tarifnih stopa (konaan cilj
jedinstvena carinska tarifa prema WTO i EU).
Cilj ove strategije je da u oblasti vanjskotrgovinske politike i ekonomskih
odnosa BiH utvrdi sljedee:
1. Gdje smo danas?
2. Gdje elimo stii?
3. Kako emo stii; sa kojim mjerama?
4. Kada emo stii?
Da bismo dali odgovore na ova pitanja neophodno je dati osvrte na sljedee

oblasti:
1. Krai osvrt na dosadanje vanjskotrgovinske i ekonomske odnose BiH sa
inozemstvom;
2. Neophodnost suradnje privrede BiH sa ostalim zemljama;
3. Kakvu privredu trebamo: otvorenu i liberalizovanu ili zatvorenu i visokim
carinama zatienu;

39

4.
5.
6.
7.
8.

Koji su i kakvi podsticaji privrede BiH na poveanju izvoza;

Kako vanjskotrgovinska politika djeluje na pojedine privredne sektore;
Koja je uloga malih i srednjih poduzea u nastupu na meunarodnom tritu;
Ocjena zakonske regulative BiH u vanjskotrgovinskoj sferi, i
Neophodnost ukljuivanja privrede BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju
(WTO) i Europsku uniju (EU).

Na temelju ovih istraivanja strategija e navesti neophodne aktivnosti u

BiH koje se trebaju poduzeti na poboljanju vanjskotrgovinske politike i ekonomskih
odnosa BiH sa inozemstvom, ukljuujui navoenja nositelja aktivnosti, dinamiku
i rokove.
Navedena strategija pisana je struno i daje odgovore na naprijed navedena
pitanja. Vrlo struno i kvalitetno se navode mjere i aktivnosti koje BiH treba sprovesti
u oblasti vanjske trgovine i ekonomskih odnosa sa inostranstvom.
Na kraju predmetne strategije navedeno je sljedee zakljuno razmatranje
autora prof. dr. Nikole Grabovca sa suradnicima, mr. Seadetom Ceri i dipl.ecc.
Gavrom Bogiem.

ZAKLJUNO RAZMATRANJE
Nakon zavretka rata i uspostave novih politiko-teritorijalnih granica na
prostorima bive SFRJ, svaka novonastala drava dolazi u situaciju da mora izgraditi
novu strategiju vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
BiH je relativno mala drava i prije rata je imala trini prostor bive
Jugoslavije kao unutarnju trgovinu, dok novonastalom situacijom taj promet postaje
vanjskotrgovinski. Iz tih razloga, obim vanjskotrgovinskog prometa BiH u odnosu na
predratni obim mora porasti najmanje 2 do 3 puta, i kretati se oko 60-75% ukupnog
drutvenog proizvoda BiH.
Da bi BiH ostvarila vei dio svog drutvenog proizvoda na temeljima
meunarodne razmjene, neophodno je u BiH utvrditi strategiju ekonomskih odnosa
i vanjske trgovine sa inostranstvom.
U prethodnom tekstu i u svakom poglavlju posebno date su ocjene stanja
pojedine oblasti, kao i prijedlozi daljnje aktivnosti iz te oblasti. Meutim, u ovom
zakljunom razmatranju izdvojit emo i ponoviti samo najbitnije injenice na koje
je ukazano u materijalu.

40

1. Ocjena stanja vanjskotrgovinske razmjene i ekonomskih odnosa sa

inostranstvom
Iz izloenih materijala mogu se izvui sljedee ope konstatacije o stanju
vanjskotrgovinske razmjene i ekonomskih odnosa BiH sa inostranstvom u sadanjem
trenutku:
1. Uoavaju se pozitivni pomaci u poveanju izvoza iz BiH, ali su dosta
usporeni i nedovoljno se podstiu u pravcu poveanja robne razmjene,
naroito na sektoru izvoza.
2. Na sporost u poveanju robne razmjene sa inostranstvom naroito utjeu:
a) razruenost privrednih kapaciteta u ratu i spora obnova i rekonstrukcija
privrede;
b) nizak nivo proizvodnje i nedostatak roba za izvoz, uz vrlo visok uvoz
roba;
c) vrlo visok trgovinski deficit BiH koji je posljedica niskog obima izvoza
i visokog obima uzvoza roba;
d) visoka stopa neuposlenosti, to je u korelaciji sa nepokretanjem
proizvodnje;
e) nepostojanje podsticajnih mjera za izvoz roba;
f) visoke kamatne stope i neadekvatna monetarno-kreditna politika koja
bi vie stimulirala izvoz;
g) nedosljedno sprovoenje zakona, to omoguava visok nivo sive
ekonomije, naroito pri neplaanju carina, poreza na promet, poreza
na plae i sl;
h) spora tranzicija privrede, naroito na sektoru privatizacije, i tako dalje.
2. Opa strategija vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sa inostranstvom
BiH u narednom periodu kao opu strategiju svoje vanjske trgovine i
ekonomskih odnosa sa inostranstvom treba graditi na principima:
a) otvorene privrede, uz smanjenje carina, prelevmana, ukidanje raznih dozvola
za izvoz ili uvoz, ukidanje kvota i slino;
b) podsticanje izvoza, naroito kroz kreditno-monetarnu i poresku politiku;
c) zatitu domae proizvodnje, povoljnijih kredita, smanjenja poreza i drugih
trokovnih optereenja;
d) podsticanje stranih ulaganja u privredu BiH;
e) slobode kretanja robe, kapitala, sredstava i ljudi;
f) podizanje konkurentske sposobnosti BiH privrede na inostranom tritu, i
g) da drava BiH i entiteti osiguraju privredno okruenje i zakonsku regulativu
koji e omoguiti da samo uspjeni privredni kapaciteti mogu egzistirati i
ukljuiti se u meunarodnu robnu razmjenu.

41

3. Suradnja BiH na ekonomskom planu sa susjednim dravama

BiH granii sa svije drave i sa njima treba i mora imati posebne ekonomske
odnose, a koji se mogu graditi na principu zone slobodne trgovine, uz postizanje ugovora
o privrednoj suradnji sa Hrvatskom i Jugoslavijom, uz carinsko evidentiranje roba koje
se izvoze i uvoze. Carinske povlastice se odnose samo na robe proizvedene u ovim
zemljama. Na ovaj nain BiH bi dobila vei trini prostor za plasman svojih roba bez
carinskih i drugih ogranienja. Meutim, ovo je i obrnuti proces za susjedne drave.
Suradnja BiH sa ostalim dravama koje su nastale raspadom bive
Jugoslavije (Slovenija i Makedonija) moe se graditi na principu zone slobodne
trgovine, pri emu treba nau privredu osposobiti za trinu utakmicu kroz podizanje
njene konkurentske sposobnosti.
4. Suradnja BiH na ekonomskom planu sa ostalim dravama
BiH svoju suradnju sa ostalim dravama (Njemaka, Italija, Austrija, Turska,
Maarska, eka i dr.) treba graditi na principima Svjetske trgovinske organizacije WTO.
5. Suradnja BiH sa Europskom unijom
Suradnja BiH sa Europskom unijom (EU) treba se zasnivati na to veoj i
vroj suradnji, uz elju BiH da u to je mogue brem roku postane punopravni
lan Europske unije. Polazei od znaaja Europske unije za BiH, izraena je posebna
studija Strategija ekonomskih odnosa BiH sa Europskom unijom u kojoj je detaljno
obraena potreba BiH za ukljuivanje u Europsku uniju.
6. Suradnja BiH sa ostalim ekonomskim grupacijama i Svjetskom trgovinskom
organizacijom WTO
BiH treba nastaviti i poveati suradnju i sa ostalim ekonomskim grupacijama,
a naroito sa Centralno-europskom inicijativom (CEI) i CEFTA-om.
Ukljuivanje BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju je neophodnost i
potrebno je taj proces ubrzati. Cijenei znaaj ovog procesa, izraena je posebna
studija Strategija BiH u pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji u kojoj se na
argumentirani nain dokazuje potreba pristupanja BiH ovoj svjetskoj organizaciji.
7. Podsticaji privrede BiH na poveanju izvoza
Neophodno je podsticati privredu BiH na poveanje izvoza na jedan moderan
i prihvatljiv nain, a naroito kroz:
obnovu i rekonstrukciju privrede,
pokretanje proizvodnje,

42

povoljnije kredite i uz nie kamate,

izgradnju financijskog trita,
poresku politiku,
smanjenje trokovnog optereenja izvozne privrede,
subvencioniranje domae poljoprivredno-prehrambene proizvodnje, i slino.

Navedeni podsticaji ne moraju imati opi karakter, nego se mogu odobravati i

uvoditi samo za one sektore privrede od kojih oekujemo vei izvoz i bre smanjenje
uvoza, kao to su proizvodnja kemijskih proizvoda, metalopreraivaka djelatnost,
proizvodnje koe i obue, drvna industrija, tekstilna industrija, crna i obojena
metalurgija, poljoprivredno-prehrambena proizvodnja, kao i turizam.
8. Zakonska regulativa vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sa
inostranstvom
Na razini BiH doneseni su svi neophodni zakoni i podzakonski akti koji
reguliraju oblast vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sa inostranstvom.
Opa ocjena za zakonsku regulativu je pozitivna i da je u skladu sa
zakonima koji vladaju u Europskoj uniji i prate duh otvorenosti privrede BiH, trino
opredjeljenje i slobodu kretanja robe i kapitala uz minimalna ogranienja. Zakonska
regulativa omoguava privredi BiH ukljuenje u meunarodnu podjelu radu uz
konkurentske prednosti i uz minimalnu protekcionistiku zatitu, to je u skladu sa
propisima Svjetske trgovinske organizacije.
Meutim, u materijalima se konstatira da implementacija ovih zakona nije
zadovoljavajua i da je potrebno hitno i odluno sprovesti zakone u djelo, a naroito
na sektoru carina, stranih ulaganja, prelevmana i slino.
Na kraju se moe dati opi zakljuak da BiH kao mala drava i uz ve
uspostavljena pravila u svjetskoj trgovini i nema velikog manevarskog prostora za izbor
drugaijih strategija u vanjskoj trgovini i ekonomskim odnosima sa inostranstvom.
to se prije pristupi realizaciji ove strategije prije e se privreda BiH osposobiti
za ukljuenje u svjetske tokove, a time e se doprinijeti razvoju i prosperitetu BiH.
Sarajevo, februar 1999.
NAPOMENA U periodu pisanja ovog materijala u 2015, u zavrnoj fazi je prijem
BiH u WTO, ali osposobljenost privrede za ukljuivanje u meunarodnu trgovinu
nije osposobljeno sa aspekta izvoza a naroito podsticaja za izvoz. Ogroman je
trgovinski deficit i uvoz je znatno vei od izvoza, pri emu se uvoze razne robe koje
se mogu proizvoditi u BiH. Po ovoj Strategiji uraeno je vrlo malo, to ima teke
posljedice za privredu BiH.

43

3.

STRATEGIJA BiH U PRISTUPANJU SVJETSKOJ

TRGOVINSKOJ ORGANIZACIJI (WTO), (februar 1999)

Svjetska trgovinska organizacija (WTO) je izuzetno vana svjetska

organizacija koja regulira meunarodni trgovinski promet. Konceptualno je
osmiljena nakon Drugog svjetskog rata, ali radi sloenosti meunarodne
trgovine tek je osnovana 1995. godine. U periodu od Drugog svjetskog rata
do 1995. godine meunarodno trgovanje se baziralo na Opem sporazumu o
carinama i trgovini GATT.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, pod organizatorskim
vostvom prof. dr. Nikole Grabovca, u februaru 1999. izradilo je Strategiju BiH u
pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). U izradi Strategije uestvovalo
je petnaest poznatih profesora i strunjaka iz ove oblasti, i to: prof. dr. Anto Domazet,
prof. dr. Nikola Grabovac, prof. dr. Enver Backovi, prof. dr. Dragoljub Stojanov,
prof. dr. Milo Trifkovi, prof. dr. Tufik Burnazovi, prof. dr. Vojislav Baji, prof.
dr. Frano Ljubi, prof. dr. Duko Jaki, prof. dr. Neo Milakovi, prof. dr. Nikola
Mojovi, prof. dr. Snjeana Brki, mr. Seadeta Ceri, dipl.ecc. Gavro Bogi i dipl.
ecc. Ismet abanovi.
Iz Uvoda u ovu Strategiju, iji je autor prof. dr. Nikola Grabovac, mogu se
vidjeti znaaj, kao i svrha i cilj njene izrade.

UVOD U STRATEGIJU
Svrha i cilj izrade Strategije je ukazivanje na neophodnost ukljuivanja BiH
u Svjetsku trgovinsku organizaciju WTO.
BiH je jedna od rijetkih svjetskih zemalja koja nije pokrenula nikakve
aktivnosti vezane za prijem prema WTO, i to govori da se ovom pitanju do sada
nije posvetila dovoljna panja i da u narednom periodu treba znatno vie aktivnosti
usmjeriti ovom pitanju.
Nunost hitnog preduzimanja aktivnosti za pristupanje BiH proizlazi iz
nekoliko okolnosti:
bez klauzule najpovlatenije nacije koja je jedan od temeljnih principa
WTO, BiH bi morala da primjenjuje tzv. opu tarifu koja je vea za 100%
od prosjene konsolidovane tarife u sustavu WTO;

44

 BiH je trite relativno male apsorpcione moi, tako da je neprihvatljiva

orijentacija na zatvoreno trite;
izgledi za oporavak proizvodnje zavise od poveanja izvoza rast izvoza
zavisi od osiguranja obrtnih sredstava, a to je vezano sa potrebom direktnih
stranih investicija;
pri visokom nivou ovisnosti BiH o europskom i svjetskom tritu, nai
interesi kao male zemlje su da svoje interese titimo putem zatitnih klauzula
ugraenih u okviru multilateralnog sustava.
Svjetska trgovinska organizacija (WTO) osnovana je 1995. i prerasla je iz
GATT-a koji je osnovan nakon Drugog svjetskog rata.
U Havani 1948. godine, Havansku povelju, dokument o osnivanju
Meunarodne trgovinske organizacije, potpisali su predstavnici 53 zemlje. Od tada
GATT je izrastao u najznaajniju meunarodnu krovnu trgovinsku organizaciju koja
danas ima 133 punopravnih lanica i 35 zemalja u procesu pristupa WTO.
U Marakeu je 15. aprila 1994. godine potpisan Finalni akt Urugvajske runde
pregovora kojim je GATT transformiran u WTO Svjetsku trgovinsku organizaciju.
Ugovor o WTO pored trgovine i carina, dopunjen je propisima i obvezama u domenu
usluga GATS, ugovorom o zatiti intelektualnih prava TRIPS i investicijama
TRIMS.
Pravila WTO-a vezana za upravljanje meunarodnom trgovinom donesena
su u cilju poboljanja ivotnog standarda, pune uposlenosti, stabilnog rasta realnog
prihoda i efektivne tranje, ravnomjernije i kvalitetnije uporabe svjetskih resursa,
ekspanzije proizvodnje i svjetske trgovine kao i rasta ekonomije zemalja lanica.

Osnovni principi WTO-a su:

trgovina bez diskriminacije,
status najpovlaenije nacije,
nacionalni tretman,
mrea bilateralnih komercijalnih ugovora o listama koncesija,
snienje i konsolidacija carinskih tarifa,
tarifikacija necarinskih mjera,
unifikacija zatitnih politika (antidampinga, kvantitativnim ogranienjima,
sub-encija sigurnosnim mjerama, kompenzatornim mjerama),
naelo posebnog tretmana zemalja u razvoju.

Od ukupne svjetske trgovine oko 90% obavlja se izmeu lanica WTO-a.

Rezultat svih promjena unesenih u WTO ugovor je godinji rast svjetskog GDP za
510 milijardi US$, od ega e 116 milijardi US$ ostvariti zemlje u razvoju.
Kao zemlji u razvoju, prilikom pristupa u WTO za usaglaavanje odreenih
razlika sa propisima WTO-a ostavljen je period od 5 do 10 godina. WTO tijela

45

vre nadzor nad nacionalnim trgovakim politikama, uspostavljaju mehanizam

zatite pravila i propisa meunarodnog trgovakog sustava, predstavljaju forum za
bilateralne (liste koncesija) i multilateralne pregovore.
Zemlje koje pristupaju u WTO dune su da retroaktivno ponude koncesije i
preuzmu obveze precizirane na dan stupanja na snagu Ugovora. Za BiH to konkretno
znai da mora prihvatiti Ugovor od momenta njegovog stupanja na snagu za zemlje
potpisnice, iz ega proizlaze dvije osnovne implikacije:
to kasniji prijem i sporiji tok pregovora o pristupanju u WTO, to se vie
skrauje period za prilagoavanje novim uslovima poslovanja, uz primjenu
otrijih skala liberalizacije;
raste udio proizvodne strukture formirane na temelju uslova poslovanja u
reimu zatvorene privrede, koja se mora ponititi prelaskom na liberalizovane
uvjete poslovanja, sa srazmjerno viim socijalnim, psiholokim i ekonomskim
trokovima.
Potrebno je usmjeriti sve potencijale prema razvoju strateko razvojnih
pravaca BiH, a koji se odnose na:
institucionalno, privredno-sustavno, trino i strukturno-tehniko
usklaivanje sa ekonomskim poretkom EU;
usklaivanje makroekonomskih politika s propozicijama IMF-a;
prilagoavanje spoljno-trgovakog sustava i cjelokupnog privrednog sustava
u modelu otvorene trine privrede na temelju propisa i pravila WTO-a.
Integracija ekonomija u tranziciji (u koje spada i BiH) u meunarodni
trgovinski sustav, pogotovo za one koje nisu jo lanice, WTO predstavlja prioritet
za veinu tih zemalja. Kompletna Urugvajska runda istie vanost otvaranja
trita i unapreenje institucionalnog okvira za ukljuivanje u meunarodnu
trgovinu. Takoer, istie se potreba za integracionim procesima i elja zemalja
u tranziciji za lanstvom u WTO; u tu svrhu je i ponuena tehnika pomo od
tehnikog komiteta WTO-a.
Ova Strategija e ukazati na mjere i aktivnosti koje trebamo poduzeti u BiH
kako bismo se ukljuili u punopravno lanstvo Svjetske trgovinske organizacije.
Iz priloenog sadraja Strategije moe se sagledati koja su pitanja obraena
u Strategiji, kao i njen znaaj za prikljuivanje BiH u WTO, te znaaj za razvoj
pojedinih privrednih grana, a naroito poljoprivredne proizvodnje u BiH.

46

SADRAJ STRATEGIJE
1. UVOD
1.1. Svrha i cilj izrade strategije
2. KRATKA ISTORIJA NASTAJANJA SVJETSKE TRGOVINSKE
ORGANIZACIJE (WTO)
3. NAIN FUNKCIONIRANJA WTO
4. ODNOS BiH I WTO
5. KRAI PRAVNI OSVRT NA WTO
5.1. Sporazum o osnivanju WTO
5.2. Aneks 1A Multilateralni sporazumi o trgovini robama
5.3. Pojedini sporazumi iz Aneksa 1A
5.4. Opi sporazum o trgovini uslugama Aneks 1B
5.5. Dogovor o pravilima i procedurama za rjeavanje sporova Aneks 2
6. SPECIFINOST POJEDINIH TRITA
6.1. Poljoprivredni proizvodi
6.2. Usluge
6.3. Sporazum o tekstilu i odjei
6.4. Intelektualna svojina
7. STRANA ULAGANJA OD ZNAAJA ZA TRGOVINU
7.1. Analiza odredbi sporazuma
7.2. Ocjena regulacije
7.3. Implikacije po BiH
8. POJEDINE SPECIFINOSTI WTO
8.1. Sporazum o antidampingu
8.2. Subvencije i kompenzacije
8.3. Sporazum o tehnikim preprekama u trgovini
8.4. Uvozne dozvole
8.5. Vrednovanje robe na carini
8.6. Dodatne kontrole uvoza kontrole robe prije isporuke
8.7. Pravila o porijeklu robe
9. PLURILATERALNI SPORAZUM I WTO
9.1. Meunarodni sporazum o trgovini civilnim zrakoplovima
9.2. Meunarodni sporazum o vladinim nabavkama kreiranje slobodne
konkurencije u vladinim nabavkama

47

9.3. Meunarodni sporazum o mlijeku i mlijenim proizvodima

9.4. Meunarodni sporazum o mesu
10. AKTIVNOSTI BiH NA PRISTUPANJU U WTO
10.1. Procedura pristupanja
10.2. Vrste aktivnosti i nositelji
10.3. Dinamika i rokovi aktivnosti
11. POLOAJ PRIVREDE BiH NAKON PRISTUPANJA U WTO
11.1. Zatitna politika WTO i BiH
11.2. Oekivani utjecaj pristupanja u WTO na pojedine privredne sektore
BiH
12. ZAKLJUNO RAZMATRANJE SA PRIJEDLOGOM OPERATIVNIH
MJERA I AKCIJA
U zakljunom razmatranju autori, prof. dr. Nikola Grabovac, mr. Seadeta
Ceri i dipl. ecc. Gavro Bogi, istiu neophodnost ukljuivanja BiH u Svjetsku
trgovinsku organizaciju WTO. Posebno se ukazuje na:
rast i razvoj izvoza iz BiH;
poboljanje robne strukture, naroito sa rastom izvoza i rastom uea
proizvoda visokog stepena obrade u izvozu, kao i modernizaciju proizvodne
strukture, i tako dalje.
Sarajevo, februar 1999.

NAPOMENA Petnaest godina nakon pisanja ove Strategije BiH jo nije lan
WTO, iako su poduzimane brojne aktivnosti. Poseban problem se izraava kroz
neosposobljenost privrede za povean izvoz, pri emu je uvoz znatno vei od izvoza.
U uvozu su zastupljeni brojni proizvodi, naroito poljoprivredni, koji se mogu
proizvoditi u BiH.

48

4.

STANJE PRIVREDE U FEDERACIJI

BiH U 2000, (mart 2001)

Federalni zavod za programiranje razvoja FBiH je vrlo uspjeno i kvalitetno

radio:
kretanje u privrednim i vanprivrednim djelatnostima u FBiH,
analize privrednih kretanja,
mjere ekonomske politike, i slino.
Prof. dr. Nikola Grabovac imenovan je 12. marta 2001. godine za zamjenika
premijera i ministra financija u Vladi Federacije BiH. Po svojoj funkciji i obrazovanju
posebno se posvetio privredi i sreivanju financija i budeta u FBiH. Ostvario je vrlo
dobru suradnju sa Federalnim zavodom za programiranje razvoja i zajedniki rade
na analizi stanja i predlaganju mjera ekonomske politike.
Stanje ekonomije FBiH u poslijeratnom periodu moe se sagledati na osnovu
nekoliko osnovnih makroekonomskih indikatora:
Elementi

Godine
1991.

1996.

1997.

1998.

1999.

2000.

GDP po godinama
(u mlrd USD)

6,88

2,02

2,84

3,18

3,36

3,16

Broj zaposlenih
(u hiljadama)

631

323

373

395

407,8

410,8

Izvoz robe (u mil. USD)

1.417

58

193

352

518

675

Uvoz robe (u mil. USD)

1.120

1.204

1.555

2.120

2.431

2.290

Prosjene plae (u KM)

438

169

266

329

375

413

1999.
1998.

2000.
1999.

Indeksi

Fiziki obim industrijske

proizvodnje
Cijene na malo

2000.
1991.

1997.
1996.

1998.
1997.

34,8

135,7

123,8

110,6

108,8

110,8

105,1

99,1

101,2

49

Iz navedenih makroekonomskih podataka proizlazi da je u Federaciji BiH u

2000. godini u odnosu na ostvareni nivo u 1991. godini, dostignuto svega:
34,9% industrijske proizvodnje;
65,1% zaposlenosti;
47,6% izvoza, i
52,7% bruto domaeg proizvoda.
Pet godina nakon rata u svim ekonomskim pokazateljima nismo ni blizu
stanja i razvoja ekonomije koju smo imali prije rata iz 1991. godine.
NAPOMENA Danas, dvadeset godina poslije rata, u svim najvanijim pokazateljima
nismo dostigli nivo razvoja koji smo imali prije rata u 1991. godini. Naroito se
zaostaje u zapoljavanju, obimu izvoza i obimu fizike proizvodnje.
Sa sadanjim stopama razvoja vrlo je neizvjesno kada emo dostii nivo
privrednog razvoja u BiH koji smo imali prije rata. Naalost, neke pokazatelje smo
ve znatno poveali i prevazili stanje iz 1991, a naroito: broj nezaposlenih, obim
uvoza, visinu negativnog trgovinskog bilansa deficit, obim siromatva itd.
Da se ne bi isticao problem sporog razvoja, prije desetak godina prestali su se
iskazivati uporedni podaci sa stanjem koje smo imali 1991. godine. Prema sadanjim
stopama rasta i razvoja u mnogim oblastima, kao to su izvoz, zapoljavanje, obim
proizvodnje i slino, ne moemo ga dostii ni za narednih pedeset godina. Samo
uz privrednu reformu i visoke stope rasta privrede, stanje koje smo imali u 1991.
godini moemo dostii tek za 10-15 godina. Svako najavljivanje da u kratkom roku
moemo ostvariti rezultate iz 1991. godine utemeljeno je na neznanju i obmanama
graana BiH.
Nekoliko osnovnih pokazatelja iz 1999. i 2000. godine
ELEMENTI

50

OSTVARENO
1999.

2000.

Zaposlenost

407.754

410.808

Nezaposlenost

261.793

267.934

Stepen zaposlenosti (u%)

14,4

14,6

Stopa nezaposlenosti (u %)

39,1

39,5

GDP u milionima USD

3.356

3.161

GDP po stanovniku u USD

1.186

1.129

Izvoz robe, u milionima USD

518

675

Uvoz robe, u milionima USD

2.431

2.290

21,3

29,5

St. pokr. uvoza izvozom robe (u%)

Kao posljedica rata, koji je uzrokovao velika materijalna razaranja, nivo

ekonomske razvijenosti FBiH je izrazito nizak u odnosu na predratni period.
Normalna predratna godina u privrednom smislu bila je 1990, u kojoj je na nivou
BiH ostvaren GDP u iznosu od 10.633 miliona USD ili 2.446 USD po stanovniku. U
FBiH u 1990. godini ostvaren je GDP u iznosu od 6.875 miliona USD ili 2.510 USD
po stanovniku. U kreiranju GDP-a prednjaile su sljedee djelatnosti: industrija i
rudarstvo 37,3%; trgovina 9,7%; poljoprivreda i ribarstvo 9,0%; graevinarstvo
7,4%; saobraaj i veze 6,8%; dok se na ostale djelatnosti odnosi 29,8%.
Poslije Daytona, zahvaljujui meunarodnoj pomoi i kreditnim sredstvima,
bruto domai proizvod (GDP) u FBiH poeo je znaajno da raste. U 2000. godini
u FBiH bruto domai proizvod (GDP) iznosi 3.161 miliona USD (6.698 miliona
KM), izraen u KM vei je za 9,1% u odnosu na 1999. godinu, a izraen u dolarima
manji je za 5,8%. Bruto domai proizvod po stanovniku iznosi 1.129 USD ili 45,0%
GDP-a po stanovniku iz 1990. godine.
U 2000. godini struktura GDP-a je vrlo nepovoljna. Prije rata u strukturi
GDP-a najvee uee imaju industrija i rudarstvo, zatim trgovina, poljoprivreda i
ribarstvo, graevinarstvo, saboraaj i veze, i tako dalje.
Poslije rata u strukturi GDP-a padaju industrija i rudarstvo, a dominatne
postaju javna uprava i odbrana, kao i socijalno osiguranje, to ve ukazuje na raspad
privrede, i neekonomske i neproduktivne grane postaju nositelj GDP-a. Ovo ukazuje
na definitivni kolaps privrede.
U 2000. struktura GDP-a je neprimjerena normalnim ekonomijama.
Po strukturi GDP-a u 2000. godini na prvom mjestu je javna uprava i obrana;
obavezno socijalno osiguranje (12,8%), zatim preraivaka industrija (11,1%),
promet, skladitenje i veze (9,0%), trgovina na veliko i malo; popravak motornih
vozila i motocikla, predmeti za linu upotrebu i kuanstvo (8,7%); poljoprivreda, lov
i umarstvo (7,2%), snabdijevanje elektrinom energijom gasom i vodom sa 5,7%,
obrazovanje sa 5,5%, graevinarstvo sa 4,6%, zdravstvena i socijalna zatita sa
4,8%, financijsko posredovanje sa 3,8%, poslovanje nekretninama i iznajmljivanje,
poslovne usluge 2,2%, rudarstvo 2,3%, ostale javne, drutvene, socijalne i osobne
uslune djelatnosti 2,0% i ugostiteljstvo 1,7%.

51

Osnovni problemi koji su se ispoljavali u 2000, pa i u ranijim godinama,

u ekonomiji FBiH, a i sada su veoma izraeni, jesu: usporen rast zaposlenosti i
visoka stopa nezaposlenosti, nelikvidnost, nizak nivo stranih ulaganja u pokretanje
proizvodnje i zapoljavanje, siva ekonomija, usporena privatizacija, gubici u
poslovanju, prezaduenost, visok deficit vanjske trgovinske razmjene, a ne ostvaruju
se eljenim tempom ni ekonomske reforme (fiskalna politika, bankarstvo i dr.).
Nezaposlenost je jedan od najveih problema s kojima se suoava privreda
FBiH, te je neophodno realno sagledati faktore, mjere i aktivnosti u oblasti:
investicija, proizvodnje, prometa i usluga, fiskalne politike i dr. kojima bi se pospjeilo
zapoljavanje i ublaio, odnosno sveo u razumne okvire problem nezaposlenosti.
Posebno treba analizirati utjecaj privatizacije na zaposlenost i zapoljavanje, kao i
mogunost brzog zapoljavanja u malim i srednjim preduzeima.
Jedan od kljunih ciljeva razvoja u FBiH treba da bude stvaranje snanog,
konkurentnog, stabilnog i efikasnog privatnog sektora, a da bi se to ostvarilo
neophodno je osigurati:
pravnu infrastrukturu (donoenje i sprovoenje zakona o: konkurenciji,
steaju i dr.);
regulatornu osnovu (koja osigurava mogunost stvaranja infrastrukture od
privatnog sektora, gdje god je to izvodljivo, jaanje konkurencije i spreava
zloupotrebu trine pozicije u sluajevima kada ne postoji konkurencija);
stabilan i djelotvoran financijski sustav (koji iziskuje adekvatnu i ne
suvie skupu regulaciju, a osigurava stabilno funkcioniranje sustava, jaa
konkurenciju i obezbjeuje zatitu deponenata, kreditora i investitora).
U nedostatku vlastitih sredstava, s obzirom na skromna bankarska
sredstva u FBiH, direktna strana ulaganja su od posebnog znaaja za pokretanje
proizvodnje i razvijanje drugih privrednih aktivnosti. Pri tome, treba imati u
vidu da je atraktivnost jedne drave za strana ulaganja upravo proporcionalna
sa stepenom tranzicije, brzinom privatizacije, sigurnou kapitala, razvijenou
trita, konzistentnosti ekonomske, odnosno fiskalne politike i drugih politika,
pravnog i organizacionog okvira, a obrnuto proporcionalna rizicima, korupciji,
i tako dalje. Investitori izbjegavaju zemlje u kojima nisu stabilne politike ili
ekonomske prilike.
Oporavak i razvoj industrijske proizvodnje treba temeljiti na izvoznoj
orijentaciji, iznalaenju trinih projekata zasnovanih na prihvatljivim
tehnologijama i, uope, osiguranju preraspodjele resursa u korist izvoznih
grana, uz davanje prednosti granama s novim visokosofisticiranim i generikim
tehnologijama zasnovanim na znanju, kreativnosti i vjetinama. Isto tako,
fiskalnim rastereenjem i osiguranjem adekvatne stimulacije potrebno je dati
potporu poljoprivrednoj proizvodnji, kao resursu za koji postoje svi preduvjeti

52

 posebno u proizvodnji zdrave hrane. Neophodno je podsticati i javne radove i

velike projekte koji mogu privui strane investitore i znaajno uposliti nedovoljno
iskoritene ljudske i kapitalne resurse. Treba ubrzati proces sukcesije imovine bive
Jugoslavije i razvijati partnerstvo sa dravama sukcesorima, kao i preduzimati
mjere i aktivnosti na integraciji u: WTO, Pakt stabilnosti, Vijee Evrope, i zalagati
se i za druge integracijske inicijative.
U rjeavanju problema nelikvidnosti terapija mora biti intenzivna i iroka,
jer bolest treba suzbijati svim raspoloivim lijekovima, poev od multilateralnih
kompenzacija, reprograma dugova, monetarno-kreditnih mjera, daljnjeg poreznog
rastereenja privrede, do znatno efikasnijeg sudstva.
S obzirom na to da uvoz znatno prevazilazi izvoz robe i usluga, jedan od
najveih problema privrede u FBiH je visok trgovinski deficit. Smanjivanje tog
deficita je od sutinske vanosti za privredu, a to se moe postii, prije svega,
poboljanjem konkurentne sposobnosti domae proizvodnje, stimulisanjem izvoza
i mjerama za privlaenje dugoronog stranog kapitala da investira u proizvodne
kapacitete u FBiH i BiH.
Za novu ulogu banaka u FBiH i BiH neophodno je osigurati ne samo
promjene u bankama (promjene vlasnike strukture, bolji kvalitet kredita i
poboljanje obima i kvaliteta bankarskih usluga), ve i odgovarajui pravni okvir
i podrku svih struktura u FBiH i BiH.
Siva ekonomija je dominantna pojava u ekonomijama u tranziciji i zemljama
s velikim poremeajima. Stoga je potrebno istraiti obim sive ekonomije u FBiH u
odnosu na bruto domai proizvod i u odnosu na ekonomske aktivnosti. Siva ekonomija
nije dobra osnova za ekonomski rast niti za razvoj stabilnog trita, te je neophodno
predloiti mjere i aktivnosti za postepeno smanjivanje uloge sive ekonomije, a
jaanje legalnih ekonomskih aktivnosti. Mjere bi se, prije svega, odnosile na: oblast
spoljne trgovine, bankarski sistem, oblast zaposlenosti i zapoljavanja, fiskalnu
politiku i domen financijske discipline.
Oekuje se da e najnovije mjere Vlade FBiH u oblasti fiskalne politike (smanjenje
poreza i doprinosa posebno poreza na plau) doprinijeti: poveanju proizvodnje i
zaposlenosti, eliminiranju rada nacrno i proirenju broja subjekata poreskih obveznika.
Zakonsko smanjenje poreza na promet proizvoda i usluga bi trebalo da se
odrazi na smanjenje cijena veine proizvoda.
Na inicijativu i prijedlog zamjenika premijera i ministra financija, Vlada
FBiH donijela je konkretne odluke:
smanjenje doprinosa na neto plae,
smanjenje poreske stope za visokotarifne robe sa 24% na 20%, i
smanjenje poreske stope za veinu ostalih roba sa 12% na 10%.

53

Smanjenje poreskih stopa djelovalo je na poboljanje privrednih uvjeta

poslovanja, to je trebalo djelovati negativno na smanjenje budetskih prihoda.
Meutim, boljom naplatom poreza kompenziran je ovaj manjak prihoda. U 2001.
godini budet FBiH je ostvaren sa 100%, a rebalansom prihoda, koji su poveani
za cca 200 miliona KM, stvoreni su uvjeti za isplatu zaostalih penzija, borakih
invalidnina i otputanje 10.000 vojnika iz Armije BiH uz naknadu od po 10.000 KM
za svakog pojedinca.
Proces obnove i rekonstrukcije zemlje poeo je usvajanjem Programa
prioritetne rekonstrukcije i obnove Bosne i Hercegovine od 1996. do 1999. godine.
Osnovni cilj navedenog Programa bio je brza rekonstrukcija u mnogim
sektorima, uz istovremeno provoenje: a) sveobuhvatne makroekonomske reforme
radi stvaranja stabilnog ekonomskom okruenja; b) stvaranja transparentnog
i stimulativnog pravnog sistema i jaanja vladinih institucija osposobljenih za
njegovo provoenje; c) osiguranja odgovarajueg nivoa meunarodne pomoi i
njene efikasne implementacije.
Ukupna vrijednost Programa je 5,1 milijardi USD, od ega je 3,7 milijardi
USD namijenjeno za obnovu FBiH.
U periodu od 01.01.1996. do 31.12.2000. godine meunarodna zajednica
osigurala je 3,4 milijardi USD, od ega: grant sredstva iznose 2,5 milijarde USD ili
73%, a kreditna sredstva 931 milion USD ili 27%.
Ovim sredstvima planirana je realizacija 5.425 projekata obnove i
rekonstrukcije u FBiH.
Od ukupno osiguranih 3,4 milijarde USD realizirano je 2,7 milijardi USD
ili 79%, dok se preostala sredstva u iznosu od 725 miliona USD nalaze u fazi
implementacije.
U obnovi Bosne i Hercegovine uestvovalo je preko 50 zemalja i 30
meunarodnih organizacija, te oko 400 nevladinih organizacija iz velikog broja
zemalja.
Obnova BiH financirala se na dva naina:
donacije (bespovratna sredstva)
krediti (sa obavezom vraanja)

54

Najvei uesnici u donacijama su:

1. SAD.......................................................707 miliona USD
2. Evropska zajednica................................540 miliona USD
3. Japan......................................................196 miliona USD
4. Nizozemska............................................159 miliona USD
5. Njemaka.................................................75 miliona USD
6. Italija........................................................58 miliona USD
7. Austrija...................................................... 51 milion USD
Vrlo male donacije dale su neke velike i bogate drave:
1. Kuvajt.......................................................... 1 milion USD
2. Slovenija....................................................6 miliona USD
3. Jordan.......................................................10 miliona USD
4. Francuska.................................................10 miliona USD
5. Malezija....................................................14 miliona USD
6. Velika Britanija........................................15 miliona USD
7. vedska....................................................19 miliona USD
8. Turska.......................................................20 miliona USD
9. Saudijska Arabija.....................................31 miliona USD
10. Indonezija.................................................. 1 milion USD
Drugi vid financiranja obnove vren je iz kreditnih sredstava. Najvei
davaoci kredita za obnovu BiH su:
1. Svjetska banka.......................................503 miliona USD
2. EBRD (Banka)........................................ 121 milion USD
3. Kuvajt.......................................................46 miliona USD
4. Japan......................................................... 31 milion USD
5. Saudijska Arabija.....................................30 miliona USD
Ostale razvijene drave Evrope, kao i Rusija i bogate arapske drave,
uestvuju sa skoro beznaajnim sredstvima u kreditiranju obnove BiH, iako se u
javnosti daju informacije o velikoj pomoi i kreditima iz nekih drava.
Navedeni podaci se odnose na period od 01.01.1996. do 31.12.2000. godine.
Ulaganja u obnovu BiH dominantno su, pod utjecajem Svjetske banke,
usmjerena u obnovu infrastrukture, a neznatna su ulaganja u privredu, pokretanje
proizvodnje i zapoljavanje. Takva politika e u narednim godinama imati vrlo
negativne efekte za privredu, proizvodnju, zapoljavanje i siromatvo.
Sarajevo, mart 2001.

55

5.

MAKROEKONOMSKA VIZIJA RAZVOJA FEDERACIJE

BiH (STRATEKI CILJEVI I GLOBALNE AKTIVNOSTI),
(novembar 2002)

Poetkom 2001. godine u FBiH formirana je nova Vlada na ijem elu su

premijer Alija Behmen i zamjenik premijera i ministar financija prof. dr. Nikola
Grabovac.
Nova Vlada FBiH je bila svjesna sloenosti problema iz svih oblasti ivota,
a zamjenik premijera i ministar financija prof. dr. Nikola Grabovac posebno je
zaduen da:
stabilizira budet FBiH;
povea prihode u budet;
izmiri sve obaveze koje su zaostale iz prethodnih godina (prema
penzionerima, invalidima, borcima i sl.);
uspostavi trezor;
pripremi makroekonomsku viziju razvoja FBiH, i
predloi ciljeve i globalne aktivnosti vezane za realizaciju makroekonomske
vizije razvoja privrede FBiH.
Makroekonomski indikatori razvoja FBiH su bili loi, sve su se vie
zaotravali i izraavali kroz:
usporen rast zaposlenosti i visoku stopa nezaposlenosti;
nizak nivo stranih ulaganja u pokretanju proizvodnje i zapoljavanju;
nelikvidnost i, posebno, tekoe u redovnom isplaivanju plaa;
gubitke u poslovanju;
prezaduenost;
visok deficit vanjskotrgovinske razmjene;
usporenu privatizaciju;
veoma zaotrene socijalne probleme;
sivu ekonomiju;
sporost u ekonomskim reformama (fiskalna politika, bankarski sistem i dr.).
Formiran je Radni tim za izradu Makroekonomske vizije razvoja FBiH sa
stratekim ciljevima i globalnim aktivnostima. Za vou projekta odreen je prof. dr.
Nikola Grabovac, zamjenik premijera i ministar financija.
Radni tim ine 32 osobe (22 profesora i eksperata i 10 zaposlenika u
Federalnom zavodu za programiranje razvoja).

56

RADNI TIM:
Voa projekta:
Prof. dr. Nikola Grabovac, zamjenik premijera FBiH
Zamjenik:
Mr. Mirsad Hromi, direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja
Koordinatori i autori:
Dr. Vesna Babi-Hodovi, Ekonomski fakultet, Sarajevo
efika Hafizovi, zamjenik Ministra financija
Mira Bradara, ef kabineta Ministra financija
Mr Ljerka Mari, Ministarstvo financija
Saradnici-autori:
Asim Omani, direktor Federalne investicijske banke
Dr. Jasmina Osmankovi, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo
Mr. Nenad Brki, Ekonomski fakultet, Sarajevo
Mr. Zijada Rahmi, Ekonomski fakultet, Sarajevo
Snjeana Brki, Ekonomski fakultet, Sarajevo
Adnan Efendi, Ekonomski fakultet, Sarajevo
Almir Petek, Ekonomski fakultet, Sarajevo
Mr. Mesud Ribi, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva
Kemal auevi, Federalno ministarstvo financija
Jasna Vukasovi, Federalno ministarstvo financija
Mr. Hasan Jakupovi, Privredna komora FBiH
Mr. Irfan Mehii, PK Kanton Sarajevo
Grupa autora Federalni zavod za programiranje razvoja
Konsultantski tim:
Prof. dr. Miroslav Glas, Ekonomski fakultet, Ljubljana
Prof. dr. Marijan Senjur, Ekonomski fakultet, Ljubljana
Prof. dr. Ale Vahi, Ekonomski fakultet, Ljubljana
Viljem Peniny, spec.mgmt, Gea College, Ljubljana
U novembru 2001. godine zavrena je studija pod nazivom Makroekonomska vizija
razvoja FBiH strateki ciljevi globalne aktivnosti; podijeljena je na etiri dijela i
37 poglavlja.

57

SADRAJ STUDIJE
A. UVOD
SAETAK:
B. Prvi dio: SADANJE STANJE U PRIVREDNIM I VANPRIVREDNIM
DJELATNOSTIMA
1. OSNOVNI EKONOMSKI POKAZATELJI U FEDERACIJI BiH U
PERIODU TRANZICIJE
2. OBNOVA, REKONSTRUKCIJA I INVESTICIJE
3. PRIVATIZACIJA
4. ZAPOSLENOST I ZAPOLJAVANJE
5. PLAE
6. FISKALNA POLITIKA, BUDET I JAVNI RASHODI
7. MONETARNO-KREDITNA POLITIKA I BANKARSKI SISTEM
8. TRITE I CIJENE
9. EKONOMSKI ODNOSI S INOZEMSTVOM
10. PRIVREDNE DJELATNOSTI
10.1. Energija, rudarstvo i industrija
10.2. Poljoprivreda, vodoprivreda i umarstvo
10.3. Graevinarstvo, prostorno ureenje i okoli
10.4. Saobraaj i veze
10.5. Trgovina, ugostiteljstvo i turizam
11. DRUTVENE DJELATNOSTI I SOCIJALNA POLITIKA
11.1. Obrazovanje, nauka, kultura i sport
11.2. Zdravstvena zatita stanovnitva
11.3. Socijalna i djeija zatita
11.4. Raseljene osobe i izbjeglice
11.5. Penzijsko i invalidsko osiguranje
11.6. Boraka i invalidska zatita
C. Drugi dio: STANJE OKRUENJA U KOJEM POSLUJU PRIVREDA I
VANPRIVREDA U FEDERACIJI
12. OSVRT NA MAKRO I MIKRO OKRUENJE
13. POLITIKO OKRUENJE
14. PRAVNO OKRUENJE
15. EKONOMSKO OKRUENJE
16. DEMOGRAFSKO OKRUENJE
17. POSLOVNO I TEHNOLOKO OKRUENJE
18. SOCIJALNO-KULTURNO OKRUENJE

58

D. Trei dio: STRATEKI RAZVOJNI PRAVCI KOJE TREBA OSTVARITI U

FBiH U PRIVREDNIM I VANPRIVREDNIM DJELATNOSTIMA
Grafiki prikaz makroekonomskih pokazatelja
E. etvrti dio: GLOBALNE AKTIVNOSTI KOJE TREBA PODUZETI DA BI SE
OSTVARILI STRATEKI CILJEVI PO OBLASTIMA
21. OBNOVA, REKONSTRUKCIJA I INVESTICIJE
Strategija pomoi zemlji partnerstva
22. PRIVATIZACIJA
23. ZAPOSLENOST I ZAPOLJAVANJE
24. POKRETANJE PROIZVODNJE I ZATITA DOMAEG PROIZVOAA
25. RAZVOJ MALIH I SREDNJIH PREDUZEA U FBiH
26. FISKALNA POLITIKA, BUDET I JAVNI PRIHODI
27. MONETARNO KREDITNA POLITIKA I DEVIZNA POLITIKA
28. TRITE I CIJENE
29. POLITIKA EKONOMSKIH ODNOSA S INOZEMSTVOM I STRANA
ULAGANJA U FBiH
30. SERVISIRANJE VANJSKOG DUGA
31. MJERE IZ BIJELE KNJIGE ZA INTEGRACIJU U TRITE
EVROPSKE UNIJE
32. PRIVREDA PO OBLASTIMA
32.1. Energija, rudarstvo i industrija
32.2. Poljoprivreda, vodoprivreda i umarstvo Vodoprivreda
32.3. Graevinarstvo, prostorno ureenje i okoli
32.4. Saobraaj i veze
32.5. Trgovina, ugostiteljstvo i turizam
33. DRUTVENE DJELATNOSTI I SOCIJALNA POLITIKA PO
OBLASTIMA
33.1. Obrazovanje, nauka, kultura i sport
33.2. Zdravstvena zatita stanovnitva
33.3. Socijalna i djeija zatita
33.4. Raseljene osobe i izbjeglice
33.5. Penzijsko i invalidsko osiguranje
33.6. Boraka i invalidska zatita
34. FORMIRANJE I RASPODJELA BRUTO DOMAEG PROIZVODA
35. PRETPOSTAVKE ZA IMPLEMENTACIJU MAKROEKONOMSKE
VIZIJE RAZVOJA FEDERACIJE BiH
36. PLAN AKTIVNOSTI NA DONOENJU I PROVOENJU
MAKROEKONOMSKE VIZIJE RAZVOJA FBiH
37. ZAKONI I DRUGI AKTI KOJIMA E SE PODRATI OSTVARENJE
STRATEKIH CILJEVA

59

Studija MAKROEKONOMSKA VIZIJA RAZVOJA FEDERACIJE BiH

STRATEKI CILJEVI I GLOBALNE AKTIVNOSTI sadrava:
Prvi dio: Sadanje stanje u privrednim i vanprivrednim djelatnostima;
Drugi dio: Stanje okruenja u kojem posluju privreda i vanprivreda u Federaciji
BiH;
Trei dio: Strateki razvojni pravci koje treba ostvariti u Federaciji BiH u privrednim
i vanprivrednim djelatnostima;
etvrti dio: Globalne aktivnosti koje treba poduzeti da bi se ostvarili strateki ciljevi
po oblastima, (u ovom dijelu dokumenta daje se pregled normativnih propisa koji se
moraju usvojiti kao preduvjet za ostvarenje stratekih ciljeva).
Do usvajanja ovog dokumenta na Parlamentu FBiH, Vlada Federacije BiH
provela je iroku javnu raspravu i sa sadrajem dokumenta upoznala i kantone,
opine, gospodarske komore, nevladine organizacije, sindikate i druge institucije.
Promotivna rasprava o Makroekonomskoj viziji razvoja FBiH je obavljena
u kantonima i strukovnim grupacijama Privredne komore FBiH, uz uee resornih
ministarstava FBiH i kantona, te kantonalnih privrednih komora.
U toku javne rasprave dokument je izazvao veliki interes, dobio punu
podrku uz naglaen energian zahtijev da se dosljedno provede. Rezultati javne
rasprave ugraeni su u dokument.
Parlament FBiH razmatrao je i usvojio ovu Studiju krajem 2001. godine.
Vrijednost Studije proizlazi iz injenice da je prije 15 godina identificirala
stanje u privredi i predloila konkretne mjere i aktivnosti koje treba poduzeti da bi
se ostvarili strateki ciljevi. Da smo ostvarili postojee ciljeve, danas ne bismo imali
ovolike probleme u privredi, a posebno u socijalnom sektoru, zbog nezaposlenosti,
siromatva, besperspektivnosti i beznaa.
Realizacija Studije prekinuta je odlaskom sa funkcije zamjenika premijera
i ministra financija prof. dr. Nikole Grabovca, a ujedno je zaustavljena financijska
i budetska konsolidacija FBiH. Prof. dr. Nikola Grabovac je u junu 2002. godine
prestao biti lan Vlade FBiH, ime su prekinute njegove aktivnosti i niko ih nije
naslijedio niti nastavio.
Sarajevo, novembar 2001.
NAPOMENA Svi tada evidentirani problemi do danas (u 2015) ne da se nisu otklonili,
nego su samo multiplicirani, odnosno poveani. Da je realizirana ova Studija, stanje u
privredi BiH i u FBiH danas bi bilo znatno bolje i povoljnije za sve stanovnike.

60

6.

TEZE ZA PODSTICANJE ZAPOLJAVANJA U

FEDERACIJI BiH, (decembar 2002)

U Privrednoj komori Federacije BiH u decembru 2002. godine sainjene su

Teze za podsticanje zapoljavanja u Federaciji BiH iji je autor bio prof. dr. Nikola
Grabovac.
Teze za podsticanje zapoljavanja sadre pet poglavlja i to:
Uvod
Postojee stanje nezaposlenih
Plan zapoljavanja
Teze za podsticanje zapoljavanja
4.1. Podsticanje zapoljavanja u poljoprivredi
4.2. Podsticanje zapoljavanja mladih
4.3. Podsticanje zapoljavanja ostalih osoba evidentiranih u Zavodu za
zapoljavanje
4.4. Podsticanje zapoljavanja demobiliziranih vojnika
4.5. Podsticanje zapoljavanja ratnih vojnih invalida
4.6. Podsticanje firmi za prekvalifikaciju i zapoljavanje
4.7. Podsticanje samozapoljavanju
5. Zakljuno razmatranje
1.
2.
3.
4.

1. UVOD
Problem nezaposlenih u FBiH poprima zabrinjavajue razmjere te je
neophodno da Privredna komora FBiH ovom problemu posveti dunu panju.
Neophodno je problem nezaposlenih rjeavati kroz njihovo zapoljavanje, a
dok su nezaposleni moraju imati minimalnu socijalnu zatitu.
Meutim, problem zapoljavanja je posljedica ukupnog stanja u privredi i
realno rjeavanje problema nezaposlenih vezuje se uz pokretanje privrede, poveanje
proizvodnje, zavravanje privatizacije, povoljnije monetarno-kreditne politike itd.
U sutini, stvaranjem povoljnog mikro i makrookruenja za poslovanje privrede
stvaraju se realni uslovi za oivljavanje privrede, a time dolazi i do poveanja broja
zaposlenih, odnosno smanjenja broja nezaposlenih.

61

2. POSTOJEE STANJE NEZAPOSLENIH U FBiH

Kako se broj zaposlenih smanjuje, tako se broj nezaposlenih poveava.
Stanje nezaposlenih po godinama iznosi:
1999............................................................ 262.971 osoba
2000............................................................ 259.702 osobe
2001............................................................ 267.783 osobe
2002. (u 9 mj).............................................. 287.055 osoba
Stopa nezaposlenih u FBiH je zabrinjavajue visoka, 42,3%, sa tendencijom
daljeg poveanja.
Posebno zabrinjava stanje fiktivno zaposlenih koji su na ekanju. Sada je na
ekanju 27.296 radnika. U FBiH sada radi 391.500 radnika.
Struktura nezaposlenih po spremama je:
NK
radnici
106.093 ili
KV
radnici
102.913
ili
SSS
radnici
59.250
ili
PK
radnici
8.361
ili
VSS i VS
radnici
6.872
ili
Ostali
radnici
3.566
ili
UKUPNO
287.055
ili

37,0%
35,9%
20,6%
2,9%
2,4%
1,2%
100,0%

U devetom mjesecu 2002. godine privredni subjekti su traili svega 1.195

radnika tako da je na jedno radno mjesto dolazilo 237 radnika. Oito da je potranja
za radnicima vrlo mala, a da je ponuda vrlo visoka.
Kada se uzimaju podaci o nezaposlenima, treba ih uzeti sa rezervom jer se
mnogi radnici i ne prijavljuju na zavode za zapoljavanje.
Poseban problem u izraunavanju nezaposlenih predstavlja sljedei pristup:
a) smatra se da je u jednoj dravi radno aktivno i sposobno stanovnitvo oko 55,0%
a da je drugih 45,0% radno neaktivno. U radno neaktivne spadaju: penzioneri, aci,
studenti, radno nesposobne osobe i sl;
b) Ako FBiH broji 2,8 miliona stanovnika znai da je:
55,0% radno aktivno ili 1.540.000 stanovnika
45,0% radno neaktivno ili 1,260.000 stanovnika
c) Sadanja struktura radno aktivnog stanovnitva u FBiH:
zaposleno..................................................... 391.500 osoba
nezaposleno................................................. 287.055 osoba
UKUPNO:...................................................... 678.555 osoba

62

 nepoznat status.......................................................861.445
Ukupno radno aktivno............................................1.540.000 osoba
Nepoznat status od 861.445 radnika predstavlja najvei broj nezaposlenih,
naroito seoskog stanovnitva koje je jo u izbjeglitvu, a ne prijavljuje se kao
nezaposlena osoba.
Prije rata na istom podruju dananje FBiH radilo je ukupno 631.000
radnika, to je vie za 239.500 nego to radi danas 391.500 zaposlenih. Problem
velikog broja nezaposlenih je i posljedica razorenih sela, jer je veliki broj seoskog
stanovnitva svoje ekonomsko odravanje zasnivalo na poljoprivrednoj proizvodnji
i prodaji trinog vika na pijaci, trnicama ili prekupcima.
Izuzetno znaajan problem nezaposlenih je veliki broj mladih osoba (do 35
godina starosti) koje su nezaposlene i ne vide svoju perspektivu zapoljavanja u
BiH. Iz tih razloga neophodno je da Vlada donese program mjera i akcija koje treba
poduzeti kako bi u 2003. godini ve uposlilo 27.405 osoba.
Temeljni cilj smanjenja nezaposlenih je poveanje zapoljavanja. Iz
ekonomske politike proizlazi da bi do kraja osmogodinjeg perioda dostigli nivo
zaposlenosti iz 1991. godine. Stopa zapoljavanja bi trebala godinje iznositi 7%
u odnosu na broj zaposlenih u prethodnoj godini, tako da bi 2010. godine imali
672.666 zaposlenih u FBiH ili za 41.666 vie zaposlenih nego 1990. godine.

3. PLAN ZAPOLJAVANJA
Sa godinjom stopom od 7% novog zapoljavanja za osam godina dostigli
bismo broj zaposlenih prije rata.
GODINA

NOVO
ZAPOSLENIH

UKUPNO
ZAPOSLENIH

2003.

27.405

418.905

2004.

29.323

448.228

2005.

31.375

479.603

2006.

33.572

513.175

2007.

35.922

549.097

2008.

38.436

587.533

2009.

41.127

628.660

2010.

44.006

672.666

UKUPNO

281.166

672.666

63

4. TEZE ZA PODSTICANJE ZAPOLJAVANJA

U ovom materijalu u obliku teza dat emo smjernice koje bi trebale posluiti
Vladi i njenim organima u donoenju mjera i akcija u podsticanju zapoljavanja.
Teze za podsticanje zapoljavanja mogu biti:
4.1. Podsticanje zapoljavanja u poljoprivredi
Podsticanje zapoljavanja u poljoprivredi i na selu omoguava odrivi
povratak na selo, poveanje proizvodnje, smanjenje uvoza, osiguranje prihoda
porodicama itd.
Teze za ove podsticaje trebaju graditi:
sredstva iz Budeta FBiH (prelevmani na uvoz poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda);
kamatna stopa do 4%;
povoljni krediti za preraivae koji e organizirati i financirati brojne
individualne kooperante;
regresirati kamate;
subvencionirati proizvodnju;
individualnim poljoprivrednim proizvoaima omoguiti na niskom nivou
uplatu zdravstvenog i penzionog doprinosa kako bi stekli status zaposlenog
radnika sa zdravstvenim i penzionim osiguranjem.
4.2. Podsticanje zapoljavanja mladih
Potrebno je posebno podsticati zapoljavanje mladih do 35 godina starosti.
Za ove osobe preporuuje se produenje uredbe Vlade po kojoj za firmu koja ih
zaposli u stalni radni odnos Vlada uplauje sve doprinose u toku jedne godine.
Potrebno je unaprijed utvrditi visinu plaa po strunim spremama radi plaanja
odgovarajuih poreza i doprinosa.
4.3. Podsticanje zapoljavanja ostalih osoba evidentiranih u Zavodu za
zapoljavanje
Da bi podstakli firme da zapoljavaju nezaposlene radnike evidentirane u
zavodima za zapoljavanje, stimulirali bi ih na sljedei nain:
100% Budet i Zavod za zapoljavanje plaaju sve poreze i doprinose na
plau u periodu 1 do 6 mjeseci rada;
60% u periodu 7 do 9 mjeseci rada;
40% u periodu 10 do 12 mjeseci rada.

64

4.4. Podsticanje zapoljavanja demobiliziranih vojnika

Demobilizirani vojnici mogu koristiti bilo koju ranije predloenu stimulaciju
u zapoljavanju i to:
a) zapoljavanje u poljoprivredi (vidi 4.1.);
b) zapoljavanje mladih do 35 godina starosti (vidi 4.2.);
c) zapoljavanje demobiliziranih vojnika koji se vode na evidenciji Zavoda za
zapoljavanje (vidi 4.3.).
4.5. Podsticanje zapoljavanja ratnih vojnih invalida
Nezaposleni ratni vojni invalidi mogu koristiti bilo koju naprijed navedenu
mjeru uveanu za dodatnu donaciju poslodavcu u iznosu od 2.000 KM.
4.6. Podsticanje firmi za prekvalifikaciju i zapoljavanje
Firme mogu od Zavoda za zapoljavanje koristiti dio bespovratnih sredstava
i dio povoljnih kredita za osobe koje e prekvalificirati i primiti u stalni radni odnos.
4.7. Podsticanje samozapoljavanja
Mnoge nezaposlene osobe ele se samozaposliti u vlastitoj firmi koju e
osnovati ili u vlastitom obrtu ili vlastitoj ugostiteljskoj, zanatskoj ili trgovinskoj
radnji. U sutini se radi o razvoju malog biznisa. Takvim osobama treba omoguiti
povoljne kredite za mali biznis, odnosno vlastito zapoljavanje kao i zapoljavanje
jo nekoliko nezaposlenih osoba.
5. ZAKLJUNO RAZMATRANJE
Strune slube Vlade trebaju pripremiti konkretne mjere i aktivnosti po
svakoj vrsti podsticaja zapoljavanja. Uz plan i program treba planirati oekivani
broj novouposlenih po pojedinoj podsticajnoj mjeri, kao i obimu sredstava
potrebnih za realiziranje podsticajnih mjera. Sredstva za podsticanje zapoljavanja
mogu se osigurati iz kantonalnih zavoda za zapoljavanje, Federalnog zavoda za
zapoljavanje, sredstvima koja se trebaju planirati u Budetu FBiH kao i redovnim
bankarskim kreditnim sredstvima.
Sarajevo, decembar 2002.
NAPOMENA Komentar ovih Teza za zapoljavanje nakon 13 godina od njihovog
prijedloga je vrlo negativan. Teze nisu realizirane, a broj zaposlenih godinama
stagnira i ak opada, a broj nezaposlenih se poveava.

65

7.

TEZE ZA NOVANE PODSTICAJE ZA

POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU,
(decembar 2002)

Za potrebe Privredne komore FBiH prof. dr. Nikola Grabovac krajem 2002.
godine predloio je Teze za novane podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju.
Teze su sadravale est poglavlja:
1. Uvod,
2. Postojee stanje u oblasti poljoprivrede,
3. Subvencije u oblasti poljoprivrede,
4. Zatita poljoprivredne proizvodnje kroz carine,
5. Investicijska ulaganja u poljoprivredu,
6. Zakljuno razmatranje prijedlog mjera i aktivnosti.
Privredna komora je prihvatila navedene Teze i uputila ih Vladi FBiH na
razmatranje, prihvatanje i realizaciju.
1. UVOD

Poljoprivredna proizvodnja za svaku dravu predstavlja izuzetan znaaj jer:

prehranjuje stanovnitvo;
supstituira uvoz prehrambenih proizvoda;
osigurava stabilne izvore prihoda velikom broju seoskog stanovnitva;
kroz relativno niska ulaganja postiu se brzi efekti u zapoljavanju i
poveanju obima proizvodnje.

Za FBiH poljoprivreda predstavlja poseban znaaj za povratak izbjeglica

na sela, koja su u prolom ratu najvie stradala, jer kroz niske izdatke seoska
domainstva ostvaruju prihode i time postiu odriv povratak.
Meutim, primarna poljoprivredna proizvodnja je usko povezana sa
preraivakom industrijom koja se bavi proizvodnjom hrane pa se moraju zajedniki
promatrati.
Sadanja situacija u poljoprivrednoj proizvodnji je vrlo loa i ona se bez
pomoi drave ne moe brzo obnoviti. Neophodno je uspostaviti i sprovesti niz
mjera i akcija kako bi oivjeli i podstakli poljoprivrednu proizvodnju.

66

2. POSTOJEE STANJE U OBLASTI POLJOPRIVREDE

Sa postojeim stanjem u oblasti poljoprivrede ne moemo biti zadovoljni. U
mnogim oblastima poljoprivrede dolazi do smanjenja proizvodnje, a nedostatak roba
nadoknauje se uvozom i to esto robom sumnjivog kvaliteta.
U sljedeoj tabeli dat emo prikaz izvoza i uvoza za devet mjeseci 2002.
godine u ovoj oblasti (u milionima KM).
VRSTA ROBE
1. Hrana i ive ivotinje
2. Pia i duhan
3. Ulja, masti i sl.

IZVOZ
35,3
10,5
2,8

UVOZ
627,6
165,8
51,2

Ova tabela jasno ukazuje kolika sredstva izdvajamo za uvoz poljoprivrednih

proizvoda koje u najveem obimu moemo samostalno proizvoditi.
Stanje u poljoprivredi pokazuje i stalni pad proizvodnje jer izostaju
podsticajne mjere.
U BiH, a i u FBiH raeni su brojni materijali o potencijalu poljoprivredne
proizvodnje i u ovom materijalu neemo ponavljati (da ne kaemo prepisati) poznate
podatke o mogunostima proizvodnje. Sutina je u tome da poljoprivredni strunjaci
istiu da se vlastitom proizvodnjom moe podmiriti i do 90% naih potreba.
Na podruju FBiH mogu se proizvoditi znatne koliine iz svih oblasti
poljoprivrede:
1. biljna proizvodnja;
a) ratarstvo (ito, industrijsko bilje, povre, krmno bilje, livadarstvo i sl.);
b) voarstvo (ljive, jabuke, kruke, mandarine, narande i sl.);
c) vinogradarstvo.
2. Stoarstvo
a) govedarstvo,
b) ovarstvo,
c) svinjogojstvo,
d) peradarstvo,
e) pelarstvo.

67

Za razvoj poljoprivrede u FBiH raspolaemo svim resursima, radnom

snagom, znanjem, potranjom, mogunostima proizvodnje i slino, ali nam nedostaju:
a) podsticajne mjere;
b) zatita domae proizvodnje;
c) bolja kontrola kvaliteta uvoza roba za prehranu.
3. SUBVENCIJE U OBLASTI POLJOPRIVREDE
U FBiH subvencije u oblasti poljoprivrede su koritene u minimalnom
obimu. Koritene su samo za premiranje mlijeka i duhana. Vlada FBiH je u Budetu
za 2002. godinu planirala podsticaj za poljoprivredu 54,3 miliona KM, te je po nalogu
MMF-a to svedeno na svega 9,5 miliona, odnosno zadrane su samo subvencije za
mlijeko i duhan, a sve ostale planirane subvencije su zaustavljene i ukinute.
Planirane su bile sljedee subvencije:
u stoarstvu
u ratarstvu

u voarstvu i vinogradarstvu
ukupno subvencija:

16 vrsta
9 vrsta
4 vrste
29 vrsta

Pored ovih 29 subvencija, planirani su podsticaji i za:

1. subvencioniranje kamata u poljoprivredi;
2. podsticaji razvoju modernih tehnologija;
3. sredstva za zatitu bilja;
4. sredstva za rad Fondacije za razvoj poljoprivrede;
5. rezervna sredstva za nepredviene sluajeve u poljoprivredi.
Sve obustave subvencija na inicijativu i nalog MMF-a prihvatila je Vlada
FBiH. Tim inom poljoprivreda je dovedena u teku situaciju, tako da domaa
proizvodnja opada, ali zato uvoz raste.
Istovremeno subvencije egzistiraju u Republici Srpskoj i MMF nije imao
primjedbi.
U razvijenim zemljama subvencije za poljoprivredu su vrlo visoke u odnosu
na vrijednost ukupne godinje proizvodnje. Tako, naprimjer, subvencije u Europskoj
uniji iznose 43%, vajcarskoj 78%, Norvekoj 71%, Japanu 76% a u Budetu FBiH
0,52%. Subvencije su prisutne i u zemljama iz kojih najvie uvozimo hrane: Slovenija
i Hrvatska. Jasno je da su nai proizvoai ovakvom prilikom ugroeni i nemaju
nikakvu trinu ansu. Ostaje nejasno zato MMF blokira subvencije poljoprivredi u
FBiH, ako ne iz razloga da uvozimo hranu, a izvozimo devize plaajui uvezenu hranu.
Bilo bi sasvim opravdano da stimuliramo nae proizvoae, time ih zapoljavamo,
poveavamo proizvodnju, smanjujemo uvoz, ali smanjujemo odliv deviza.

68

Neophodno je podrati ve napravljeni program podsticaja poljoprivredi od

54,9 miliona KM i energino zahtijevati da se taj iznos unese u prijedlog Budeta za
2003. godinu. Sredstva za ovu namjenu kao prihodna strana je ve planirana u Budetu
za 2003. godinu prihodi od prelevmana od uvoza poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda u visini od 95,6 miliona KM. Meutim, od tih sredstava za premiranje
mlijeka i duhana planirano je svega 9,5 miliona, a preostalih 86,1 milion KM (95.6
9.5) planirano je za ope trokove Budeta tj. za plae i materijalne trokove po
ministarstvima. Namjena i svrha uvoenja prelevmana je njihovo usmjeravanje u
podsticanje razvoja poljoprivrede.
Ovdje ukazujemo na dijelove iz usvojenih materijala za to bi se vrilo
premiranje:

1. PREMIJE U STOARSTVU:
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
1.7.
1.8.
1.9.
1.10.
1.11.
1.12.
1.13.
1.14.
1.15.
1.16.

mlijeko
priplodne junice
priplodne ovce
priplodne ovnove
priplodne koze
priplodne jarce
priplodne omice
priplodne pastuhe
za tov junadi
za tov janjadi
za tov svinja
za umatienje krava
za umatienje ovaca
za umatienje koza
za umatienje konja
za vjetako osjemenjivanje krava

2. PREMIJE U RATARSTVU:
2.1. sjemenska penica
2.2. sjemenski jeam
2.3. sjemenski ra
2.4. sjemenski kropmir
2.5. za sirovi duhan
2.6. za merkantilnu penicu
2.7. za merkantilni jeam
2.8. za merkantilnu ra
2.9. za merkantilni kukuruz

69

3. PODSTICAJI VOARSTVU I VINOGRADARSTVU:

3.1. za podizanje vinograda
3.2. za mediteranske vone kulture
3.3. za kontinentalne vone kulture
3.4. za podizanje rasadnika
4. OSTALI PODSTICAJI ZA POLJOPRIVREDU:
4.1. subvencioniranje kamata za poljoprivredu
4.2. za razvoj modernih tehnologija
4.3. za zatitu bilja
4.4. sredstva za rad fondacije za razvoj poljoprivrede
4.5. rezervna sredstva za nepredviene intervencije
U Programu novani podsticaji u poljoprivrednoj proizvodnji za 2002.
godinu, koji je usvojila Vlada FBiH, detaljno su po svakoj vrsti premije planirani
koliina i visina podsticaja.
4. ZATITA POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE KROZ CARINE
Zatita domae poljoprivredne proizvodnje u FBiH i svim dravama
svijeta titi se kroz carine i dodatne prelevmane. Obzirom na protekli rat i stanje u
poljoprivredi, neophodno je istu maksimalno tititi od nelojalne strane konkurencije.
Meutim, visoka zatita moe negativno djelovati na trinu konkurenciju, jer
domai proizvoai kroz visoku zatitu pokrivaju svoju nisku produktivnost, visoke
trokove proizvodnje i neorganiziranost.
Meutim, u BiH se nedovoljno titi domaa poljoprivredna proizvodnja.
Prosjene carinske stope za uvoz poljoprivrednih proizvoda u BiH su 5,2% to je
otprilike svega jedna etvrtina carinskih stopa u Europskoj uniji.
Sadanje prosjene carinske stope pri uvozu u BiH manje su od carinskih
stopa pri uvozu u Europsku uniju:
za ive ivotinje...................................................7,30 puta
meso i mesne preraevine....................................5,05 puta
mlijeko i mlijeni proizvodi.................................5,88 puta
povre...................................................................3,13 puta
voe......................................................................2,59 puta
itarice................................................................26,78 puta
stona hrana.......................................................12,74 puta
Sve ovo ukazuje kako BiH titi svoju poljoprivredu, a kako to radi Europska
unija. Poseban status poljoprivrede dolazi sa susjednim dravama (Hrvatska,

70

Slovenija, Jugoslavija i Makedonija), jer izvoz iz BiH nema carina pri uvozu u
te zemlje, dok u naredne tri godine carine na uvoz iz svih zemalja se smanjuju i
potpuno ukidaju. Meutim, ve je evidentno da Slovenija i Hrvatska ine razne
administrativne smetnje pri izvozu iz BiH u te zemlje.
5. INVESTICIJSKA ULAGANJA U POLJOPRIVREDU
U privredu su nakon rata izvrena odreena ulaganja u poljoprivredu, ali
nisu dala oekivane rezultate. Uloena su sredstva u projekte hitne rekonstrukcije
farmi, kao i u projekat razvoja malih farmi. Jedan dio sredstava je podijeljen kao
donatorska sredstva, dok je drugi dio planiran u vidu kredita. Posebno je znaajno
istai japanski kredit za poljoprivredu od preko 40 miliona USA, koji korisnici skoro
nita ne vraaju; planirana je i druga trana, ali nakon povrata prve. Kako nema
povrata prve trane tako se nee realizirati druga od novih 40 miliona US dolara. Ve
su znaajna sredstva planirana od Svjetske banke, Europske unije, IFAD programa,
Holandske vlade, Saudijskog fonda i drugih.
Temeljni problem je neadekvatno planiranje tih sredstava, kao i nevraanje
kredita ime se ne obnavlja kreditna linija za poljoprivredu.
Da bi se izbjegli navedeni propusti trebalo bi sva kreditna sredstva usmjeriti
putem Investicijske banke koja bi osigurala:
a) putem strune grupe ocjenu kvaliteta investicijskog projekta sa aspekta
struke;
b) putem kreditnog odbora dobijanje kvalitetnih garancija za naplatu planiranog
kredita;
c) putem monitoring tima plasman i koritenje kredita u skladu sa odobrenim
uvjetima.
Povrat svih kredita treba podii na nivo od 99% kako bi se permanentno
stvarao novi kreditni potencijal.
Rezultati investicijskih ulaganja u navedenih osam godina bili bi:
rast poljoprivredne proizvodnje po stopi od 21% u odnosu na prethodnu
godinu;
u narednih osam godina smanjili bi se sadanjih cca 1 milijarde KM na 300
miliona KM, a to smanjenje uvoza supstituirali bi domaom proizvodnjom;
izvoz bi rastao po stopi 22% u odnosu na prethodnu godinu i sadanji izvoz
od cca 50 miliona KM na kraju osme godine (2010) iznosio bi cca 200
miliona KM;

71

 na kraju osme godine jo uvijek bi imali trgovinski deficit (uvoz 300, a izvoz
200 miliona KM);
porast zaposlenih na selu kroz samouplatu doprinosa za zdravstvo i penzioni
fond (naprimjer donijeti odluku da se uplauje po 50 KM u svaki fond
mjeseno po nositelju domainstva, ime se stiu prava iz radnog odnosa,
odnosno zdravstveno osiguranje i uvjeti za penziju);
stabilan i samoodriv povratak izbjeglih i prognanih iz sela.
Potrebna sredstva svake godine za ulaganje u poljoprivredu bi se osigurala
iz stabilnih i sigurnih izvora, a to su:
1. Prilivi od prelevmana.........................................................95,6 miliona KM
2. Revolving kredit Investicijske banke....................................30 miliona KM
3. Revolving kredit BOR banke................................................15 miliona KM
4. Sredstva komercijalnih banaka.............................................45 miliona KM
5. Sredstva IFAD, EU, Svjetske banke.....................................10 miliona KM
Ukupna godinja sredstva...................................195,6 miliona KM
Svake godine za investicije u poljoprivredu mogu se osigurati sredstva od
195,6 miliona KM, a njihovo plasiranje bi izgledalo ovako:
1. Subvencije za stoarstvo (bespovratno)...............................19 miliona KM
2. Subvencije za ratarstvo (bespovratno)...................................8 miliona KM
3. Subvencija u voarstvu i vinogradarstvu (bespovratno)......13 miliona KM
4. Subvencije kamata kod komercijalnih banaka
(bespovratno).........................................................................8 miliona KM
5. Ostale bespovratne subvencije
(razvoj modernih tehnologija, zatita bilja,
za rad Fondaciji za razvoj poljoprivrede)..............................7 miliona KM
6. Ukupna bespovratna sredstva (1 do 5).................................55 miliona KM
7. Godinja kreditna sredstva..............................................140,6 miliona KM
Ukupna godinja sredstva.................................... 195,6 miliona KM

6. ZAKLJUNO RAZMATRANJE PRIJEDLOG MJERA I

AKTIVNOSTI
Na temelju svih Teza neophodno je da Vlada usvoji Program obnove
poljoprivrede, kao i novane podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju.
U Program je neophodno ugraditi:
investicijska ulaganja u poljoprivredu u godinjem iznosu od
140,6 miliona KM;
subvencioniranje godinje u iznosu 55 miliona KM;
plasmane kredita i njihov povrat organizirati putem Investicijske banke;

72

 strukturu i visinu podsticajnih mjera usuglasiti sa strunim grupacijama

poljop-rivrednih proizvoaa u okviru Privredne komore u FBiH;
prilive od prelevmana pri uvozu prehrambenih roba u cijelosti usmjeriti u
razvoj poljoprivrede (cca 95,6 miliona KM godinje);
poveati zatitu domae poljoprivredne proizvodnje u visini zatite
proizvoaa u Europskoj uniji;
sa susjednim dravama sa kojima se ukidaju carine sainiti plan kako bi se
izvoz izbalansirao;
osigurati uvjete kako bi na izvoz poljoprivrednih proizvoda rastao godinje
po stopi 22% u odnosu na prethodnu godinu i kako bi za 8 godina dostigli
godinji izvoz od 200 miliona KM;
osigurati uvjete da obim poljoprivredne proizvodnje raste godinje po stopi
21% kako bi supstituirali uvoz i na kraju 2010. obim uvoza smanjili na 300
miliona godinje;
omoguiti poljoprivrednim proizvoaima sticanje statusa zaposlenih kroz
smanjenje uplata doprinosa za zdravstveno i penziono osiguranje;
pojaati kontrolu kvaliteta uvoznih prehrambenih proizvoda;
sa Slovenijom i Hrvatskom razrijeiti probleme necarinskih ogranienja
(najee administrativnih) pri izvozu prehrambenih proizvoda u te zemlje.
Posebno se trebaju rijeiti poslovni odnosi izmeu preraivaa i kooperanata,
pri emu treba uspostaviti uzajamna prava i obaveze.

Preraivai trebaju:
sklopiti ugovore sa kooperantima;
ugovoriti obim otkupa i visinu cijene;
avansirati sredstva za pripremu proizvodnje;
pruiti struno-tehnike savjete kooperantima;
redovno izmiriti obaveze prema kooperantima za preuzete koliine umanjeno
za avans.

Kooperanti trebaju:
organizirati proizvodnju;
preuzeti avans usmjeriti u pripremu proizvodnje;
isporuiti robu prema ugovorenoj koliini, kvalitetu i vrijednosti;
biti zatieni od samovolje preraivaa.
Pored ovih mjera, koje slue samo kao teze za izradu konanih prijedloga,
Vlada treba donijeti odluke:
1. o obaveznom otkupu trnih vikova putem robnih rezervi;
2. o visini otkupnih cijena u sluaju trnih vikova, i
3. o garantiranim minimalnim cijenama ispod kojih preraivai ne mogu
ugovarati proizvodnju sa kooperatorima. Ovo ujedno ne iskljuuje trini

73

odnos po kojem ugovorene cijene izmeu preraivaa i kooperanata mogu

biti vie od garantiranih minimalnih cijena.
Sarajevo, decembar 2002.

NAPOMENA Komentar vezan za ove Teze nakon trinaest godina od njihovog

predlaganja sastoji se od izraavanja aljenja to nisu realizirane, jer su postojala
sredstva kao i programi za realizaciju poveanja poljoprivredne proizvodnje.
Realizaciju ovih Teza nisu dozvolili Svjetska banka i Meunarodni monetarni
fond, jer se nisu uklapale u politiku ovih institucija. Danas je stanje u poljoprivredi
BiH vrlo teko, a nedostatak poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda rjeavamo
uvozom tih proizvoda. Nai poljoprivredni proizvoai su nezatieni, bez posla i na
granici su siromatva i bezizlaznosti.

74

GLAVA II: ESEJI VEZANI ZA TEMU PRIVREDE BiH

U sljedeim esejima prof. dr. Nikola Grabovac struno i analitiki obrauje
privredu BiH sa raznih aspekata.
1.

Stanje privrede BiH nakon rata 1995. godine (maj 1997);

2.

Uloga Svjetske banke na obnovi privrede BiH (januar 2015);

3.

etiri koraka do prokletstva na primjeru BiH (maj 2014);

4.

Globalizacija i njen utjecaj na privredu BiH (april 2013);

5.

Uvoenje PDV-a i ukidanje carina u BiH (juni 2010);

6.

Privatizacija pljaka u BiH (mart 2007);

7.

Nezaposlenost u BiH (januar 2015);

8.

Novi oblik ekonomskog kolonijalizma u Bosni i Hercegovini

(novembar 2014);

09.

Kretanje domae proizvodnje (april 2014);

10.

Kretanje poljoprivredne proizvodnje i njeno unitenje (maj 2014);

11.

Uloga Centralne banke BiH na razvoj privrede (januar 2015);

12.

Punjenje budeta BiH, entiteta i kantona (maj 2009);

13.

Stanje u vanprivredi BiH kao posljedica stanja privrede BiH

(juli 2009);

14.

Ko stoji iza ovakvog loeg stanja u privredi BiH (januar 2015);

15.

ta i kako dalje u obnovi privrede BiH (januar 2015).

75

1.

STANJE PRIVREDE BiH NAKON RATA

1995. (maj 1997)

Nakon rata u BiH stanje privrede je bilo u katastrofalnom poloaju, a

moemo ga, prema geografskom podruju, podijeliti na dva dijela:
na podruja koja su bila zahvaena direktnim ratnim djelovanjima
na podruja na kojima nije bilo direktnih ratnih sukoba
Na podruju gdje su se odvijali ratni sukobi nije bilo nikakvih privrednih
aktivnosti, izuzev neto proizvodnje za potrebe ratovanja i vojske. Privredni
kapaciteti na tim podrujima su uglavnom bili razrueni i uniteni.
Na drugim podrujima gdje nije bilo neposrednih ratnih sukoba privredne
aktivnosti su se odvijale u vrlo skromnim i ogranienim koliinama. Privredni
kapaciteti, iako nisu bili razrueni, nisu mogli obavljati privredne aktivnosti jer su
dobavljai sirovina i repromaterijala bili iz ratom zahvaenog podruja, i nisu ih
mogli dostavljati. Takoe, njihovi kupci, kooperanti i drugi poslovni partneri su
prekinuli sa privrednom aktivnou, pa su indirektno utjecali da i proizvoai (koji
nisu razrueni) ne mogu obavljati svoju privrednu aktivnost.
Najbolja ilustracija stanja privrede je kretanje industrijske proizvodnje
u 1996. u odnosu na 1991. godinu, koja u 1996. iznosi svega 25% u odnosu na
1991. godinu. Slino je kod broja zaposlenih. Prije rata u BiH je radilo 920.000
radnika, a poetkom 1996. radilo je oko 500.000 radnika ili 54% od prije ratnog
broja zaposlenih.
Izvoz roba iz BiH je skoro u cijelosti prekinut, a pritom je uvoz naglo porastao.
Prije rata BiH je jedina republika u bivoj Jugoslaviji koja je imala trgovinski suficit
(vei izvoz od uvoza). Meutim, nakon rata situacija se potpuno okree na teret BiH,
pri emu je uvoz znatno vei od izvoza. Na taj nain nastavlja se siromaenje drave
jer se uvoze razni proizvodi koji se mogu proizvoditi u BiH naroito poljoprivredni
i prehrambeni proizvodi.
Kao suprotnost pojavi smanjenja zaposlenih javlja se veliki broj nezaposlenih
koji postaju socijalni problemi u BiH.
U sljedeoj tabeli prikazat emo nekoliko osnovnih makroekonomskih
indikatora iz 1996. sa usporedbom iz 1991. godine u Federaciji BiH.

76

R.B.

INDIKATORI

1996.

1991.

Odnos iz 1996.
prema 1991.

1.

GDP (u milijardama USD)

2,02

6,88

34%

2.

Broj zaposlenih (u hiljadama)

323

631

51%

3.

Izvoz robe (u milionima USD)

58

1.417

0,24%

4.

Uvoz robe (u milionima USD)

1.204

1.120

93%

5.

Prosjene plae (u KM)

169

438

26%

Iz prethodne tabele se moe vidjeti kakve su negativne posljedice rata na

ekonomiju BiH. Postavlja se veliko pitanje kakve mjere trebamo preduzimati da
bismo dostigli ekonomske pokazatelje koje smo imali prije rata, 1991. godine.
BiH oekuje teak period obnove privrede, ali i ostalih podruja ivota.
Sarajevo, maj 1997.
NAPOMENA Komentar na obnovu BiH dvadeset godina nakon zavretka rata odnosi
se na usporenost obnove i da mnoge ekonomske pokazatelje iz 1991. godine (prije
rata) jo nismo dostigli (broj zaposlenih, nivo standarda, izvoz, obim proizvodnje i
sl.). Meutim, brojne negativne ekonomske pokazatelje smo ve ostvarili (visoka
nezaposlenost, trgovinski deficit, visok uvoz, siromatvo, socijalna nesigurnost i sl.).

77

2.

ULOGA SVJETSKE BANKE NA OBNOVI PRIVREDE BiH,

(januar 2015)

Po zavretku rata 1995. godine, obnovu i razvoj privrede u BiH na sebe je

preuzela Svjetska banka (WB).
Svjetska banka, uz ostale meunarodne financijske i druge institucije kao
i domae eksperte, 1996. godine izradila je ekonomsku strategiju pod nazivom
Koncept male, otvorene, efikasne trine ekonomije. Sam naslov strategije djelovao
je vrlo pozitivno i ohrabrujue za BiH.
Posebno su interesantni postavljeni ciljevi ove strategije koji se mogu
ocijeniti kao vrlo dobri.
Postavljeni ciljevi strategije su bili:
uvoenje trine ekonomije i trinih uslova privreivanja;
hitna obnova i rekonstrukcija infrastrukture;
hitna privatizacija dravnih poduzea;
razvoj malog poduzetnitva;
stvaranje male, efikasne trine ekonomije;
poveanje industrijske proizvodnje i dostizanje GDP-a iz 1991. godine u
roku od pet godina;
poveanje zaposlenosti;
vei ivotni standard i zadovoljavanje socijalnih potreba, i tako dalje.
Proces realizacije ove strategije trajao je tri godine, od 1996. do 1999.
godine. U tom periodu Svjetska banka u BiH osnovala je veliki broj ureda za
implementaciju meunarodne pomoi i kredita, konsultantskih institucija, tijela za
koordinaciju, mikrokreditnih organizacija i drugih nevladinih organizacija. Veliki dio
meunarodne pomoi odlazi na financiranje ovih institucija, plaanje konsultantskih
usluga, na plae, seminare, studije i razne provizije.
U tom periodu vladala je apsolutna opredijeljenost prema privatnom sektoru,
a kreditiranje dravnih poduzea bilo je zabranjeno, tako da su obim proizvodnje i
zaposlenost padali iz dana u dan. Po svaku cijenu je forsirana privatizacija, koja je
tada od pojedinih ekonomskih strunjaka ocijenjena kao pogrena, ali su oni napadani,
kritikovani i udaljeni sa odgovornih funkcija. Takoe, bilo je zabranjeno ikakvo
mijeanje dravnih organa u privredu i, ne daj Boe, kakva pomo ili kreditiranje
dravnih poduzea, u to vrijeme sposobnih za pokretanje proizvodnje i zapoljavanje.
Kasnije e se to pokazati kao svjesno i namjerno unitenje privrede BiH.

78

Ostvareni rezultati bili su vie nego poraavajui. U sutini, Svjetska banka,

i njeni sateliti, ukljuujui i domae eksperte jedno je mislila, drugo pisala a tree
radila.
Osnovni rezultati ove strategije katastrofalni su za BiH.
Nakon tri godine realizacije prve ekonomske strategije ostvaren je prvi dio
tajnog plana Svjetske banke (WB) i Meunarodnog monetarnog fonda (MMF) o
ekonomskom unitenju BiH u etiri koraka, o emu u detaljnije pisati u sljedea
dva poglavlja.
Nakon beskorisno potroenih sredstava iz paketa pomoi meunarodne
zajednice, kao i injenice da su grantovi (bespovratna pomo BiH) potroeni, a
ciljevi nisu ni blizu ostvareni, Svjetska banka namee novu ekonomsku strategiju
za BiH 1999. godine pod nazivom Koncept samoodrive ekonomije. Ciljevi iz ove
strategije na prvi pogled su prihvatljivi.
Rezultati ove ekonomske strategije su nastavak rezultata prve ekonomske
strategije tj. rezultati su poraavajui:
konano su unitene sve dravne firme koje su mogle pokrenuti obnovu i
razvoj ekonomije BiH;
privatizacija (da ne kaem pljaka) se i dalje nastavlja, i privatizirana
poduzea ne pokreu proizvodnju nego je, naprotiv, smanjuju, otputaju
radnike i poveavaju socijalne probleme;
broj zaposlenih opada;
uvoz se poveava, a time i trgovinski deficit;
poljoprivredna proizvodnja se smanjuje radi nelojalnog uvoza i nepodsticanja
domae poljoprivredne proizvodnje;
siromatvo se poveava, a socijalno stanje stanovnitva se naglo pogorava.
Meutim, elim ukazati da Svjetska banka nastavlja realizaciju svog tajnog
plana o unitenju privrede BiH i time ostvaruje svoj tajni temeljni cilj ove strategije,
a o emu u pisati u poglavlju III.
I zamajavanje po drugoj ekonomskoj strategiji traje tri godine, od 1999. do
2002. Svjetska banka 2002. godine pristupa treoj ekonomskoj strategiji u BiH, koja
nosi naslov Razvojna strategija BiH PRSP (Borba protiv siromatva).
Ova nova strategija je u cijelosti pokazala sve zablude o ekonomskoj obnovi
BiH, promaajima, pogreno definiranim problemima i neselektivno odabranim
ciljevima.

79

Meutim, prethodna ocjena o zabludama i promaajima mora se korigirati sa

dva aspekta vienja ekonomije u BiH:
prvo, aspekt graana i domaih ekonomskih strunjaka da su proteklih
sedam godina period zabluda, pogrenih ciljeva i ostvarenih rezultata,
drugo, aspekt Svjetske banke i domaih sluga i njihovih eksperata da se
ekonomija uspjeno razvija i da je dostigla odgovarajuu makroekonomsku
stabilnost.
Domae sluge, ukljuujui Centralnu banku BiH i razne eksperte, radi
svojih primanja i statusa spremni su dokazivati o ekonomskoj stabilnosti BiH
uprkos velikoj nezaposlenosti, ogromnom trgovinskom deficitu, velikom siromatvu
i socijalnoj nesigurnosti graana. Kako u takvim uvjetima moemo govoriti o
makroekonomskoj stabilnosti?
Ipak, sam naziv ove strategije istie znaaj borbe protiv siromatva, ime
se indirektno priznaju dosadanji neuspjesi, i umjesto razvojnog koncepta imamo
koncept borbe protiv siromatva.
Umjesto politike razvoja koji e unaprijed sprijeiti siromatvo, autori
prihvataju poraz i u prvi plan istiu siromatvo i borbu protiv siromatva, odnosno
gladi u BiH. Siromatvo je posljedica ekonomskog stanja, a ne uzrok. Zato je
potrebno lijeiti uzrok kao prevenciju siromatva.
Platni deficit najbolje pokazuje stanje u jednoj dravi i ukazuje da iz godine u
godinu vie uvozimo nego to izvozimo. Uvoze se razni proizvodi (krompir, mlijeko,
voda, luk, salata, paradajz i sl.) koji se mogu proizvoditi u BiH i zaposliti domai
proizvoai. Meutim, na proizvoa je nezaposlen, a za uvoz dajemo ogromna
devizna sredstva.
BiH nema dovoljno roba za izvoz jer je nivo proizvodnje mali, a posebno
zabrinjava veliki uvoz poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih roba to razarajue
djeluje na poljoprivredu BiH i poveava siromatvo.
U toku 2002. godine odrane su brojne rasprave o ovoj strategiji. U BiH je
odrano 110 okruglih stolova u skoro svim opinama, ali su odrane brojne rasprave
i u inostranstvu (Helsinki, Finska; Baden, Austrija; Beograd, Srbija; Podgorica, Crna
Gora; Bratislava, Slovaka itd). Sve trokove snosila je BiH, a korist od toga nije
nikakva. Svjetska banka je u razne timove koji su radili ovu strategiju ukljuila i
platila oko 70 naih eksperata.
Svjetska banka je nastojala da pokae veliku ozbiljnost i napore u izradi ove
ekonomske strategije, ponaala se po ekspirovom modelu mnogo buke ni oko

80

ega. Ve tada su bili svjesni da je to samo parada za javnost, dok je sutina sasvim
suprotna, sa ciljem unitenja gospodarstva i poveanja siromatva, a time i gladi.
Na temelju brojnih kritika na ovu strategiju, pristupilo se izradi druge verzije
iste strategije koja se pojavila 2003. godine. Vijee ministara BiH ovu je strategiju
usvojilo poetkom 2004. godine.
bilo.

Sutinski i konceptualno, promjena u drugoj verziji u odnosu na prvu nije

Analiza ostvarenja ove strategije nije javno izvrena, ali su rezultati

evidentni siromatvo je poveano nakon njene sprovedbe. Autor ovog teksta tada
je u mnogim medijima ukazao na loe strane strategije i predvidio njen neuspjeh,
ukazujui da emo u BiH nakon realizacije ove strategije biti jo siromaniji i da e
se nova strategija morati nazvati Strategija borbe protiv gladi.
Svjetska banka nastavlja sa ublehama o privrednom razvoju BiH. Nova
strategija (etvrta po redu) iz 2004. godine nosi naslov Srednjorono razvojna
strategija BiH 2004-2007 godine (PRSP).
Nastavlja se lakrdija vezana za ekonomski razvoj BiH u reiji Svjetske
banke. U meuvremenu je formirana nova Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.
Mijenjaju se svirai, ali muzika ostaje ista.
Navedena Direkcija sainjava novu ekonomsku strategiju za period 20042007 godina. Ponovo se postavljaju ciljevi koji na prvi pogled izgledaju korektni i
prihvatljivi, ali sutina je sasvim suprotna i dalje se eli unititi ekonomija BiH.
Opi ciljevi u ovoj strategiji su:
1. odrati makroekonomsku stabilnost;
2. poveati privatne investicije;
3. restrukturirati ekonomiju:
ubrzati privatizaciju,
rjeavati problem restrukturiranja dugova,
ojaati poljoprivrednu proizvodnju,
razviti i privatizirati telekome, energetiku i vodoopskrbu kompanije;
4. poveati zaposlenost;
5. poboljati sistem socijalne zatite;
6. poveati transparentnost i mogunost drutva u BiH.
Iza ovako lijepo navedenih ciljeva nastavljaju se uruavanje ekonomije BiH,
poveanje nezaposlenosti, vee siromatvo i glad.

81

Osnovni ciljevi Svjetske banke i MMF-a ostali su isti i u pravcu uruavanja

ekonomije i poveanja socijalnog nezadovoljstva stanovnitva.
Komentirati daljnju ekonomsku politiku u BiH je samo zamaranje i bavljenje
dobrim eljama, ali vrlo looj izvedbi jer se nezaposlenost poveava (proitaj
poglavlje IV), poveava se siromatvo i ukupno socijalno nezadovoljstvo najveeg
broja stanovnika BiH. Stanje u privredi je sve gore i gore.
Kako je uoena uloga Svjetske banke u privredi BiH, ona je promijenila
nain aktivnosti tako to svoju politiku provodi putem drugih institucija u BiH nad
kojima ima maksimalni utjecaj, a to su Centralna banka BiH, Agencija za bankarstvo
Federacije i RS-a, kao i Ministarstva za financije (dravna i entitetska). Uloga
Svjetske banke u BiH ostaje ista unitenje BiH privrede.
Svoju ekonomsku politiku u BiH Svjetska banka provodi putem Direkcije za
ekonomsko planiranje BiH, koje je stalno tijelo Vijea ministara BiH. Svjetska banka,
i dalje povremeno, objavljuje svoje analize o stanju u privredi u BiH, kada istie da se
nastavlja trend ekonomskog poboljanja i ostvaruje makroekonomska stabilnost.
Iz asopisa Dani, od 30. maja 2014. godine prenosimo izjavu Svjetske
banke, sa naglaskom na to da BiH ekonomija raste.
Svjetska banka je u svom redovnom ekonomskom izvjetaju, koji je ovih
dana predstavljen u Sarajevu, navela kako je bh. ekonomija iz recesije izala 2012.
godine, kada je rast bruto drutvenog proizvoda iznosio 1,1 posto. Iako je ve pri kraju
i peti mjesec 2014, jo nije poznato kako je ekonomski zavrena 2013, ali prognoze
Svjetske banke su da e rast ekonomije u 2013. iznositi 1,8 posto. Ekonomski rast
BiH u ovoj godini bi trebao iznositi oko 2 posto, ali, s obzirom na posljedice od
poplava, to je vrlo upitno.
Iz Svjetske banke bh. vlastima sada preporuuju da se uhvate ukotac s
procjenama tete od katastrofalnih poplava i da pomognu socijalno najugroenijim
kategorijama stanovnitva, jaanju supervizije banaka, kao i financijske i fiskalne
discipline, te da se konano krene u, kako su je nazvali, bolnu reformu zdravstvenog
i penzionog sistema.
Glavna ekonomistica Svjetske banke za BiH Sandra Hlivnjak tvrdi da svi
ekonomski indikatori u prvom kvartalu ove godine pokazuju pozitivne stope rasta,
izuzev indeksa potroakih cijena, to sugerie manje znakove deflacije: Stopa
nezaposlenosti u BiH je u 2013. iznosila 27,6 posto, s tim da je meu nezaposlenima
83 posto onih koji su bez posla due od 12 mjeseci. Fiskalni deficit je u blagom padu,
a BiH je jedina zemlja u regionu koja je od 2009. do 2013. ostvarila porast prihoda,
uglavnom zahvaljujui naporima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

82

Iz navoda Svjetske banke vidi se da je privreda u oporavku, samo je, naalost,

graanima u BiH sve tee i tee.
Vrlo je simptomatian stav Svjetske banke, kao i miljenje o gospodarstvu
BiH iz 2006. godine.
Ekonomska aktivnost u ovoj godini (2006) nastavlja biljeiti snaan razvoj,
dijelom zahvaljujui visokim cijenama sirovina koje se izvoze.
Izvor: Zvanina izjava ureda Svjetske banke u BiH objavljena u njihovom biltenu
Novosti br. 3/2006, septembar/rujan 2006. godine.
Sarajevo, januar 2015.

83

3.

ETIRI KORAKA DO PROKLETSTVA NA PRIMJERU

BiH, (maj 2014)

etiri koraka do prokletstva predstavljaju primjer kako su tajni planovi

primijenjeni i ve realizirani u BiH.
Prof. dr. JOSEPH STIGLITZ je javno i otvoreno ukazao kako Svjetska
banka (WB) i Meunarodni monetarni fond (MMF) u svojim tajnim dokumentima
planiraju i hladnokrvno izazivaju socijalne nemire, unitavaju domau proizvodnju,
poveavaju nezaposlenost i siromatvo.
Ko je prof. dr. Joseph Stiglitz? On je profesor na amerikim univerzitetima,
dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, bio je savjetnik predsjednika Billa
Clintona i predsjednik Svjetske banke. Jedan od najveih strunjaka i autoriteta u
svjetskoj ekonomskoj misli, a radei na najviim dravnim ekonomsko-financijskim
institucijama upoznat je sa redovnim, a i tajnim planovima meunarodnih financijskih
institucija.
Savjest mu nije dozvolila da dalje uti i javno je objavio kako meunarodne
financijske institucije, kao hobotnice i pijavice, svjesno unitavaju dravu kojoj
navodno pomau.
lanak je objavljen pod naslovom etiri koraka do prokletstva u asopisu
The Observer jo 2001. godine. U tom lanku nobelovac J. Stiglitz ukazuje
na perfidno smiljen scenario koji u prvi plan stavlja korist za dravu gdje se
sprovodi, a u sutini ima namjeru ekonomski i politiki unititi tu dravu izazvati
nezadovoljstvo stanovnitva, pokrenuti socijalne nemire, ukinuti uspjene firme,
poveati nezaposlenost i siromatvo.
Taj tajni plan unitenja jedne tranzicijske ili siromane drave sprovodi se samo
u etiri koraka, a ta etiri koraka dovode do prokletstva te drave i njenih stanovnika.
a) Prvi korak: PRIVATIZACIJA
Odmah treba pristupiti privatizaciji. Ona treba biti nejasna, zbunjujua
i bez pozitivnih tendencija sa ciljem ukidanja proizvodnje, otputanjem radnika i
socijalnim nemirima.
Zato im to treba? Ovo im treba kako bi bez domae proizvodnje i domaih
proizvoda poveali uvoz iz bogatih i razvijenih drava. Na primjeru BiH, a i

84

mnogih drugih drava, to se ve i ostvaruje. O ovom problemu su ve javno

pisali i ukazivali na propuste privatizacije poznati prof. dr. Dragoljub Stojanov,
prof. dr. Stijepo Andriji kao i prof. dr. Nikola Grabovac. Odmah su i po brzom
postupku na razne naine kompromitovani, smijenjeni i udaljeni iz ekonomskog
i javnog ivota BiH. Time je porueno svima kako e proi ako budu mislili
svojom glavom i u korist BiH. Veina ostalih iz akademsko-profesorskog kadra
je ponizno prihvatila poruku bolje je sluati, biti po strani dogaaja i sauvati
svoje radno mjesto, te dobiti mali honorar za neko struno, ali ne i nauno pisanje
koje im porui WB ili MMF.
WB i MMF uspijevaju to putem svojih poltrona u BiH sprovesti, a posljedica
takve privatizacije je ve svima vidljiva i jasna. Proizvodnja je pala, radnici su ostali
bez posla, nemaju plae, sve su vie i siromani i gladni.
Formalno jo nije zavrena privatizacija elektroprivrede, telekoma, uma,
vode, energije i slino. Kaem da nije formalno zavrena privatizacija ovih velikih
dravnih sistema, ali sutinski je ve obavljena. Kako? Mi smo se kod MMF-a toliko
zaduili da oni samo ekaju pogodan trenutak da zaustave nae daljnje kreditiranje i
punjenje budeta, i uslove nam kome emo i po kojoj cijeni prodati pojedine dravne
resurse da bismo vratili dugove ili da bi nas i dalje kreditirali.
b) Drugi korak: LIBERALIZACIJA
Ovaj korak se odnosi na liberalizaciju trinog kapitala. Sve nae banke su
za male pare privatizirane od stranih banaka. Investicijski kapital nema ogranienja
jer slobodno moe ui ali i izai iz drave. Kako nobelovac Stiglitz kae, pljakaki
kapital ulazi u zemlju rtvu, prvenstveno radi pekulacije i izvlaenja profita kroz
visoke kamatne stope. Te visoke kamatne stope poskupljuju domau proizvodnju i
sustavno razaraju poljoprivrednu i drugu proizvodnju.
c) Trei korak: TRINO ODREIVANJE
Trei korak je uvoenje sistema da trite odreuje cijene. To je perfidno
prikrivanje i lijep izraz za dramatino dizanje cijena hrane, energenata, vode i
komunalnih usluga. Meutim, to se ne odnosi na dizanje plaa i penzija. Time se
rui ionako nizak ivotni standard stanovnitva, te podiu trokovi ve posrnuloj
privredi. Hrana poskupljuje, od ega najveu korist imaju proizvoai hrane iz
bogatih zemalja jer je naa poljoprivredna proizvodnja ve unitena.
d) etvrti korak: MMF-ov ZAHTJEV
Nakon tri koraka do prokletstva slijedi posljednji etvrti korak. Ekonomija
zemlje je baena na koljena i nalazi se pred opim kolapsom, to je bio poetni

85

cilj WB-a i MMF-a. Citiram nobelovca Stiglitza: U tim dramatinim okolnostima

MMF iz nje (drave koja je rtva) zloinakom hladnokrvnou izvlai i posljednje
kapi krvi. Programirano pojaava vatru i podie socijalnu temperaturu dok napokon
cijeli kotao ne eksplodira.
Osnovne karakteristike pomoi WB-a i MMF-a su:
da rade u tajnosti i bez cilja da se stvarno pomogne dravi;
planovi su bez ikakve humanosti, sa ciljem to gore to bolje za MMF i WB;
pronai domae institucije i pojedince koji e za pristojnu plau biti
eksponirani i podrati realizaciju ovih planova;
u veini drava gdje su ovi planovi realizirani stanje se naglo pogoralo
(Argentina, Bolivija, Malezija, Indonezija, itd).
Svaki graanin u BiH moe sam ocijeniti i uvjeriti se u realnost prolaska
BiH kroz ovaj proces put od etiri koraka do prokletstva.
Svjesnu ili nesvjesnu podrku realizaciji ovog programa MMF-a i WB-a u
BiH daju:
Centralna banka BiH,
Agencija za bankarstvo,
Financijska policija,
niz profesora iz oblasti ekonomije i financija.
Da je prof. Stiglitz u pravu potvruje kanadska autorica Naomi Klein u dosta
poznatoj i popularnoj knjizi Doktrina oka uspon razarajueg kapitalizma, gdje je
opisan i argumentiran uspon razarajueg kapitalizma.
Knjiga prouava uinke i primjenu liberalne teorije prof. dr. MILTONA
FRIEDMANA i ikake kole u razliitim zemljama svijeta. Prof. dr. M. Friedman
u svojim knjigama istie da se vlada ne treba mijeati u ekonomiju i da sve
treba prepustiti slobodi trita. Dobitnik je Nobelove nagrade za ekonomiju, a
najpoznatija njegova tvrdnja je: najbolja vlada je ona vlada koja najmanje vlada.
Ovim se suprotstavio Johnu Maynardu Keynesu, poznatom engleskom ekonomisti,
najutjecajnijem poetkom prolog stoljea i znaajnom uesniku u izradi i kreaciji
novog svjetskog ekonomskog poretka nakon Drugog svjetskog rata. Keynes se
zalagao za povremene dravne intervencije za izbjegavanje i suzbijanje ekonomskih
kriza u pojedinim dravama.
Amerika vlada i danas potuje i zagovara stavove M. Friedmana i
maksimalnu liberalizaciju i nemijeanje u ekonomiju. To vai za druge drave i
vlade, ali kad amerika ekonomija zapne, tada se vlada umijea u ekonomiju i donosi
vane odluke (trgovinski odnosi sa Kinom, bankarski sistem, pad trita nekretnina
i dr.).

86

Glavna teza autorice u knjizi Doktrina oka uspon razarajueg kapitalizma

je iznoenje dokaza koje je utemeljio i objasnio nobelovac J. Stiglitz u svom lanku
etiri koraka do prokletstva. Naomi Klein potencira ta negativna pravila kao:
privatizaciju, javno smanjenje potronje i liberalizaciju plaa (misli se na poveanje
plaa i dividendi vlasnicima firmi i menaderima i smanjenje plaa radnicima). Ovo
se uvijek dogaa bez pristanka naroda, i uvijek se koristi doktrina oka kao oblik ok
terapije preko koje se dolazi do liberalizacije. Uinak tih promjena dovodi do rasta
nezaposlenosti, bogaenja elite i opeg osiromaenja stanovnitva.
ok terapija se uvodi uvijek poslije nekog oka koji moe biti izazvan ratom,
poplavama, zemljotresima, uraganima i slino.
Za uvoenje ok terapije kao poetak navodi se ile i tortura PINOCHETOVA
reima u toj dravi.
Podsjetimo se i najnovijih zbivanja u svijetu kao podloge za ok terapiju:
Irak, Egipat, Libija, biva SFRJ, BiH, Sirija.
Posebni zagovornici doktrine oka su Svjetska banka i Meunarodni
monetarni fond, uz nastojanje da uspostave model slobodnog trita u nekoj zemlji,
pri emu im je krajnji cilj razoriti postojeu ekonomiju i poveati nezaposlenost,
smanjiti proizvodnju, sprovesti privatizaciju i osiromaiti stanovnitvo.
1.
2.
3.
4.

Zato su im ti ciljevi vani? Ti im ciljevi trebaju:

da bi dobili razjedinjene i siromane drave,
da bi se bogati jo vie bogatili,
da bi imali jeftinu radnu snagu,
da bi dobili trite za izvoz svojih proizvoda.
Ovo su nehumani, moralno neopravdani i dugorono neodrivi ciljevi.

Izuzetno teku optubu na raun Svjetske banke i Meunarodnog monetarnog

fonda iznosi autor John Perkins u autobiografskoj knjizi Ispovijest ubice ekonomije.
Perkins potvruje stavove prof. Stiglitza i tajne planove o ekonomskom ubistvu
ekonomije jedne drave. Postoje brojne ubice ekonomije, visoko plaeni profesionalci
koji obmanjuju drave irom svijeta i sprovode ekonomsko ubistvo malih, siromanih i
nerazvijenih drava. Autor je sam bio ekonomski ubica nekih drava i iznosi svoje lino
iskustvo, jer mu savjest nije dozvoljavala da dalje uti o tim tajnim planovima kako se
sprovodi ekonomsko ubistvo jedne drave. Nain ubistva je vrlo jednostavan. Siromana

87

drava se navodi da uzme kredite od Svjetske banke i Meunarodnog monetarnog fonda,

a kako ih ne mogu otplaivati potpadaju pod njihovu kontrolu i za male pare prodaju
dravnu imovinu preduzea, energetiku, telekomunikacije, ume, vode i slino.
Sarajevo, maj 2014.

88

4.

GLOBALIZACIJA I NJEN UTJECAJ NA PRIVREDU

BiH, (april 2013)

Ekonomska globalizacija predstavlja uklanjanje svih barijera za nesmetani

protok roba, usluga, tehnologije i kapitala izmeu drava. Globalizacija uvodi
jedinstveno svjetsko trite i podstie razvoj i konkurenciju. Globalizacija se upjeno
razvija i na polju transporta i komunikacija.
U sutini globalizacija predstavlja:
neogranienu slobodu izvoza i uvoza;
stvaranje svjetskog trita;
ukidanje malih firmi koje po kvalitetu, asortimanu i trokovima ne mogu da
prate velike firme.
Ovakav pogled ukazuje na:
velike prednosti i dobitke za firme iz razvijenih i bogatih drava, jer
nesmetano mogu izvoziti u sve zemlje svijeta;
velike negativnosti za domau proizvodnju jer se ne moe konkurentski
nositi sa razvijenim firmama;
domaa proizvodnja nije zatiena (carinama, kvotama, uvoznim dozvolama
i sl.) i ne moe izdrati inostranu konkurenciju pa se proizvodnja obustavlja,
rastu nezaposlenost i siromatvo.
U malim i nerazvijenim dravama prednosti globalizacije (kvalitetnija roba
i privremeno nie cijene) su znatno manje od negativnosti po osnovu globalizacije
(manja proizvodnja, otputanje radnika, nezaposlenost, poveano siromatvo i slino).
Globalizacija putem Svjetske trgovinske organizacije (WTO) uspostavljena
je za robe, usluge i kapital u kojima se prednost nalazi kod bogatih i razvijenih
drava. Meutim, globalizacija se ne odnosi na proizvode koji se kvalitetnije i
jeftinije proizvode u manje razvijenim dravama. Te robe bi se mogle izvoziti u
razvijene drave, ali to njima ne odgovara i nije dozvoljen slobodan izvoz i uvoz tih
roba. To se odnosi na poljoprivrednu proizvodnju, prehranu, tekstil, odjeu i obuu,
kao i kretanje radne snage.
Prema tome, globalizacija se odnosi samo na ono to odgovara bogatim i
razvijenim, a ono to bi odgovaralo siromanim i nerazvijenim iskljueno je iz
globalizacije.

89

Globalizacija se uklapa u temeljnu politiku koju sprovode Svjetska banka i

Meunarodni monetarni fond. Ovim se ukazuje i vidi kako je globalizacija perfidna
prevara siromanih i nerazvijenih drava.
Globalizacija poveava trgovinski deficit naroito nerazvijenih drava koje
uvoze poljoprivredne proizvode i hranu, a za iste plaaju devize. Takav trgovinski
deficit vodi do siromaenja jedne drave, uvoze se proizvodi koji bi se jednostavno i
efikasno mogli proizvoditi u domaoj industriji i poljoprivredi.
Na primjeru BiH globalizacija ima daleko vei negativan efekat nego to su
pozitivnosti globalizacije. Pozitivnosti globalizacije za BiH je razvijanje trgovinskih
kapaciteta, a naroito novih trnih centara. U njima se nude kvalitetni proizvodi,
dominantno iz uvoza. Meutim, zastupljenost proizvoda iz domae proizvodnje je
minimalna, to ugroava domae proizvoae. Svako novo radno mjesto u trnom
centru u pravilu ukida 3-4 radna mjesta kod domaih proizvoaa.
Neophodno je nai kompromis izmeu stranih trnih centara i obima
zastupljenosti proizvoda iz domae proizvodnje. Potrebno je zakonski obavezati
trne centre da cca 40% proizvoda mora biti zastupljeno od domaih proizvoaa. U
tom kontekstu, trni centri moraju se povezati sa domaim proizvoaima i ulagati u
njihovu proizvodnju. Neophodno je da domai proizvoai moraju potivati kvalitet
proizvodnih roba i visinu cijene, kako bi se uklopili u meunarodnu i trinu podjelu
rada.
Jasno je da se otra i energina politika zastupljenosti u trnim centrima mora
sprovesti kod proizvoda koji se mogu proizvoditi u BiH (poljoprivreda, prehrana,
tekstil, obua, namjetaj, odjea i slino). Kod sloenih proizvoda, BiH proizvoai
se mogu ukljuiti kao kooperanti i proizvoai dijelova za sloenije proizvode. Prije
rata, na tom principu privreda BiH je imala ukupno vei izvoz od uvoza (primjeri iz
UNIS-a, ipada, UPI-ja, Famosa, Energoinvesta, Alhosa itd.).
Sarajevo, april, 2013.

90

5.

UVOENJE PDV-a I UKIDANJE CARINA U BiH

Ako je globalizacija perfidna prevara siromanih i nerazvijenih drava, onda

su uvoenje PDV-a i ukidanje carina i poreza na promet perfidna prevara druga.
Globalizacija je usko povezana sa ukidanjem carina. Carina je porez na
uvoznu robu. Visina carine se kree od 0% i nema gornjeg ogranienja. Najee su
se koristile stope od 5% do 30%.
Carine su bile izuzetno vane u ekonomiji jedne drave sa dva aspekta.
Prvo, cijene uvoznih roba su poveane za visinu carine i time se stvarao
prostor za razvoj domae proizvodnje, zaposlenost i bolji ivotni standard. Domai
proizvoai su mogli svoje cijene dizati do visine cijene uvozne robe uveane
za carinu, pri emu su morali voditi rauna o kvalitetu i konkurentnosti vlastitih
proizvoda.
Drugo, carine su punile budet jedne drave cca 60% do 80%. Prema tome,
budet jedne drave punile su strane firme pri uvozu tih roba.
Pred kreatore globalizacije postavilo se pitanje: Kako ukinuti carine i kako
punjenje budeta prevaliti sa bogatih i stranih kompanija na graane drave koja
je uvozila robe?
Rjeenje je naeno uvoenjem PDV-a i, time, ukidanje carina. Sada je
punjenje budeta u 100% iznosu prevaljeno na domae stanovnitvo, a ukinuti
su carinski trokovi koji su padali na uvoznu robu. Vano je istaknuti da ukidanjem
carina strana (uvozna) roba nije pojeftinila za iznos ukinute carine, nego su za taj
iznos strane kompanije poveale svoje prodajne cijene.
Uvoenjem PDV-a postignuta je perfidna prevara ne teret domaih
proizvoaa smanjenjem proizvodnje, otputanjem radnika, poveanjem
nezaposlenosti i poveanjem siromatva.
Do uvoenja PDV-a u BiH je egzistirao porez na promet. U Federaciji BiH
porez na promet je bio praviniji i bolji sistem za vei broj stanovnika, naroito za
srednji sloj i siromano stanovnitvo.

91

Porez na promet je imao tri stope:

0% za lijekove, mlijeko, mlijene proizvode, ulje, kruh, ortopedska pomagala
i slino;
10% za najvei broj proizvoda, cca 90% proizvoda, a to su bili svi proizvodi
koji nisu imali stopu poreza na promet od 0% ili 20% (prehrambeni proizvodi,
bijela tehnika, tekstil, odjea, obua, namjetaj, videotehnika, itd);
20% za visokotarifne robe (alkohol, cigarete, benzin, druga goriva, kafa i
sokovi).
Uvoenje PDV-a (poreza na dodanu vrijednost) dovelo je do ukidanja
poreza na promet. Ta promjena dovela je do poskupljenja skoro svih roba, a trebala
je dovesti do snienja cijena visokotarifnih roba, to se nije ostvarilo.
Kroz PDV uvedena je jedinstvena poreska stopa od 17% na sve proizvode
i robe, to je dovelo do toga da su robe koje su do tada imale poresku stopu od
0% poskupile za 17% (lijekovi, mlijeko, mlijeni proizvodi, kruh, ulje, ortopedska
pomagala i sl.). To je bio najvei udar na siromano stanovnitvo, bolesne i penzionere
jer su oni punili budet drave i entiteta umjesto bogatih stranih kompanija koje su
izvozile robu u BiH. Takoe, i sve robe (cca 90% svih roba) poskupile su za 7%
(umjesto poreza od 10% uveden je PDV od 17%). Meutim, svi proizvodi koji su
imali stopu od 20% (visokotarifne robe) pojeftinile su za 3% (snienje poreske stope
sa 20% na PDV od 17%).
Nova poreska stopa od 17% pogodovala je bogatijim, a najvie tete je
nanijela siromanim slojevima stanovnitva, jer su im svi proizvodi poskupili.
Ovakva politika uvoenja PDV-a odgovarala je meunarodnim financijskim
institucijama, jer je radi globalizacije (ukidanja carina) punjenje budeta sa bogatih
stranih firmi i uvoznika prevalila na siromano domae stanovnitvo, naroito na
penzionere, nezaposlene, siromane i slino.
Razlog za ovakvu politiku je bila injenica da su meunarodne institucije
znale da moraju nai rjeenje kako financirati budete ako se ukinu carine i porez
na promet. Sve je to ostvareno kroz uvoenje PDV-a i time su kompenzirani gubici
budeta.
Neophodno je posebno ukazati na negativne posljedice uvoenja samo
jedne stope PDV-a od 17% i ukidanje dosadanjih tri stope (0%, 10% i 20%).
Naroito velika polemika u to vrijeme bila je vezana za ukidanje nulte stope poreza.
Zagovornici ukidanja ove stope navodili su razloge kao to su neosposobljenost
poreskih organa da prate razliite stope i pojavu organiziranog kriminala.

92

Ovi argumenti su bili potpuno netoni jer su nai poreski organi bili
osposobljeni da prate promet roba po raznim stopama. to se tie organiziranog
kriminala, on se realizira neovisno o broju poreskih stopa.
Pravi razlog uvoenja samo jedne stope i ukidanje nulte stope poreza je
saznanje meunarodnih institucija da e doi do poveanja siromatva u BiH i velike
nezaposlenosti, to e smanjiti kupovnu mo domaeg stanovnitva te e ugroziti
punjenje budeta. Da bi se budeti punili neophodno je osigurati da i najsiromanije
stanovnitvo puni budet i time se skriveno opravdalo ukidanje nulte stope poreza,
tako da se punjenje budeta vri najvie kroz kupovinu mlijeka, ulja, kruha, lijekova,
ortopedskih pomagala i slino.
Sve europske drave (sem Danske) imaju vie stopa PDV-a, pri emu su
niske stope PDV-a zadrali kod osnovnih ivotnih artikala. I bogata Njemaka,
vedska, Francuska i druge zemlje imaju nultu stopu poreza za neke proizvode, kao
i sniene poreske stope za osnovne prehrambene artikle.
PDV je tako dobar sistem da ga Amerika nikada nije uvela i jo dre
klasini sistem poreza na promet.
Sve drave ukljuene u Europsku uniju uvele su PDV, pri emu imaju niske
stope za prehranu i neke druge vane proizvode, ali to nisu dozvolili u BiH jer su
znali da stanovnitvo mora kupovati prehrambene proizvode i time e najvie puniti
budete putem PDV-a.
Uvoenje PDV-a u razvijene drave, sa njihovog aspekta, ima puno
opravdanja jer:
pojeftinjuju izvoz svojih roba jer uvoznici ukidaju carine, i
punjenje budeta u razvijenim dravama ekonomski je mogue jer domae
stanovnitvo ima visoke plae i dosta dobru zaposlenost koja to omoguava.
Sarajevo, juni 2010.

93

6. PRIVATIZACIJA PLJAKA U BiH, (mart 2007)

Poznati nobelovac i prof. dr. JOSEPH STIGLITZ je u svom lanku etiri
koraka do progletstva naveo da je nejasna i zbunjujua privatizacija prvi korak koji
vodi jednu dravu u prokletstvo. Privatizacija vodi ekonomskom unitenju drave,
smanjenju zaposlenosti, masovnim otkazima i velikim socijalnim nezadovoljstvom
radnika.
Cilj privatizacije nisu bili obnavljanje i poveanje proizvodnje i novo
zapoljavanje nego unitenje domae privrede. Zato? Zato to trebaju stvoriti
prostor za izvoz proizvoda iz svojih bogatih i razvijenih drava.
A sad da malo raskrinkamo privatizaciju na primjeru BiH. Prije rata, privredne
organizacije su bile drutveno vlasnitvo koje su date na upravljanje radnicima koji u
njima rade. Putem radnikih savjeta, kao najvieg upravnog organa, upravljali su tom
organizacijom. Radniki savjet je postavljao glavnog i sve ostale direktore, donosio
je plan poslovanja, usvajao izvjetaje o poslovanju, donosio odluke o investicijama,
itd. Ako hipotetski postavimo da je jedna organizacija imala 500 zaposlenih, ona
je bila u statusu drutvenog vlasnitva, odnosno data je kao drutveno vlasnitvo
onim 500 zaposlenim na upravljanje. Na takav nain ta organizacija (firma) bila je
indirektno privatno vlasnitvo 500 zaposlenih radnika. Prema tome, ve smo privatno
vlasnitvo u formi drutva (od 500 uposlenih) kao drutveno vlasnitvo. Sigurno je
da bi privatizacija bila mnogo uspjenija da je drutveno vlasnitvo tretirano kao
privatno vlasnitvo i da su radnici preuzeli organizaciju u svoje vlasnitvo. Slino
se postupilo u pretvorbi stanarskih prava na privatno vlasnitvo. Tada su drutveni
stanovi tretirani kao privatno vlasnitvo onih koji su imali stanarsko pravo.
U proces privatizacije ukljueni su certifikati, koji su za vlasnika bili bez
vrijednosti: prodavani su za 1% 2% od nominalne vrijednosti. Bez vrijednosti su
bili i za firme koje su privatizirane: certifikate nisu mogli unijeti u imovinu firme jer,
u sutini, certifikati nisu imali nikakvu realnu podlogu.
Meutim, za pekulante su certifikati imali vrlo visoku i realnu vrijednost.
Oni su po nominalnim vrijednostima certifikata kupovali firme.
Primjer: Prvobitni vlasnik certifikata (stara tednja, boraka naknada i
sl.) u vrijednosti od 100.000 KM iste je prodavao za 1% do 2% tj. za 1.000-2.000
KM. Novi kupac certifikata pri kupovini firme je plaao vrijednost firme, gdje su
mu se priznavali certifikati kao 100.000 KM (nominalna vrijednost). Na taj nain
privatizacija je izvrena na principima prevare. Novi vlasnik firme nije ulagao u

94

proizvodnju nego je nastojao da izvue svoje ulaganje, to je ostvarivao prodajom

jednog automobila, poslovnog prostora, zemljita i slino.
Efekti tadanje privatizacije su danas vidljivi i veina radnika ih osjea na
svojoj koi nezaposlenost, nepovezani radni sta, siromatvo, gaenje firmi i slino.
Krajem 2000. godine poela je privatizacija firmi u BiH. U FBiH pokrenuta
je privatizacija za 1.029 firmi. Meunarodna zajednica je od domaih institucija
preuzela 86 poduzea (vea i znaajnija poduzea) i nastavila privatizaciju uz strunu
i tehniku pomo stranih lica. Ova privatizacija se obavljala putem meunarodnih
tendera.
Do 2000. godine ni jedna banka u BiH nije privatizirana. Tek naknadno e
doi do potpune privatizacije svih banaka i dolaska u BiH banaka iz inostranstva,
naroito Austrije, Njemake i Italije.
Privatizacija u BiH je u zavrnoj fazi, a posljedice takve privatizacije su
danas vidljive svima. Oni koji su vidjeli negativne tendencije na poetku privatizacije
i ukazali na njih bili su udaljeni sa odgovornih funkcija.
Ipak, WB i MMF uspijevaju sprovesti privatizaciju u BiH putem svojih
poltrona. Posljedica takve privatizacije je ve svima vidljiva i jasna. Proizvodnja je
pala, radnici su ostali bez posla, nemaju plae, sve su vie i siromani i gladni.
Jo formalno nije zavrena privatizacija elektroprivrede, telekoma, uma,
vode, energije i sl. Kaem da nije formalno zavrena privatizacija ovih velikih
dravnih sistema, ali sutinski je ve obavljena. Kako? Mi smo se kod MMF-a toliko
zaduili da oni ekaju samo pogodan trenutak da zaustave nae daljnje kreditiranje i
punjenje budeta i uslove nam kome emo i po kojoj cijeni prodati pojedine dravne
resurse da bi vratili dugove ili da bi nas i dalje kreditirali.
Sarajevo, mart 2007.

95

7.

NEZAPOSLENOST U BiH, (januar 2015)

Podaci o nezaposlenosti u BiH su vrlo nejasno i nepouzdano podruje. Stalno

se susreemo sa raznim podacima o stopi nezaposlenih u BiH, te se stope koriste od
interesa organizacije koja ih iznosi i koja im je prihvatljivija.
U principu, meunarodne financijske i druge organizacije, kao i njihovi
domai sateliti (preteno Centralna banka BiH), koriste nie stope nezaposlenosti u
BiH kako bi prikazali da su njihov rad i ulaganje u BiH opravdani. Nasuprot tome,
kritiari privrednog stanja u BiH ukazuju na vie stope nezaposlenosti kako bi ukazali
da se privredni oporavak BiH sporo ili nikako ne ostvaruje. Porazna je injenica da
se ciframa (koje nisu pouzdane) na tom planu nastoji dokazati obim nezaposlenosti.
a)

Stopa nezaposlenosti po ILO definiciji (meunarodna organizacija) iznosi

27,5%. Po ovoj definiciji nezaposlene osobe moraju ispunjavati tri kriterija:
1. da su bez posla,
2. da su u mogunosti poeti raditi u naredne dvije nedjelje,
3. da su aktivno traili zaposlenje u posljednje etiri nedjelje.

Da bi osoba bila tretirana kao nezaposlena mora ispunjavati sva tri kriterija.
Ovdje je vrlo sporan trei kriterij, s obzirom da mnogi nezaposleni ne trae posao
jer su obeshrabreni. Traili su posao, ali ga vie i ne trae jer su izgubili svaku nadu
da e se zaposliti. Obeshrabreni radnici su osobe koje ele posao, raspoloivi su za
rad, ali ne rade i ne trae posao jer misle da ga ne mogu nai, i po definiciji ILO ne
ulaze u kategoriju nezaposlenih. Oito je da je ova definicija pravljena za razvijene
i normalne drave, ali da se ne moe prihvatiti za BiH jer je veina nezaposlenih
obeshrabrena u traenju posla i time gube status nezaposlenih.
b)
c)

Stopa nezaposlenosti prema podacima statistikih agencija u BiH kree se oko

44%.
Procjena nezaposlenosti prema autoru ovog teksta iznosi 67,6%; procenat
je izraunat na temelju zvaninih statistikih podataka, a obrazlaem ih na
sljedei nain:
Struktura u %

1. Ukupan broj stanovnika u BiH

2. Radno sposobno stanovnitvo BiH
3. Radno nesposobno stanovnitvo BiH

96

3,831.000
2,107.050
1,723.950

100%
55%
45%

Radno sposobno stanovnitvo u BiH je svo stanovnitvo izmeu 15 i 65 godina

starosti i koje ne spada u kategoriju radno nesposobnog stanovnitva. Procjenjuje se
da je od ukupnog stanovnitva u BiH 55% radno sposobno ili 2,107.050 stanovnika.
Radno nesposobno stanovnitvo u BiH iznosi cca 45% ili 1,723.950
stanovnika. U radno nesposobno stanovnitvo spadaju:
sve osobe do 15 godina starosti,
sve osobe iznad 65 godina starosti,
svi srednjokolci i redovni studenti,
svi penzioneri i invalidi,
ostali zdravstveno nesposobni za rad i slino.
Broj nezaposlenih u BiH se izraunava na sljedei nain:
1. Ukupno radno sposobno stanovnitvo..................2,107.050
2. Broj zaposlenih (statistika BiH)...............................683.000
3. Broj nezaposlenih (statistika BiH)...........................555.000
4. Nezaposleni koji su obeshrabreni............................869.050
5. Ukupno nezaposlenih (3+4)..................................1,424.050
Prema prethodnoj tabeli ukupan broj nezaposlenih (redni broj 3+4) iznosi
1,424.050 stanovnika, ili 67,6% u odnosu na ukupno radno sposobno stanovnitvo.
Ustvari, procenat od 67,6% od ukupnog radno sposobnog stanovnitva nije
radno aktivno. Za BiH je ovaj podatak najvaniji i pokazuje pravo stanje zaposlenosti,
odnosno nezaposlenosti. Izuzetno je bitno da od ukupno radno sposobnog stanovnitva
2,107.050 osoba nije 67,6% ili 1,424.050 je radno neaktivno.
U materijalu Direkcije za ekonomsko planiranje BiH pod nazivom
Nacionalni program ekonomskih reformi za 2015. godinu navodi se podatak (strana
71) iz Agencije za statistiku BiH da je radno sposobno stanovnitvo u BiH 2,565.000,
to je vie za 457.950 od podatka koji navodi autor ovog teksta. U tom sluaju,
Agencija za statistiku BiH daje jo poraznije rezultate, ali se oni u tekstu prikrivaju
i ne komentiraju.
Meutim, u navedenom materijalu Direkcije navode se prijedlozi za jaanje
ponude i potranje radne snage:
1. Usklaivanje obrazovnog sistema sa potrebama trita, napraviti
i uskladiti upisnu politiku u srednjem i visokom obrazovanju sa
potrebama trita rada;
2. Budue trite rada preferira fleksibilni sistem obrazovanja, kvalitet
nastave treba biti usklaen sa potrebama poslodavaca;

97

3. Treba unaprijediti aktivne mjere zapoljavanja kao instrument

za reguliranje trita rada, neposredno usmjerene ka smanjenju
zaposlenosti;
4. Uspostaviti sistem za pruanje informacija o tritu rada i slino.
Predloene mjere su potpuno neprimjerene i nestrune. Ni jedna mjera ne
ide u pravcu smanjenja broja nezaposlenih.
U radno neaktivne osobe spadaju i dvije interesantne kategorije:
poljoprivrednici i domaice. Jedan dio radno neaktivnog stanovnitva su
poljoprivrednici i oni su ipak radno aktivni. Meutim, poznavajui stanje u
poljoprivredi i velikom uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, jasno je da
je taj sektor dosta smanjen i da je veliki broj poljoprivrednika ipak radno neaktivan.
Drugu grupu ine domaice koje nee i ne ele raditi.
Iz svega navedenog imamo tri pristupa nezaposlenosti, odnosno radno
neaktivnom stanovnitvu, i to:
1. prema ILO definiciji
27,5%
2. prema statistikim podacima
44,0%
3. prema autoru ovog teksta

67,6%
U sutini i sa aspekta voenja ekonomske politike u BiH, najznaajniji
podatak je autorov navod da od ukupnog radno sposobnog stanovnitva njih 67,6%
nije radno aktivno. Oni ne rade, ne proizvode, nemaju dohodak, nemaju prihode
i djeluju na poveanje siromatva kako individualnog tako i siromatva drave
BiH. U principu, sa aspekta makroekonomije, za BiH nije bitan formalan status
(nezaposlen, nije prijavljen na evidenciju nezaposlenih, obeshrabrenih za traenje
posla i dr.), bitno je da je veliki broj osoba u BiH radno neaktivan i ne stvara BDP
BiH, nego uestvuje samo u troenju.
Posebno zabrinjavajui pokazatelj je pregled i struktura zaposlenih po
oblastima sektorima zaposlenja. Vrlo mali broj zaposlenih je u oblasti proizvodnje,
koja bi morala biti temelj za razvoj svake drave. Vrlo veliki broj zaposlenih nalazi
se u sektorima koji nisu usmjereni na stvaranje nove vrijednosti nego su usmjerene
na potronju i budetsko financiranje. To su zaposleni u dravnoj i javnoj upravi,
policiji, vojsci, pravosuu i drugim neproizvodnim funkcijama. Takoe, nepotrebno
visoki broj zaposlenih je u bankarskom sektoru, robnom prometu (maloprodaja i
veleprodaja) itd.
Mnogi opravdavaju visoku stopu nezaposlenosti vrlo velikim radom
nacrno, odnosno brojem neprijavljenih radnika. Pojedini teoretiari navode i do
300.000 radnika da rade neprijavljeno nacrno. Ne mogu se sloiti sa ovolikim
brojem radnika koji rade nacrno. Ako znamo da u BiH imamo stotinjak opina,

98

proizlazi da u svakoj opini u BiH radi prosjeno po 3.000 radnika nacrno. Gdje su ti
toliki radnici koji rade nacrno? U svakoj bi opini ujutro na posao (ali nacrno) trebala
ii kolona od 3.000 radnika. Jasno je da ima rada nacrno i to obino u kafiima,
ugostiteljskim objektima, graevinarstvu, trgovinskim radnjama i slino, ali se to u
jednoj opini moe kretati od nekoliko desetina do par stotina radnika, to je znatno
manje od 300.000 radnika.
Zapoljavanje stanovnitva je jedini i pravi generator razvoja svakog
drutva, pa i BiH. Samo zaposleni radnik, koji radi u dobroj firmi i prima platu, izvor
je za punjenje budeta, financiranje zdravstva, penzionera, kolstva, ali i smanjenje
siromatva.
Sarajevo, januar 2015.

NAPOMENA: Stanje zaposlenosti u BiH je najtei problem u gospodarstvu BiH.

Ta problematika sa prijedlozima rjeavanja problema razmatrana je na tematskim
struno-naunim konferencijama:
1. Nezaposlenost i poboljanje performansi trita rada BiH,
2. Poreska reforma u funkciji podsticanja privrednog razvoja i novog zapoljavanja.
Komentar vezan za obje konferencije moete nai u posebnom poglavlju, a posebno
ukazujemo na Teze na posticanje zapoljavanja u Federaciji BiH koje, takoer,
moete nai u ovom materijalu u posebnom poglavlju.

99

8.

NOVI OBLIK EKONOMSKOG KOLONIJALIZMA U BiH,

(novembar 2014)

Osnovni pojam kolonijalizma vezan je uz vladavinu jedne drave nad

drugom dravom, teritorijom i narodom. To je zahtijevalo da drava u svojoj koloniji
mora drati svoju vojsku, policiju i upravu, to je dosta kompliciran i sloen proces.
Meutim, novi oblik kolonijalizma u ekonomskom smislu podrazumijeva
mo jedne drave, ili grupe razvijenih drava, da ekonomski ini potinjenom drugu
dravu i iz nje na razne naine izvlai profit, sirovine, strunu radnu snagu i kapital.
Za uspostavljanje novog oblika kolonijalizma u jednoj dravi neophodno
je imati politiku nestabilnost. Po sistemu zavadi pa vladaj lako sprovode svoje
politike i ekonomske stavove. Na primjeru BiH dovoljno je imati pod kontrolom:
a) bankarski sistem, i
b) maloprodaju (naroito trgovinske lance i robne kue).
Putem ove dvije ekonomske grupacije u cijelosti se moe kontrolirati razvoj
ekonomije u jednoj dravi.
Kroz bankarski sistem uzima se tednja graana, a plasman kredita se vri sa
vrlo visokim kamatnim stopama koje su 2 do 3 puta vie nego u matinim zemljama
strane banke. Na taj nain izvlai se profit iz jedne drave, a kroz kreditno financiranje
usmjerava se razvoj u toj dravi. Takvoj politici bi se mogla suprotstaviti Centralna
banka BiH. Meutim, Centralna banka nema ni jednu funkciju normalne Centralne
banke. Ona radi po principu valutnog odbora tj. pojednostavljeno reeno radi kao
mjenjanica. Kao obine dvije sluavke rade Agencije za bankarstvo entiteta i ne
mijeaju se u svoja prava i nadlenosti. Kod sviju vlada princip ne talasaj i svima
je dobro sem nezaposlenim u BiH, proizvodnji, penzionerima itd.
Maloprodaja je u funkciji novog kolonijalizma jer prodaju proizvode
preteno stranih kompanija, ime se ugroava egzistencija domaih proizvoaa
i brojni radnici ostaju bez posla. Fino je imati dobru robnu kuu, trni centar i
kvalitetnu ponudu, ali je pitanje ta i gdje e raditi domai proizvoai i njihovi
radnici. Put novom kolonijalizmu je u cijelosti ostvaren u oblasti ekonomije u BiH.
Na primjeru BiH, uloga Svjetske banke (WB) i Meunarodnog monetarnog
fonda (MMF) nije usmjerena na privredni oporavak i ekonomsku stabilizaciju BiH.
U svojim istupima WB i MMF istiu da pomau BiH u obnovi, a dokaz da li to rade i
kako rade je stanje u privredi BiH, kojeg karakteriu: niska zaposlenost, spora obnova

100

privrede, visoka nezaposlenost, sve vee siromatvo, socijalno nezadovoljstvo,

ogroman trgovinski deficit i nemogunost punjenja budeta na svim nivoima.
Svjetska banka i Meunarodni monetarni fond u BiH rade u skladu sa
predvianjem nobelovca prof. dr. Josepha Stiglitza i BiH vode u prokletstvo kroz
etiri koraka etape. Na taj nain ostvaruje se novi oblik kolonijalizma u BiH.
Prvi korak je sprovoenje privatizacije po nejasnim principima i modelima sa
ciljem (koji je ve ostvaren) unoenja haosa u proizvodnju, nezaposlenost, neisplatu
plaa i nezadovoljstvo radnika.
Drugi korak je liberalizacija sa posebnim naglaskom na preuzimanje u
strano vlasnitvo za male pare svih komercijalnih banaka u BiH. I ovaj korak je ve
zavren u BiH.
Trei korak je trino odreivanje cijena, naroito hrane, energenata, vode
i ostalih usluga, to se ne odnosi na poveanje plaa, penzija i invalidnina. Tako se
u BiH rui standard stanovnika i stvara socijalno nezadovoljstvo. I ovaj korak je
realiziran u BiH.
etvrti korak je konani zahtjev MMF-a da se proda preostali dravni kapital
(energetika, telekomunikacije, voda, ume i sl.) za male pare kako bi se otplaivali
krediti dobijeni od MMF-a i WB-a, jer su potroeni kao budetski trokovi. Krediti
nisu plasirani u privredne objekte koji bi sami iz svog poslovanja vraali kredite. Sve
e kredite vraati ukupno stanovnitvo BiH. Ovaj korak je sada u procesu realizacije.
U realizaciji ovih programa, WB i MMF pronau domae eksperte i druge
sluge koje zagovaraju i opravdavaju takvu politiku. Vlade entiteta i BiH nemaju ni
snage ni znanja da se suprotstave ovim politikama WB-a i MMF-a.
Svjetska banka uporno, sama ili preko svojih sluga, povremeno (barem
jednom godinje) javno iznosi stavove o privrednom razvoju i napretku ekonomije
u BiH. Iznose se neki pokazatelji o rastu GDP-a, rastu proizvodnje, rastu plae i sl.
Meutim, stvarno stanje u privredi je iz dana u dan sve tee i loije, nezaposlenost je
ogromna, siromatvo sve vee i eskalira socijalno nezadovoljstvo.
Svjetska banka i druge meunarodne financijske institucije nakon rata i
Dejtonskog sporazuma pristupile su obnovi privrede BiH, kao i ostale infrastrukture.
Nekoliko strategija u BiH pokazale su sve zablude, promaaje i pogreno utvrene
probleme, pri emu su postavljeni ciljevi bili primamljivi, ali se nijedan cilj nije
ostvario u fazi realizacije te strategije. Onda bi se prelazilo na izradu nove strategije
i novog zamajavanja.

101

To je javni istup Svjetske banke i Meunarodnog monetarnog fonda, a u

sutini oni sprovode svoj tajni plan da unite privredu BiH, u emu postiu zapaene
rezultate. Svaki graanin BiH moe se osobno uvjeriti i potvrditi moje tvrdnje o
ekonomskoj situaciji u BiH (nezaposlenost, siromatvo, otputanje iz privatiziranih
firmi, besperspektivnost i sl.). Jedino se sa mnom nee sloiti, a oekujem i njihove
otre napade i kritike, sluge Svjetske banke i Meunarodnog monetarnog fonda u
BiH, naroito Centralne banke, Agencije za bankarstvo (Federacije i Republike
Srpske) kao i niz nevladinih organizacija koje financira Svjetska banka. Tim slugama
nikad nije bilo bolje i uinit e sve kako bi ouvali svoju sadanju poziciju, dobra
radna mjesta i vrlo visoke plae. Jedino u BiH sa ekonomskim stanjem mogu biti
nezadovoljni nezaposleni, penzioneri, invalidi, zaposleni u zdravstvu, zaposleni u
kolstvu, odnosno 90% stanovnika BiH.
ta je to ekonomski kolonijalizam i ko ga zagovara najbolje emo objasniti
na izvozu balvana iz BiH i uvozu skupog namjetaja. Preduslov je bila privatizacija
pedesetak fabrika namjetaja u BiH i njihovo unitenje. Time je stvoren prostor za
uvoz namjetaja, a domai proizvoai ostaju bez posla i radnici odlaze na ulicu.
Za primjer nam mogu posluiti izvodi iz lanka Cvijee za smee i balvan
politika Svjetske banke autora Eldara Dizdarevia, objavljenog u asopisu Dani 02.
maja 2014.godine. Citiram:
Prijedlog su podrale obje entitetske vlade, Vlada FBiH i Vlada RS-a, kao
i Vijee ministara BiH. Taj prijedlog bio je zabrana izvoza balvana, odnosno sirovih
trupaca drveta, zbog ega su se ve tada nemilosrdno krile bh. ume. Privrednici
iz oba entiteta su s pravom isticali da je pametnije zabraniti izvoz balvana i razvijati
domau drvnu industriju, da zabranu balvana imaju sve neoliberalne ekonomije
na svijetu, ukljuujui i SAD, da od izvoza balvana apsolutno niko u BiH nema
nikakve koristi osim par vercera i kriminalaca i tako dalje. Obje entitetske vlade
dale su ekspresno saglasnost za ovaj prijedlog reforme, a sam predsjedavajui Vijea
ministara je izjavio kako on lino taj prijedlog smatra veoma dobrim i pametnim te
kako e se svim srcem zalagati za njega.
U OHR-u tih dana nisu mogli prikriti oduevljenje. Postoji jedna stvar oko
koje su se entitetski privrednici i entitetske vlade odmah usaglasili. U medijima se
pojavila informacija da se Svjetska banka estoko usprotivila prijedlogu zabrane
izvoza balvana iz BiH. Predstavnici ove institucije uinili su sve to su mogli,
stavljajui ak svojevrstan veto na tu zabranu, tako da na kraju jedna inae dobra i
pametna mjera nije usvojena zbog predstavnika Svjetske banke, a ne zbog nemara
nadlenih kod nas. Zbog toga danas treba biti i poten i precizan pa rei da BiH
ima milion kvadratnih metara zelenih povrina manje nego 2002. prvenstveno zbog
Svjetske banke (radi sjee ume).

102

A zato je to bilo vano Svjetskoj banci? Pa jednostavno, koliko to god nama

udno zvualo, Svjetska banka (i MMF) su instrumenti i poluge u rukama bogatih
kojima nastoje odrati dananje stanje neokolonijalizma. Svjetskoj banci je vanije
da se balvani (i sirovine) jeftino izvoze iz BiH, a da se potom ti isti, sada obraeni,
balvani u formi namjetaja vraaju po visokim cijenama u nau zemlju. Ali, to je ve
druga pria, o kojoj je najbolje kratko citirati reenicu da bi se britanski ekonomista
John Maynard Keynes danas okretao u grobu kada bi mogao vidjeti u ta su se
pretvorila njegova eda Svjetska banka i MMF.
Sarajevo, novembar 2014.

103

9. KRETANJE DOMAE PROIZVODNJE, (april 2014)

Domaa proizvodnja je znatno nia nego ona prije rata, odnosno 1991.
godine. Dolo je do raspada privrednog sistema kao posljedice:
ratnih dogaanja
privatizacije
Nivo proizvodnje prije rata, u 1991. godini, ostvarivao se sa 920.000
zaposlenih radnika, dok je poslije rata, 1996. godine, radilo oko 500.000 radnika,
od ega je manji broj bio u proizvodnji. Dominantan broj zaposlenih bio je u
vanprivredi, naroito organima uprave, zdravstvu, prosvjeti, vojsci, policiji, trgovini,
ugostiteljstvu, bankarstvu i slino.
Ratna dogaanja su prekinula proizvodne procese i procjenjuje se da je
u 1996. godini, poslije rata, proizvodnja iznosila svega 25% od obima predratne
proizvodnje.
Nakon rata u BiH su evidentne visoke stope rasta domae proizvodnje, to je
matematika posljedica, jer je osnovica proizvodnje bila niska u prethodnoj godini.
Tako, naprimjer, imamo rast industrijske proizvodnje po godinama:
u 1997. u odnosu na 1996.
za 36 %
u 1998. u odnosu na 1997.
za 23,8%
u 1999. u odnosu na 1998.
za 10,6%
u 2000. u odnosu na 1999.
za 8,8%
Uoava se naglo usporavanje rasta industrijske proizvodnje. Razlog
usporavanja nastaje kao posljedica poveanja obima industrijske proizvodnje u
prethodnoj godini, pa je teko zadrati dvocifrene brojke u rastu proizvodnje. Na
usporavanje rasta proizvodnje djeluju, takoe, i opadanje broja zaposlenih u industriji
i neuspjena privatizacija koja obustavlja rad i proizvodnju u mnogim fabrikama.
Iako je neposredno poslije rata zabiljeen visok rast industrijske proizvodnje,
teko je dostii nivo proizvodnje koji je bh. industrija imala prije rata 1991. godine.
U 2000. godini fiziki obim industrijske proizvodnje dostigao je svega
34,9% obima industrijske proizvodnje u BiH prije rata.
Daljnji rast industrijske proizvodnje se naglo usporava radi pogrene
privatizacije i nepokretanja postojeih fabrika, kao ni otvaranja novih proizvodnih
kapaciteta.

104

Radnici iz proizvodnih fabrika u pravilu ostaju bez posla, bez plaa i postaju
sve vie siromani i socijalno nezbrinuti.
Procjenjuje se da nivo proizvodnje sada u BiH iznosi svega 60% od obima
proizvodnje koju smo imali prije rata. Struktura proizvodnje je sigurno promijenjena,
ali ako se nastavi ovim tempom rast proizvodnje ni u narednih 10-15 godina nee
dostii nivo proizvodnje koji smo u BiH imali prije rata.
Brojni proizvodni kapaciteti su prestali sa radom, radnici su dobili otkaze
ili su na ekanju. Nekadanji veliki privredni sistemi su se raspali, a veina njihovih
fabrika prestala je sa radom. Primjeri su: Energoinvest, Unis, ipad, UPI, brojne
fabrike za namjensku (vojnu) proizvodnju, tekstilne fabrike, fabrike za proizvodnju
obue, Famos, Alhos, itd.
Prestale su sa radom, naroito u inostranstvu, nae graevinske firme: Put,
Hidrogradnja, Vranica, Bosna, GP, itd.
Pad domae proizvodnje za posljedicu ima otputanje radnika, nezaposlenost
i siromatvo. Nedostatak domae proizvodnje i domaih proizvoda na tritu se
nadoknauje uvozom, to izaziva ogroman trgovinski deficit.
Ovo stanje i kretanje se u cijelosti uklapa u politiku Svjetske banke i
Meunarodnog monetarnog fonda.

Sa ogromnim uvozom izgubili smo:

brojna radna mjesta,
carinske prihode (jer je carina ukinuta),
nivo ivotnog standarda,
priliv budetskih prihoda.

ta smo dobili poveanim uvozom:

kvalitetniju ponudu roba,
vie maloprodajne cijene,
bolju snabdjevenost,
vee siromatvo,
veu nezaposlenost, i slino.

Korist od pada domae proizvodnje imaju:

proizvoai iz razvijenijih drava
maloprodajni lanci koji su vlasnitvo razvijenijih drava.
U BiH je 1990. godine znatno vei izvoz od uvoza, i jedina je republika
u bivoj Jugoslaviji koja je imala pozitivnu trgovinsku bilansu (suficit). Meutim,

105

u 2014. godini BiH ima ogroman trgovinski manjak (deficit), jer vie uvozi nego
izvozi. Obim uvoza u 2014. znatno je nii nego prije rata. Tekoe uporeivanja
pokazatelja proizlaze iz injenice da je promet sa Slovenijom, Hrvatskom, Srbijom,
Crnom Gorom i Makedonijom tretiran kao unutranji trgovinski promet, a sada je to
meunarodni promet (izvoz, uvoz).
Graani BiH od pada domae proizvodnje i poveanog uvoza imaju koristi,
ali su tete znatno vee i tee.
Sarajevo, april 2014.

106

10. KRETANJE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE I NJENO

UNITENJE, (maj 2014)
Poljoprivrednoj proizvodnji do rata se u BiH pridavala izuzetna panja,
razvijala se organizirano i planski kroz dva sistema: drutveni i privatni sektor.
Drutveni sektor je postigao izuzetno dobre rezultate u poljoprivrednoj
proizvodnji, proizvodnji i prometu prehrane. Tu su se isticali: UPI, Sarajevo;
Agrokomerc, Velika Kladua; Poljoprivredno dobro Mladen Stojanovi, Banja
Luka; Hepok Mostar i drugi.
Privatni sektor u poljoprivrednoj proizvodnji postizao je zapaene rezultate,
to je utjecalo na to da smo imali bogatog seljaka poljoprivrednog proizvoaa.
Meutim, poslije rata sve je naglo srueno. Sve drutvene firme prestale su sa radom,
a individualni proizvoai nisu dobili podrku od drave.
I u sektoru poljoprivredne proizvodnje uraeno je kao i kod druge
domae proizvodnje. Prestalo se proizvoditi i prelo se na uvoz poljoprivrednih
proizvoda. Oito je da su meunarodne institucije postupile po ve oprobanom
ablonu uniti domau proizvodnju i prei na uvoz koji vie nema carina niti
drugih organienja. Nai poljoprivrednici ostaju bez posla, postaju nezaposleni
i vrlo siromani.
Sistem unitenja domae poljoprivredne proizvodnje se sprovodi, pri emu
se potranja za tim robama rjeava kroz uvoz, a prodaja putem tuih trgovinskih
centara.
tete na unitenju domae poljoprivredne proizvodnje su znatno vee
od koristi koju dobijamo od uvoza poljoprivrednih proizvoda. Trgovinskim
deficitom siromaimo dravu jer uvoz obine vode, mesa, luka i slino plaamo
devizama, a na poljoprivredni proizvoa je kod kue i bez posla. ak ni po
ILO definiciji on nije ni nezaposlen, jer se u zadnjih 30 dana nije javljao na biro
za nezaposlene.
Smatra se da osoba nije bez posla ako se u zadnja etiri tjedna nije prijavila
na biro rada i nije traila posao, te se brie sa liste nezaposlenih.

107

Poljoprivredna proizvodnja odmah nakon rata (2-3 godine) ima visoku

stopu rasta radi niske osnovice u prethodnoj godini. U 1998. u odnosu na 1997.
godinu stopa rasta poljoprivredne proizvodnje u FBiH iznosi 11,2%. Meutim,
od te godine poljoprivredna proizvodnja ima stalni pad, iako je osnovica obima
proizvodnje dosta niska. U 1999. biljei se pad poljoprivredne proizvodnje za
3,7%. I u 2000. u odnosu na prethodnu 1999. nastavlja se pad poljoprivredne
proizvodnje za ogromnih 25%. Poljoprivredna proizvodnja se svjesno i namjerno
uruava. Obim proizvodnje pada u svim granama poljoprivrede: ratarstvo,
voarstvo, vinogradarstvo, stoarstvo (govedarstvo, svinjogojstvo, ovarstvo,
peradarstvo i pelarstvo). Takoe, pada proizvodnja penice, jema, kukuruza,
krompira, mlijeka, mesa, duhana, itd.
Razlozi za ovakvo stanje u poljoprivredi proizlazi iz injenice da nadlene
vlade i ministarstva nisu bili u stanju da obezbijede trajne izvore financiranja,
kreditiranja i podsticanja poljoprivredne proizvodnje. Sredstva u budetima nadlenih
organa uprave nisu se mogla niti smjela osigurati. Protiv kreditiranja poljoprivrede
i podsticaja bili su Svjetska banka i Meunarodni monetarni fond. Svoju politiku
zasnivaju na postojeoj politici da ne treba povoljno kreditirati, subvencionirati i
premirati domau poljoprivrednu proizvodnju. Istovremeno, sve drave u susjedstvu
i u Europskoj uniji ulau ogromna sredstva za subvencioniranje i premiranje njihove
poljoprivredne proizvodnje.
Nedostatak poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na tritu BiH moe
se nadoknaditi uvozom. Ovo se u cijelosti uklapa u tajnu politiku Svjetske banke i
Meunarodnog monetarnog fonda o unitenju poljoprivredne proizvodnje u BiH.
Meutim, odgovor na pitanje ta e biti sa naim poljoprivrednim proizvoaima
nije dat. Oni su u sve teoj i bezizlaznijoj situaciji.

U BiH nema adekvatne poljoprivredne politike, a time nedostaju:

adekvatna kreditna politika;
politika niskih kamata;
investicija u poljoprivredu;
subvencije (po vrstama i namjeni);
premije (po granama poljoprivrede);
zatita poljoprivredne proizvodnje;
zakon o obaveznom otkupu trinih vikova;
odluka o garantiranim minimalnim cijenama za otkup trinih vikova;
odluka o visini otkupnih cijena.

Nedostatak poljoprivrednih i prehrambenih artikala na tritu BiH

nadoknauje se ogromnim uvozom raznih roba i proizvoda. Devizna sredstva za uvoz

108

moemo osigurati, a istovremeno ta sredstva neemo da uloimo u poljoprivredu i

prehrambenu industriju. Naroito u sektoru poljoprivrede i prehrane imamo ogroman
trgovinski deficit (vei uvoz od izvoza), pri emu se uvoze razni proizvodi koji se po
kvaliteti i cijeni mogu lako proizvoditi u BiH.
Sarajevo, maj 2014.

NAPOMENA O rjeavanju problema poljoprivredne proizvodnje jo u 2002. godini

date su Teze za novane podsticaje za poljoprivrednu proizvodnju, a koje moete
nai u posebnom poglavlju u ovom materijalu. Obzirom da navedene Teze (a ni neke
druge Teze) nisu prihvaene niti realizirane, stanje u poljoprivredi je sve gore i gore.

109

11. ULOGA CENTRALNE BANKE BiH NA RAZVOJ

PRIVREDE, (januar 2015)
Centralna banka BiH formirana je 1997. godine i ima glavni zadatak da
odrava monetarnu stabilnost u skladu sa currency board aranmanom (1 KM =
0,51129 EUR) kao fiksnom kursu. To znai da izdaje (tampa) domau valutu KM uz
100% pokrie u konvertibilnim deviznim sredstvima (EUR, US dolar, vicarski franak
i druge devize). Prevedeno na jednostavniji jezik to znai da je Centralna banka BiH
slina obinoj mjenjanici. Izdaje (tampa) onoliko KM koliko ima deviza. Pokrie,
odnosno podloga za KM iznosi 100% u devizama koje su deponirane u inostranstvu.
Potpuno pokrie danas nema ni jedna svjetska valuta niti EUR, niti US dolar itd.
Pokrie za neki novac se ranije trailo u zlatu ili drugim realnim vrijednostima.
Meutim, ova politika je davno naputena i smatra se zaostalom i prevazienom; u
principu ima veu tetu za privredu jedne drave nego to ima korist.
Centralna banka BiH je u poetku definirana kao valutni odbor u trajanju od
sedam godina. U meuvremenu, status Centralne banke BiH do danas nije mijenjan.
Centralna banka BiH u svojoj nadlenosti definira i kontrolira provoenje monetarne
politike koja je ve unaprijed limitirana i ograniena. Centralna banka BiH takoe
upravlja deviznim rezervama ostvarenim izdavanjem (tampanjem) domae valute
KM. Ovo je manje-vie struno-tehniki posao.
Prema tome, Centralna banka BiH nema skoro ni jednu znaajnu nadlenost
koju imaju centralne banke svake normalne drave.
Centralna banka BiH je zaduena i odgovorna za izdavanje KM u visini i
obimu koliko BiH ima deviznih sredstava. Za te poslove Centralna banka BiH je
osposobljena i dri obim KM pod kontrolom, to je u sutini tehniki posao. Naa
Centralna banka nema osnovne nadlenosti koje ima svaka centralna banka.

110

Osnovna funkcija centralne banke je:

odravanje monetarne stabilnosti domae ekonomije;
provoenje monetarno-kreditne politike;
reguliranje novanog opticaja;
emisija i tampanje KM;
odravanje stabilnosti KM;
organiziranje, voenje i kontrola platnog prometa;
propisivanje stope obavezne rezerve;
emitiranje vrijedonosnih papira;
kontroliranje bankarskog sistema;
utvrivanje zvanine eskontne stope, i tako dalje.

Centralnu banku BiH treba hitno pretvoriti u pravu Centralnu banku sa svim
nadlenostima i sadanji zadatak mjenjanice proiriti na:
povoljnije kreditiranje pokretanja proizvodnje, zapoljavanja i izvoza;
uspostavljanje zajednike suodgovornosti sa dravnim i entitetskim organima
vlasti na rastu zaposlenosti, domae proizvodnje a naroito poljoprivrednoprehrambene proizvodnje, kao i rastu izvoza.
Centralna banka BiH mora postati prava sredinja monetarna ustanova sa
monopolom emisije (tampanja) KM i izdavanja vrijedonosnih papira, a sve u cilju
ukupnog poboljanja privrede u BiH.
Centralna banka BiH mora biti samostalna struno-nauna institucija bez
utjecaja politike, mora biti kreator ekonomske politike u BiH zajedno sa svim
vladama, ali i snositi odgovornost za ekonomsko stanje u BiH.
U okviru stabilnosti KM, neophodno je napustiti 100% pokrie KM stranim
devizama i pristupiti dodatnom tampanju KM koji bi utjecali na inflaciju do 10%,
ali bi osigurali jeftina kreditna sredstva za privredu (zapoljavanje, pokretanje
proizvodnje i izvoz).
Inflacija treba biti kontrolirana i u funkciji podupiranja ekonomskog razvoja
BiH. Odgovornost za visinu inflacije i plasmane kredita treba preuzeti guverner
Centralne banke. tampani novac ne smije ii u krpljenje budeta i svako plasiranje
kredita mimo navedena tri cilja treba tretirati kao krivino djelo. Takoe, vei obim
inflacije treba se smatrati kao neodgovorno ponaanje Centralne banke, odnosno
guvernera. Novo tampane KM mogu se plasirati kroz kredite, ali sa minimalnom
kamatnom stopom (2% - 3%).
Ovi prijedlozi transformacije Centralne banke se moraju realizirati
kad-tad. Privreda BiH mora dobiti podsticaje koje ima privreda svake drave.
Centralna banka BiH mora postati najbitniji faktor u obnovi privrede BiH (uz
vlade entiteta i drave).
Sa ovim prijedlozima nee se sloiti, prije svih Centralna banka i
Meunarodni monetarni fond, jer nisu u skladu sa njihovom politikom. Oni ne ele
jaku i pravu Centralnu banku BiH jer bi ona bila osnovni generator razvoja privrede
BiH. Navedene institucije ele Centralnu banku BiH samo radi forme, pri emu
se Centralna banka ne mijea niti obavlja svoje osnovne poslove. Moda e i neki
predstavnici Centralne banke, a posebno Agencija za bankarstvo (Federacije BiH i
Republike Srpske), biti protiv jer e izgubiti svoj status i poloaj po kojem dobijaju
visoke plae za nikakvu odgovornost.

111

to prije dobijemo pravu Centralnu banku BiH, sa punim i pravim

nadlenostima i odgovornostima, moemo oekivati poetak poboljanja postojeeg
ekonomskog stanja u BiH.
Sarajevo, januar 2015.

112

12. PUNJENJE BUDETA BiH, ENTITETA

I KANTONA, (maj 2009)
Budet je dokument u kojem je naveden spisak svih planiranih prihoda i
rashoda. Budet moe biti: drave, entiteta, kantona, opine ali i firme, institucije,
projekta, linosti, domainstva i tako dalje.
U BiH svi nivoi vlasti imaju svoj budet i on se odnosi na jednu fiskalnu
godinu, a koja se poklapa sa kalendarskom godinom od 01.01. do 31.12. U pravilu
budet mora biti izbalansiran tj. planirani rashodi moraju biti u visini planiranih
prihoda. To pojednostavljeno znai da se moe troiti onoliko koliko ima prihoda.
Meutim, mnoge drave, a naroito BiH, na svim nivoima troe znatno vie nego to
imaju prihoda. Negativna razlika u budetu (deficit) se pokriva uzimanjem kredita.
Na taj se nain drava (entiteti, kantoni, opine) kreditno zaduuje i optereuje
naredne godine. Ovaj problem se prenosi na sljedee vlade jer e one morati
otplaivati kredit. Vlada koja je uzela kredit rjeava svoj tekui problem i isplauje
rashode koje sama stvara.
Za pokrivanje deficita najee se kredit uzima od Meunarodnog
monetarnog fonda, koji je spreman i rado daje kredit dravi (naroito BiH) ija je
privreda posrnula i nalazi se u velikim tekoama. Meunarodni monetarni fond
davanje kredita uvjetuje provoenjem odreenih ekonomskih i socijalnih problema.
Ti uvjeti se uvijek temelje na dva principa:
1. sve to je u korist socijale i radnih ljudi (penzije, infalidnine, visina plaa,
zdravstvo i druga socijalna izdvajanja) treba to vie smanjiti;
2. sve to ide u korist kapitalista, vlasnika firmi, banaka, trgovine i slino, treba
maksimalno podravati.
Meunarodni monetarni fond radi u skladu sa politikom Svjetske banke, tj.
treba uruiti domau privredu i proizvodnju kako bi uvozili iz bogatih drava. Ujedno
Meunarodni monetarni fond i Svjetska banka uspostavljaju novi oblik ekonomskog
kolonijalizma u BiH. Takoe, BiH se dovodi u kreditno ropstvo.
Postavlja se pitanje zato Meunarodni monetarni fond daje kredite kada je
svjestan da ih BiH ne moe nikada vratiti. I za to postoji realan i opravdan odgovor.
Povrat kredita iz BiH je mogu kroz prodaju i privatizaciju preostale dravne
imovine, a koja je jo uvijek visoka i znatno vea od uzetih kredita. Ta imovina su:
elektroprivreda, ume, telekom, voda, komunalna infrastruktura itd.

113

Jednog dana e Meunarodni monetarni fond usloviti daljnje kreditiranje

prihvaanjem da zdravu imovinu BiH prodamo za male pare kupcima koje e
oni dovesti. Ta politika je u skladu sa politikom kako meunarodne financijske
institucije uvode jednu zemlju kroz etiri koraka u prokletstvo. Ovo bi predstavljalo
etvrti i posljednji korak odlaska BiH u prokletstvo. Detaljnije o etiri koraka do
prokletstva na primjeru BiH moete proitati u posebnom eseju u ovoj publikaciji.
O problematici budeta pisat emo dosta pojednostavljeno kako bi nas
prosjeni itatelj mogao razumjeti.
U principu, svaki graanin bez obzira na kolsku izobrazbu shvata da se
budet jednog domainstva temelji na osnovama da domainstvo moe troiti samo
onoliko koliko ima prihoda. Slobodno se mogu povezati budetski principi kao
opravdani i zakoniti na svim nivoima koji donose budete (drava, entitet, kanton,
opina, firma, domainstvo itd.).
Temeljni postulat je troiti moete onoliko koliko imate.
Drava BiH, entiteti i kantoni iz svog budeta pokrivaju trokove dravnih
i drugih organa, kao to su ministarstva, organi uprave i pravosua, vojska, policija,
penzije, zdravstvo, kolstvo, nauka, kultura, sport, socijalna izdvajanja, podsticaji
privredi, itd.
Prihodi budeta su: porez na dodanu vrijednost (PDV), direktni porezi,
uvozne i izvozne dabine, pristojbe, doprinosi, donacije itd.
U 2001. budet Federacije BiH je prvi put, a pokazalo se kasnije da je to
bio i zadnji, imao vee prihode od rashoda. Svi rashodi su u 100% iznosu izmireni,
a pojavio se i viak od cca 250 miliona KM pa je izvren rebalans budeta za toliki
iznos kako na strani prihoda tako i na strani rashoda. Te godine su uredno isplaivane
i penzije i borake naknade, s tim da se dodatno isplaene dvije zaostale penzije
i pomaknuta isplata penzija sa dvadesetog na prvi dan u mjesecu. Na taj su nain
penzioneri u kratkom roku primili tri penzije. Moemo se podsjetiti da je te godine
isplaen dug za gradnju autoputa Sarajevo Ilija od cca 70 miliona KM. Takoe,
sporazumno je otputeno iz Armije BiH i HVO 10.000 vojnika sa otpremninom od
10.000 KM po svakom vojniku, to je ukupno iznosilo 100 miliona KM, a koje su
isplaene iz Budeta Federacije BiH.
Napor nadlenih institucija u FBiH bio je usmjeren na prikupljanje prihoda
u budet, a to se odnosilo na prikupljanje carina, poreza na promet, poreza na dobit
dravnih firmi, kao i uplate doprinosa penzionim fondovima, zdravstvu i slino.
U tom periodu bila je uska povezanost izmeu naplate budetskih prihoda u
korist budeta FBiH i aktivnosti poreskih i carinskih organa. Svaka naplaena KM

114

po tim osnovama ila je direktno u budet FBiH. Potrebno je posebno naglasiti

da neposredna (direktna) povezanost prikupljanja poreza i carina ima maksimalni
uinak na punjenje budeta.
Meutim, narednih godina budet FBiH ni drugih institucija u BiH nije vie
uravnoteen. Nedostajui prihodi u budetima popunjavaju se uzimanjem kredita
kod Meunarodnog monetarnog fonda, BiH se na taj nain gura u duniko ropstvo
jer troi vie nego to ima. Prihodi nisu dovoljni da pokriju sve trokove budeta.
Razlozi zbog kojih su prihodi nedovoljni:
1. sistem prikupljanja javnih prihoda nije stimulativan za organe vlasti,
2. nedovoljna privredna aktivnost iz koje bi se prikupljali javni prihodi.
Neophodno je obrazloiti oba razloga koji negativno djeluju na prikupljanje
javnih prihoda.
Prvi razlog ukazuje da sistem prikupljanja javnih prihoda nije stimulativan
za organe vlasti kroz sljedee obrazloenje. Nekoliko godina nakon 2001. postojala
je direktna stimulacija da e prikupljeni porez i carina odmah i direktno poveati
budet. Narednih godina ukinut je ovaj sistem i uspostavljen je sistem koji vie
odgovara socijalistikom sistemu, koji estoko napadamo i kritikujemo. Novi sistem
prikupljanja javnih prihoda temelji se na prikupljanju javnih prihoda na jedinstveni
raun u Centralnoj banci BiH (vidi: Zakon o uplatama na jedinstveni raun i
raspodjeli prihoda, Sl. glasnik BiH 55/04). Svi prihodi su zajedniki. U socijalizmu
smo to zvali drutveni uz potapalicu niiji.
Prihodi sa jedinstvenog rauna se dijele prema odreenom kljuu i uplauju u
budete drave, entiteta, kantona. Potpuno se gubi direktna povezanost naplate prihoda
sa dobijanjem tog prihoda jer on ide na zajedniki raun i tek kasnije manji procenat e
biti uplaen u odgovarajui budet. U kakvoj poziciji je neka utjecajna osoba (politiar)
u entitetu ili kantonu da podri uplatu poreza od svoje firme kad od toga nee imati
veu korist za svoj budet. Mnogi razmiljaju bolje je ne uplatiti javni prihod i firmi
e ostati ukupan iznos, a ako uplati naa institucija dobit e minimalni udio. Koliko
ovo utjee na neprincipijelno i koruptivno razmiljanje? Ali i na stvarno ponaanje.
Drugi razlog koji umanjuje javne prihode je nedovoljna privredna aktivnost
iz koje se prikupljaju javni prihodi. Ne postoje direktna veza niti podsticaji da se
lokalni politiari mobiliziraju na pomoi i pokretanju privredne aktivnosti. U dosta
sluajeva nisu nadleni za takvu aktivnost, a posebno nisu zainteresirani jer veina
javnih prihoda odlazi centralizirano u javne prihode ili druge fondove (penzioni,
zdravstveni i slino). Lokalni politiari su zainteresirani da se isplate neto plate,
ali ne i doprinosi jer oni od toga nemaju nikakvu korist za svoju lokalnu zajednicu.
Interes se iskljuivo ispoljava u obliku savjesti ili drutveno-politike odgovornosti,
ali ne i u ekonomskom interesu za odreenu zajednicu.

115

Posebno ukazujemo da usporenost privredne aktivnosti negativno djeluje na

prikupljanje poreza na dodanu vrijednost (PDV), a nezaposlenost, neisplata plaa
i niske plae djeluju na smanjenje kupovne moi stanovnitva, a time i na manje
kupovine roba, odnosno manji PDV.
Da bi se poboljalo stanje u punjenju budeta bilo bi neophodno ukinuti
postojei sloeni i nestimulativni sistem prikupljanja javnih prihoda, kao i
oivljavanje privrednih aktivnosti u cilju poveanja osnove za prikupljanje PDV-a.
Osnovni princip u prikupljanju javnih prihoda mora se bazirati na neposrednoj
zainteresiranosti izmeu prikupljanja prihoda i pripadnosti prihoda.
U postojeem sistemu istiemo posebno dva problema:
1. minimalna pripadnost prihoda lokalnim zajednicama (opinama i
kantonima);
2. prije bilo kakve raspodjele prihoda izdvaja se dug Svjetskoj banci i
Meunarodnom monetarnom fondu (klasino financijsko ropstvo).
Sarajevo, maj 2009.

116

13. STANJE U VANPRIVREDI BiH KAO POSLJEDICA

STANJA PRIVREDE BiH, (juli 2009)
Stanje u vanprivredi BiH nakon 1995. godine moemo promatrati u odnosu
na privredu kao princip spojenih sudova tj. kakvo je stanje u privredi slino je
stanje u vanprivredi. Stanje u privredi BiH je katastrofalno i u stalnom pogoranju,
to se moe rei i za vanprivredu u BiH.

Raspad ukupnog drutva, kako privrede tako i vanprivrede, izraava se kroz:

pad kvaliteta rada i usluga,
moralnu razgradnju,
stanje haosa i konfuzije,
poveanje kriminala,
opu socijalnu nesigurnost,
nekompetencije i neznanje zaposlenih,
razvoj korupcije i mita, itd.

Ukupni pravosudni sistem je u strunom i moralnom kolapsu. Utjecaj

politikih stranaka na sudstvo je vrlo visok, pojedini sudovi i tuiteljstva su
pod jakim utjecajem politikih stranaka i elnik pravosudnog organa u pravilu
sprovodi stavove stranke koja ga je kandidirala na funkciju i podrala njegov
izbor. Evidentna je sporost sudskih organa, kao i veliki broj ponitenih ili
vraenih rjeenja na ponovni postupak. Sudstvo je trei stub svake drave
(pored parlamenta kao zakonodavnog organa i vlade kao izvrnog organa) i
moralo bi biti struno, efikasno i bez politikih i drugih utjecaja. U proteklom
periodu pravosue BiH imalo je najvie reformi i uloena su ogromna sredstva
koja su preteno potroena na strane osobe (sudije, savjetnici, elaborati,
konferencije, honorari i sl.). Bilo bi neophodno izvriti detaljnu analizu
uloenih sredstava i ostvarenih efekata u poboljanju pravosua BiH. Svaka
reforma pravosua vrena je u organizaciji i pod kontrolom OHR-a i drugih
meunarodnih organizacija.
kolstvo je u posebnim problemima u BiH. Skoro sve osnovne i srednje
kole su pod velikim utjecajem politikih stranaka. kolstvo od malih nogu ui djecu
na podijeljenost BiH i svaljuje krivicu za ratne dogaaje na drugu stranu. Indirektno
se razvija mrnja koja uzima sve vie maha. Istina se uvijek tumai i objanjava sa
gledita jednog naroda.
Posebno je razoren sistem visokog obrazovanja. Pod firmom privatizacije
osnovani su u BiH brojni privatni fakulteti i univerziteti. Svjesnost u razaranju

117

visokog obrazovanja, pored domaih politikih stranaka, ima i Meunarodna

zajednica. Nekvalitetno visoko obrazovanje je najbolji stimulans da se razrui
ukupni drutveni, privredni i politiki, ivot u BiH. Nestruni visoki kadrovi
zauzimaju elne funkcije i garant su daljem neuspjenom razvoju BiH, to je
krajnji i tajni cilj Meunarodne zajednice izraen kroz stavove i politike Svjetske
banke i Meunarodnog monetarnog fonda. Diplome visokog obrazovanja,
magistarske i doktorske titule mogue je dobiti u kratkom roku i uz odreena
plaanja, a to nije rezultat znanja i uenja.
Zdravstvo u BiH je u znaajnoj stagnaciji, posebno zbog nedostatka sredstava
za ulaganja u zdravstvene organizacije, bilo u moderne zdravstvene ureaje i aparate
ili u smjetajne kapacitete. S obzirom da jo nisu formirani privatni medicinski
fakulteti, nivo znanja i kvaliteta ljekarskog osoblja jo su zadrani na zavidnoj visini.
Kultura u BiH je u velikoj krizi. Razlog se moe traiti u nemogunosti da
privreda ulae u kulturu, a ni budeti nemaju sredstva za takve namjene. To uzrokuje
teko financiranje kulture, to se negativno odraava na kvalitet i obim kulturnih
dogaanja.
Sa naukom u BiH je jo tea situacija. U opoj neimatini najmanje se
izdvaja za nauku, to ugroava i minimum naunih aktivnosti. Poseban problem u
nauci deava se sa Akademijom nauka BiH koja pod utjecajem politikih stranaka u
Sarajevu dobija obiljeje bonjake akademije nauka, to je izazvalo srpske politike
stranke da u Banjoj Luci formiraju novu srpsku akademiju nauka. Hrvati slijede
prethodnem i u Mostaru osniva hrvatsku akademiju nauka. Tri akademije nauka u
BiH nemaju sredstva za svoje aktivnosti, a i broj akademika je minimalan. Da bi se
broj akademika poveao, pojedini prosjeni profesori se prevode u akademike. Sve
to djeluje negativno na kvalitet nauke.
Sport u BiH, naalost, slijedi primjer drugih vanprivrednih djelatnosti. Dolazi
do znaajnog opadanja kvaliteta i broja sportskih manifestacija. Od nekadanjih
izuzetno jakih i kvalitetnih sportskih ekipa danas imamo ispodprosjene klubove
koji se u Evropi tretiraju kao nierazredni klubovi.
Socijalna zatita (penzioneri, nezaposleni, invalidi, zdravstveno nesposobni
i sl.) je na minimumu, to je posljedica neopravdano velikog broja korisnika i
vrlo niskih primanja. Za takve namjene nema dovoljno sredstava iz privrede niti
budetskih sredstava.
Da ne bismo samo nabrajali ta je u padu u sferi vanprivrede, elimo ukazati
da ima oblasti koje se uspjeno razvijaju i u porastu su kriminal, korupcija, mito,
siromatvo i glad.

118

Siromana privreda nije u stanju financirati i ulagati u vanprivredu.

Ekonomsko-financijsko stanje vanprivrede je vrlo loe i u takvim uvjetima nije
mogue razgovarati o podizanju nivoa usluga i kvaliteta vanprivrede. Ugroena joj
je gola egzistencija.

119

14. KO STOJI IZA OVAKO LOEG STANJA

U PRIVREDI BiH, (januar 2015)
Obino se za loe stanje u privredi BiH optuuju domai politiari koji se ne
mogu ni po jednom pitanju sloiti. Kreatori ovakvog privrednog stanja su oni koji su
kreirali rat na ovim prostorima.
Kreatori rata u Jugoslaviji, a time i u BiH, nisu ni Srbi, ni Bonjaci a ni
Hrvati. Uvrijedit u mnoge kada ustvrdim da su Srbi, Bonjaci i Hrvati samo obini
pijuni i igrai koji su odigrali igru, odnosno rat po scenariju i nagovoru drugih.
Iza ovakvog stanja u BiH stoje vaninstitucionalne snage koje su na svjetskom
nivou uspjele nametnuti svoje ideje i elje ostalim uesnicima svjetskog ekonomskog
i politikog procesa.
Svjetska banka (WB), Meunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska
trgovinska organizacija (WTO) nisu idejni kreatori sadanjeg stanja u BiH i divljeg
i razarajueg kapitalizma. Oni su samo institucije koje ga uspostavljaju i provode.
U sutini, oni nad manjim i nerazvijenim dravama imaju mo i snagu da sprovode
tajne planove uruavanja ekonomije jedne drave, kako bi iz nje izvukli svu korist.
Navedene tri institucije ne svjetskom nivou su samo pijuni i igrai koji igraju po
zadacima i nalozima kreatora divljeg kapitalizma. Pa ko su onda stvarni kreatori
divljeg kapitalizma i sadanjeg stanja u BiH?
To je jo uvijek anonimna grupa bankara, financijskih monika i vlasnika
nekoliko najveih svjetskih kompanija. Djeluju u sjeni, a realiziraju svoj koncept
kroz utjecaj na navedene tri svjetske ekonomske institucije, u to je aktivno ukljuena
Vlada SAD-a. Evropska unija je samo pasivni promatra dogaanja u BiH.
Ukupan sadanji svjetski ekonomski sistem odriv je samo na sili i dominaciji
vojne i financijske moi. U manjim dravama uspostavljaju mo nad domaim
politiarima kroz razne pritiske i stvarajui dojam da se neto radi na poboljanju
stanja, a u biti svakog je dana sve gore. Divlji kapitalizam se odrava jer ga podravaju
oni koji od njega imaju korist, a narodu i radnicima sve je gore siromatvo raste,
socijalna nesigurnost, kriminal u porastu, porodice ive u neizvjesnosti, a mladi ljudi
ne vide perspektivu. Nezadovoljstvo raste iz dana u dan. Dokle?!
Iz meunarodne strukture, iz sjene i tajno, diktiraju ratna deavanja u Iraku,
Siriji, Avganistanu, Egiptu, Libiji, itd, a u neto ranijem periodu bili su to ile,
Argentina, Panama, Venecuela, Indonezija, i tako dalje.

120

Divlji kapitalizam podran od manjeg broja bankara, financijskih monika i

vlasnika najveih svjetskih korporacija radi sam na svom unitenju. Danas pojedini
menaderi, savjetnici, sportai, glumci i drugi zarauju dnevno po vie stotina hiljada
eura ili ak po vie miliona eura. Naglaavam da su to dnevne zarade. Ako ovjek
ima dnevni prihod 1 EUR smatra se da nije siromaan, a milioni stanovnika nemaju
ni 1 EUR dnevnog prihoda. Bogati postaju jo bogatiji, siromani jo siromaniji.
Broj siromanih se stalno poveava jer nestaje srednje klase.
Divlji kapitalizam nas vodi u propast. Nezadovoljstvo e toliko porasti da se
nee moi kontrolirati. Iz tog razloga doi e do velikih nemira, protesta, trajkova i
estokih sukoba, pa ak i do Treeg svjetskog rata. Kapitalizam sada moe izabrati
dva puta kojim moe krenuti: jedan put su radikalne reforme i ograniavanje divljanja
kapitalizma. Trebaju znaajnije reforme u korist poboljanja ivotnog standarda i
preraspodjele profita i vika vrijednosti u korist siromanih. Bogati nee izgubiti
nita od svog ivotnog standarda, ali bi im se smanjilo bogatstvo koje su namijenili
svom desetom ili petnaestom pokoljenju.
Drugi put je vrlo realan, a to bi bila posljedica da pijani kapitalista ne
prihvata nita na svoj teret. Ponaa se bahato i procjenjuje da mu niko i nita ne moe
oduzeti sadanju poziciju. A da li znate i jedno carstvo, kraljevinu ili veliku silu
koje samo provelo svoje reforme i transformiralo se u neto bolje? Uzor moemo
vidjeti u Rimskoj imperiji, Austro-Ugarskom carstvu, Francuskoj pod Napoleonom
ili nacistikoj Njemakoj. Samo sila ih je slomila i opametila. Kapitalisti i svjetski
monici, opametite se na vrijeme jer vrlo brzo moe biti kasno.
Mnogi uesnici u BiH i sadanji politiari ne vide da su oni samo igrai koji
igraju po pravilima kreatora prolog rata. Cilj kreatora rata je drutveno-politiko
uruenje BiH koje se manifestira kroz:
stalne politike sukobe i nesporazume;
nemogunost postizanja odgovora pri emu se svaka pojedinana strana
ohrabruje da je u pravu, ali mu se to pravo ne verificira;
slabu dravu BiH, razorenu unutranjim nejedinstvom (sjetite se Iraka,
Egipta, Sirije, Libije, Jugoslavije i dr.);
ekonomski unitenu dravu;
smanjen obim proizvodnje;
usmjerenost na uvoz roba iz bogatih i razvijenih drava;
budetsku neodrivost i ovisnost o kreditima MMF-a;
poveanu nezaposlenost uz poveanje siromatva;
socijalnu nesigurnost;
besperspektivnost za graane, posebno omladinu, i tako dalje.

121

Nai politiki lideri jo oekuju pomo od nekih inostranih faktora, ali na

teret druga dva naroda. Obeanja dolaze sa svih strana, ali konkretne realizacije i
pomoi sa strane nema niti e je biti.
Sarajevo, januar 2015.

122

15. TA I KAKO DALJE U OBNOVI

PRIVREDE BiH, (januar 2015)
Sloenost problema u privredi dostie svoj vrhunac. Graani sve tee ive, a
sve se vie zaotrava socijalna problematika.
Loa situacija u privredi razarajue djeluje na sve vanprivredne
djelatnosti. Situacija je vrlo loa i teka u zdravstvu, kolstvu, nauci, sportu, u
penzionim fondovima, u visokoj nezaposlenosti, socijalnoj nesigurnosti i ukupnoj
besperspektivnosti.
Rjeenje postojeih problema mora biti prioritet svim strukturama u BiH.
Prije svega, mora se postii politiki konsenzus da je neophodno hitno pristupiti
rjeavanju nagomilanih problema, kako u privredi tako i u svim vanprivrednim
djelatnostima.
U kojem pravcu treba traiti rjeenje? To se moe samo dogovorom izmeu
tri naroda i bez uea drugih drava na principima:
punog povjerenja;
bez dominacije jednih nad drugima;
potivanja i uvaavanja stavova i miljenja drugih strana;
ravnopravnih odnosa;
istih prava i obaveza;
punog potivanja druge nacionalnosti, i
federalnog principa donoenja odluka bez nadglasavanja.

Takvim dogovorima moe se postii:

jaka drava BiH (na federalnom principu);
uvaavanje nacionalnih i vjerskih prava i sloboda;
potivanje entitetskog i kantonalnog ustroja;
formiranje centralnih organa drave po naelima Evropske unije (bez
unitarizacije);
obnova privrede, poveanje zaposlenosti i smanjenje siromatva.

Na dogovorenim principima i uz suglasnost sva tri naroda ostvariti osnovne

ciljeve jedne moderne i perspektivne BiH, a to su:
1. uspostavljanje kvaliteta ivota kakav je primjeren evropskim standardima;
2. pokrenuti proizvodnju i zapoljavanje;
3. osigurati ivotni standard primjeren evropskim narodima (vlastiti prihodi
stanovnika od rada, mogunost kupovine stana ili gradnje kue, kupovinu

123

automobila, kuanskih ureaja, godinji odmor na moru ili planini itd.);

sigurnost za porodicu, linost i imovinu (red, sigurnost, stabilnost, zatita);
socijalna sigurnost kroz pristojne penzije, invalidnine i druge socijalne pomoi;
pravo na zdravstveno osiguranje;
pravo na besplatno kolovanje i studiranje;
adekvatan razvoj nauke, kulture i sporta;
vjerske slobode, ali kroz odvojenost vjere od drave prema evropskim
standardima;
10. sloboda govora i informiranja, itd.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Ovi ciljevi sada izgledaju kao utopija i teko ostvarivi. Znamo da se oni
mogu ostvariti samo ako sva tri naroda zajedniki upru u kola koja se zovu Bosna
i Hercegovina.
Gospodo politiki lideri, shvatite da sadanjom politikom ne samo da
vodite svoj narod u propast, nego vodite i cijelu BiH u propast. To radite po elji
internacionalnih smutljivaca, a ko vam moe biti blii od vaeg susjeda i komije.
Potujmo jedni druge i ne razmiljajte kako ete ga prevariti. Razmiljajte pozitivno
i samo potenim i pravim vjerskim principima (ljubi svoga blinjeg i ne prevari ga)
moete uspostaviti kvalitetnu BiH.
Postavljeni ciljevi nisu tako nestvarni, pa u BiH ve smo imali ostvarene
takve ciljeve i ivjeli smo po europskim standardima. Tvoj narod, a i ona dva druga,
to zasluuju.
Krenite u akciju jer e vas istorija teko optuiti da ste prvo unitili svoj
narod, pa onda i ona druga dva. Ukoliko to ne moete ili ne elite, i ukoliko volite
svoj narod podnesite ostavku u ime ljubavi prema svom narodu i neka tu odgovornost
na sebe preuzmu mlai i sposobni kadrovi.
Nekada, ne davno nakon Drugog svjetskog rata, omladina je sa osmijehom,
pjesmom i udarniki obnavljala BiH. Uinite napor i ostat ete u istoriji zabiljeeni
kao osoba koja je uinila mnogo za BiH. Najgore je kada vas se vaa djeca budu
stidjela. Ne dozvolite to. Neka se vaa djeca ponose vama i vaim rezultatima na
obnovi drave BiH. Ona nam je jedina domovina i uzajamno se moramo potivati
domovina mene, ali i ja domovinu.
Meunarodnim smutljivcima treba postaviti uvjet ili radite u korist BiH, ili
idite ne trebate nam vie.
Mnogi kritiari ovog radikalnog poteza e rei: a ko e dalje financirati BiH,
ako nam odu Svjetska banka i Meunarodni monetarni fond? Treba se osloboditi
ekonomskih hobotnica i pijavica, vie tete nego to nam koriste.

124

Nova financijska sredstva moemo osigurati iz realnih izvora:

1. iz vlastitih akumulacija;
2. zakonski zabraniti da banke domau tednju iznose u inostranstvo, i da je
moraju kreditno plasirati u BiH;
3. krediti i donacije prijateljskih drava;
4. emisijom (tampanjem) naeg novca, KM;
5. emitiranjem vrijednosnih papira;
6. namjenskim kreditima nove nae Centralne banke, koju bi prethodno trebalo
transformirati u pravu Sredinju centralnu banku BiH i ukinuti joj postojei
status mjenjanice.
Nisam zagovornik da se novac tampa i troi za budetske rupe i da stvorimo
novu tampariju novca po ugledu na Topider (tamparija u bivoj Jugoslaviji).
Mi sada u BiH imamo 100% pokrie naoj KM. To nemaju ni ameriki dolar, niti
euro, niti vicarski franak. Mi se tom glupou ponosimo, a za posljedicu imamo
katastrofalno stanje u privredi. Prije par godina Svjetska banka je ubacila na stotine
milijardi dolara, a ovih dana to priprema Europska unija. A ta mi ekamo? Nova
Sredinja banka BiH treba otampati cca 1 milijardu KM i putem komercijalnih
banaka plasirati u privredu samo u tri namjene:
novo zapoljavanje,
izvozne poslove,
pokretanje proizvodnje.
Svako drugo plasiranje kredita imalo bi krivinu odgovornost. Sredstva ne
smiju ii u tekuu budetsku potronju. Guverner nove Sredinje banke imao bi
definitivne ovlasti za:
plasiranje kredita u komercijalne banke,
kontrolu i odravanje inflacije do 10%.
U sluaju nepotivanja prethodnih ovlasti guverner bi snosio krivinu
odgovornost.
Odgovornost za povrat kredita od korisnika 100% snosi komercijalna banka.
Naknada za usluge komercijalne banke i njihovu odgovornost u povratu kredita
iznosi 2% od kreditnog iznosa u obliku jednokratnog troka. Kamata po ovim
kreditima ne bi bilo.
Sa Svjetskom bankom i Meunarodnim monetarnim fondom napraviti
moratorij u otplati postojeih kredita i napraviti novi program rokova otplate
dosadanjih kredita. Rokove otplate starih kredita vezati uz dinamiku obnove
privrede BiH i rast bruto drutvenog proizvoda (BDP).

125

Za pokretanje proizvodnje bilo bi neophodno zakonski obavezati sve

trgovinske lance da u prodaji moraju imati najmanje 40% roba iz domae proizvodnje.
Ako te robe trenutano nema, obavezni su pronai domae proizvoae i uloiti
kapital u organizaciju njihove proizvodnje kako bi u svojoj maloprodaji ostvarili
prodaju 40% proizvoda iz BiH.
Samo mladi, nekorumpirani i neucijenjeni domai politiari mogu ostvariti
i realizirati privredne mjere koje e ii u korist stanovnika BiH, a ne nekih svjetskih
bogatuna. Ve su dosta iz BiH izvukli i opljakali.
Treba napraviti fajrunt u bosanskohercegovakoj birtiji. Dosta se jelo i pilo
na teret stanovnika BiH. U novoj i modernoj kavani neka svako plaa svoj raun.
Nemojmo dozvoliti da nam se u nekoj dravi nedoiji i u gradu ko zna
kom ponovo pie Statut BiH. Bit emo ponovo izigrani i prevareni.
Konano je vrijeme, nakon 20 godina od prestanka rata, utvrditi da postojee
ekonomske mjere ne vode ka rjeavanju problema nego ga samo poveavaju i vode
daljnjem unitavanju privrede BiH.
Neophodno je odmah i sada krenuti u temeljitu reformu postojee ekonomske
politike sa osnovnim ciljevima:
poveanje proizvodnje,
poveanje zapoljavanja,
poveanje izvoza itd.
Takoe je vrijeme da se shvati da meunarodna zajednica nije u stanju
rijeiti problem u BiH radi svoje podijeljenosti i neprincipijelne politike. Jedna grupa
drava podrava jednu nau etniku grupaciju, druga grupa drava podrava nau
drugu etniku grupaciju i trea grupa drava podrava nau treu etniku grupaciju.
BiH im je poligon za vlastito prepucavanje.
Oito je da se stanje u BiH moe promijeniti samo dogovorom sva tri
naroda. Vidljivo je, da ne spominjem graansku opciju, niti kategoriju ostalih.
Jasno je svima da su te dvije kategorije, radi neodgovorne i prevarantske
politike njihovih zagovornika, u BiH profanisane i zloupotrebljene. Nositelji
takve politike sami su je uruili. Graanska opcija je prihvatljiva, ali kada
sazriju uvjeti za njenu primjenu moda za desetak ili petnaest godina. U
pravilu podravamo socijal-demokratiju i graansku opciju, ali ne ovu koju
imamo u bh. izvedbi.
Domae i strune snage bazirane na novim i mladim ljudima mogu BiH
izvui iz problema. Neophodno je odluno i energino obustaviti postojeu

126

ekonomsku politiku i pokrenuti radikalne ekonomske mjere u pravcu podsticanja

domae privrede (zapoljavanja, izvoza i pokretanja proizvodnje).
Na kraju elimo konstatirati da:
domaeg znanja za ekonomske reforme imamo;
financijska sredstva moemo osigurati;
samo nam nedostaju spremnost i volja iskljuivo politikih struktura i ne
samo onih koji su sada na vlasti nego i onih koji su sada u opoziciji.
Sarajevo, januar 2015.

127

128

GLAVA III: NAUNE I STRUNE KONFERENCIJE

VEZANE ZA PRIVREDU BiH
U periodu od 2009. do 2013. godine prof. dr. Nikola Grabovac je bio
inicijator i predsjednik organizacijskog odbora pet struno-naunih konferencija,
koje su tretirale najvanije oblasti iz privrede BiH i privrede Federacije BiH. Na
konferencijama uee je uzelo preko 600 osoba iz javnog, akademskog, politikog
i privrednog ivota.
Konferencije su izazvale izuzetno veliku panju, a na njima su se razmatrali
aktualni problemi iz privrede, utvrivala dijagnoza stanja i donosili odgovarajui
zakljuci kako rijeiti postojee probleme.
Nadlene institucije, meutim, nisu u praksi sprovele brojne preporuke,
prijedloge i zakljuke, to je dovelo do toga da se stanje u privredi sve vie zaotrava.
Ipak, sve predloene mjere i aktivnosti kad-tad se moraju sprovesti. to se to kasnije
uradi sve e ih biti tee realizirati.
Odrane tematske struno-naune konferencije su:
1. Mjere za ublaavanje utjecaja globalne ekonomske krize naekonomiju BiH
(april 2009);
2. Stanje privrede i mjere ekonomske politike u BiH u 2010. (mart 2010);
3. Nezaposlenost i poboljanje performansi trita rada Bosne i Hercegovine
(sredina 2011);
4. Turizam u funkciji lokalnog razvoja (juni 2011);
5. Poreska reforma u funkciji podsticaja privrednog razvoja i novog
zapoljavanja (juni 2012).

129

1.

SAVJETOVANJE NA TEMU Mjere za ublaavanje

utjecaja globalne ekonomske krize na ekonomiju
BiH, (april 2009)

U cilju davanja strunog doprinosa u rjeavanju ekonomskih i socijalnih

problema u BiH, organizirano je jednodnevno savjetovanje pod nazivom Mjere za
ublaavanje utjecaja globalne ekonomske krize na ekonomiju Bosne i Hercegovine.
Ovaj struni skup, odran na Vlaiu 4. aprila 2009. godine, izazvao je veliko
interesovanje predstavnika organa vlasti, predstavnika privrednih komora, istaknutih
poslodavaca i direktora, univerzitetskih profesora, predstavnika banaka, sindikata,
meunarodnih financijskih institucija i drugih organizacija i asocijacija. Inicijator
ovog savjetovanja i njegov medijator bio je prof. dr. Nikola Grabovac.
Na savjetovanje, koje je bilo uspjeno i kvalitetno organizirano, odazvalo se
oko 150 vodeih ekonomista iz cijele BiH meu kojima su bili brojni univerzitetski
profesori, direktori, vlasnici kompanija, predstavnici privrednih komora, saveza
sindikata, akademije nauka, poslodavaca, predstavnika organa vlasti, meunarodnih
financijskih institucija, Centralne banke BiH, komercijalnih banaka itd.
Pored etiri uvodna izlaganja, 28 uesnika savjetovanja uzeli su uee u
diskusiji, od ega je jedan broj uesnika svoju diskusiju pismeno priloilo.
Uvodna izlaganja podnijeli su:
Kemal Kozari, guverner Centralne banke BiH;
Akademik prof. dr. Boris Tihi;
Prof. dr. Ante Domazet;
Vlatko Dugandi, pomonik ministra financija BiH (u ime ministra
Vrankia);
Mr. Emir Silajdi, pomonik ministra financija FBiH (u ime ministra
Bevande).
Planirano izlaganje i uee na savjetovanju nisu odrali prof. dr. Nikola
piri, predsjednik Vijea ministara BiH, i ministar u Vladi RS Aleksandar Dombi,
jer su dan uoi savjetovanja otkazali uee, iako su ga prethodno potvrdili.
Svim uesnicima savjetovanja ranije su dostavljeni neophodni radni
materijali. Dostavljene su mjere za borbu protiv globalne ekonomske krize koje
su usvojili Vijee ministara BiH, Vlada Federacije BiH, Vlada Republike Srpske
i Vanjskotrgovinska komora BiH. Dostavljeni su i materijali Ekonomski trendovi
godinji izvjetaj za 2008. godinu Direkcije za ekonomsko planiranje BiH kao

130

i materijal Globalna financijska i ekonomska kriza: utjecaj na ekonomiju BiH,

ublaavanje i mjere adaptacije Svjetske banke i Direkcije za planiranje BiH.
S obzirom na intenzivan jednodnevni rad na savjetovanju i veliki broj
diskusija i prijedloga kako i koje mjere donijeti za ublaavanje utjecaja globalne
ekonomske krize na ekonomiju BiH, usvojeno je da se formira radna grupa koja e
formulisati zakljuke sa jednodnevnog savjetovanja na Vlaiu.
Radnu grupu sainjavaju:
1. Prof. dr. Nikola Grabovac
2. Hasan Beirovi, Sarajevska pivara
3. Akademik prof. dr. Boris Tihi
4. Risto Dabi, FAMOS Istono Sarajevo
5. Prof. dr. Anto Domazet
6. Elizabeta Josipovi, SCONTO-PROM
7. Adem Ibrahimpai, Bihaka pivovara
8. Prof. dr. Vjekoslav Selak
Radna grupa je na temelju uvodnih izlaganja, diskusije i radnih materijala
usvojila sljedee zakljuke:
1. Uesnici savjetovanja procjenjuju da e se negativni efekti globalne ekonomske
krize tek znaajnije razviti u narednom periodu i vrlo negativno djelovati na
privredne tokove u BiH, a time i na pad zaposlenosti, pad budetskih prihoda,
pad industrijske proizvodnje, pad poreznih prihoda i znaajnije pogoranje
ivotnog standarda graana BiH, naroito nezaposlenih, invalida, penzionera,
ratnih invalida i ostalih socijalno ugroenih graana.
2.

Dosadanje usvojene mjere za ublaavanje utjecaja globalne ekonomske krize

na ekonomiju BiH od vie vlada i nivoa ne daju garanciju za uspjenu borbu.
Mjere su dosta deklarativne, pisane kao parole, i vie predstavljaju pregled
elja nego odraz realnih mogunosti i potreba.

3.

Mjere moraju biti konkretne, jasne i precizne sa pregledom ko e, kada i koju

mjeru poduzeti, kao i koji se rezultati od nje oekuju.

4.

Neophodno je prethodno analizirati dosadanje privredne rezultate, naroito sa

aspekta sporosti obnove privrede, niske stope zaposlenosti, visokog deficita,
visokog optereenja privrede, nedovoljnog izvoza i sl. Nadolazea ekonomska
kriza produbit e postojee slabosti u privredi BiH i da bi mjere bile uinkovite
potrebno je prethodno utvrditi dijagnozu stanja i razloga sporog restrukturiranja
privrede.

131

5.

Sloenost poslovanja privrede BiH kao i kompleksnost oekivanih mjera

zahtjeva vee organiziranje naunog pristupa koji bi se mogao ostvariti kroz
konzorcij ekonomskih instituta iz Sarajeva, Banje Luke, Mostara, Tuzle i dr.

6.

Uesnici savjetovanja posebno ukazuju na odgovornost financijskog

sektora, ukljuujui Centralnu banku BiH, komercijalne banke i Agencije za
bankarstvo, za neopravdano poveanje kamatnih stopa, obustavljanje novih
kreditnih plasmana i naplatu dospjelih potraivanja po svaku cijenu, pri emu
se ne koristi reprogramiranje kredita, pravljenje moratorija na dospjele obaveze
itd. Treba imati u vidu da u BiH ima dovoljno novanih sredstava koja stoje
neiskoritena.

7.

Prisutni na savjetovanju ukazuju da mjere organa vlasti moraju biti usmjerene

na irok spektar ekonomskih mjera, a naroito na:
zadravanje postojeeg broja zaposlenih;
podsticanje domae proizvodnje;
smanjenje optereenja privrede;
ogranienje rasta ili smanjenje budetske potronje;
hitno otvaranje javnih radova;
podsticanje proizvodnje i prodaja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda;
zatita domae proizvodnje i postojeeg izvoza;
smanjenje kamatnih stopa i poveanje kreditnih plasmana itd;
podsticanje i stimulacija izvoza;
podsticanje supstitucije uvoza.

8.

Cijenei brojnost moguih mjera i akcija predlae se da grupa ekonomskih

strunjaka kroz konzorcij ekonomskih instituta predloi konzistentne mjere,
razraene po nosiocima, rokovima i efektima koje e prema nadlenostima
vlada donositi odgovarajue vlade.

9.

Kao pomo vladama i grupi ekonomskih strunjaka sve diskusije i materijale

sa savjetovanja na Vlaiu e hitno objaviti u zborniku radova i dostaviti svim
nadlenim institucijama kako bi sagledali primjedbe, sugestije i prijedloge mjera.

10. Savjetovanje na Vlaiu nije kritizerski nastupilo prema dosadanjim mjerama,

nego je nastojalo da se pomogne nadlenim vladama i institucijama kroz
argumentirane i kritike primjedbe, sugestije i prijedloge.
11. Na savjetovanju je konstatirano:
Da u BiH imamo dosta znanja i strunjaka koji mogu pruiti pomo u
konkretnim mjerama, pri emu je izraena spremnost akademske zajednice,
istaknutih profesora, dokazanih poduzetnika i direktora da svojim znanjem i
iskustvom prue pomo.

132

 Da u BiH ima dovoljno slobodnih novanih sredstava koja se mogu angairati

u privredi.
Da je neophodna vea spremnost organa vlasti, vlade i politikih faktora
da se institucionalno angairaju u borbi protiv globalne ekonomske krize u
BiH.
12. Pozitivni pomaci u oblasti privrede bit e temeljno uporite za zatitu ivotnog
standarda graana, penzionera, nezaposlenih, invalida, ratnih invalida i drugih
socijalno ugroenih kategorija.
13. Radna grupa predlae da se oblik savjetovanja iz oblasti ekonomske politike
u BiH odrava tradicionalno dva puta godinje, kako bi ugledni ekonomisti,
profesori, poduzetnici, menaderi i drugi mogli dati svoje miljenje i prijedloge
vezane za ekonomsku politiku u BiH. Samo savjetovanje nije imalo za cilj da
napravi program mjera za ublaavanje utjecaja globalne ekonomske krize na
ekonomiju BiH, nego da pojedinci iznesu svoje vienje, sugestije i prijedloge
koji e posluiti krajnjim kreatorima mjera akcija da ih razmotre i po potrebi
ugrade u konane mjere.

NAPOMENA Svi materijali sa Savjetovanja (poziv, spisak pozvanih, materijali,

uvodna izlaganja i diskusije) mogu se nai na web stranici: www.unvi.edu.ba

133

2.

STRUNO-NAUNA RASPRAVA Stanje privrede i

mjere ekonomske politike u 2010, (mart 2010)

Dana 27. marta 2010. godine odrana je struno-nauna rasprava na temu

Stanje privrede i mjere ekonomske politike u 2010. godini.
Raspravu je organizirao i pokrenuo inicijativu za njeno odravanje prof.
dr. Nikola Grabovac. Skup su moderirali prof. dr. Nikola Grabovac i predsjednik
Gospodarske komore Federacije BiH Avdo Rapa.
Prole godine Sveuilite/Univerzitet Vitez Travnik (tada pod nazivom
Otvoreni Univerzitet Apeiron Travnik) organizirao je savjetovanje pod nazivom
Mjere za ublaavanje utjecaja globalne ekonomske krize na ekonomiju Bosne i
Hercegovine. Objavljen je zbornik radova sa autorizovanim izlaganjima uesnika, sa
zakljukom i prijedlogom konkretnih mjera za ublaavanje i izlaz iz krize. Do danas,
zvanina ekonomska politika, po opoj ocjeni, nije odgovorila izazovima krize, o
emu zorno svjedoi pregled pada gotovo svih makroekonomskih pokazatelja
u zemlji, od kojih su najdrastiniji produbljivanje deficita platnog bilansa i pad
ekonomskog rasta. Oigledno je da su ova i druge upriliene rasprave o krizi u
zemlji, brojni savjeti i prijedlozi nevladinih ekonomskih strunjaka, naalost, imali
mali utjecaj na kreatore ekonomskih politika.
Svoju drutvenu odgovornost akademskog preispitivanja privrednog
stanja u zemlji i doprinoenja rjeenju ekonomskih i socijalnih problema, Fakultet
poslovne ekonomije Sveuilita/Univerziteta Vitez Travnik ispunjava ponovnim
organiziranjem struno-naune rasprave, ovoga puta naslovljenu Stanje privrede i
mjere ekonomske politike za 2010. godinu. Skup je pred 200 uesnika, sa ueem
predsjednika Vlade Federacije Mustafe Mujezinovia i ekonomskih strunjaka,
odran 27. marta 2010. godine. Ponovo se pred zvaninike ekonomsko-politike
vlasti Federacije BiH podastiru argumenti naunog propitivanja privrednog stanja
i tematiziraju vienja anticiklinih mjera brojnih ekonomista, univerzitetskih
profesora, ali i istaknutih privrednika i sindikalista.
Vrlo struno i kvalitetno uvodno izlaganje podnio je prof. dr. Kadrija
Hodi. Referate kao i svoja izlaganja podnijelo je tridesetak uesnika strunonaune rasprave.
Usvojeni zakljuci su sadravali dosta kompleksna pitanja i prijedloge
vezane za ekonomsku politiku u 2010. godini.

134

Zakljuci su se odnosili na:

1. Redukciju javne potronje;
2. Smanjenje budetskih materijalnih trokova;
3. Poboljanje stanja socijalno najugroenijih kategorija;
4. Mjere fiskalne i monetarne politike (kratkorono i srednjorono);
5. Strukturalne reforme i politika poboljavanja poslovne okoline;
6. Reformu trita rada;
7. Giljotinu propisa;
8. Reformu penzionog/mirovinskog fonda,
9. Reformu zdravstvenog osiguranja;
10. Mjere zatite u vanjskoj trgovini;
11. Rekonstrukciju i novu ulogu Razvojne banke;
12. Poveanje likvidnosti poslovnog sektora;
13. Osiguranje povoljnih podsticajnih kredita putem Razvojne banke;
14. Rast investicija;
15. Konkurentnost u izvozu;
16. Partnerstvo javnog i privatnog sektora, i tako dalje.
NAPOMENA Svi materijali sa ove struno-naune rasprave, kao i detaljni zakljuci
mogu se nai na web stranici: www.unvi.edu.ba

135

3.

NAUNA KONFERENCIJA Nezaposlenost i

poboljavanje performansi trita rada Bosne i
Hercegovine, 2011.

Na inicijativu prof. dr. Nikole Grabovca odrana je nauna konferencija na

temu Nezaposlenost i poboljavanje trita rada Bosne i Hercegovine. Konferenciju
su zajedniki organizirali Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH, Agencija
za rad i zapoljavanje BiH, Federalni zavod za zapoljavanje i Sveuilite/Univerzitet
Vitez, a odrana je sredinom 2011. godine.
BiH se tokom ukupnog tranzicijskog perioda neprekidno suoava s izazovima
visoke i alarmantne nezaposlenosti, koja je na najviim razinama u Evropi. Za
tranzicijski neuspjene zemlje, poput BiH, ve izraeni problem na neusklaenosti
ponude i potranje na tritu rada produbljen je s posljedicama globalne recesije:
s krizom, djelujui ciklini uzrok nezaposlenosti biva, naprosto, nakalemljen na
dotadanju strukturalnu nezaposlenost, proizalu kako iz dugogodinjeg neuspjeha u
provoenju tranzicijsko-strukturalnih reformi, tako i iz institucionalno neujednaenog
trita rada BiH.
Upozoreno je da e rast i odravanje nezaposlenosti izazvati veliki pritisak
na proraun zemlje, na znatno osiromaenje stanovnitva, pri emu e potencijalni
sukobi izmeu onih koji imaju posao i onih koji ga nemaju biti sve vei. Ekonomske
nejednakosti izmeu zaposlenih i nezaposlenih, kao i meu samim zaposlenim,
produbljuju i podrivaju socijalnu koheziju. Visoka nejednakost rezultira poveanim
kriminalom, poveanom korupcijom, veom makroekonomskom nestabilnou
i niim oekivanim trajanjem ivota. Otuda je odrivi razvoj tokom krize osobito
sloen problem, pogotovo to je neoliberalni individualizam destruirao socijalnu
koheziju i produbio antagonizam rada i kapitala.
Zapoljavanje je osnovni i jedini generator razvoja. Zaposlen ovjek ima
svoje prihode za odravanje svog domainstva, a primanjem plae ujedno se plaaju
doprinosi za zdravstvo, kolstvo, penzione fondove i sl. Potronjom plae kroz
kupovinu raznih proizvoda plaa se PDV koji je osnovni izvor u punjenju budeta.
Na taj nain zaposleni radnik (koji prima plau) direktno ili indirektno financira
razvoj ostalih sudionika u drutvu.

136

Nauna konferencija ukazala je na:

postojee stanje zaposlenosti i nezaposlenosti,
uzroke nezaposlenosti,
posljedice visoke nezaposlenosti,
mjere i akcije za poboljavanje zapoljavanja.
Problematika zapoljavanja razmatrana je sa svih aspekata, to se moe
vidjeti iz teme i naslova referata i diskusija iznesenih na naunoj konferenciji:
1. Nezaposlenost i poboljavanje performansi trita rada Bosne i Hercegovine;
2. Socijalne nejednakosti i trite rada;
3. Trite rada i trendovi zapoljavanja u Bosni i Hercegovini;
4. Utjecaj sive ekonomije na trite rada u Bosni i Hercegovini;
5. Doprinos ekonomskom razvoju kreiranjem aktivne politike zapoljavanja u
BiH;
6. Kanjenje inovativnosti kao prepreka za kreiranje radnih mjesta;
7. Investicije u poljoprivredi kao oblik dodatnog upoljavanja u BiH analiza
investicijskog projekta nabavke plastenika za proizvodnju povra;
8. Mikrokrediti i samozapoljavanje;
9. Alarmantnost problema nezaposlenosti na podruju Tuzlanskog kantona;
10. Uvoenje i stvaranje dodatnih potencijala ljudskih resursa na primjeru
leasing kompanije;
11. Utjecaj marketing koncepcije na uspjeno zapoljavanje;
12. Fiskalizacija u funkciji poveanja naplate javnih prihoda;
13. Stanje zaposlenosti faktor nezadovoljstva graana, mogunosti
zapoljavanja prodaja ivotnih osiguranja;
14. Znaaj unapreenja i ulaganja u ljudske potencijale kao nosioce drutvenoekonomskog razvoja;
15. Poslovni inkubatori jedna od dugoronih mjera za zapoljavanje;
16. Kua-poso ili kua-kua, pitanje je sad?
17. Javni radovi kao mogunost zapoljavanja;
18. Stanje na tritu rada i poloaj javnih slubi za zapoljavanje u Federaciji
Bosne i Hercegovine;
19. Zapoljavanje kao generator razvoja.
Na kraju naune konferencije usvojene su sljedee preporuke nadlenim
institucijama:
1. Preporuke za poveanje potranje za radnom snagom,
2. Preporuke za poveanje ponude radne snage.
NAPOMENA Materijali sa ove naune konferencije mogu se nai na web stranici:
www.unvi.edu.ba

137

4.

STRUNO-NAUNA RASPRAVA NA KONFERENCIJI

Turizam u funkciji lokalnog razvoja, (juni 2011)

Na temu znaaja i razvoja turizma u BiH, 25. juna 2011. godine odrana je
struno-nauna rasprava; predsjednik Organizacijskog odbora bio je prof. dr. Nikola
Grabovac.
Na konferenciji, koja je razmatrala znaaj i ulogu turizma sa raznih aspekata,
uestvovali su strunjaci iz ove oblasti, ukljuujui profesore, turistike radnike,
predstavnike kantona i opina, kao i turistikih i ugostiteljskih organizacija.
U politikama ekonomskog razvoja turizam ima znaajno mjesto kao faktor
razvoja i restrukturiranja povezanih djelatnosti. Taj se utjecaj na razvoj ostvaruje
putem aktiviranja ljudskih, prirodnih i materijalnih resursa razvoja, zapoljavanja
i poboljanja platnog bilansa zemlje. Poseban razvojni aspekt turizma ogleda se u
eksternim efektima koje turizam ima na niz djelatnosti u ekonomiji i drutvu, poevi
od proizvodnje hrane i pia, drumskog, eljeznikog i zranog prometa, razvoja
infrastrukture i investicija u destinacijske kapacitete, preko razvoja hotelijerstva,
trgovine i industrije zabave do pokretanja razvoja niza financijskih, marketinkih
i edukacijskih servisa i promjena u ruralnom, okolinskom i prostornom razvoju
zemlje, te podizanju blagostanja i ivotnog standarda zemalja koje promoviraju i
podravaju razvoj turizma.
Iz priloenih naziva referata i tema koje su razmatrane na konferenciji mogu
se sagledati vanost i znaaj ove struno-naune rasprave:
1. Turizam i turistika industrija kao faktor ekonomskog razvoja BiH;
2. Kulturna batina Bosne i Hercegovine u funkciji razvoja turizma;
3. Direktna strana ulaganja u turizam Bosne i Hercegovine;
4. Mediji pred izazovom odrivog turizma;
5. Razvitak ruralnog turizma u BiH sa naglaskom na hercegovaku regiju;
6. Turizam kao faktor ekonomskog razvoja;
7. Ruralni turizam na podruju Tuzlanskog kantona;
8. Mogunosti razvoja ruralnog turizma u regiji Brko Distrikta Bosne i
Hercegovine;
9. Raunovodstveni tretman odloene porezne imovine i odloene porezne
obaveze prema MRS 12;
10. Svjetski trendovi u turizmu;
11. Neiskoriteni turistiki potencijalni BPK turistika zajednica BPK i uloga
marketinga uzajamne koristi u funkciji razvoja turizma;
12. Karakteristike menadment pristupa upravljanja u turizmu;

138

13. Upotreba prirodnih resursa u kombinaciji sa savremenim oblicima

zdravstvenog turizma kljuni faktor uspjeha zdravstveno-turistikog
centra Banja Vruica;
14. Granica optereenja prostora kapacitet nosivosti;
15. Turizam u funkciji lokalnog razvoja.
NAPOMENA Materijali sa ove konferencije mogu se nai na web stranici: www.
unvi.edu.ba

139

5.

STRUNO-NAUNA RASPRAVA NA TEMU Poreska

reforma u funkciji podsticanja privrednog razvoja i
novog zapoljavanja (juni 2012)

Sedmog juna 2012. godine odrana je konferencija na temu Poreska reforma

u funkciji podsticanja privrednog razvoja i novog zapoljavanja.
Konferenciju su zajedniki organizirali Privredna komora FBiH, Udruenje
poslodavaca FBiH i Sveuilite/Univerzitet Vitez, a predsjednik Organizacijskog
odbora bio je prof. dr. Nikola Grabovac.
Na konferenciji je istaknuto da se u posljednje vrijeme sve vie, kako iz
politikih tako i naunih krugova, istie potreba za reformiranjem poreskog sustava
u Bosni i Hercegovini. Uglavnom se radi o parcijalnim i paualnim prijedlozima koji
se svode na smanjivanje poreskih stopa i doprinosa, pri emu se ne vodi rauna o
posljedicama tih izmjena.
Upravo zbog toga na Konferenciji su definirane osnovne pretpostavke i
strateki pravci realizacije sveobuhvatne porezne reforme u Bosni i Hercegovini.
Prema izvjetaju Svjetskog ekonomskog foruma o globalnoj konkurentnosti
(2011-2012), konkurentnost BiH ekonomije je veoma nisko rangirana, a isto tako
spada meu 12 najnekonkurentnijih drava u Europi. Ovi pokazatelji upuuju na
potrebu hitnog iznalaenja odreenih rjeenja koji bi ovakvu sumornu ekonomsku
sliku u znaajnoj mjeri korigirali.
Na nizak rang konkurentnosti bh. privrede, pored globalne ekonomske
krize, veliki utjecaj imaju i visoke stope direktnih i indirektnih poreza u procesu
proizvodnje i doprinosa na plae zaposlenih. Treba napomenuti da porezi i doprinosi
na plae, po preraunatoj stopi, iznose neto ispod 70% i meu najviim su u Evropi.
Na ovaj nain stvaraju se uvjeti za realiziranje sveobuhvatne porezne reforme
koja bi bila u funkciji podsticanja privrednog razvoja i novog zapoljavanja, s jedne
strane, te efikasno funkcioniranje svih dravnih aktivnosti, s druge strane.
Sveobuhvatnost tema koje su razmatrane na Konferenciji moe se sagledati
iz sljedeeg pregleda referata i diskusija:
1. Mogunosti i izazovi financijske konsolidacije u Bosni i Hercegovini;
2. Sustav poreza na dohodak i doprinosa u Federaciji BiH;

140

3. Izgradnja poreznog sistema za poticanje strukturnih promjena i prelazak na

trinu privredu;
4. Fiskalni poticaji u funkciji privlaenja direktnih stranih investicija;
5. Poreski sistem u BiH i reforma poreza na dohodak u Republici Srpskoj;
6. Pretpostavke i strateki pravci za realizaciju porezne reforme u BiH;
7. Fiskalna neodrivost obaveznog zdravstvenog osiguranja u Federaciji BiH;
8. Analiza prihoda budeta Srednjobosanskog kantona za budetski period od
2008. do 2012. godine;
9. Uee trokova plaa u ukupnim trokovima kompanije u Federaciji BiH i
Republici Srpskoj na primjeru leasing kompanije;
10. Utjecaj poreza i doprinosa plata na nivo zaposlenosti u preduzeima
predstavljen kroz model;
11. Analiza efekta direktne strane investicije na Tvornicu cementa Kakanj;
12. Isti uslovi privreivanja za sve (prijedlozi za poresku reformu od strane Klas
DD);
13. Poreska reforma sa potrebom usklaivanja izravnih poreza sa nastalim
promjenama u sustavu neizravnih poreza (harmonizacija poreznog sustava).
Referati, izlaganja, diskusija i prijedlog zakljuaka izazvali su izuzetnu
panju brojnih uesnika konferencije. Na kraju rasprave usvojeni su sljedei
zakljuci:
I. Polazite
Uesnici skupa saglasni su da se, u uslovima djelovanja globalne recesije,
BiH nalazi pred krupnim izazovima ekonomske odrivosti. Ukupno privredno
stanje sa stanovita ukupnog financijskog sektora se moe okarakterisati sljedeim
performansama:
1)

Uzroci krize u BiH nisu samo ciklini, oni su primarno strukturalni, to

produkuje konstantnu nestabilnost i ugroavanje funkcioniranja privrede, to
se prvenstveno odnosi na:
a) Produbljenu budetsku neravnoteu, odnosno injenicu da je ukupni postratni
fiskalni sektor permanentno van poeljnih stabilizacionih tokova, pa su javni
budeti postali neodrivi i prije dolaska krize, naroito sa setom zakona o
transfernim izdacima od 2006. i 2007. godine, kojima se na raun poreskih
obveznika kupovala politika podrka populacije financirane budetskim
transferima;
b) Dugoronu neravnoteu bilanse plaanja;
c) Recesioni ekonomski rast (zemlja e se dugo suoavati s izazovima niskog
rasta i dugog izlaska iz krize).

141

2)

Drava nema realne izlazne strategije za ublaavanje krize. Izlaz iz krize

uslonjava latentna politika kriza, prije svega usljed nedostatka zajednike
politike vizije zemlje, koja produbljuje i/ili ak stvara neke od prethodno
navedenih kriznih arita.

3)

Otopljen je socijalni kapital drutva koji odraava povjerenje u drutvu,

nedostaje socijalni dijalog i drutvo je korak do potpunog razvaljivanja
socijalne kohezije koja se uzima posljednjim utoitem odbrane odrivosti
drutva uope.

4)

U svom dejtonskom, administrativno-politikom konstituensu, ekonomska

politika drave ima nekoliko ugraenih nedostataka koji znaajno prijee
njen razvoj, i to:
a) Dejtonska razdijeljenost jedinstvenog ekonomskog prostora;
b) Odsustvo monetarnog poticaja ekonomskog rasta;
c) Konfederalni reim fiskalne politike razlike javnih prihoda na razinama
entiteta.
Zbog nekoordiniranosti monetarne i fiskalne politike na dravnom nivou, izostaju
mogua regulacija efektivne agregatne tenje, poticaji privatnom sektoru i druge
olakice za investiranje kapitala. Iz definicije entiteta i odgovornosti dodijeljenih
zajednikim institucijama proizlazi znatno jaa pozicija entiteta u odnosu na
dravne (zajednike) institucije vlasti. Odgovornost za voenje fiskalne politike
nije spominjana u Ustavu BiH, niti je dravnim organima (Vijeu ministara
BiH) dodijeljena bilo kakva uloga u prikupljanju javnih prihoda, to ima veoma
teke konsekvence na mogunost uspostavljanja i odravanja makroekonomske
stabilnosti i efikasnosti trinih struktura.

5)

142

Glavne lekcije izvuene iz globalne recesije o ulozi drave u procesima

financijskog posredovanja i odravanja financijske stabilnosti, i preispitivanju
uloge javnog i privatnog sektora u oblikovanju sistema regulacije ne samo da
nije tretirano u antikriznim programima u BiH, ve se i sama drava nastoji
delegitimirati od svojih klasinih ekonomskih funkcija. U zadnje dvije godine
fiskalne performanse izgledaju ovako:
a) Prekomjerna i nekontrolisana budetska potronja (poveani rashodi)
trokovi administracije, poveane bruto plae);
b) Pozitivni pomaci: smanjeni tekui transferi i smanjeni izdaci za materijale i
usluge;
c) Poveani su kapitalni transferi;
d) Poveane su otplate dugova;
e) Simbolino i tek zapoeto poboljanje transfernih ciljanja, ali i dalje ostaju
otvoreni problemi nepreciznog i pogrenog ciljanja transfernih tokova, problemi
zakonitosti, transparentnosti i pravovremenosti izbora korisnika transfera;

f) Ne izvravaju se procjene uinaka transfernih sredstava. Isto se odnosi i

na odsustvo uinaka sponzorisanja koja teku od javnih preduzea, npr.
Telekoma;
g) Nedovoljan je nadzor nad namjenskim utrokom tekuih sredstava. Slabe
su i nedostatne kontrole kojima bi se sprijeile pojave da se istom korisniku
odobre dva ili vie transfera u iste ili sline namjene;
h) Ostaju problemi pri izvjetavanju, a povremeno i izostanak izvjetaja o
izvrenoj kontroli namjenskog utroka doznaenih budetskih sredstava
krajnjim korisnicima;
i) Nije utvrena jasna praksa grantiranja koja se odnosi na oblast u kojoj se
vri transfer sredstava;
j) Druge performanse fiskalnog sektora, npr. manjkavosti zakljuenih ugovora
sa krajnjim korisnicima transfera, nema zavrnih izvjetaja sa pregledom
ispunjenja opih i posebnih ciljeva i uinaka kod krajnjih korisnika.

Ocjena fiskalno-poreskog stanja je sljedea:

Najvea poreska optereenja u Evropi,
Nepostojanje harmonizovane poreske politike,
Destimulativna poreska politika za poslodavce,
Izuzetno veliko uee javne potronje u budetu,
Nepostojanje financijske discipline.

Pri ovakvim performansama fiskalnog sektora i stanja ukupne privrede,

uesnici skupa zakljuuju da pred vladama u BiH stoje sljedee izlazne kratkorone
i dugorone strategije:
1) Formiranje konzistentne anticikline fiskalne politike, sa glavnim uporinim
takama na relacijama: stand by aranman sa IMF tednja poticaj
ekonomskom rastu;
2) Strukturne reforme (mjere i politike) koje e, temeljem mjera/politika,
omoguiti lakou poslovanja, priliv stranih i ohrabrivanje domaih
investitora, ukljuujui i poveavanje konkurentnosti domaih kompanija;
3) Ubrzavanje privatizacije kompanija iz predvienog paketa privatizacije,
4) Otvaranje socijalnog dijaloga sa svim uesnicima javnog poslovnog i
socijalnog okvira (vladin sektor, politike stranke, sindikat, sveukupan
nevladin sektor);
5) Promjena ekonomskog modela, i to kratkorono/srednjoronog kriznog
modela rasta i dugorone paradigme.
Ublaavanje ciklinih kretanja podrazumijeva djelovanje na kratkoronom,
s jedne i srednjoronom roku, s druge strane. U principu, radi se o komplementarnoj
strategiji provoenja anticikline (kratkorone) politike, sa kratkoronim/
srednjoronim politikama poboljavanja poslovne okoline, te u dugom roku otvaranja

143

novog pristupa bh. cjelovitosti sa promijenjenim teorijsko-ideolokom paradigmom

i konceptom integrisanja ekonomskog i socijalnog razvoja u srednjoronom i dugom
roku.
II. Anticiklina politika i porezna reforma
Za uesnike skupa nedvojbeno je da se provoenje anticikline politike
provodi na sljedei nain:
(a) Principi provoenja anticikline politike
(1) redukcija javne potronje
(2) poveanje javnih prihoda
Radi se o komplementarnoj strategiji provoenja anticikline (kratkorone)
politike, sa kratkoronim/srednjoronim strukturalnim reformama poboljavanja
poslovne okoline i politikama poticanja konkurentnosti domaih kompanija.
Redukcija javne potronje u BiH u kratkom roku podrazumijeva provoenje
sljedeih mjera:
(1) zaustavljanje i smanjivanje rasta javnih prihoda;
(2) vraanje rasta javnih rashoda na nivo iz 2006, tj. nivo od 40% GDP;
(3) racionalizacija transfera privatnim licima;
(4) poboljavanje ciljanja socijalno najugroenijih kategorija;
(5) smanjivanje i/ili kontrola udjela plata;
(6) ograniavanje menaderskih plaa;
(7) smanjenje budetskih materijalnih trokova.
(b) Dosljedna primjena zakonskih propisa u dijelu stvaranja preduslova za
financiranje tekuih transfera-subvencija, ukljuujui dopune i izmjene
zakonskih propisa zbog nemogunosti realizacije, odnosno kanjenja u
provedbi ovih zakona.
a) Uspostaviti transparentnost konzistentnu kontrolu koritenja sredstava
od strane krajnjih korisnika;
b) Uspostaviti bazu podataka korisnika transfera;
c) Redovan nadzor i izvjetavanje o utroku transfera (korisnik sredstava
nadleno ministarstvo Vlada FBiH Parlament FBiH);
d) Vriti procjenu uinaka po osnovu realiziranih sredstava.
Redukciju javne potronje treba da prati socijalni dijalog izmeu svih
relevantnih faktora (sindikata, poslodavaca, vlade, politikih stranaka, nevladinih
organizacija), koji moe pripomoi uvrivanju socijalne kohezije drutva.

144

(c) Poticaj ekonomskom rastu:

unapreenje poslovne okoline;
preispitivanje poreske politike sa potrebom smanjivanja poreskih obaveza;
privatizacija;
preispitivanje uinaka vanjskotrgovinske liberalizacije (BiH je izloena
konkurenciji uvoznih poljoprivredih proizvoda, koji obino koriste
subvencije postaju prikladne mjere kojim drave EU pomau svojim
kompanijama u recesiji) u svojim zemljama (primjer mlijeka i mesnih
preraevina);
e. pospjeivanje politike nacionalne tednje kojom bi se mogle financirati
investicije je ugroeno s jedne strane dosadanjom prociklinom i
ekspanzivnom fiskalnom politikom i destimulativnim poslovnim
ambijentom, a s druge kamatna stopa na kredite raste, to ulagaima i SME
oteava pristup kreditima.
a.
b.
c.
d.

III. Posljedice i oekivanja poslodavaca od poreske reforme:

a)

Struktura optereenja:
indirektni porezi na nivou BiH;
naknade na nivou BiH;
direktni porezi na entitetskom nivou;
doprinosi na entitetskom nivou;
parafiskalni nameti na entitetskom nivou;
naknade na nivou kantona;
naknade na nivou optina.

b)

Indirektne posljedice za poslodavce:

moraju se pridravati odredbi vie od 50 zakona iz ove oblasti;
moraju se pridravati vie od 100 podzakonskih akata;
duni su godinje predati vie od 150 prijava i obrazaca.

c)

ta poslodavci oekuju od vlade:

da hitno pristupi cjelovitoj poreskoj reformi;
da poreska reforma obuhvati i doprinose, naknade i druga optereenja
poslodavaca;
da hitno preduzme mjere za smanjenje javne potronje;
da kroz institucije sistema pojaa financijsku disciplinu;
da u navedene procese na ravnopravnoj osnovi ukljui socijalno-ekonomske
partnere i eksperte.

145

d)

ta poslodavci nude vladi:

preuzimanje svog dijela odgovornosti;
ekspertna rjeenja;
partnerski odnos;
drutvenu odgovornost;
kritiku i suprotstavljanje svim nekonzistentnim rjeenjima.

NAPOMENA Svi materijali sa ove konferencije mogu se nai na web stranici:

www.unvi.edu.ba

146

GLAVA IV: ESEJI VEZANI ZA SVJETSKI EKONOMSKI

POREDAK I NJEGOV UTJECAJ NA EKONOMIJU BiH
U ovoj glavi obraeno je pet eseja koji se odnose na svjetski ekonomski
poredak i njegov utjecaj na ekonomiju BiH.
1. Svjetski ekonomski poredak formiran krajem Drugog svjetskog rata
(mart 2009);
2. Ko stvara viak vrijednosti a ko ga koristi (juni 2010);
3. Ukidanje socijalistikog sistema i prelazak u kapitalistiki sistem na
primjeru BiH (maj 2010);
4. Kuda e nas odvesti divlji kapitalizam? (januar 2015);
5. tampanje dolara i eura bez pokria i da li tampati KM? (januar 2015).

147

1.

SVJETSKI EKONOMSKI POREDAK FORMIRAN

KRAJEM DRUGOG SVJETSKOG RATA, (mart 2009)

Dananji svjetski ekonomski poredak formiran je krajem Drugog svjetskog

rata. Kako se Drugi svjetski rat bliio svom kraju, velike meunarodne sile,
pobjednici u ratu, eljele su kreirati novi svjetski ekonomski poredak. On je formiran
na temelju stavova i elja pobjednika u ratu, a prije svega Sjedinjenih Amerikih
Drava potpomognutih Engleskom.
Na Meunarodnoj monetarnoj konferenciji odranoj 1944. godine u SAD-u
uspostavljen je novi svjetski ekonomski poredak u kojem SAD ima maksimalnu
dominaciju i posljednju rije u ekonomiji cijelog svijeta.
A) KONFERENCIJA U BRETTON WOODSU
U amerikom gradiu Bretton Woods 1944. godine, pri kraju Drugog
svjetskog rata, odrana je poznata Meunarodna monetarna konferencija. Na ovoj
Konferenciji uspostavljen je novi svjetski ekonomski sistem koji e biti na snazi od
kraja Drugog svjetskog rata, i koji u osnovnim principima i danas funkcionira.
Cilj konferencije je bio:
reguliranje sistema meunarodnih plaanja;
reguliranje valutnih i ekonomskih odnosa u svijetu;
formiranje meunarodnih financijskih i trgovinskih organizacija koje e
sprovoditi novi ekonomski svjetski sistem.
Nakon ove konferencije osnovani su:
1. Meunarodni monetarni fond (MMF),
2. Svjetska banka (WB) ili drugi naziv Meunarodna banka za obnovu i razvoj.
Tada se razgovaralo i dogovorilo o formiranju jo dvije svjetske organizacije,

a to su:
1. Svjetska trgovinska organizacije (WTO), naknadno formirana tek 1995, i
sada radi i egzistira u punom kapacitetu;
2. Svjetska organizacija za pomo dravama koje imaju trgovinski deficit.

U sutini, novi svjetski ekonomski sistem postavljen je na etiri kamena

temeljca koja su trebalo da izgrade i stabiliziraju svjetsku ekonomiju. Meutim,

148

etvrta Svjetska organizacija za pomo dravama koje imaju trgovinski deficit

nikada nije formirana, niti se na tome radi, jer nije u interesu bogatih drava i onih
drava koje upravljaju svjetskom ekonomijom.
Jasno je da ni jedna kua, pa ni svjetski ekonomski sistem ne moe opstati na
tri temelja. Bez etvrtog temelja jasno je da se kua mora uruiti, odnosno izazvati
velike ekonomske nemire i destabilizirati ne samo svjetski ekonomski poredak nego
i politiku i vojnu stabilnost na svijetu.
1.
2.
3.
4.

Osnovne zadae novih svjetskih ekonomskih institucija su:

Svjetska banka (WB) ili Meunarodna banka za obnovu i razvoj odobrava
dugorone kredite za razvijanje bazinih razvojnih investicija;
Meunarodni monetarni fond (MMF) je okrenut kratkoronim kreditima
za financiranje deficita na budetima i neravnotee u platnim bilansima
pojedine drave;
Svjetska trgovinska organizacija (WTO) bavi se carinama, trgovinom
proizvodima i uslugama, kao i intelektualnim vlasnitvom;
Svjetska organizacija za pomo dravama koje imaju trgovinski deficit, koja
ni do danas nije formirana.

Ova etvrta svjetska organizacija bila bi na teret bogatih i razvijenih

drava, a u korist siromanih i nerazvijenih drava. Bilo je govora da drave na
suficit (viak izvoza nad uvozom) plaaju porez iz kojeg bi se pomagalo dravama
koje imaju deficit (vei uvoz od izvoza). Ova institucija bi smanjivala jaz izmeu
bogatih i siromanih drava. S obzirom da bogate drave imaju odluujuu vlast u
razvoju i kreiranju svjetskog ekonomskog poretka, ova institucija nije u njihovom
kratkoronom interesu, ali sa dugoronog aspekta ona e ih stajati glave i njeno
neformiranje uruit e svjetski ekonomski poredak. Svaki trgovinski deficit je
sutinsko siromaenje te drave jer ona uvozi robu za koju plaa devizama, a ne
zapoljava svoje stanovnitvo. Kroz trgovinski deficit siromane drave postaju jo
siromanije, a bogate poveavaju suficit i time postaju jo bogatije.
Vrlo je znaajan sistem upravljanja u MMF-u i WB-u. Njima upravljaju
lanice, s tim da je broj glasova srazmjeran uloenom novcu, tako da najvanije
odluke donose sedam najbogatijih drava: SAD, Kanada, Japan, Velika Britanija,
Francuska, Njemaka i Italija. SAD, ipak, imaju ubjedljivo najvei utjecaj i kontrolu
meunarodnih plaanja, i kontrolu nad tim organizacijama.
Nezadovoljstvo takvim stanjem pokazuju druge velike drave (Rusija, Kina,
Indija i dr.) i ve su pokrenule inicijativu za formiranje nove (druge) Svjetske banke.
Isto tako, utjecaj malih, siromanih i nerazvijenih drava je skoro beznaajan.

149

Sutina odnosa ukazuje da ove svjetske institucije brane interese bogatih

i razvijenijih, i tako bogate drave postaju jo bogatije, a siromane drave jo
siromanije. Oito je da je nezadovoljstvo u naglom porastu, ali je pitanje dokle e
trajati strpljenje malih i siromanih?

B) SVJETSKA BANKA (WB)

Svjetska banka je osnovana na konferenciji u Bretton Woodsu, poela je sa
radom 1946. godine, a njenom okviru egzistira pet posebnih financijskih organizacija
i to:
1. Meunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD);
2. Meunarodna udruga za razvoj (IDA);
3. Internacionalna financijska korporacija (IFC);
4. Multilateralna investicijsko garancijska agencija (MIGA);
5. Meunarodni centar za rjeavanje investicijskih sporova (ISCID).
Svjetska banka vri veliki pritisak na vlade drava koje koriste njihove kredite
da privatiziraju poduzea u dravnom vlasnitvu, elektroprivredu, vodoopskrbu,
naftnu industriju, telekomunikacije i tako dalje, to esto dovodi do iskoritavanja
lokalne radne snage i sirovina, poljoprivrednika i drugih poduzea kroz povean
uvoz.

C) MEUNARODNI MONETARNI FOND (MMF)

MMF je osnovan 1944. godine na konferenciji u Bretton Woodsu, a njegov
osnovni cilj je promoviranje meunarodne monetarne suradnje kako bi se poticao
ekonomski razvoj i poveanje zaposlenosti. Pomo MMF-a se naroito izraava
kroz financiranje i kreditiranje deficita u budetima, pri emu podravaju uvoz roba
iroke potronje (naroito iz razvijenih drava) i istovremeno nazaduju domaa
proizvodnja i izvoz. Time se strahovito poveava nezaposlenost i dalje slabi punjenje
budeta. Ova politika MMF-a je vrlo negativna za nerazvijene drave, i nema u
svijetu ni jednog pozitivnog primjera da se drava ekonomski stabilizirala nakon
pomoi MMF-a. Njihova politika u ekonomskoj teoriji nije potvrena.

D) DOLAR
Dolar je zvanina valuta Sjedinjenih Amerikih Drava (SAD). Od 1900.
godine dolar ima zlatnu podlogu i za 1 gram zlata moe se dobiti 1,5 dolar. Za vrijeme
Velike depresije (ogromne ekonomske krize) 1928. godine dolar je devalvirao za
blizu 41%. Tada se 1 dolar mogao zamijeniti za 1,125 grama zlata.

150

Poslije Drugog svjetskog rata u Bretton Woodsu je odreeno da je dolar

baza za mjerenje vrijednosti svih ostalih valuta u svijetu. Dolar je ostao sa zlatnom
podlogom, a time su indirektno i sve ostale svjetske valute vezane uz zlatnu podlogu.
Godine 1963. ukida se zlatna podloga dolara i on se vie ne moe zamijeniti
za zlato. Zakonski se 1971. godine ukida konvertibilnost dolara u zlato.
To je ogromni prelom u financijskoj politici jer dolar nema unutranju
vrijednost niti zlatno pokrie. Sada amerika vlada moe tampati i stavljati u
opticaj dolara koliko eli. Svoj ogromni deficit pokriva izdavanjem i tampanjem
bezvrijednog dolara; svoje vanjske dugove i kredite otplauje tampanjem novih
dolara bez realnog pokria, to je omogueno jer se procjenjuje da dvije treine
dolara cirkulira van SAD-a, tj. u drugim svjetskim dravama. Meutim, pitanje je
koliko ovakav prazan balon moe da traje? Jasno je da on mora pui i da e doi do
sloma svjetske ekonomije, jer SAD i mnoge druge drave nemaju realnu podlogu
da svoje dugove izmire. Kakva li e to tek biti svjetska katastrofa? I pitanje je kako
e reagirati druge drave koje su prevarene od strane SAD-a jer im ne mogu vratiti
dugove.
Poznati ameriki profesor, ekonomista i nobelovac PAUL SAMUELSON pie
da potranja za dolarom omoguava SAD-u da i dalje odrava veliki vanjskotrgovinski
deficit bez potrebe da poduzima mjere kao to su smanjenje budeta, ograniavanje
uvoza ili obaranje vrijednosti dolara. Sve to MMF namee drugim dravama i
prisiljava ih da to sprovode ne odnosi se na SAD. Sjedinjene Amerike Drave
imaju ogroman trgovinski deficit, vie uvoze nego izvoze, imaju budetski deficit,
ne smanjuju administraciju, poveavaju plae, imaju visoku zaposlenost, a svoje
vanjske dugove izmiruju tampanjem dolara, u sutini bezvrijednih, ali ne izazivaju
domau inflaciju jer ti dolari odlaze u inostranstvo i ne vre pritisak na domau
potranju. Meutim, ovaj balon mora kad-tad pui.
Sarajevo, mart 2009.

151

2.

KO STVARA VIAK VRIJEDNOSTI,

A KO GA KORISTI? (juni 2010)

Pojam ko stvara viak vrijednosti a ko ga koristi, pojam je koji ve

stotinama godina izaziva spor. Zato?
Zato to viak vrijednosti iskljuivo stvaraju radnici, proizvoai, seljacizemljoradnici, a dominantno ga nastoje koristiti vlasnici fabrika, vlasnici zemljita,
vlasnici odreenih teritorija, i tako dalje.
U sutini, pojedinci ele da koriste rad mase zaposlenih, radnika, seljaka i
slino, to povezujemo sa odnosima:
robova i robovlasnika,
seljaka i begova, aga, spahija,
seljaka i feudalaca, knezova,
radnika i kapitalista (vlasnika fabrika).
Oduvijek su pojedinci (robovlasnici, feudalci, begovi, carevi, kapitalisti i sl.)
eljeli da koriste rad ostalih (robova, seljaka, radnika i sl.).
U novo vrijeme ekonomska teorija je dala jasan i precizan odgovor na pitanje
ko stvara viak vrijednosti, a ko ga koristi.
Za razumijevanje pojmova ko stvara viak vrijednosti i ko ga koristi,
neophodno je poznavati:
proizvodne snage u jednoj firmi
proizvodne odnose u toj firmi
Proizvodne snage u jednoj fabrici su:
a) osnovna i obrtna sredstva (maine, oprema, zgrade, kapital i sl.);
b) rad odnosno radna snaga;
c) predmeti rada (sirovine, reprodukcioni materijal, poluproizvodi i sl.).
Proizvodne snage se koriste u procesu proizvodnje.
Proizvodni odnosi u jednoj fabrici izraavaju se kroz vlasnitvo nad
fabrikom, odnosno pravo raspolaganjem vika vrijednosti.

152

Ko stvara viak vrijednosti?

Stvaraju ga iskljuivo radnici svojim radom uz sljedee obrazloenje:
Osnovna sredstva (maine, zgrade, oprema i dr.) uestvuju u procesu proizvodnje,
s tim da se njihov troak naziva amortizacija i prenosi se u trokove kotanja novog
proizvoda. Osnovna sredstva se koriste vie (ili mnogo) puta i srazmjeran dio se
prenosi u trokove. U principu ta grupacija sredstava ne stvara poveanu vrijednost,
nego se prenosi u trokove srazmjerno obimu troenja.
Predmeti rada (sirovine i sl.) prenose se kroz trokove u novi proizvod. Visina
trokova je srazmjerna utroenim predmetima rada sirovinama.
Rad, odnosno radna snaga, stvara novi proizvod koji se obino prodaje za viu
prodajnu cijenu od cijene kotanja. U cijenu kotanja za rad prenose se plae
zaposlenih. Prema tome, viak vrijednosti (razlika izmeu prodajne cijene i cijene
kotanja) stvoren je samo i iskljuivo radom zaposlenih u jednoj fabrici.
To emo objasniti na proizvodnji jednog odijela.
Troak osnovnih sredstava je amortizacija (zgrada, ivaih maina, presa,
pegli i sl.) i u jedno odijelo prenosi se srazmjeran dio amortizacije.
Troak predmeta rada, odnosno tofa, postave, konca, prenosi se u cijenu
kotanja jednog odijela u visini stvarno utroenog materijala.
Troak radne snage iskazuje se kao bruto plaa i prenosi se srazmjeran dio
bruto plaa u cijenu kotanja jednog odijela.
Ako pretpostavimo da je cijena kotanja jednog odijela 220 KM, a potom to
odijelo prodamo za 280 KM, firma je ostvarila viak vrijednosti od 60 KM.
S obzirom da su kroz cijenu kotanja odijela pokriveni svi trokovi, postavlja
se pitanje ko koristi taj viak vrijednosti? A da ga iskljuivo stvaraju radnici to smo
ve objasnili.
U socijalizmu su vikom vrijednosti raspolagali svi radnici jer je njima
povjerena fabrika na upravljanje, iako je to drutveno vlasnitvo. Radnici su putem
svog radnikog savjeta odluivali o raspodjeli vika vrijednosti. Jedan dio je iao u
investicije, kupovinu nove opreme, isplatu stimulativnog nagraivanja zaposlenih i
rezerve.

153

U kapitalizmu vikom vrijednosti raspolae vlasnik firme (pojedinac ili

grupa vlasnika), koji trajno eli smanjiti cijenu kotanja. Najvea mogunost uteda
na cijeni kotanja je smanjenje plaa radnicima. Na drugoj strani, zahtijeva od njih
veu produktivnost, bolju marketing aktivnost i veu kreativnost kako bi poveao
prodajnu cijenu i time uveao svoj viak vrijednosti.
Prema prethodno iskazanom principu oito je da vlasnici kapitala kapitalisti
sve utede ostvaruju preko lea radnika, odnosno istom eksploatacijom zaposlenih.
Na principu ponude i potranje za radnom snagom uz veliku nezaposlenost jasno
je da e ponuda biti vea od potranje, to se odraava na smanjenje plaa. Kada
nemaju posla, radnici su spremni da rade za niu plau. I ovdje vrijedi zakon ponude
i potranje. to je vea ponuda za radom to im naknada (plaa) opada.
U socijalizmu su postojala odreena ogranienja u visini primanja, te je
omjer izmeu najnie i najvie plae obino iznosio 1:7. Meutim, u kapitalizmu
tih ogranienja nema. esto su u primanjima prisutni odnosi 1:100, pa i vie u korist
vlasnika ili top menadera u firmi. Da li je drutveno opravdano i moralno imati
takve odnose?
Uz porast nezaposlenih i sve veeg siromatva neophodno je ograniiti
bezobrazno visoka primanja i iznai novi model raspolaganja vikom vrijednosti.
Rjeenje se moe nai u kompromisu i optimalnom odnosu izmeu naknada
radnicima i visine samostalnog raspolaganja od strane kapitaliste sa vikom
vrijednosti. Preostala razlika u viku vrijednosti moe ii u modernizaciju kapaciteta,
otvaranja novih radnih mjesta, poboljanje uvjeta rada, otklanjanje drutvenih
problema itd.
Problem raspolaganja sa vikom vrijednosti najee dovodi do konfliktnih
situacija koje se mogu uspjeno rijeiti na obostrano zadovoljstvo sa jedne strane
radnika, a sa druge kapitalista.
Sarajevo, juni 2010.

154

3.

UKIDANJE SOCIJALISTIKOG SISTEMA I

PRELAZAK U KAPITALISTIKI SISTEM NA
PRIMJERU BiH, (maj 2010)

U periodu zadnjeg rata u BiH, od 1991. do 1995. godine, pored drugih

dogaanja i ratnih sukoba, u BiH je dolo do ukidanja socijalistikog sistema i
prelaska na kapitalistiki sistem.
a) POJAM SOCIJALIZMA
Socijalizam je ime za drutveno-ekonomski sistem koji karakteriziraju
drutveno vlasnitvo nad sredstvima proizvodnje i kooperativni nain upravljanja
ekonomijom. Socijalizam u BiH uspostavljen je po zavretku Drugog svjetskog rata
1945. i formiranjem Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije. U socijalizmu
se nastoji ukinuti privatno vlasnitvo, naroito nad fabrikama, veim obimom
zemljita, veim brojem stanova, veim obimom uma i sl. Privatno vlasnitvo je
opstalo na zanatskim i ugostiteljskim radnjama, ogranienom obimu zemljita i ume,
kao i jednom stanu ili jednoj kui i sl. U socijalizmu se nastojalo poboljati poloaj
radnika i seljaka i spreavala se svaka vrsta eksploatacije. Nastojalo se osigurati
dobar i primjeren ivot radniku i seljaku uz ogranienje prekomjernog bogaenja.
Prosjeni graanin u BiH je mogao dobro ivjeti uz socijalnu sigurnost,
realnu perspektivu zapoljavanja, besplatno kolstvo i zdravstvo, dobijanje stana od
firme gdje radi ili dobijanje kredita za gradnju vlastite kue, beneficirani radni sta,
godinji odmor itd.
Drutvo se zasnivalo na tri sloja stanovnitva:
cca 80% stanovnitva ivjelo je kao srednji sloj;
cca 10% stanovnitva ivjelo je kao bogati;
cca 10% stanovnitva ivjelo je teko i siromano (obino oni koji se nisu
trudili da rade ili su se teko snalazili u ivotu).
Najvei broj dananjeg stanovnitva u BiH ivjelo je u periodu socijalizma
i sa nostalgijom se sjeaju tog perioda. Posebna karakteristika socijalizma u BiH
i bivoj Jugoslaviji je uspostavljanje radnikog samoupravljanja. Tada su, putem
radnikih savjeta i zborova radnih ljudi, sve fabrike i poduzea predati radnicima na
upravljanje.

155

b) POJAM KAPITALIZMA
Kapitalizam je ekonomski i drutveni sistem u kojem su kapital, zemlja i
sredstva za proizvodnju privatno vlasnitvo. Sva zarada iz biznisa pripada vlasniku
imovine kapitalisti.
Radnici, odnosno njihov rad kao i sirovine, reprodukcioni materijal i drugi
resursi slobodno se prodaju na tritu. Trite postaje osnovni regulator ponude i
potranje. Osnovni zakon trita ukazuje da je posljedica to vee ponude sve nia
cijena. Tako velika ponuda radne snage (radnici bez posla) omoguuje kapitalistima
sniavanje cijene rada, odnosno plaa radnicima. U kapitalizmu socijalni elemenat
gubi na znaaju i o njemu odluuje sam kapitalista. Svako davanje radnicima
na drugoj strani smanjuje dobit kapitalisti. U kapitalizmu je ukinuto drutveno
vlasnitvo, a pogotovo ne dolazi u obzir nikakvo radniko samoupravljanje. Sve
odluke samostalno donosi vlasnik.
Postoje razne vrste kapitalizma. Od onog koji je potpuno liberalan i sve
odluke donosi sam kapitalista do onog koji je dosta kontroliran od drave. U nekim
razvijenim dravama Zapada (Njemaka, vedska, Francuska, Norveka itd.) drava
kroz svoje zakone titi radnike od samovolje kapitalista, pri emu su ostavljene
velike slobode kapitalistima da razvijaju biznis, ulau u novu tehnologiju i raspolau
sa dobiti, ali su prava, naknade i slobode radnika zatiene dravnim zakonima.
c) TRANZICIJA NA PRIMJERU BiH
Tranzicija iz socijalizma u kapitalizam na primjeru BiH jedan je od najgorih
oblika transformacije.
Izraava se kroz potpuno pravo kapitaliste (novog vlasnika) da se ponaa
kako eli, a najee je to maksimalno na teret radnika. Plate su u pravilu vrlo niske,
esto se i ne isplauju, a doprinosi za penzioni period i zdravstvo se ne uplauju. Sva
ostala davanja radnicima su ukinuta.
Drava se nije ukljuila u zatitu radnika i donoenje zakona koji e tititi
interese radnika. Sindikalne organizacije u BiH takoer se nisu uspjele organizirati
i nametnuti kao ozbiljan partner u zatiti prava radnika. Radnici su preputeni na
milost i nemilost vlasnika poduzea. Iako ima dobrih primjera o odnosu vlasnika i
radnika, relativno su u manjini i gube se u masi nekorektnih primjera.
Rjeenje se mora traiti u podrci razvoja kapitalizma i djelovanja trinih
zakona, ali uz znatno veu zatitu radnika i njihovih prava od drave i dravnih
zakona. Kao kontrolora zatite radnika, neophodno je uspostaviti pravu i kvalitetnu
sindikalnu organizaciju.
Sarajevo, maj 2010.

156

4.

KUDA E NAS ODVESTI DIVLJI KAPITALIZAM?

(januar 2015)

U BiH moemo vidjeti na sceni najgori oblik kapitalizma. Nije to kapitalizam

koji imamo u Njemakoj, vedskoj, Austriji, Norvekoj itd. To nije humani
kapitalizam, niti neoliberalni kapitalizam. Drava nije zatitila radnike i njihova
prava od samovolje vlasnika kapitalista. Ni sindikati u BiH nisu se izborili za svoj
temeljni status kako bi uspjeno titili radnika od nezajaljivih vlasnika.
Za kapitalizam koji sada egzistira u BiH moemo slobodno rei da je to
vuiji kapitalizam ili divlji kapitalizam. A kuda e nas odvesti divlji kapitalizam u
BiH?
Ovo pitanje je ivotno i sutinsko. Sadanji divlji kapitalizam se ponaa kao
pijan ovjek koji ne vlada svojim ponaanjem. On i dalje pije ali i razbija, lupa i
sve oko sebe unitava radi svog dobra. Tek kad se otrijezni shvatit e ta je uradio. A
da li e se i kada otrijezniti?
esto se pijanstvo nastavlja i ne prekida. Tako se ponaa i sadanji divlji
kapitalizam. Bogati postaju jo bogatiji, a siromani jo siromaniji. Problem je i u
tome to se broj siromanih poveava jer nestaje srednji sloj koji u cijelosti prelazi
u siromane, ali ni jedan ne prelazi u bogate. ak je i bogatih sve manje, jer samo
1% do 2% stanovnika dri u svojim rukama ogromno svjetsko bogatstvo. Jesu li ga
stvorili svojim radom? Oito je da nisu nego su opljakali ostalo stanovnitvo, to im
omoguuje divlji kapitalizam.
Danas pojedini menaderi, direktori, savjetnici zarauju dnevno po vie
stotina hiljada eura ili ak po vie miliona eura. Naglaavam da su to dnevne zarade.
A ako ovjek ima dnevno prihod od samo jedan dolar smatra se da nije siromaan. A
milioni stanovnika nemaju dnevno ni jedan dolar.
Nezadovoljstvo ogromne mase stanovnika je sve vee, raste iz dana u dan i
mora doi do socijalnih i ratnih nemira.
Divlji kapitalizam se ponaa kao slon u staklarskoj radnji i sve oko sebe
razbija i unitava. Divlji kapitalizam ide sam u svoju propast.
Nezadovoljstvo e toliko porasti da se nee moi kontrolirati. Iz tog razloga
doi e do velikih nemira, protesta, trajkova i estokih sukoba, pa ak i do Treeg

157

svjetskog rata. Kapitalizam sada moe izabrati dva puta kojim moe krenuti: jedan
put su radikalne reforme i ograniavanje divljanja kapitalizma.
Trebaju nam znaajnije reforme u korist poboljanja ivotnog standarda i
preraspodjele profita i vika vrijednosti u korist siromanih. Bogati nee izgubiti
nita od svog ivotnog standarda, ali bi im se smanjilo bogatstvo koje su namijenili
svom desetom ili petnaestom pokoljenju.
Sadanji svjetski ekonomski sistem postavljen je krajem Drugog svjetskog
rata na Meunarodnoj monetarnoj konferenciji u amerikom gradiu Bretton
Woodsu. Sistem je izgraen i postavljen na temelju principa koji su postavljali
pobjednici u Drugom svjetskom ratu, dodjeljujui sebi glavnu i dominantnu ulogu.
Tada su formirane Svjetska banka (WB) i Meunarodni monetarni fond
(MMF) i uspostavljena glavna svjetska novana jedinica tj. ameriki dolar sa zlatnim
pokriem.
Temeljni zadatak tim institucijama je korektno naveden, ali je sadanje
njihovo ponaanje utemeljeno na principu hobotnice i pijavice, kao negativnog
pojma i parazitskog ponaanja.
Princip hobotnice se tako manifestira u svjetskom ekonomskom poretku da
ona svojim pipcima opkoljava cijeli svijet i sve dri pod kontrolom.
Princip pijavice se manifestira tako da se iz svake drave u kojoj hobotnica
ima svoje pipke izvlae kapital, novac, sirovine i potrebna radna snagu u korist bogatih
drava, odnosno pojedinaca kao kapitalista, pri emu se u tim malim i siromanim
dravama unitava domaa proizvodnja, smanjuje poljoprivredna proizvodnja i
poveavaju nezaposlenost i siromatvo. Sve se to radi namjerno i svjesno. Uostalom,
tako su se ponaali robovlasnici, feudalci, begovi i spahije, a u periodu kolonijalizma
nekoliko drava je eksploatiralo druge drave i narode i ivjelo kao paraziti. To ele
i danas, ali na jedan novi i prikriveni nain.
Sarajevo, januar 2015.

158

5.

TAMPANJE DOLARA I EURA BEZ POKRIA, I DA LI

TAMPATI KM? (januar 2015)

a) ZATO SE NOVAC TAMPA

Novac je neophodan u trinom sistemu poslovanja. Novac je svojevrsna
roba za koju se moe kupiti svaka druga roba.
tampanje novca vri centralna banka drave. Obim tampanja ovisi o
ciljevima monetarne i kreditne politike. U pravilu, novac treba biti protuvrijednost
ukupnih dobara koja se nude na tritu. Previe novca izaziva inflaciju, a premalo
novca dovodi do deflacije. Izuzetno je velika sloenost vezana za politiku novca,
koliina u opticaju, odnos sa drugim valutama, vrijednost novanica, i tako dalje.
U zadnjih nekoliko godina tampanje novca se vri radi unoenja novog
(svjeeg) novca u privredne tokove. Na taj se nain stvara podloga za rast privrede, ali
se otvara problem inflacije. Mogue je uspostaviti kontrolu izmeu obima tampanja
novca, radi posticanja razvoja privrede i visine inflacije.
Danas se sve razvijene drave (SAD, Europska unija, Japan i dr.) odluuju
za tampanje svog novca, ali bez realnog pokria. Pored pozitivnih efekata, to moe
imati i vrlo negativne efekte ukoliko nije pod kontrolom.
b) TAMPANJE DOLARA
Dolar je krajem Drugog svjetskog rata postao baza za mjerenje vrijednosti
svih ostalih valuta u svijetu, tada je imao zlatno pokrie, a time su indirektno i sve
ostale svjetske valute vezane za zlatnu podlogu.
U 1963. godini ukida se zlatna podloga dolara i on se vie ne moe zamijeniti
za zlato. U SAD-u se 1971. godine ukida konvertibilnost dolara za zlato.
Od tada SAD moe tampati dolara koliko i kada eli. Dolar sada ima
vjetaku stabilnost. U zadnjih nekoliko godina Amerika centralna banka (FED)
otampala je 4.500 milijardi dolara bez pokria i plasirala ih u ameriku privredu bez
kamata. Normalno je da takav jeftini novac pozitivno djeluje na ameriku privredu,
rast zapoljavanja, smanjenje nezaposlenosti, poveani izvoz itd. Meutim, pitanje
je ta je sa inflacijom u SAD-u. Tako mnogo odtampanog novca trebalo bi izazvati
visoku inflaciju. Do inflacije, ipak, nije dolo jer se cca 2/3 dolara planira i nalazi
van SAD-a.

159

tampanje dolara za privredu Amerike je vrlo pozitivno, ali je pitanje kako

e se i kada odraziti na svjetsku ekonomiju, a naroito na drave koje imaju visoka
financijska potraivanja od SAD-a.
c) TAMPANJE EURA
Po ugledu na Ameriku i Europska unija se odluila na tampanje eura.
Europska centralna banka (ESB) je odluila da tampa ukupno 1.100 milijardi eura,
odnosno mjeseno po 60 milijardi eura. Skoro sav obim novog novca bi se plasirao
u privredu EU sa niskom kamatnom stopom od 2%. Prema procjeni, to tampanje
izazvat e inflaciju od 2% u zemljama EU. Na ovaj nain eli se poticati razvoj
privrede EU bez vee inflacije.
d) TAMPANJE KM
BiH danas ima KM koja ima 100% pokrie u devizama (dolar, euro, franak
i sl.). Valuta KM u odnosu na kvalitet podloge je stabilnija od amerikog dolara ili
eura. Meutim, sama stabilnost je kontraproduktivna za razvoj privrede. Stanje u
privredi BiH je katastrofalno i imamo nizak obim proizvodnje, visoku nezaposlenost,
ogroman trgovinski deficit (vie uvozimo nego to izvozimo) i tako dalje.
Da bismo pokrenuli privredu, neophodno je tampati dodatne KM i plasirati
ih u privredu sa maksimalnih 2% kamata. To bi moglo izazvati inflaciju, koju bi
trebalo drati pod kontrolom maksimalno do 10% godinje.
Da bi se pristupilo ovom procesu neophodno je Centralnu banku BiH
transformirati u pravu Centralnu banku i napustiti sadanju poziciju valutnog odbora,
odnosno obine mjenjanice.
Centralna banka bi morala preuzeti puna prava, slobode i odgovornosti iz
nove nadlenosti. tampani novac ne bi smio ii u popunu praznog budeta, nego
bi se iskljuivo plasirao u tri namjene: novo zapoljavanje, pokretanje proizvodnje i
poveanje izvoza.
Guverner Centralne banke bi dobio velika prava, ali i krivinu odgovornost
za plasmane tampanih KM, povrat plasiranih kredita putem komercijalnih banaka
kao i dranje inflacije do 10% godinje.
Na ovaj nain bismo osigurali jeftina novana sredstva, kontrolirali inflaciju
i prestali uzimati skupe inostrane kredite.
Sarajevo, januar 2015.

160

GLAVA V: INTERVJUI U PRINTANIM MEDIJIMA

SA PROF. DR. NIKOLOM GRABOVCEM VEZANI ZA
PRIVREDU
Tokom dugogodinje aktivnosti prof. dr. Nikola Grabovac dao je brojne
intervjue raznim novinarskim kuama. Radi ilustracije njegovog odnosa prema
privredi, prenosimo samo trinaest karakteristinih intervjua iz kojih se vidi kontinuitet
stavova i miljenja o ekonomiji BiH. Naslove intervjua definirao je novinar koji je
vodio intervju:

1.

Mi smo u ratu, Dani, 27.04.2001;

2.

Strane banke iznijele oko 2,5 milijardi maraka iz BiH, Veernji list,
15.09.2004;

3.

U BiH e 95 posto graana biti siromano, Dani, 03.12.2004;

4.

Sav novac od PDV-a ide institucijama vlasti, Nezavisne novine,

06.01.2008;

5.

Samo e bogati preivjeti, Osloboenje, 24.05.2008;

6.

Pored velikog morskog psa uvijek su plivala jata malih riba, Poslovne
novine, 01.07.2008;

7.

Prijeti nam sudbina Titanika, Nezavisne novine, 21.12.2008;

8.

Kamate se mogu smanjiti i ispod est posto, Dnevni avaz, 28.02.2009;

9.

Moramo se pripremiti i za najgori scenarij za ekonomsku depresiju,

Dani, 10.04.2009;

10.

Najgore tek dolazi, Osloboenje, 04.01. 2010;

11.

Krediti u vicarskim francima su nezakoniti, Dnevni avaz,

06.08.2011;

12.

Sanacioni program za zemlje Europske unije, Poslovne novine,

oktobar 2012;

13.

Nikad se nee ispuniti obeanje o 100.000 novih radnih mjesta, Dnevni

avaz, 31.01.2015. godine.

161

1.

MI SMO U RATU, Dani, 27. 04. 2001. godine

Intervju Mi smo u ratu objavljen je u magazinu Dani 27. aprila 2001. godine.

Ministar financija u Vladi FBiH objavio je rat. Nikola Grabovac nema

tenkove i puke, on ratuje sa onima koji ne plaaju porez, sa onima koji vercuju
preko uplje granice i ne plaaju doprinose. Sa onima koji kradu od penzionera,
invalida, ljekara, uitelja, nezaposlenih... U biografiji 58-godinjeg doktora
ekonomije iz Bugojna pie kako je ovaj profesor na Ekonomskom fakultetu u
Sarajevu do sada radio kao komercijalni referent, zatim komercijalni direktor, pa
financijski direktor, da je radio i kao naelnik za privredu u Opini Centar, te kao
generalni direktor i predsjednik SOUR-a Alhos. Bio je i ministar trgovine Vlade
FBiH od njenog osnivanja 1994. do 1996. godine te zamjenik ministra za vanjsku
trgovinu i ekonomske odnose u Vijeu ministara BiH od 1996. do 1998. godine.
Kae da je rat proveo u Sarajevu i da je bio pripadnik HVO-a. Nekada je Grabovac
bio blizak HDZ-u, danas je, kao lan Nove hrvatske inicijative estoki kritiar svega
to je u vezi sa ekonomskom osnovicom na kojoj su vladale nacionalne stranke.
DANI: Gospodine Grabovac, vjerovatno najvei problem sa kojim se
susreu svaka vlada i svaki ministar financija na ovim prostorima jeste ubiranje
poreza. Utaja poreza, jedno od najteih kriminalnih djela bilo gdje u svijetu,
kod nas je normalna, svakodnevna pojava. Koliko novca za federalni budet
nestane na putu od poreskog obveznika do Vas?
GRABOVAC: Postoje razne procjene, od vrlo pesimistikih, da se naplauje
svega 30 do 40 odsto poreza, do onih optimistikih maksimalno 60 odsto. Porez
se uglavnom naplauje na dva mjesta. Jedno su akcize, posebni porezi, i one se
naplauju kod proizvoaa i kod uvoza na carinama. Ko naplauje jedno, naplauje
i drugo, i tu mislimo da nema veih problema izuzev onih koji vercaju, pa onaj koji
proe bez carine, proe i bez tog poreza. Meutim, vei su problemi kod plaanja
redovnog poreza, koji je bio 24 odsto, pa sam predloio smanjenje, i parlament je
usvojio 20 odsto. Prole godine u ljeto je izvrena promjena zakonskog propisa po
kojem je naplata prebaena u maloprodaju. To je katastrofa za BiH i za Federaciju.
Sada traim od meunarodne zajednice da se pod njihovim pritiskom do uvoenja
poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), to e trajati dvije do tri godine vrati naplata
poreza na proizvoaa i na uvoznika. Sa tom promjenom bi automatski digao naplatu
za najmanje 50 odsto.
ta ostaje problem? To su tzv. alokacije, odnosno kako troiti. Ja imam
jednostavno rjeenje, a to je da se porezi roba koji se naplauju kod proizvoaa i kod

162

uvoznika alociraju tono srazmjerno broju stanovnika. Niko ne moe tvrditi da se u

Zenici pui vie ili manje nego u Sarajevu. Ako u Zenici ima 100.000 stanovnika, a
u Sarajevu 300.000, onda bismo to dijelili 1:3 i tako bismo uzeli klju za cijelu
Federaciju. Prema tome, prvo rjeavamo problem naplativosti, a onda podjelu, i
ovdje je bitno da uhvatimo ove visokotarifne artikle koji imaju poreze od 20 odsto.
DANI: Kad treba oekivati ove promjene?
GRABOVAC: Ja u to traiti od meunarodne zajednice u narednih nekoliko
dana, dok bih izmjene propisa traio u narednih maksimalno mjesec dana, jer to su
stvari koje ne mogu trpjeti odlaganja.
DANI: Koliko bi takva promjena donijela novca u budete?
GRABOVAC: Ako bih rekao da se ukupni budeti po svim nivoima vlasti u
Federaciji kreu oko tri milijarde maraka, onda moete misliti ta znai poboljanje
od 10 posto, to je 300 miliona. Dosad je najvei prigovor bilo to to su, naprimjer,
uvoznici preteito iz Hercegovine, pa porez naplauje taj kanton, a nita ne pripada
mjestu potronje Sarajevu, Tuzli ili Zenici. Isto tako, ovim novim rjeenjem ni
Fabrika duhana Sarajevo ne bi plaala porez samo Kantonu Sarajevo, nego bi plaala
srazmjerno broju stanovnika.
DANI: Da li e smanjenje poreza koje je inicirala Vlada Federacije
negativno utjecati na prihod u budetu?
GRABOVAC: Da, ukoliko ostane isti obim naplate. Odnosno, ako se
nastavi izbjegavati uplaivanje poreza na promet, to je najvulgarnija kraa. Kako to
funkcionira? Porez na promet ne plaaju firme, ne plaaju poduzea, nego graani,
i meni se urauna taj porez od 10 ili 20 posto kad kupim eer ili ulje. Meutim,
trgovac je te pare naplatio, ali idueg petka, umjesto da porez ide na teret njegovog
prihoda, on te pare ne prosljeuje dravi. To je ta vulgarna kraa.
DANI: Da li je zakonska regulativa dovoljno stroga prema onima koji
izbjegavaju platiti porez, kako bi ljudi taj porez morali prihvatiti kao neto bez
ega jednostavno ne mogu raditi, odnosno to moraju platiti da bi dalje radili?
GRABOVAC: Samo da se na trenutak vratim na sistem kako se ne plaa
porez. Ako se plaa porez od 24 posto na promet i on proda u Sarajevu 100.000
maraka, to znai da mora platiti 24.000 maraka dravi. ta on tu uradi? On sad za tu
sumu od 100.000 napravi fakturu da je uzimao u Republici Srpskoj ili u Hercegovini
i poalje im fakturu na 100.000, razdui se, ali taj ko mu potpie fakturu trai u keu
etiri posto, to je 4.000 maraka. Sad je on u dilemi: da li da plati Federaciji 24.000
ili da plati tamo nekome Peri ili Husi 4.000 KM. Dosta njih se opredijeli za 4.000. To

163

bi trebala rjeavati nova Poreska uprava, koja e biti u stvarnom punom kapacitetu
do Nove godine. Oekujem poetkom maja postavljanje direktora i zamjenika
direktora Poreske uprave, u toku maja bismo postavili sve direktore kantonalnih
uprava i konano, svih 1.500 radnika. Kad podijelite to na 10 kantona, to je oko 150
inspektora po jednom kantonu. Sad njima treba postaviti zadatak: gospodo draga,
evo mi smo vam stvorili uvjete, evo vas toliko ima, hajde naplatite! Ipak, ovdje sam
najvei bubanj na glavu stavio ja, jer sam najavio ovo sve. Ovih 1.500 su za vas
anonimni, a ja u biti taj koji e jednog dana odgovarati...
DANI: Provjera poslovanja Hercegovake banke rezultirala je
primjenom grube fizike sile. ta onda trebaju oekivati poreski inspektori
kada budu na terenu radili sa ljudima koji su varali i varaju ovu dravu ne za
hiljade, nego za milione maraka? Kako uope promijeniti itav jedan sistem
prevare koji je do sada izvrsno funkcionirao?
GRABOVAC: Istina je da postoji sistem da jednostavno niko nita ne plaa,
i to je postalo ak normalno. Izmiljen je sistem da isplati zaradu bez plaanja
doprinosa. A ta ako ne plati doprinos? To znai da ne da kolstvu, zdravstvu,
vojsci, policiji itd. Ali zar dravu treba braniti jedan ministar financija ili Vlada?
Ovo nije demagogija: stvarno je doao trenutak da smo estoko napadnuti po svim
osnovama i svako daje doprinos tim napadima ako ne plaa ono to je duan po
zakonu. Jeste, svako moe rei da njegovih 100 ili 200 ili 300 maraka ne znae nita,
ali, bogami, kad se to sabere... Prihodi u federalnom proraunu su ovog momenta
prosjeno etiri miliona maraka dnevno za radne dane. Moete rei da je to puno, ali
opet nedostaje za vojsku, policiju, zdravstvo, kolstvo itd.
DANI: Ovih dana je objavljen podatak UN-a da je tokom prole godine
izgubljeno oko 500 miliona maraka na carinama. Da li je mogue takvu situaciju
rijeiti tako to ete fiziki blokirati sve ilegalne carinske prijelaze?
GRABOVAC: Imam tone podatke da kamioni upueni na neke granine
prijelaze, ve prelaze na neke druge jer kau: Grabovac kontrolira taj i taj prijelaz.
Postao sam kao babaroga. Ja sam od carinskih uprava napadnut estoko zato to
javno tvrdim da ne treba vie od est graninih prijelaza za robe. Kamo sree da je
silna najezda robe, pa da nam treba vie. Ali drava je potpisala da mi tamo negdje
kod Oraja, kod Svilaja, imamo skelu za robni prijelaz!? Vi se sad ibretite i ja se
ibretim i ja sam to zaustavio, ali mi je OHR odmah poslao pismo u kome kae da je
o tome potpisan meudravni ugovor. I ja ne znam ta bih im odgovorio. Napravili
smo most u Oraju, to je samo deset kilometara dalje, pa kud e s kamionima na
skelu? Ali pazite, skela radi i u deset naveer i u dva po ponoi, a mi imamo carinu
samo preko dana...

164

DANI: Kakve su direktne posljedice upada OHR-a u Hercegovaku

banku po federalni proraun?
GRABOVAC: Neposredno pred upad u Hercegovaku banku, direktor
je bio ovdje i dogovoreno je da se sva sredstva federalnog prorauna prebace u
Hercegovaku banku u Sarajevo. Na dan blokade Hercegovake banke, federalni
proraun je u Hercegovakoj banci imao 16.200.000 KM i druga ministarstva su
imala neka svoja sredstva. Dan uoi te akcije prebacio sam sedam miliona maraka
federalnoj vojsci za isplatu plaa. Procjenjujem da je preko 30 miliona federalnog
prorauna zamrznuto u Hercegovakoj banci. Mi smo imali ovdje sastanak, ne samo
po funkciji svojih sredstava nego i zbog razgovora sa prinudnim upraviteljem, i
tvrdim da e se za 20 do maksimalno 30 dana izai sa istom raunicom. Pozitivna
okolnost je da je na dan upada u taj sistem Hercegovaka banka bila likvidna, to
znai da je imala vie sredstava nego obaveza.
DANI: Ali, Vi ste izjavili da je Federacija oteena za 55 miliona maraka?
GRABOVAC: To je Osloboenje napisalo, ali istina je da jo nismo
oteeni, samo su ta sredstva zamrznuta. Na sumu od 30 miliona maraka ja sam
dodao i to da je u istom ovom periodu, u prva tri mjeseca prole godine, federalni
proraun dobio pomo od meunarodne zajednice od 25 miliona KM. Zato mi
nismo dobili toliko? To znai da nam je sada, na izvjestan nain, budet manji za
55 miliona. Mi u ovoj godini jo nismo dobili pomo od meunarodne zajednice.
to se tie Hercegovake banke, OHR e sigurno napraviti odgovor da li je bilo
kraa ili ne, a to se tie ovog dijela likvidnosti, mislim da nema nikakve osnove
da banka ne proradi. Meutim, onog trenutka kad banka proradi, treba znati da
svaka banka ima najmanje pet do sedam posto vie plasiranih sredstava nego to
ima gotovine. Ukoliko bi svi deponenti htjeli odmah povui svoja sredstva, nema
te banke na svijetu, pa bila amerika ili francuska, koja ne bi morala ii u steaj.
Ja stvarno ne znam da li e privremeni upravitelj povui neke mjere da ne dozvoli
povlaenje sredstava iz banke te da ona ostanu u opticaju. elim da naglasim kako
Federalna vlada u cijelosti odrava budet, jer za sumu koju su nam uzeli, za toliko
sam poveao prihode iz carina i poreza. Najvie me boli to ispada da je moj trud oko
poveanja prihoda otiao uzalud.
DANI: ta je sa dugovima koje vam je ostavila prethodna vlada,
ukljuujui i one famozne avione?
GRABOVAC: Prethodna vlada, pod navodnicima, nije ostavila niti jedne
marke duga jer je pametno uradila stvar: oni uope nisu knjiili raune i sve to je
dolo rauna, to je plaeno. Ti svi rauni su u ladicama stolova, radi se revizija i ja
se bojim da dugovi ukupno ne budu izmeu 700 miliona i jedne milijarde maraka.

165

DANI: Gdje su te pare?

GRABOVAC: Pa evo, uzmite samo da za povrat prelevmana, koje niko nije
utvrdio, treba oko 200 miliona; uzmite obaveze prema penzionerima, koje su pet
penzija po 40 miliona i eto vam u dvije stavke 400 miliona.
DANI: ta je sa vojnikim plaama?
GRABOVAC: Tu je napravljen jedan fini mangupluk: sve plae su isplaene
za mjesec mart, samo to oni nisu isplaivali plae u ranijim mjesecima. Ja njima
poaljem pare za mart, a oni isplauju decembarsku plau. Isto je i sa invalidninama.
Isplatio sam ih za mart, a meni ministrica kae da isplauje za decembar i januar jer
neko nije isplaivao od prole godine. Kad sve to saberete...
DANI: A avioni?
GRABOVAC: Podnio sam zahtjev da me izvijeste sa financijskog aspekta
i nisam dobio kako je sve to teklo. Pazite, ja dalje neu plaati, ali pare su dignute
sa prorauna. Ukupno sa rezervi prije mog dolaska iskoriteno je 8,5 miliona
maraka. Poto se sad sve ovo snima i svi moji razgovori su istog momenta kod obje
slube, odluio sam da idemo na internet i vi ete uskoro imati kompletan proraun
i mjesenu potronju na internetu. Jednostavno se nema ta kriti, nisu to nekakve
dravne tajne.
DANI: Kako komentirate da je 10 procenata federalnog prorauna
namijenjeno plaama dravnih slubenika? Da nije malo puno...
GRABOVAC: Mogu vam rei da su te plae katastrofalne. Recimo, za proli
mjesec ja sam dobio 930 KM, a predsjednik Vlade Distrikta Brko dobio je 3.900
KM. On ima mjeseno 3.000 vie od mene. Ja ovoga momenta stvarno ne radim za
plau. Znam da e ovo nekoga uvrijediti jer je i 900 KM za nekoga basnoslovno, ali,
molim vas, ja sam dolaskom ovdje podnio ostavku na lanstvo u tri upravna odbora
i izgubio oko 3.000 KM mjeseno. Pa sa ovakvim sekiracijama ovaj posao ne bih
radio ispod 5.000 ili 10.000 KM.
DANI: Mogao bih se sloiti sa Vama, ali mislim da nije pitanje kolika
je Vaa plaa, nego koliko ljudi prima plau i da li moete napraviti neku
reorganizaciju?
GRABOVAC: Pa mogu napraviti. Evo, navest u vam primjer vojske, a isti
je primjer i drugdje. Budet planiran za vojsku je 290 miliona. Ima 32 hiljade vojnika.
Neka je plaa oficira-asnika 800 KM bruto i 700 KM trebaju za hranu i materijalne
trokove, to ukupno iznosi 1.500 KM. Pomnoite mjeseno 1.500 sa 32.000 i dobijate

166

50 miliona. Pomnoite sa 12 mjeseci, to je 600 miliona, a ja imam 290. ta sad da

radim? Pare ne mogu dii, jer ih nema. Drugi nain je kresanje vojske, ali tu dolazimo
do prie kako smo protiv vojske, protiv Armije, protiv HVO-a itd. Ali mi ne moemo
izdrati tu demagoku priu. Pare su osnova svega. Niko nee da shvati da smo mi pet
godina u financijskom bankrotu. Mi ne moemo izdravati vie od 15.000 vojnika.
Ostalih 15.000 bi trebalo ii na sljedei nain: da se da kredit od 10.000 KM svakom
vojniku na pet do sedam godina i grace period prve godine. I rei im: gospodo draga,
shvatite da vie ne moemo, idite u biznis itd. Vie nije bitno da li tu sjedi Grabovac
ili neko drugi, to su injenice. Nama mjeseno dvije stavke nose 50 miliona maraka:
invalidnine nose mjeseno 25 miliona i vojska 24,5 miliona. ta je sa policijom, ta
je sa ministarstvom, ta je sa poreskom upravom od 1.500 ljudi, ta je sa carinskom
upravom od 1.100 ljudi... Pa mi se itavo vrijeme u ovoj dravi pitamo kako uope
ivimo. Ja sabiram isto kao i vi da ste sada u svojoj kui i imate 300 KM, a vas etvero
treba da ivi. etverolanoj obitelji samo za golu hranu treba 430 KM, treba vam kirija,
stan, struja, grijanje, to je jo najmanje 100 KM. Vi morate imati 600 KM mjeseno, a
vi dobijete 300 i to je to. I snalazite se! To je kao i kod mene: ja imam 400 KM, kako
u nai 1.000 KM? Ili poveanjem prihoda, naplativosti carina i poreza ili smanjenjem
izdataka. Vi kaete da se smanji broj radnika u organima uprave. Neka ih skinem za
10 posto, ta u sad sa njima? Ja znam da ete vi meni sad odgovoriti, jer su ove moje
rijei neumjesne, ali ta sam rijeio sa devet miliona?
DANI: Meunarodna zajednica daje otvorenu politiku podrku
Alijansi za promjene. Smatrate li da e uslijediti bilo kakva financijska pomo
novim vlastima?
GRABOVAC: Ja pripremam makroekonomski program i imat emo ga u
roku od dva mjeseca. Vjerujte mi, ako ne dobijemo pomo u tom makroekonomskom
programu, onda ne moemo nita uiniti, jer e nas onda otjerati socijalni problemi.
Penzioneri su ovih dana veoma mirni jer oekuju valjda neka rjeenja i ja moram
nai sredstva. U privatizaciji preduzea ne dobijamo nita osim certifikata. Neto
sredstava oekujem kroz javne tendere, a to se tie bankarskog mehanizma, ve
sam javno rekao da je on prezaduen. Ostaju nam samo dvije-tri institucije, pored
meunarodne zajednice. To su PTT i Elektroprivreda. Moramo konano shvatiti da
smo mi u ratu i da 10 godina ne radimo, pri emu uope ne paniim, nego sam
veoma realan. Ja moram nai pare barem za dvije penzije ove godine, to je 80
miliona, i moramo stvoriti klimu da ljudi ponu prijavljivati radnike. Najavljujem
dolazak inspekcijskih organa u firme i, bogami, koga uhvate, raunat e mu se da
nije prijavljivao unazad dvije-tri godine. Ali ako se on prijavi dobrovoljno, onda ja
ne bih iao u istraivanja unazad, nego bih gledao unaprijed. Zato pozivamo masu
firmi za koje znamo da nam ne plaaju poreze i doprinose da to urade, pozovimo
banke da kamatna stopa bude devet posto, a ne kao u pojedinim bankama gdje se
kamatne stope kreu i 30 i 40 i do 60 posto... Ako sada svako ne upre u ova kola,
vjerujte da idemo u provaliju.

167

DANI: Neko bi Vas moda nazvao i hrabrim zato to bez okolianja,

iako ste na vlasti, iznosite ovakve procjene...
GRABOVAC: Pa, ja nita nauno ne izmiljam. Nije ovo nikakva pamet,
nego je valjda doao trenutak politikog sazrijevanja i neko ima hrabrosti to rei.
Mi smo toliko oguglali na te sume. Kad proitam Dane gdje se kae: onaj maznuo
tamo 10, onaj 15 miliona... Pa neka je deset posto toga tano, a jeste i vie od toga,
pa da se niko i ne poee za sve to!? Onaj 52 miliona odnio u kesi, i niko nita. To
je nevjerojatno! Sad u iskarikirati stvari pa u rei: ili nekoga od vas iz Dana treba
uhapsiti jer bunite narod i laete ili onoga ko je odnio te pare. Ma, neko mora zavriti
u zatvoru, a kod nas i jedni i drugi ostanu ivi i pravi... Nije vie pitanje hoe li ovdje
biti onaj Nikola ili ne. Nema drugog rjeenja. Moemo mi otii, ali nema drugaije.
Mora se napraviti red i zakon kroz potenje i kult plaanja poreza. Bit e uvijek onih
koji e arati, svaka drava i dan-danas ratuje s njima, ali do 10 posto se moe
tolerirati u svakoj dravi; sve preko 10 posto je bolesna drava, a ja mislim da
se kod nas ne plaa porez od 40 do 50 posto.

168

2.

STRANE BANKE IZNIJELE OKO 2,5 MILIJARDI

MARAKA IZ BiH, Veernji list, 15. 09. 2004. godine

Intervju Strane banke iznijele oko 2,5 milijardi maraka iz BiH objavljen je u
Veernjem listu 15. septembra 2004. godine
Nemamo inflaciju, ali zato nemamo niti ikakvih pomaka na planu
zapoljavanja, obnovi gospodarstva
Bivi ministar financija u Vladi Federacije BiH i aktivni sveuilini profesor
na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu prof. dr. Nikola Grabovac, nakon podulje
medijske utnje govori o aktualnim gospodarskim i socijalnim pitanjima u BiH.
Ovoga puta kao strunjak, a ne politiki dunosnik za na list objanjava sve zamke
i opasnosti u koje moe upasti bosanskohercegovako gospodarstvo od uvoenja
PDV-a, brze i loe privatizacije, najezde uvozne robe i minimalnog izvoza.
Uvoenje PDV-a u svakoj dravi ima za cilj poboljanje punjenja
proraunskih prihoda, ili poboljanje socijalne politike. Drugo je pitanje to se od
ovog dvoje eli staviti u pravi plan. Ako je cilj drave pojaati punjenje proraunskih
prihoda, naravno da e traiti to veu stopu PDV-a. A ako se eli poboljati socijalna
politika, tada e stopa PDV-a biti nia, ali u tom sluaju dolazi do smanjenje prorauna
i u tom sluaju nema novca za njegove korisnike. Izmeu te dvije suprotnosti treba
nai kompromis. U Hrvatskoj se koriste tri stope PDV-a, to su opa, sniena i nulta,
zato to ne bi bio sluaj i s BiH, jer ona nije drava kao primjerice Njemaka, u kojoj
nema toliko nezaposlenih. Ja sam da se uvedu sadanje stope, koja za skupe robe
iznosi 20 posto, 10 posto se poreza plaa za ostale robe, a nulta stopa uvedena je za
lijekove, odreena medicinska pomagala, knjige, novine. Ako bi se ovo prihvatilo,
nema nikakvih promjena u BiH kad su u pitanju cijene, osim to se uvodi bolja
naplata poreznih prihoda.
VL: Pa emu onda tolika politika i medijska buka oko izjednaavanja
stopa PDV-a kad se takav koncept moe odmah primijeniti?
GRABOVAC: Ako bi se usvojili prijedlozi o iznosima stope PDV-a koje
nude predstavnici politike vlasti, pojeftinila bi visokotarifna roba, alkoholna pia,
kava, zlato, a poskupile bi osnovne ivotne namirnice, one bi bilo skuplje 17 posto.
Zbog toga ja kao strunjak iz podruja ekonomije traim da se raspravlja o uvoenju
PDV-a na razini poreznih stopa koje za razliite robe vae i danas.

169

VL: U tom bi sluaju i cijene ostale iste?

GRABOVAC: Da ne bi dolo do poskupljenja, cijene bi bile iste. Graanima
BiH treba jasno i glasno rei da uvoenje PDV-a ne znai nuno poskupljenje ivota.
To je tehnika naplate i obrauna poreza.
VL: Prijeti li opasnost da se PDV-om centraliziraju porezni prihodi?
GRABOVAC: To je jedno od goruih pitanja na koje nitko ne eli ukazati.
Nije bitno gdje e se ona naplaivati u sredinji raun Banjoj Luci ili Sarajevu,
prihodi od PDV-a e se centralizirati. Iz toga sredinjeg rauna bi se financiralo
osnovno, srednje, visoko obrazovanje, vojska, policija. Tako e se dobit rasplinuti
na vie mjesta, slino po onom principu koji je primjenjivan i razdoblju bive
Jugoslavije preko tzv. Fonda za nerazvijene. Raspodjela prihoda treba se ostvarivati
u onim sredinama gdje su oni i prikupljeni, ali zbog najavljenih principa naplate to
nee biti uinjeno.
VL: Radi izbjegavanje plaanja PDV-a ve se najavljuje mogunost
otvaranja tzv. off-shore kompanija na, primjerice, Kajmanskim Otocima?
GRABOVAC: Kriminalci visoke razine, ako ele pokrasti dravu, oni e
to sigurno i uiniti, jer bre shvaaju razvoj dogaaja, od institucija sustava vlasti.
To nisu glupi ljudi, oni su vrlo pametni i bre se snalaze od sustava vlasti. Prilikom
uvoenja PDV-a postoji mogunost jaih kontrola, tu se drava tek treba dokazati. U
nas se stvari banaliziraju, i sve se svodi na to je li neki Huso otvorio obrt ili nije. Na
toj razini ne moe se stvarati uinkovit sustav vlasti.
VL: Pad proraunskih prihoda ozbiljno je ugrozio funkcioniranje
drave i entiteta. to je, po Vaem miljenju, glavni uzrok za ulazak u ovako
deprimirajuu situaciju u kojoj se smanjuju plae, zbog kojih se najavljuju
trajkovi ak i djelatnika dravne uprave?
GRABOVAC: Provedbom meutrgovinskog sporazuma sa susjednim
zemljama, pao je nivo naplate carinskih prihoda, zbog ega su smanjena proraunska
sredstva. Prilikom potpisivanja tog sporazuma trebalo je ii puno opreznije. Trebalo
je na neki nain dati susjedima mogunost da u BiH ulau, da otvaraju nove
proizvodne objekte, a ne kao to je sluaj s trgovakim centrima poput slovenskog
Mercatora, da prodaju svoju robu na naem tritu. Ima li boljeg naina da sad bez
carine plasira preko svojih trgovakih lanaca svoju robu na trite BiH. Trebalo im
je jasno rei: Gospodo, ako elite da za godinu dana na vau robu skinemo 20 ili 15
posto carine, vi zauzvrat investirajte u BiH, ali privatizacijom objekata u BiH. No,
oni prodajom svojih roba u BiH vraaju gotov novac na svoja trita.

170

VL: Koliko se novca, prema Vaim procjenama, putem uvoznih roba,

inozemnih banaka iznese iz BiH?
GRABOVAC: Radi se o dva kanala za izvoz novca iz BiH. Prvo Centralna
banka BiH deponirana sredstva pod izlikom da ne propadnu, danas drimo razdvojena
u veem broju banaka. To nije bitno ije su banke vlasnitvo ili Austrije ili Njemake
ili Italije... Bitno je da se radi o 2,5 milijardi maraka koje se su deponirane u inozemnim
bankama. Mi od toga nemamo nita jer ona se uvaju vani, ali se ne vraaju u BiH
kao davanja povoljnih kredita za razvoj gospodarstva. Oni e rei da se radi o zatiti
konvertibilnosti marke. Najlake je zatititi konvertibilnost marke, novac stavite u
jedan okovani trezor i ne date nikome da ga troi. to je s graanima. Mi inflaciju
u BiH nemamo, ali zato nemamo nikakvih pomaka na planu zapoljavanja, obnovi
gospodarstva. Hrvatska ima blagu inflaciju, ona je nastala jer se novana sredstva iz
Sredinje banke troe na razvojne projekte, smanjenje zaposlenosti u BiH od toga
nema nita.

171

3.

U BiH E 95 POSTO GRAANA BITI SIROMANO,

Dani, 03.12.2004. godine

Intervju U BiH e 95 posto graana biti siromano objavljen je u Danima 3.

decembra 2004. godine.
Zato je jedinstvena stopa od 17 posto poreza na dodanu vrijednost
pogubna za graane BiH i ta sve nije tano u pamfletu Vijea ministara ta
svaki graanin treba znati o PDV-u, objavljenom u dnevnim novinama?

PDV U NEKIM ZEMLJAMA EVROPE

Drava

Broj
stopa

Nulta
stopa

Opa
stopa

1.

vedska

IMA

25%

2.

Francuska

IMA

3.

Irska

4.

Italija

5.

Austrija

6.

panija

7.

Engleska

8.

Njemaka

9.

Belgija

10. Luksemburg

Sniena stopa
12%

21%

20,6% 2,1%

5,5%

IMA

21%

3,0%

6,0%

10,0%

12,5%

IMA

19%

4,0%

10,0%

16,0%

NEMA 20%

10,0%

12,00% -

NEMA 16%

4,0%

7,0%

7,0%

21%

6,00%

12,00% -

NEMA 15%

3,00%

6,00%

IMA

17,5% 8,0%

NEMA 16%
IMA

6%

12,00% -

Iako je Zastupniki dom Parlamentarne skuptine Bosne i

Hercegovine predloio amandmane na Nacrt zakona o porezu na dodanu
vrijednost, kojima bi se uvela i nulta stopa za nekoliko proizvoda (hljeb,
mlijeko, ortopedska pomagala, neke vrste lijekova...), Vijee ministara
BiH je, prije rasprave u parlamentu i izjanjavanja o tome, javnosti dalo do
znanja da taj prijedlog ne valja.

172

Objavljujui u dnevnim novinama uputu ta svaki graanin treba znati

o PDV-u, ministri dravne vlade, umjesto da onima koji su ih birali i od ijih
poreza primaju plau, tim naputkom objasne sutinu uvoenja novog naina
oporezivanja, eksplicitno su se izjasnili protiv prijedloga o uvoenju nulte stope.
Kompenzacija za carinske prihode
Dakle, Vijee ministara poruilo je graanima da nulta stopa ne dolazi u
obzir, jer ona ne bi pomogla najugroenijim dijelovima drutva, ve organiziranom
kriminalu i raunovoama, koji bi popravili svoj poloaj na raun prosjenih graana.
Zato Vijee ministara insistira na jedinstvenoj stopi poreza, kojom bi isto
bili oporezovani i hljeb, i mlijeko, i lijekovi, i skupocjeni automobili, i bunde, i vile?
Nekadanji ministar financija FBiH i profesor na Ekonomskom fakultetu u
Sarajevu dr. Nikola Grabovac ima jasan odgovor na ovo pitanje: Drava je ostala
bez prihoda kako zbog regionalnog trgovinskog sporazuma, tako i zbog jadnog rada
carinskih slubi, i budet se nema iz ega puniti. Jedinstvena stopa poreza na dodanu
vrijednost kompenzacija je carinskih prihoda. I vjerujte da e vlast istrajati u tome
da se ta stopa usvoji. Ona samo tako moe osigurati svoje plate i svoju egzistenciju.
Profesor Grabovac objanjava da Bosna i Hercegovina ve ima tri vrste
poreza, koji se sad naziva porez na promet, i on iznosi 20 posto za visokotarifne
robe (alkohol, cigarete, benzin i druga goriva, kafu i sokove); nula posto za lijekove,
mlijeko, mlijene proizvode, ulje, kruh, ortopedska pomagala, te deset posto za sve
one koji nisu na nultoj i stopi od 20 posto.
On smatra da je potenije ostaviti postojee stope poreza nego uvoditi
jedinstvenu. I tzv. estom direktivom Evropske komisije dozvoljeno je uvoenje
tri i vie poreskih stopa. Sada treba samo promijeniti nain naplate. Prije se porez
naplaivao od posljednjeg u lancu trgovine i usluga, a uvoenjem PDV-a uestvovali
bi svi, od proizvoaa do kupca, odnosno korisnika usluga.

Skupi hljeb i jeftini luksuzni automobili

Ako se sada primijeni jedinstvena stopa od 17 posto na sve proizvode,
onda emo doi u situaciju da e najvie poskupiti proizvodi koji su bili osloboeni
poreza, i koji su osloboeni u veini evropskih drava, a da e pojeftiniti luksuzni
proizvodi. Raunica je jasna: hljeb, na koji nije bilo nikako poreza, poskupjet e za
17 posto; roba koja je bila oporezovana na 10 posto poskupjet e za 7 posto; dok e
visokotarifna roba, ona na koju je porez bio 20 posto i koja je trebala biti jedan od
najveih izvora prihoda u budetu, pojeftiniti za 3 posto!

173

Uvoenjem jedinstvene stope poreza na dodanu vrijednost, kae dr.

Grabovac, 95 posto stanovnitva ove zemlje postat e socijalni sluajevi.
Ako uzmemo u obzir injenicu da je prosjena plaa u BiH oko 540 KM,
a da je korpa od 52 artikla potrebna etverolanoj familiji za jedan mjesec 450 KM,
i da tu jo treba dodati novac za stanovanje, reije, odijevanje, drutvene aktivnosti,
oigledno je da i zaposleni jedva sastavljaju kraj s krajem. E sad, kad na taj prosjek
plae dodamo optereenje od 17 posto, izraunat emo da e svi zaposleni biti
siromani. A ta e tek biti sa onima koji nisu zaposleni, ta sa 100.000 invalida, ta
sa 400.000 nezaposlenih, ta sa penzionerima i djecom? Pa, ova vlast nije u stanju
izdvojiti 20 miliona da isplati pola zaostale penzije penzionerima, nije u stanju
osigurati tri obroka vojnicima. ta e tek biti kada svi postanemo kao ti penzioneri i
vojnici?, pita dr. Grabovac.
U tom sluaju drava nee imati ta drugo da radi osim da vodi rauna o
socijalnim sluajevima. Istina, jedan od glavnih zadataka vlasti i jeste da sprovodi
socijalne programe, ali ne u smislu davanja socijalne pomoi od 30-ak maraka, ve
u smislu otvaranja novih radnih mjesta, pokretanja i razvoja proizvodnje, ime se
zapravo stvara dohodak od kojeg ona i funkcionira kao organizam.
Vijee ministara u svom pamfletu ta sve graanin treba znati o PDV-u
ismijava poslanike Zastupnikog doma kad kae kako e MMF i Evropska komisija
pomoi vlastima da formuliraju program direktne pomoi ugroenim grupama, i
najbolje odslikava svoju politiku i ono to e nam ona donijeti u budunosti ako
budemo primjenjivali jedinstvenu poresku stopu na sve proizvode i usluge.

Na sirovine za hljeb nema poreza

Pouka Vijea ministara svakom graaninu kako PDV automatski ne
poveava cijene i kako oni porez na sirovine za proizvodnju hljeba ve odavno
plaaju, navodei kako je sve ono to se koristi u proizvodnji hljeba ve uraunato
u cijenu, dr. Grabovac posmatra ili kao isto neznanje ili kao bezobrazluk: Nikada
se porez na repromaterijal nije plaao. Razgovarao sam sa odgovornima u Klasu,
Velepekari i pekari Panini, i svi su potvrdili da nikad nisu platili porez na ono to
koriste pri proizvodnji. I pria kako je u Evropi hljeb skuplji smijena je. Pa, puno je
lake biti siromah u Njemakoj ili vedskoj nego u BiH.
I Edin Muhovi iz sarajevskog Klasa je potvrdio da se ne plaa porez na
sirovinu: Nikada nismo plaali porez ni na penicu, ni na brano, ni na masnoe, ni
na so. I nikada u cijenu hljeba nismo uraunavali porez. Jedino su oporezovana naa
peciva, i to na deset posto.

174

Tek na izjavu Frane Maroevia, glasnogovornika Evropske komisije u BiH,

kako ova institucija podrava jedinstvenu stopu jer e tako naplata biti efikasnija, i jer
Uprava za indirektno oporezivanje ima mlad i neiskusan kadar, dr. Grabovac uno
reagira: Pa to je previe. Dok sam jo ja bio ministar financija, pri meunarodnim
institucijama educirano je 1.300 inspektora, koji sada rade pri Upravi za indirektno
oporezivanje. Osim toga, formirane su dvije nove slube jedna za velike poreske
obveznike i druga za istrane radnje. U edukaciju tih ljudi uloen je i trud i novac, i
kako sad neko moe rei da su oni nesposobni da sprovode sistem naplate PDV-a!?
Ali, to je ve logika meunarodne zajednice u BiH, koja ovdje ivi na raun socijalno
ugroenih. Dakle, i njeni i razlozi lokalne vlasti su isti egzistencijalni.
I mada je Nacrt zakona o porezu na dodanu vrijednost ve upuen u
skuptinsku proceduru, on uope ne tretira nain raspodjele novca koji e biti
prikupljen kroz porez na dodannu vrijednost?!
Ovo pitanje e navodno biti regulirano nekim drugim zakonom! A to znai
da e ovdanji poreski obveznici jo istresti svoga novca za dnevnice, rukove i kafe
bulumente birokrata koji budu radili na tome.

KAKO SE PUNI BUDET

Porez na luksuz
Budet se puni oporezivanjem visokotarifnih i luksuznih roba, nekretnina,
prihoda od unajmljivanja nekretnina i ukupnih prihoda graana. Dakle, logika je da
se od bogatih uzme novac i pomognu siromani, a ne obratno. Kod nas e, naalost,
pogotovo znajui nau javnost, koja nee ni a rei, biti ovo drugo. A tada moemo
doi u apsurdnu situaciju da e, ve nekon nekoliko mjeseci naplate jedinstvene
stope poreza na robe i usluge, ljudi biti toliko siromani da od njih jednostavno
nee biti mogue naplatiti PDV, kae dr. Nikola Grabovac, kojeg su penzioneri, za
vrijeme dok je bio ministar financija, nazivali svojim Robinom Hoodom.

175

4.

SAV NOVAC OD PDV-a IDE INSTITUCIJAMA VLASTI,

Nezavisne novine, 06.01.2008. godine

Intervju Sav novac od PDV-a ide institucijama vlasti objavljen je u Nezavisnim

novinama 6. januara 2008. godine.
Umjesto za zapoljavanje, PDV gotovo u stopostotnom iznosu ide za plae i
materijalne trokove institucija vlasti. Znai, uveden je porez na graane kako
bi se izdravale kompleksne i neefikasne politike institucije u BiH, rekao je
Nikola Grabovac.
Stanje privrede u BiH je katastrofalno sa daljom tendencijom pogoranja,
upozorava Nikola Grabovac, profesor sarajevskog Ekonomskog fakulteta i bivi
ministar financija Federacije BiH.
Tvrdi da niko u BiH ne eli realno da sagleda situaciju i da politiari s
pogrenim informacijama graanima bacaju prainu u oi.
On smatra da je za lou ekonomsku situaciju u naoj zemlji znatno
odgovorna i meunarodna zajednica jer podrava stanje u kakvom se BiH sada
nalazi. Grabovac istie da su zapoljavanje graana i ulaganje u poljoprivredu jedini
izlazi iz ekonomske i socijalne krize i da je zato u budetu Federaciju BiH za tekuu
godinu trebalo obezbijediti vie novca za poljoprivredu.
NN: Budet Federacije BiH za ovu godinu iznosi oko 1,7 milijardi KM.
Za socijalne kategorije izdvojeno je 700 miliona KM, za plate u administraciji
182 miliona, dok su za poljoprivredu izdvojena 52 miliona KM. ta biste Vi
izmijenili ovdje?
GRABOVAC: Kad se kae za socijalni sektor, to znai za financiranje tekuih
obaveza i to nije sporno. to se tie razvojnog sektora, to je malo. Ja sam dobio veliku
kritiku od meunarodne zajednice kada sam, dok sam bio ministar financija FBiH, u
budetu predloio 100 miliona KM za poljoprivredu. Dobio sam kritiku jer oni idu
na tretman da ne treba podsticaj domaem tritu. U susjednim zemljama i Evropskoj
uniji ti podsticaji su ogromni. Meutim, imamo problem jer mnogi politiari nee da se
suprotstave meunarodnoj zajednici, jer bi dobili po nosu i onda jednostavno preute
stvari. Postoji i druga mogunost zatite poljoprivrede, a to su energine intervencije
protiv uvoza iz drava koje rade nerealne podsticaje. Naa drava mora nai zatitu ili
u podsticaju ili u zatiti od podsticajnih mjera drugih drava.

176

NN: Kako biste generalno ocijenili stanje privrede u BiH?

GRABOVAC: Pratei medije uvidio sam da imamo pet procjena sadanjeg
stanja u privredi. Prvu procjenu iznose domai politiari, koji su zadovoljni
stanjem jer iznose podatke koji njima odgovaraju. Druga je procjena meunarodnih
financijskih institucija. U Svjetskoj banci su kazali da BiH nastavlja snanim
tempom obnove i razvoja, mislim da je svima jasno da o snanom razvoju nema
ni govora. Strane financijske institucije ele da time opravdaju svoje bitisanje u
BiH sa tolikim kreditima. Oni pronalaze argumente u prikrivenim, da ne kaem
lanim informacijama i izvjetajima. Tako se broj zaposlenih poveava na procjenu
iz rukava, tvrde da 30 odsto graana radi u sivoj ekonomiji, broj nezaposlenih se
smanjuje, bruto nacionalni dohodak raste. Zvanini podaci daju totalno drugaiju
sliku. Trea grupa su kritizeri, koji u Bosni i Hercegovini vide samo crno i uporite
nalaze u velikom broju nezaposlenih, niskim primanjima, itd. etvrtu procjenu daju
graani, koji na bazi vlastitog iskustva procjenjuju stanje u privredi. U 90 odsto
sluajeva u oba entiteta procjena koju daju graani govori da je situacija u privredi
dosta loa i teka. Peta je realna procjena, gdje treba pokuati realno sagledati gdje
smo i ta smo.
NN: Dakle, gdje smo i ta smo?
GRABOVAC: Za naunu procjenu potrebno je izvriti sedam-osam
parametara i uporediti ih, a to su: zaposlenost i kretanje zaposlenosti, nezaposlenost
i kretanje nezaposlenosti, zatim trgovinski bilans kao to su uvoz, izvoz i trgovinski
deficit, kretanje proizvodnje, kupovna mo. Realna procjena se mora uporeivati. U
svim zemljama procjene se uporeuju s planom. Mi u BiH ni na jednoj razini nemamo
plana. Planskih pokazatelja nemamo, a nemamo ih svjesno jer su politiari svjesni
da nisu u stanju izvriti svoje planske zadatke pa ih onda ne ele. Druga usporedba
koju niko ne radi je usporedba sa susjedima. Nekad ih malo spomenemo, ali nai
susjedi za usporedbu su normalno Srbija, Hrvatska, Slovenija, Crna Gora. Nigdje u
medijima nema usporedbi broja zaposlenih u BiH u odnosu na, recimo, Hrvatsku.
Mi smo po svim pokazateljima najloiji, prema tome niko nas i ne uporeuje sa
susjedima. Imamo i treu mogunost usporedbe, a to je da se poredimo s prosjekom
Evropske unije, a tu smo daleko.
Znai, ako hoemo ozbiljnu procjenu moramo se porediti s planom,
susjedima i Evropskom unijom da onda moemo ocijeniti gdje smo realno. U kakvoj
smo situaciji najbolje pokazuje broj nezaposlenih. Idealan je oko pet do est odsto,
to je sada u Americi. Podnoljivo je do 10 odsto. Broj nezaposlenih u BiH se
kree oko 45 odsto i to pokazuje strahovito teku situaciju. Zanimljivo je da prema
globalnom izvjetaju za 2007/2008 godinu Svjetskog ekonomskog foruma, od 131
obuhvaene zemlje po konkurentnosti BiH je na 106. mjestu i u odnosu na prethodnu
godinu pogorala je svoju poziciju za 24 mjesta.

177

NN: Zato mislite da je za lou ekonomsku situaciju u zemlji odgovorna

i meunarodna zajednica?
GRABOVAC: Meunarodne financijske institucije imaju poznatu
strategiju za zemlje u tranziciji kakva je Bosna i Hercegovina. Ta strategija
je objelodanjena prije desetak godina. Radi se o strategiji etiri koraka do
prokletstva, prema teoriji jednog poznatog amerikog profesora ekonomije.
Naalost, mi smo ve proli ta etiri koraka. Prvi korak je bila privatizacija koja
daje negativne efekte, zatim imamo liberalizaciju trita kapitala s ulaskom
meunarodnih banaka. Trei korak je odreivanje, odnosno poveanje cijena
energije: vode, struje, plina, i etvrti korak je postprivatizacija interesantnih
kompanija za koje su stranci zainteresirani. Nismo se uspjeli odbraniti od tih
metoda i pritisaka. Rezultat toga je da su graani nezadovoljni, socijalna situacija
je vrlo loa, nezaposlenost velika, a oni koji rade imaju relativno niska primanja
i ne mogu da sastave kraj s krajem
NN: Koji su onda interesi meunarodne zajednice u BiH?
GRABOVAC: Poto su pod brojnim pritiscima formirali brojne budetske
institucije, a puno je ljudi u dravnim i entitetskim institucijama, postavlja se problem
od ega e se to financirati. Ako smo ukinuli carinske prihode, onda je meunarodna
zajednica nala porez na dodanu vrijednost da ne bi te institucije propale.
NN: ta bi trebalo da bude glavni pokreta razvoja privrede u BiH?
GRABOVAC: Glavni pokreta u oba entiteta je zapoljavanje. Zapoljavanje
donosi smanjenje siromatva, poveanje kupovne moi i samo po sebi podrazumijeva
veu proizvodnju, prihode u penzioni fond i zdravstvo. Bosna i Hercegovina nikad
nije imala vie kapitala za podsticaj zapoljavanja, naroito u sektoru poljoprivrede.
U poljoprivredi bi se moglo puno ljudi zaposliti. Potrebni su nam prioriteti. Recimo,
koridor 5c nije prioritet za BiH. Taj put povezuje luku Ploe s Budimpetom i
Krakovom. To jeste interes Bosne i Hercegovine, ali nije prioritetni interes BiH.
Prioritetni interes je povezati Sarajevo s Banjalukom, Tuzlom i Mostarom. Nakon
to se ta etiri grada poveu onda treba razgovarati o drugim projektima.
NN: Kako gledate na akciju suzbijanja rada nacrno u Federaciji BiH?
GRABOVAC: Ta akcija je bacanje praine u oi. Oni kau da su zaposlili
20.000 ljudi tom akcijom, meutim u redovnom poslovanju otputeno je isto toliko
ljudi. Ako si dobio veliki plus u borbi protiv rada nacrno onda si dobio minus sa
privredom koja propada.

178

NN: Kako komentariete raspodjelu novca prikupljenog naplatom

poreza na dodannu vrijednost (PDV)?
GRABOVAC: Tu se opet ponavlja slika nerealne funkcije PDV-a. Treba da
znamo da je PDV uveden na artikle na koje prethodnih godina nije postojao porez,
to su prehrambene namirnice, ortopedska pomagala, lijekovi. S obzirom na to da je
tu i najvea potronja, normalno je da e prihodi biti veliki. Treba napraviti analizu
koliko je prikupljeno novca putem poreza koji su i prije naplaivani. Mislim da bi tada
slika bila drugaija. Meutim, u ta se troe ta sredstva? Umjesto za zapoljavanje,
PDV gotovo u stopostotnom iznosu ide za plae i materijalne trokove institucija
vlasti. Znai, uveden je porez na graane kako bi se izdravale kompleksne i
neefikasne politike institucije u BiH. Sigurno da tu postoji niz moguih mjera. Ja
sam od poetka zagovarao uvoenje tri stope PDV-a, kako je u skoro svim dravama
zapadne Evrope. Socijalnu stopu imaju i vedska i Njemaka. Ja bih uveo nultu
stopu na osnovne ivotne namirnice, ostala bi stopa od 17 odsto za neke druge artikle
i uveo bih 30 odsto PDV-a na skupocjene stvari poput skupih automobila, bundi,
viskija i to bi onda ilo u prilog graanima.
NN: Kako rijeiti veliki vanjskotrgovinski deficit BiH?
GRABOVAC: Deficit se u svjetskoj teoriji ekonomije smatra udarom na dravu
jer predstavlja izvoz deviza, a uvoz roba iroke potronje. Trgovinski deficit BiH
godinje iznosi oko est milijardi KM. Kroz desetak godina mi smo oko 50, 60
milijardi izvezli deviza. To bi bio velik udar i na ekonomiju Njemake, a kamoli na
ekonomiju BiH. Zapoljavanje potie proizvodnju i to je jedini izlaz. Takoe, vanjski
dug je vrlo visok i on se vrlo malo spominje. BiH je dobila preko milijardu dolara
povoljnih kredita. To su specijalni fondovi Svjetske banke koji se daju zemljama
u tranziciji, a njihove kamate su samo 0,75 odsto. Ti krediti e se poeti uskoro
otplaivati, meutim pitanje je kakav je efekat tih sredstava.
NN: Da li znate koliko je iz meunarodnih izvora u BiH uloeno novca,
donacija i kredita poslije rata i kako je taj novac iskoriten?
GRABOVAC: U prethodnih 15 godina u BiH je plasirano oko 15 do 20
milijardi KM, meutim niko nee o tome da govori.
Efekti tih plasmana su vrlo loi. Oni su ili na popravku infrastrukture to je
bilo pogreno. Ja sam bio zagovornik da se ulae u privredu, pa da privreda rjeava
infrastrukturu. Meutim, krenulo se u rjeavanje infrastrukture i pravimo na nekim
podrujima nove savremene deponije smea dok na istom tom podruju ljudi jedva
preivljavaju. Doi e uskoro vrijeme kada e se postaviti pitanje efekta uloenih para u
BiH. Stranim vladama se nae podesno rjeenje za novac, ali svi smo svjedoci da se te
pare ulau u razne radionice, kurseve, seminare itd. Nita u proizvodnju i zapoljavanje.

179

NN: Da li ste u toku procesa privatizacije telekoma u FBiH?

GRABOVAC: Govori se o privatizaciji 51 odsto kapitala i to je najgluplja
privatizacija koja se moe provesti. To znai da je neko kupio samo jedan glas vie i
upravlja sa svih 100 odsto. Ne bih se izjanjavao o modelima prodaje jer oba imaju
svoje prednosti i svoje nedostatke.
NN: Da li ste planirali da se ponovo politiki angaujete?
GRABOVAC: Ne bih prihvatio politiki angaman jer su moje ideje iznad
politike, one su opegraanske. Trenutno u naoj politici prevladavaju iskljuivosti i
dominacije, a to nije za mene.

180

5.

SAMO E BOGATI PREIVJETI, Osloboenje,

24. 05.2008. godine

Intervju Samo e bogati preivjeti objavljen je u Osloboenju 24. maja 2008. godine.
Minulog etvrtka, kada je cijena barela nafte premaila 135 amerikih
dolara, profesor dr. Nikola Grabovac na Ekonomski fakultet u Sarajevu i razgovor
za Poglede Osloboenja stigao je vlastitim automobilom. Do kraja godine planirao
je da se najmanje tri puta automobilom spusti do mora. No, da bi u narednim danima
automobilom dolazio i odlazio sa posla, odrei e se jednog putovanja na jug.
Profesor Grabovac je globalna kretanja na svjetskom tritu energenata, ali i
hrane, stavio na papir, odnosno ubacio u kalkulator i na osnovu toga ustvrdio:
Ovo su strahovita poskupljenja i skorom zaustavljanju rasta cijena ne treba
se nadati. Ja ih jo mogu izdrati, ali obini ovjek ne moe.
Ali, on, taj obini ovjek na kojeg mislite, koliko vidimo, jo se ne ustee
od upotrebe automobila, ugostiteljski objekti su puni, trgovci se ne hvataju za
glavu zbog smanjenja prometa. Kako to tumaite?
Ovdje se radi o podjeli kategorije stanovnitva u dvije grupe. Jednu grupu
ini deset do petnaest posto, ne mogu rei bogataa, ali su puno bogatiji, koje ovo
poveanje cijena ne udara. Ono se u Sarajevu ne vidi jer su tu smjetene brojne
institucije, dravne i meunarodne, fakulteti, poreske uprave... Dakle, ljudi koji
imaju novca i kojima e, mogue je, poskupljenje poremititi da dio profita ostave na
stranu i nee im uskratiti ivotne prohtjeve.
Dan prije ovog razgovora bili ste u Travniku. Ima li razlike u poreenju
sa Sarajevom?
Tempo i obim potronje tamo su se smanjili. On svjedoi o tome da kod
nas 80 do 85 posto stanovnitva ide ka siromatvu. Pri tom je vjerojatno deset posto
stanovnitva ekstremno siromano. Podsjeam na to da smo prije etiri-pet godina
u ovoj dravi jako puno spominjali Strategiju borbe protiv siromatva, kada sam ja
govorio da to nije nikakva strategija i da emo nakon nje izai jo siromaniji. Mnogi
to nisu prihvatili, a ovih dana tu strategiju vie niko i ne spominje.

181

Znai li to da moramo praviti strategiju borbe protiv gladi?

Ja sam na to i tad upozoravao jer strategija nije bitna, bitni su borba i
preventivne mjere. No, kad se govori o poskupljenjima, ona su uzrokovana svjetskim
kretanjima, to u velikim talasima udaraju na nau obalu i na nau dravu. Tu prije
svega mislim na stalnu devalvaciju dolara i vrlo visoka poveanja cijena energije, koja
indirektno utiu na poveanje svih cijena. Trei kljuni element je sua u nekoliko
proteklih godina. Najvie se odrazila na prinos itarica, a one na poskupljenje.
emu se moemo nadati u narednim danima, mjesecima?
Procjenjujem da e cijena barela prei 200 dolara i izazvati novi talas
poskupljenja od najmanje 50 posto. To nee biti etapna poskupljenja od mjesec-dva,
pa opet nakon izvjesnog vremena, ve emo se sa njima kontinuirano suoavati i
jednostavno ih neemo ni primjeivati. Da bismo to realno primijetili, trebalo bi sada
zapisati cijene osnovnih artikala pa na jesen dopisati nove.
ta emo nakon toga saznati?
Odgovorit u na primjeru litre mlijeka od 2,5 posto masnoe, koje sam za novu
godinu platio 1,05 maraka, a jutros u prodavnici 1,65 maraka. Oito se moe
zakljuiti da je mlijeko poskupjelo za 60 posto. Ovo bi mogao biti laiki pristup, a
generalni zakljuak da je ve sve poskupjelo za 50 do 60 posto. S obzirom na to da
e do sljedee nove godine sve ponovo poskupiti za novih 50 posto, i na osnovu toga
mogu najaviti da e litra mlijeka biti najmanje tri do 3,5 marke.
Postoji li nain da se stanovnitvo odbrani od tog talasa. Jeste li u prilici
ponuditi neki praktian savjet?
Prije dva-tri mjeseca preko jedne televizijske stanice sam apelirao na
graane da posade to je mogue vie povra, kao to su to inili u ratu. Razlika je
u tome to sad nije rat granatama, nego klasini ekonomski rat. Kilogram paradajza
e biti etiri-pet maraka. Ako bi iz svoje bate mogao dnevno ubrati kilogram, za
mjesec moe utedjeti 150 maraka. To ve nije za odbaciti, tim prije jer za sadnju
jo nije kasno.
Ovo shvatam kao Vau sugestiju da graani sami sebi mogu pomoi.
Prihvatiu takav pristup, ali ostaje pitanje ta vlast treba da uini kako bi
graanima olakala preivljavanje?
Na isteku 2007. godine najavljivao sam ono to nam se trenutno dogaa
i sugerirao da se za poljoprivredu obezbijede podsticaji da posije i posadi i da nas

182

zatiti od udara. A ako taj udar doe ak i od nae poljoprivrede, dobro je jer e
beneficiju od porasta ostvariti na ovjek. Od te moje inicijative prolo je pet mjeseci
i nita se ne radi. Sada se na isti nain pokuava progurati i esti mjesec da bi se
ulo u sezonu godinjih odmora. Bojim se da e nakon toga biti kasno, a moda i
prekasno.
Ako bi htjela, koje poteze bi Vlada morala poduzeti kako bi preduprijedila
crne slutnje koje postaju stvarnost?
Morala bi poduzeti tri grupe mjera, a prve, koje bi morale biti operativne,
trebalo bi donijeti za nekoliko dana, druge bi se odnosile na est mjeseci do godine,
a tree bi bile dugorone. Najhitnije kratkorone mjere morale bi da budu: ukidanje
poreza na dodanu vrijednost na sve prehrambene artikle, lijekove i slino, i te cijene
bi trebalo da zamrzne, jer se ne bi smjelo dogoditi da se drava odrekne 17 posto, a
trgovac povea svoju cijenu za isti procenat. Ve tu bi dobili veoma mnogo, a drava
ne bi nita izgubila. A evo kako: mnoge cijene strano rastu i time se kompenzira ono
ega se odrekla na drugoj strani.
Hoete rei da su svi veliki potezi i u ekonomiji ustvari vrlo jednostavni.
Upravo to.
No, vratimo se mjerama. ta sadre preostale dvije?
Druga je devalvacija konvertibilne marke, a trea su povoljniji kreditni
plasmani. Od devalvacije ne treba odustati unato tome to je veina ekonomista
protiv takve mjere. Oni tvrde da mi imamo stopostotno devizno pokrie za
konvertibilnu marku, pri emu je platni bilans pozitivan jer svake godine imamo
200 do 300 miliona suvika. Ti isti koji to brane kau trebalo bi dati podsticaj
poljoprivredi. Ja bih ih molio da napiu koje su to mjere za uvjete o kojima oni
govore, jer poljoprivredi ne treba deklarativni podsticaj.
elim naglasiti da drava moe posegnuti i za zabranom, odnosno uvoenjem
kontingenata uvoza ili dizanjem carina.
U kojoj mjeri i kako je u ovom trenutku mogue zabraniti uvoz i poveati
carine za odreene robe?
Nakon to smo potpisali CEFTA sporazum, ta mjera otpada. Ostaje, dakle,
druga mjera devalvacija marke za 20 posto. U tom sluaju svi uvozni proizvodi
e poskupjeti za najmanje 25 posto. Pri tom treba imati na umu da za najvei broj
prehrambenih proizvoda mi imamo zamjenu iz domae proizvodnje. Naime, lani je
uvezeno 120 miliona maraka vode u BiH, hajdmo je toliko poskupiti da se nikom ne

183

isplati njen uvoz, jer vodu imamo na esmi! Voda se puni u Tenju, Ilidi i kojekuda.
No, ako bi i oni poveali cijenu, to bi otilo radniku koji bi donosio novi PDV.
Polazim od toga da je koritenje domaeg proizvoda strahovita promocija drave.
Zbog toga u ovim povodom apelirati da svi graani koriste domae proizvode, uz
napomenu da nisam za to da koristimo nekvalitetne proizvode.
Hoete ustvari sugerisati da svi moramo raditi na smanjenju trgovinskog
deficita. Bilo bi dobro da to argumentujete i s nekoliko podataka.
Taj deficit je u proloj godini iznosio oko 8 milijardi konvertibilnih maraka,
a od 2001. do 2007. godine iznosio je 36 milijardi maraka, a ako tome dodamo i ovaj
iz prole godine to su 44 milijarde. To je potpuno osiromaenje drave i takav
deficit bi uzdrmao i drave mnogo jae nego to je naa, Njemaku, Austriju...
Mogue je i ovakvo pojanjenje, ako trgovinski deficit nastaje po osnovu
uvoza opreme, postrojenja, to pozdravljam kao pozitivnu reakciju, jer e te maine
za pet-est mjeseci proraditi. Ali, ako je uvoz robe iroke potronje koju mi ovdje
moemo proizvoditi, to je direktno siromaenje drave i definicija svih poznatih
ekonomista. Dakle, da bismo zaustavili siromaenje drave, moramo zaustaviti
trgovinski deficit.
ta karakterie platni deficit?
elim graanima pojasniti neke podatke koji se od njih kriju. Oni i na
osnovu ve reenog mogu zakljuiti da nam svake godine ostane 200 miliona.
Sutina je u tome da mi oko 50 posto od ukupnih sredstava u BiH (8,2 milijarde
maraka) dobijemo po osnovu doznaka naih ljudi iz inostranstva, dok ostalo dolazi
po osnovu plaa ambasada i raznih kredita. I ta se sada deava? Oni znaju da je ulo
8,2 milijarde i idu za tim da treba oduzeti 8 milijardi, a da ne bi umrli, ostaviemo im
200 miliona. Na taj se nain politika trgovinskog i platnog prometa pogreno vodi.
Istovremeno znam da e, ako budu htjeli, politiari izvriti pritisak da se natampa
novac, pa emo izazvati inflaciju itd. Lijek za to je potpuna transparentnost prema
javnosti, da ona zna koliko treba natampati i gdje e to biti plasirano. Novac treba
usmjeriti prema granama sposobnim da odmah otvaraju radna mjesta i zapoljavaju
nove radnike, potom na izvoz robe ili kompenzaciju uvoza robe.
Zalaete se za povoljnije kreditne plasmane. Po kojem modelu?
Krediti komercijalnih banaka odobravaju se po kamati od est do osam
posto. Predlaem da razvojna banka plasira sredstva kojih ima dovoljno, usuujem
se rei vie nego to je ikad BiH imala, dobivenih pod vrlo jeftinim uvjetima, sa
godinjom stopom ispod 1 posto. Taj novac bi trebalo plasirati sa komercijalnim
bankama u omjeru pola-pola i uz cijenu od 1 posto pa bi prosjena kamata bila
3,5 posto, s tim da sve kredite i rizik preuzmu komercijalne banke i da one moraju

184

garantirati povrat u sluaju pada. U ovoj varijanti ne bi otvarali rat protiv banaka. Ta
sredstva trebalo bi usmjeriti u zapoljavanje i poljoprivrednu proizvodnju, da je ne
izgubimo, a po svoj prilici e nam se ba to dogoditi.
Ve dugo upozoravate na znaaj zapoljavanja i otvaranja novih radnih
mjesta. Ne odustajete od toga, ali oni kojima se obraate oito to ne razumiju.
ta po Vaem miljenju znai zaposliti ovjeka? ta to znai za dravu?
Jedini zamajac pokretanja privrede je zapoljavanje ljudi. Ako ga zaposlite
i date mu platu 600 maraka, on je rijeio svoju i egzistenciju svoje porodice. Zatim
tih 600 maraka sto posto troi u kupovini i plaa 17 posto dravi. Pored PDV-a, od
te plate su doprinosi koji idu penzionerima, zdravstvu, kolstvu... Dakle, jedini izvor
financiranja, jedino vrelo koje kree je uposleni ovjek.
Trenutno je u cijeloj BiH zaposleno oko 680.000 ljudi. Prije rata na istom
prostoru BiH radilo je 920.000 ljudi. To je manje 240.000 ljudi, zbog ega je manji
prihod od PDV-a, manja su izdvajanja za kolstvo, zdravstvo... I vie je socijalnih
problema. Pri tom je stopa zapoljavanja, odnosno porast, beznaajan. Dakle, tek za
20 do 25 godina dostii emo predratni broj zaposlenih.
Imate li prijedlog za poveanje zapoljavanja?
Prijedlog je utemeljen na potrebi da godinje zapoljavamo 60.000 novih
radnika, od ega u Federaciji BiH 40.000. To znai da bi svaka opina, a imamo ih
sedamdesetak, trebalo da otvori 600 novih radnih mjesta. Uz to ne treba stavljati
nikakva druga mjerila, a kod nas je praksa da se tome pridodaju nekakvih stotinu
stvari pa ne ispadne nita. Na kraju godine 31. decembra moe se znati da li je neki
naelnik poloio, odnosno odgovorio zadatku ili nije. Naravno, u Busovai e se
zaposliti 400, a u Sarajevu ili nekom drugom veem gradu nekoliko puta po 600.
Drugaije ne bi smjelo, jer bismo na taj nain poboljali i poloaj penzionera.
Mnogi e Vam prigovoriti da Vlada ne otvara radna mjesta?
Nije tano, to je najvea la. Vlada otvara radna mjesta ne direktno, da
nekog dovede i kae mu tu e raditi ali ona stvara uvjete da neko drugi to moe
rei, a meu tim uvjetima su i pristupi povoljnijim kreditima. Uz to, svaka vlada je
najodgovornija za stupanj nezaposlenosti i zaposlenosti.
Ostajui u ii traganja za kljunim odgovorom na pitanje kako
preivjeti, bilo bi poeljno uti i Vau analizu trokova ivljenja i eventualne
prijedloge u vezi s tim.
Prema nekim podacima, u Republici Srpskoj se iznosi da za potroaku
korpu etverolane porodice treba 700 do 800 maraka. No, tu nisu ukljueni trokovi

185

stanovanja, grijanja, lijeenja, telefona, odjee, obue... Prema tome, etverolana

porodica jedva moe da preivi sa 1.200-1.300 maraka. To znai da su svi zaposleni
koji imaju etverolanu obitelj socijalno ugroeni. Na drugoj strani, oko milion ljudi
u BiH nema nikakvih prihoda. Pitam se od ega i kako ive? Naalost, ni u medijima
nema njihovih ivotnih pria.
Ima razloga to u se na kraju ponovo vratiti Vaem prijedlogu o
devalvaciji konvertibilne marke. Da li bi Meunaroni monetarni fond i Svjetska
banka to dozvolili?
Postojei sistem Centralne banke je bio izvanredan i mi smo tada govorili
da je to prolazni period koji e trajati est-sedam godina. Ne zaboravite da je
danas 13 godina od rata i nemogue je zadravati takvu mjeru. Drugo, ovdje se
deava, kao i u politici, da nam iz sjene neko upravlja i odluuje. Neka onda ti isti
preuzmu odgovornost i neka vlada kae da oni ne daju, ali neka na sebe preuzme
odgovornost kako e podstaknuti poljoprivredu! Tvrdim da MMF i Svjetska banka
nee dragovoljno to podrati. No, treba im rei da na kraju operacije, za koju tvrde da
je vrlo uspjena, moramo kazati da pacijent umire. Pa, je li onda uspjena operacija?!
Podsjetiu na to da sam se na istom principu s njima sukobio prije pet-est
godina. Oni nisu imali argumenata i jednostavno su me udaljili od svega toga.
Gdje nam je spas?
Postoji dosta mjera da bismo izali iz sadanje situacije, ali za njih treba
politiko opredjeljenje i da se formira radna grupa od najvie dva-tri ovjeka koji
e preuzeti ekonomiju i da se jednostavno preuzmu njihovi stavovi i prijedlozi za
koje e oni garantirati da je to put kojim emo izai. S obzirom na to da smo jo
nepomirljivi, ja bih predloio da to budu jedan Bonjak, jedan Hrvat i jedan Srbin,
bez obzira na to to e neko sada rei da gledam nacionalno. To bi iskljuivo trebalo
da budu ekonomisti koji bi napravili sistem mjera, a ako se smatra potrebnim, mogli
bi za konsultanta uzeti nekog od ekonomista poznatih u svijetu i napraviti prijedlog
stvarne sutinske privredne reforme, ne prevelike, teoretske, nego praktine, koja bi
vrlo brzo dala efekte. Na poetku bi ih trebalo platiti malo, a ako mjere uspiju, neka
to naplate debelo.
Svaki Va istup u javnosti istovremeno nailazi na aplauze i na kritike.
emu se nadate nakon objavljivanja ovog intervjua?
Kritiku oekujem od aktuelnih struktura vlasti i njihovih predstavnika,
koji jedino ele da se nita ne talasa jer je njima fino. Njima nije do talasanja jer nisu
pogoeni novim cijenama i inflacijom. Podrat e me 80 ili 90 posto ostalih, to me
je i ponukalo da se angairam i na Univerzitetu u Travniku, gdje mogu dokazati sebe
i novi koncept.

186

Poznajui Vas kao veoma plodnog autora strune i univerzitetske

literature, moete li najaviti neku novu knjigu.
Nagovijestiu naslov: Propast globalizacije i ekonomske politike!?

187

6.

PORED VELIKOG MORSKOG PSA UVIJEK

SU PLIVALA JATA MALIH RIBA,
Poslovne novine, 01.07.2008. godine

Intervju Pored velikog morskog psa uvijek su plivala jata malih riba objavljen je u
Poslovnim novinama 1. jula 2008. godine.
Ocijenivi znaajnim projekt Poslovnih novina pod nazivom 100 najveih,
dr. Nikola Grabovac fokusirao se na velike bh. kompanije nekad i sad: Nekadanje
velike kompanije, poput Energoinvesta, Unisa te onih brojnih iz oblasti vojne
proizvodnje dobro su privreivale zahvaljujui prihodima koje su ostvarivale u
meunarodnom trgovanju. Energoinvest je prodavao na tritu koje je licitirano
zajedno sa kompanijama iz Francuske, Engleske i Njemake. Morao je biti ne samo
najjeftiniji nego i najpovoljniji ponua po kvalitetu i ostalim elementima.
Za nau vojnu industriju neki tvrde da je bila podupirana niskim cijenama
sa domaeg trita. To nije tano. Najvei dio svoje proizvodnje prodavala je u
inostranstvu na estokim takmienjima. Kada je Irak kupovao tenkove na licitaciji,
pobjedu je odnio na tenk pored njemakog ermana itd. Pobjeda je ostvarena ne po
cijeni nego po kvalitetu i vojnim performansama. Te velike kompanije su zapoljavale
brojne ljude i imale razvojne projekte. UPI je u oblasti poljoprivredno-prehrambene
proizvodnje traio brojne plantae, vonjake, brojna stada krava, ovaca itd.
ta danas karakterie velike kompanije?
U apsolutnom izvozu one su manje nego nekadanje velike. Ali, velike
kompanije su nam neophodne za razvoj, jer mogu povui naprijed u zapoljavanju
ljudi, u pokretanju izvoza, u poveanju primanja itd. Uz njih kao sateliti mogu se
pojavljivati male i srednje firme koje popunjavaju preostali prostor. Prema tome, u
BiH moraju postojati: velike, srednje i male firme.
ta domae kompanije, posebno velike, dobivaju danas i kakav im je
razvoj omoguen?
Nismo im dali dovoljno podsticaja, za ta je neophodno napraviti programe
sa osnovnim ciljevima da one rastu po osnovu zapoljavanja, izvoza i poveanja
standarda. Ukoliko bi generator razvoja bile velike kompanije, onda bi uz njih vrlo
brzo ile male i srednje. Nepopularno je uporeivati, ali uz velikog morskog psa
uvijek su plivala jata malih riba. Kada on ubije veliku ribu, puta otpatke i krv i
mnoge se time hrane i od toga ive i sa njim dalje plove. Drugi elementi podsticaja

188

su spreavanje verca, kriminala, neplaanje poreza itd. Velike kompanije ne mogu

djelovati mimo zakonskih rjeenja.
Imamo li danas velikih menadera?
Objektivno, menader stasava sa kompanijom. Mnogi ne znaju da je Emerik
Blum imao veliku podrku od struktura vlasti, ba kao i Abaz Deronja, itd. I oni su
mogli nai rjeenja. Meutim, nai menaderi iza sebe nemaju ak ni banke, osim
komercijalne koje su na istom profitnom interesu. Ako nije pobornik odgovarajue
politike stranke, onda e uvijek biti izloen estokim napadima one druge, ili tree.
Mislim, trebalo bi biti korektnosti prema tim velikim kompanijama i ostaviti ih po
strani dnevno-politikih dogaanja.
Aktuelnu situaciju u zemlji i privredi odreuje nedavno potpisivanje
Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju BiH sa Evropskom unijom. ta
privrednici mogu oekivati od tog procesa i ta im je initi?
Samo potpisivanje kao da otvara neka vrata perspektive, kroz koja je
neophodno proi da uemo u EU. Trebamo znati da ulazimo u posljednji vagon, koji
najvie mlati. Bilo bi mnogo lake kada bi se napravili programi prevazilaenja
tih problema nego da se privredne organizacije prepuste same sebi. Jedan od prvih
koraka bie sloboda uvoza robe bez carina iz EU. Zemlje Unije, kao i Hrvatska i
Srbija, imaju velike podsticajne mjere za poljoprivredu. Prema tome, proizvoau
je svejedno da li je prihod dobio na tritu ili od drave. Ukoliko to nemamo u BiH,
onda su oni u tekoj poziciji.
Usporedbe radi, mi smo naeg menadera stavili u fiu, a njemaki je u
mercedesu. U utrci na moe biti izuzetne klase, ali nema anse da pobijedi.
Konkretno, za kakve se poteze zalaete?
Trebalo bi napraviti program i u narednom periodu ga realizirati. Ne
stihijski i grlom u jagode nego detaljno, programe sa podsticajnim, zatitnim i
drugim mjerama. Pristup Evropi je jo jedan teak korak koji moramo uiniti i on se
moe olakati.
Naa je privreda preputena stihiji i samoj sebi. Samo potpisivanje SSP nee
BiH donijeti nita. BiH bi zbog sebe i svog stanovnitva trebalo da uini velike
napore iskljuivo u pravcu zapoljavanja, pokretanja proizvodnje, poveanja izvoza.
Velike kompanije moraju uiniti velike napore da smanjimo taj trgovinski deficit
koji se u ovoj godini ve procjenjuje da e biti preko devet milijardi konvertibilnih
maraka. Lani smo osiromaeni za osam milijardi KM, ove godine za jo devet. To je
prevelik teret i za bogatije drave.

189

Nema promjena
Na bazi pokazatelja u prvih pola godine i trenutnih dogaanja (nastavak
rasta cijena nafte, ulazak u sezonu godinjih odmora, potpisivanje SSP itd.),
moete li predvidjeti ta e se dogoditi u narednim mjesecima?
Posmatrajui grafikone o privrednim kretanjima u proteklim mjesecima
ove godine, posebno pokretanje proizvodnje, prepoznaju se neto vee vrijednosti u
odnosu na prethodnu godinu.
Jo ne moemo govoriti o tome kada emo dostii nivo proizvodnje koju smo
imali 1991. godine. Sadanjim stopama to jo dugo neemo. Prikljuenje i ulazak u
novi period nee nita promijeniti u narednih est mjeseci. Vano obiljeje aktivnosti
do kraja 2008. godine treba da bude priprema BiH za koritenje pretpristupnih
fondova. Taj posao bi morale raditi ekipe strunjaka kako bi to prije mogli koristiti
te fondove, to su inile sve drave Evrope. Oni su jeftini, bespovratni, beskamatni,
ali se moraju uloiti u stvarne kapacitete a ne nekakve poslove u koje su ukljuene
prevare i korupcije.
Javnost je odnedavno okirana financijskom nedisciplinom, posebno
mogunou financijskog bankrota Federacije BiH. Rije je, po svemu, o
ozbiljnom problemu. Kako Vi gledate na to?
Ako bi se to posmatralo samo kroz proraun, mogao bih rei da se nita
strano nee dogoditi. Proraun e potpuno normalno funkcionirati do kraja godine i
bez ikakvih potresa. Druga strana medalje je da smo stvorili velike zakonske obaveze,
prije svega socijalne koje nisu unesene u proraun. Ako emo ispotovati obaveze
MMF-a, izazvaemo reakciju socijalnog i poljoprivrednog sektora, ali i drugih. Ako
elimo postii zadovoljstvo u ovim i drugim sektorima, onda emo doi u teke
konfliktne odnose sa MMF-om. Rjeenje ovog problema ne moe se traiti ad hoc.
Da li odravanje lokalnih izbora u jesen ima ikakav utjecaj na
ekonomska kretanja u zemlji? Da li je dobro ili loe za ekonomiju, ali i ukupno
stanje u zemlji, to gotovo svake dvije godine graani imaju mogunost da
nekog i neto biraju?
esti izbori u ovoj dravi pokazali su se negativnim, jer pred izbore dolazi
samo do velikih obeanja koja se, po pravilu, ne mogu realizirati. Sve se svodi na to
da dvije godine neto pripremamo, a sljedee dvije su neka vrsta opstrukcije. Izbore
treba odravati na dui period i da izabrani konano snose duu odgovornost.

190

Devalvacija nije bauk

Sindikati su krajem juna insistirali na kontroli dosadanje privatizacije.
Jedna od kompanija koja je u tom procesu nestala sa privredne karte BiH i
Sarajeva jeste i Alhos, iji ste direktor bili prije mnogo godina. Kako gledate
na to?
Bila je to dobra i jaka fabrika sa 6.000 uposlenih. Tad su me pitali zato
imamo 50 posto manje plae nego uposleni u Energoinvestu. Tada sam odgovarao da
bi dobro bilo zatvoriti Alhos i napraviti novu firmu. Ali, gdje zaposliti ensku radnu
snagu. Zarada radnice Alhosa je druga plaa u kui i bitna za odravanje standarda
tada, a i danas. Tekstilna industrija i danas ima svoje mjesto u domaoj ekonomiji,
ali bi morala biti zatiena od silnog verca i kriminala, od uvoza.
Gotovo svi Vai istupi ove vrste nailazili su na komentare, prije svega,
politike, mogue je da se to dogodi i sa ovim intervjuom. ta e biti Va odgovor?
Pitau ih koja mjera valja i ta su oni ponudili i uradili? Govorio sam o
potrebi devalvacije konvertibilne marke, pojedinci su se usprotivili, neki su utjeli.
Vrijeme prolazi, a nema pravih mjera. Devalvacija nije bauk. Vrijednost engleske
valute je u ovoj godini smanjena za 60 posto i niko se zbog toga previe ne uzbuuje.
Pravimo se jaki i uvamo fiksni kurs konvertibilne marke. Nee da shvate da bi
devalvacijom dali mogunost domaim proizvoaima da vie mogu proizvoditi i
prodavati.

191

7.

PRIJETI NAM SUDBINA TITANIKA, Nezavisne

novine, 21.12.2008. godine

Intervju Prijeti nam sudbina Titanika objavljen je u Nezavisnim novinama 21.

decembra 2008. godine.
Bosna i Hercegovina, objektivno, nema financijsku i politiku vlast, ocjenjuje
Nikola Grabovac, bh. ekonomski ekspert i bivi ministar financija Federacije BiH.
Pod patronatom smo meunarodne zajednice, to je vrlo perfidan oblik
kolonizatorske funkcije nad Bosnom i Hercegovinom, naglaava Grabovac, koji je
trenutno rektor Univerziteta Apeiron u Travniku.
Uprkos najavama da e tek idua godina biti ekonomski teka za BiH, on
tvrdi da je nau zemlju kriza ve estoko udarila, jer je i prije nje bilo vie od 40
odsto nezaposlenih.
Objanjava da, kada se sabere broj nezaposlenih i zaposlenih, u BiH nije
prosjena plata 700 KM, ve 350 KM. Upozorava da je vrijeme za akciju ukoliko ne
elimo doivjeti sudbinu Titanika.
NN: Da li je najvei problem to mi nemamo dravne strategije
ekonomskog razvoja?
GRABOVAC: Imamo je, a to je strategija bez strategije, kao to je krenuo
Titanik preko mora. Na njemu je pisalo Ako ima Boga, neka potopi ovaj brod. I ta
se desilo, brod nije imao radara, a ni Bosna ga nema, i kada je udario u santu leda,
pretrpio je potopljenje.
NN: Hoete rei da i BiH predstoji potopljenje?
GRABOVAC: U sutini, ako ovako nastavimo, dolazi do strahovitog
kolapsa. S jedne strane imamo nezadovoljstvo poslovnih menadera u privredi,
privatnika, a s druge nezadovoljstvo zaposlenih kod tih istih privatnika. Razlog
su niske plate, nesigurnosti. A da ne govorim o nezadovoljstvu nezaposlenih, pa
panzionera, invalida rata.

192

NN: ta je konkretno recesija od koje svi strahujemo?

GRABOVAC: Prvo, zabrinjava me situacija u zemlji, jer financijska kriza
prelazi u ekonomsku, to je puno gore. U svijetu i kod nas, ekonomska kriza odlazi u
treu fazu negativnosti, a ona se zove recesija. To je najtea stvar koju ovaj svijet nije
poznavao od 1929. godine. U sutini ona predstavlja situaciju kada dva tromjeseja
uzastopno dolazi do pada ekonomskih i drugih pokazatelja u jednoj dravi, to je
jako loe.
NN: ta to znai za nas?
GRABOVAC: U BiH je i prije krize bilo 45 odsto nezaposlenih, to znai
da je nas kriza estoko udarila. Zapravo, dalji trend je nezapoljavanje, a doi e i
do otputanja. Ni prije krize se nismo stabilizirali. Kod nas se ne radi o ekonomskoj
krizi ve o ivotnoj egzistenciji ljudi.
NN: Moete li nam objasniti svoje navode o kolonizaciji koja se provodi
nad Bosnom i Hercegovinom?
GRABOVAC: Naa zemlja je uvela, po evropskim standardima,
najliberalniji sistem uvoza robe u jugoistonoj Evropi. Uvesti takav sistem, jednako
je samoubojstvu. Otvorili smo granice, jaki brendovi se uvoze i nai se takmie sa
njima. Napravljen je jedan sistem protiv BiH, da ne moe da se vrati na zelenu granu.
NN: Je li to jedini primjer ekonomskog unitavanja BiH izvana?
GRABOVAC: Profesor Jozeph Stiglitz spada u grupu svjetskih ekonomista
koje podravam. Bio je predsjednik Svjetske banke u Njujorku i savjetnik Billa
Clintona. Napisao je knjigu koja nosi naziv etiri koraka do prokletstva. U toj knjizi
je napisan scenarij koji Meunarodni monetarni fond i Svjetska banka provode protiv
drava koje su u razvoju, nerazvijene, kako da ih jednostavno ekonomski unite. To
je slika koja se u cijelosti provodi u BiH.
NN: Zato ne reaguju nai strunjaci, kada politiari nee ili ne znaju?
GRABOVAC: U ovoj situaciji su se mnogi strunjaci nali u dilemi ta ako
ponem misliti svojom glavom? Doivjeu sudbinu Grabovca. Ja sam 2002. godine,
kada sam bio ministar financija FBiH, imao suficit u budetu i rekao meunarodnoj
zajednici, Meunarodnom monetarnom fondu dogodine, gospodo, mi vas neemo
trebati u ovoj dravi. I onda su nali metode i mjere protiv mene.

193

NN: Budet Federacije BiH u ovoj godini u manjku je za oko 400 miliona
KM. Kao bivi ministar financija ta mislite ko je kriv za to?
GRABOVAC: Sada u Vladi FBiH imamo dobre i loe deke. Meu
dobrima je premijer Nedad Brankovi koji obeava da e ispotovati sve to je od
njega traila boraka populacija, a Vjekoslav Bevanda, federalni ministar financija,
je lo deko jer ne moe da isplati taj novac.
NN: ta biste sada uradili da ste na mjestu ministra Bevande koji je sve
vrijeme upozoravao da je budet FBiH nerealan i da e doi do bankrota zbog
ispunjavanja predizbornih obeanja koja su ubaena u budet?
GRABOVAC: Potraio bih dodatne prihode i izmirio obaveze prema
invalidima, borcima. A ti dodatni prihodi se mogu potraiti od dravnih firmi koje su
pod kontrolom Vlade FBiH, poput Elektroprivrede, BH Telecoma.
NN: Koje rjeenje predlaete za ekonomski oporavak BiH?
GRABOVAC: Neophodan je potpuno nov ekonomski koncept. Nisam za
zatvaranje trita, da kaem da samo jedemo nae proizvode, ali bismo morali ii
na kompenzacione i druge naine i izvoza. Razviti sektor poljoprivrede koji je inae
najvie deficitaran. Mora se dati prednost domaim proizvoaima u smislu odreenih
povlastica u odnosu na strance, ali im kazati da im se kasnije ta prednost smanjuje,
pa neka daju sve od sebe. Znam da e sada mnogi rei kako postoje pravila Evropske
unije. Pa onda da vidimo koje Evropa predlae mjere? Hoemo li mi sada pobiti svoje
stanovnitvo u ovoj dravi zbog toga to se neko ne slae odozgo iz Evrope?
NN: ta je jo potrebno uraditi?
GRABOVAC: Odmah utvrditi stvarne potrebe penzionera. Napraviti
izraun za nezaposlene. To je drava! U itavoj ovoj situaciji, u kojoj postoji defakto
jedna mjera, jeste poveanje zaposlenih. Zaposleni su jedini generator razvoja jedne
drave.
NN: Kako komentariete invaziju u BiH stranih trgovakih
maloprodajnih kapaciteta?
GRABOVAC: To je u funkciji siromaenja BiH, a ne kako se lano
predstavlja u vezi sa snabdijevanjem. Sigurno su doveli neki kvalitet, ali ko e
kupovati tu robu? Druga stvar, vi uite, ja sam obiao ovih dana trgovinske centre,
pa vidite da je unutra roba preko 90 odsto iz uvoza. To to mi kupimo, sutra ujutro te
pare odu vani. Maloprodaja sada ima klasinu funkciju uvoza u BiH i izvoza deviza,
to je kontra interesu.

194

NN: Koliko je godinji vanjskotrgovinski deficit BiH?

GRABOVAC: U zadnjih sedam godina iznosi godinje izmeu est i osam
milijardi KM. Deficit jeste jednako siromaenje drave. Dakle, BiH je svake godine
siromanija za osam milijardi KM. Ove godine oekujem trgovinski deficit BiH
od oko deset milijardi KM. Podrao bih deficit ako bismo uvozili maine, opremu,
sredstva za proizvodnju koji e proraditi za est mjeseci. A mi uvozimo robu iroke
potronje, a nedovoljno izvozimo.
NN: Iako imamo uslove za poljoprivredu, uzgoj stoke, preradu mesa, a
uglavnom sve uvozimo. Moete li to prokomentarisati?
GRABOVAC: Imamo brojne pozitivne primjere naih proizvoaa poput
Bimala u Brkom, Vegafruta u Doboj Istoku, ili vie proizvoaa u Banjaluci. Imamo
i mljekarsku industriju koja je namjerno ruena da bi se mlijeko uvozilo. Sjetimo se
kada je Slovenija blokirala izvoz tuzlanskog mlijeka. Nai su ostali potpuno pasivni.
Tadanji kreatori su i sadanji koji se ne ele suprotstaviti ekonomskom unitenju
BiH.
NN: Da li je isti sluaj i sa uvozom mesa koje je mnogo jeftinije, ime se
rui domaa proizvodnja?
GRABOVAC: Treba objasniti zato je jeftinije. Zato to je to meso iz ratnih
robnih rezervi kojima vijek ivota istie. I umjesto da ga moraju dati u spalionice
gdje bi morali platiti paljenje, onda prodaju za tri-etiri KM u BiH, unitavajui nau
proizvodnju. U jednom od razgovora sa preraivaima mesa sam rekao da emo im
pomoi, ali da osposobe svoja tovilita. Znate, kilogram mesa ne moe biti jeftiniji
od sedam KM, pa neka razmisle graani o mesu koje se prodaje po dvije KM i vie.
FBiH?

NN: Moete li se osvrnuti na najavljeno poveanje plata politiara u

GRABOVAC: U ovoj situaciji oni donose sada samo koeficijente. Mudro su

izbjegli kolike su te plate. To se samo moe pretpostaviti. Kau da e ministar imati
koeficijent 4, premijer 5, pomonik ministra 2,5, ali kolika je osnovica? Moete
misliti ako donesu da osnovica bude prosjek plae u FBiH? Ali, moram kazati ovo.
Ako govorimo o prosjeku, onda treba pomijeati zaposlene i nezaposlene. Zaposleno
je u FBiH blizu 400.000 ljudi, a imamo preko 500.000 nezaposlenih. E pa nije vie
plaa 700 KM, sada je prosjena 350 KM. Jer to je onaj sistem kupusa i mesa. Ja
jedem svaki dan meso, vi kupus i mi onda imamo kupus sa mesom u prosjeku.

195

NN: Vi ste jo 2006. godine kazali da je vrijeme za revoluciju. Kako

je mogue da su bh. graani i nakon tolike bahatosti politiara, neimatine,
nezaposlenosti nezainteresovani?
GRABOVAC: Nee ljudi. Moramo sagledati mentalitet. Ovdje se strahovito
spekulie sa bonjakim mentalitetom. Bonjaci su narod koji je po prirodi
dobroudan, trpljiv, uti i samo vie Hvala Allahu nek nije gore. Budimo objektivni.
Hrvati se koliko-toliko pokuavaju ne dati. Masa njih je u boljoj poziciji. A mogu
vam rei da Republika Srpska u privredi jo nema efektivne rezultate, ali ini mi se
da to ide bolje. Objektivno, mnoge najave iz tog entiteta pokazuju da idu u dobrom
pravcu.
NN: Na koje projekte konkretno mislite?
GRABOVAC: Recimo, izgradnja autoputa kroz RS. Sada se to omalovaava,
pria se o krai, ja u to ne ulazim. Onda uzmite privatizaciju telekoma. On je dobio
pare. Druga je stvar je li trebao ili nije privatizirati. Trea stvar, rafinerija nafte koja
je krenula, a smanjuje uvoz, zapoljava ljude i ostvaruje prihode. Pa vi vidite.
NN: Kada smo kod autoputeva, Vi ste jedan od rijetkih koji ste tvrdili
da BiH koridor 5c nije trebao da bude prioritet. Zato?
GRABOVAC: Smatram da nam taj koridor nije od prioritetnog interesa, jeste
vaan. Smatram da nam je bitnije povezati Mostar, Banjaluku i Tuzlu sa Sarajevom
i obratno, nego povezivati Ploe sa Orajem, Budimpetom, to jeste evropski cilj.
Slovenci od Maribora do hrvatske granice jo nemaju autoput, to je seoski put jer im
je prioritet Celje Ljubljana.
NN: Da li ste zbog Vaih istupa u javnosti nedavno dobili anonimno
pismo prijetnje na Univerzitetu Aperion u Travniku, ili su razlozi druge prirode?
GRABOVAC: Zatraio sam da se istrai prijetnja koju sam dobio, a koja
moe biti politika, ali i ekonomska.

196

8.

KAMATE SE MOGU SMANJITI I ISPOD EST POSTO,

Dnevni avaz, 28. 02. 2009. godine

Intervju Kamate se mogu smanjiti i ispod est posto objavljen je u Dnevnom avazu.
28. februara 2009. godine.
Profesor Nikola Grabovac ponovo se ovih dana upustio u nemoguu misiju
spaavanje nae zemlje od ekonomske katastrofe koja, iako nai zvaninici utvrde
suprotno, prijeti BiH i njenim graanima. Njegova misija je nemogua, prije svega
zbog toga to naim nadobudnim i sujetnim politiarima i njihovim namjetenicima
u dravnim institucijama ne treba niija pamet osim njihove.
Grabovac, bivi potpredsjednik Federalne vlade i ministar financija,
dugogodinji profesor na sarajevskom Ekonomskom fakultetu, trenutno dekan
Otvorenog univerziteta Apeiron u Travniku, ovjek je ija su se upozorenja i slutnje,
naalost, uvijek ostvarili. Zbog njegove nekonvencionalnosti i otvorenosti bio je u
nemilosti domaih i stranih monika. On prvi put javno za na list govori o svojoj
novoj, treoj po redu, strategiji za ublaavanje posljedica globalne krize koja je ve
zapljusnula BiH.
Niske pozicije
Profesore Grabovac, da odmah na poetku otklonimo dilemu, da li je
naa zemlja zagazila u recesiju?
Po samoj definiciji recesija nastaje ako zadnja dva kvartala u nekoj zemlji
budu neuspjena po ekonomskim pokazateljima. Nemojmo zaboraviti da mi jo nikada
nismo doli na nivo prijeratnog ekonomskog stanja, 1991. godine. Startali smo sa
vrlo niskim pozicijama i moramo shvatiti da recesija nas jo tee pogaa, umjesto da
smatramo da nas zaobilazi. Mi sada imamo nekoliko stotina hiljada nezaposlenih ljudi,
a pristiu nas i nova nezapoljavanja. Kod nas je nezaposlenost konstantno preko 40
posto. U zadnja dva mjeseca u BiH je zaposleno oko 11.000 ljudi manje nego prije dva
mjeseca. Dakle, ova ekonomska kriza nas pogaa i to vrlo estoko.
Na emu zasnivate strategiju koju ste nazvali Strategija makroekonomske
nie. Mora se priznati, sasvim neuobiajen naziv?
Nia u pravilu znai neki odvojeni mali kutak koji je van glavnih udara,
bilo da je to u stambenom dijelu, u kui ili dvoritu. To znai da bismo se mi sada

197

trebali ponaati po principu nie, to jeste da ne izazivamo velike, da im se ne

suprotstavljamo.
Druga stvar je da se u toj nii pokuamo zatititi od velikih estokih udara,
da nae stanovnitvo pretrpi to manju tetu, koja je svakako neminovna. Kada se
deava zemljotres, ako se sklonite u niu, bilo da je to neki pajz, malo kupatilo ili
toalet, vee su vam anse da preivite.
Svoju strategiju gradim na principu morskog psa. Naime, uz morskog psa,
plivajui pored ive na stotine malih riba. Niti morski pas napada njih, niti one njega.
Oni ive potpuno sinhronizirano jedno s drugim. Kada morski pas uzima hranu,
uvijek dijelovi te hrane otpadnu kako bi male ribe mogle da preive. Moramo biti
svjesni da mi predstavljamo malu zemlju, da nismo od velikog interesa za svjetske
sile.
Kako to konkretno primijeniti na nau ekonomiju?
Primjera ima mnogo, ali navest u jedan kreditiranje potronje. Ja bih
u ovom trenutku predloio da se trgovini ne daju krediti, da se ugostiteljstvu ne
daju krediti, nego kredite davati iskljuivo proizvoaima. Mogao bih uzeti primjer
stanogradnje. Ako dajem kredit za kupovinu samo novih stanova, onda e novac
dobiti graevinska firma, odnosno njeni radnici, koji e podmiriti potrebe za sebe i
porodicu.
Vladine pare
Ne bih davao kredite za kupovinu starih stanova zato to je kupovina starih
stanova samo promjena vlasnitva, pojedinac dobija novac i nema nove potronje.
A taj novac najee zavrava preko granice ili negdje van potronje. Dakle, vrlo
sam jasan, ne smijemo inaugurirati ekonomsku politiku tednje, nego potronju.
Bez potronje proizvoda nema nove proizvodnje, a bez nove proizvodnje nema
zapoljavanja ljudi, nema plaa. Ovih dana i sve svjetske ekonomske sile daju kredite
za podsticanje pokretanja proizvodnje.
Ja jesam za ograniavanje potronje koja je neproduktivna, kao to su
poveanje plaa budetskih potroaa, reijskih trokova i tako dalje.
Ne ini li Vam se da se u prethodnim godinama u BiH provodila neka
udna ekonomska politika?
Upravo tako. Recimo, plasmani kredita graanima lani su preli plasmane
kredita preduzeima. To je nevjerovatan pokazatelj, jer svugdje u svijetu privreda ima
daleko vei obim kredita nego graani. eli se postii da graani prave potronju, a
kad znamo ije su robe u prodavnicama, onda nam je jasno da se kroz takav nain
graani BiH kreditiraju da kupuju robe iz Hrvatske, Njemake, Slovenije, Italije i
tako dalje. To moramo promijeniti.

198

Na koji nain? Imamo li mi snage za promjenu takve politike i imamo li

svjeeg novca, bez kojeg, priznat ete, ne moe biti boljitka?
Tvrdim da u BiH imamo sasvim dovoljno svjeeg novca koji treba nai.
Preduzea u dravnom vlasnitvu i budeti imaju oko 500 miliona KM deponiranih
kod komercijalnih banaka, koje sada preteno ne daju kredite nikome. To su Vladine
pare. Nemojmo mijeati pojmove privatnog vlasnitva i vlasnitva kapitala.
Vlada treba da sjedne sa komercijalnim bankama i da im kae: zahtijevamo
od vas da za najmanje 500 miliona izvrite plasmane pod uvjetima kakve mi
izdiktiramo. Neko e rei da je to mijeanje drave. Molim vas, prije nekoliko
dana u Njemakoj je donesen novi zakon o nacionalizaciji banaka. Prije mjesec, u
Njemakoj je bilo nepojmljivo da neko i spomene nacionalizaciju, to je bila jeres.
Meutim, radi se o spaavanju stanovnitva.
Iako euribor pada, i najmanji je od 2006. godine, kamate u BiH ne
mrdaju. Banke to opet pravdaju strahom od naeg nesigurnog trita?
Ja sam se ranije, na svojoj bivoj funkciji, estoko sukobio. Oni su i tada
govorili ovo je nesigurno podruje, ali su istovremeno zaraivali milione i milione
maraka. Njih ne bi trebao da bude ni manje ni vie strah od trita u BiH nego,
recimo, od trita u Njemakoj, Austriji, Italiji...
Moe li ova zemlja bankama zauzvrat ponuditi neto konkretno?
Njima se moe ponuditi da se drava odrekne pasivne kamate od 500
miliona od dravnih firmi i da se za itav taj iznos pasivne kamate smanje kamatne
stope. Mislim da se kamate sada mogu smanjiti na est i ispod est posto, ali drava
treba da se odrekne svojih kamata i dravna preduzea svojih pasivnih kamata za
onih 500 miliona.
Para, dakle, u BiH ima i mogu ih nai, ali je druga stvar ako to neko ne zna.
Odlivanje dohotka
Hoe li ovoga puta Va glas uti u krugovima koji odluuju, a kojima
smetate u njihovom hodu po liniji manjeg otpora. Oekujete li nove napade?
Sada e se ponovo javiti neki pojedinci koji e tvrditi pa ovo ne moe,
pa ono ne moe. Ja im kaem dobro, ovo ne moe. Pa, hajde vi recite ta moe.
Izvolite gospodo, ako vi mislite da imate druge, pametnije mjere, primijenite ih.
Temeljni cilj mora biti zaustaviti opadanje zaposlenosti u BiH.
Ako se nastavi otputanje radnika, onda e BiH biti strahovito ugroena zato to su
zaposleni radnici jedini subjekt koji stvara novu vrijednost u dravi. Dakle, u BiH bi
se trebala voditi bitka da se vie ni jedno radno mjesto ne izgubi.

199

esto govorite o intervenciji drave. Mogli bi Vas optuiti Vai protivnici

da previe zagovarate intervencionizam?
Onog asa kada je zagustilo nekim mnogo jaim dravama potpuno su
napustili neoliberalizam i preli na intervencionizam. ta znai davanje 800 milijardi
kredita u Americi, ta znae mnoge mjere koje se sada donose? Amerika ne kae da
se vri intervencionizam, nego da pomae privredi. Oduvijek sam tvrdio da mjere
koje bismo mi trebali primjenjivati u BiH nisu nita drugaije od mjera koje se
primjenjuju u Njemakoj, Francuskoj, Italiji i tako dalje.
Ali, u emu je razlika i u emu nas svijet ne shvata. Razlika je u vremenskom
periodu. Mi smo izali iz rata. A nakon rata 1945. godine Njemaka, Italija, Francuska
primjenjivale su strahovite mjere intervencionizma dok je njihova privreda odrasla
i stabilizirala se. Kada se naa privreda stabilizira, ja sam spreman rei da nam vie
ne treba intervencionizam.
Mi ne moemo pustiti nau privredu u normalnu utakmicu sa Njemakom
koja se 50 godina razvijala. Oni su poeli primjenjivati CEFTA-u 30 godina poslije
rata. Nama liberalizam nije dao uspjene rezultate.
Poodavno ste upozoravali da ukidanje carina na mnoge proizvode nee
dovesti do pojeftinjenja proizvoda na naem tritu. To se i desilo sada kada su
carine ukinute na oko 11.500 proizvoda?
U pravu ste, ja sam i tada upozoravao da ni jedan proizvod kod nas nee
pojeftiniti, jer e trgovci i proizvoai za taj iznos, kojeg se drava odrie, poveati
svoj nivo cijena. Donesena je nekvalitetna mjera i ona je neracionalna sa aspekta ove
drave, jer se, de facto, dohodak iz ove drave odlijeva vani.
Trgovinski deficit BiH u proloj godini je iznosio 9,5 milijardi KM, a u
zadnjih pet-est godina blizu 40 milijardi. Trgovinski deficit jest jednako siromaenje
drave. Znai da smo mi u BiH u proloj godini bili siromaniji za 9,5 milijardi
KM. Katastrofalno je trgovinski deficit ostvarivati na robama iroke potronje. To je
siromaenje i unitenje drave.

Prostituisanje ekonomista
Vara li nas utisak da mnogi ekonomisti, Vae kolege, nee da se eksponiraju,
nego se, da tako kaemo, profesionalno prostituiu i idu sistemom
nezamjeranja, kako ne bi pokvarili svoje angamane za koje uzimaju dobre
honorare.
Mi imamo dobrih strunjaka, ali oni, to ste apsolutno u pravu, nee da se
zamjeraju. Mnogi ekonomisti su se udaljili, ako sam ja zakuhao sa Svjetskom
bankom ili sa nekim drugim, oni su prihvatili sistem nekonfrontacije sa njima,
utnje, kako bi uestvovali u njihovim programima. U privatnim razgovorima 90
posto njih slae se sa mojim konceptima.

200

Ne ii u irinu sa nultom stopom PDV-a

Sada se ponovo govori o uvoenju nulte stope PDV-a. Vi ste nultu stopu
zagovarali prije dvije godine, to je tada bilo nepopularno kod predstavnika
meunarodne zajednice?
Treba putem svih medija objaviti taan spisak proizvoda koji bi se oslobodili
PDV-a, pa neka se graani izjasne. Prema mom miljenju, trebalo bi nultu stopu
uvesti na deset do petnaest prehrambenih proizvoda, na lijekove, na neku djeiju
hranu i opremu i ortopedska pomagala. Ne bi trebalo da se ide u veliku irinu, a
time bi se pomoglo onima koji su najvie ugroeni.

Prodaja BH Telecoma je rezanje grane na kojoj sjedimo

Zato sada premijer Nedad Brankovi i strukture vlasti toliko upiru na
prodaju BH Telecoma?
Oni ele novcem od prodaje BH Telecoma da zadovolje uglavnom socijalne
probleme. To je kao kada siromana porodica ima jednu kravu koja im daje
mlijeko. Od tog mlijeka ive, ali su pomalo i gladni. Uglavnom preivljavaju. I
oni odlue da tu kravu zakolju da bi se mogli najesti u narednih 15-20 dana.
Meutim, na tom principu sijeku granu na kojoj sjede, jer ta e poslije dva
mjeseca. Prodaja BH Telecoma je pokuaj davljenika da se uhvati za slamku i da
se spasi, to nije rjeenje.
Izvriti reviziju privatizacije
Kako nakon svega gledate na privatizaciju. Treba li podvui crtu, ukazati na
promaaje i obraunati se sa sluajevima pljakake privatizacije?
Trebalo bi izvriti reviziju i vidjeti da li su izvrene obaveze iz kupoprodajnog
ugovora, je li pokrenuta proizvodnja i da li su ljudi zadrani. Oito je da neke
stvari nisu korektno odraene.

201

9.

MORAMO SE PRIPREMITI I ZA NAJGORI SCENARIJ

ZA EKONOMSKU DEPRESIJU, Dani, 10. april 2009.
godine

Intervju Moramo se pripremiti i za najgori scenarij za ekonomsku depresiju

objavljen je u Danima 10. aprila 2009. godine.
DANI: Profesore Grabovac, organizirali ste proteklog vikenda na
Vlaiu savjetovanje na temu Mjere za ublaavanje utjecaja globalne ekonomske
krize na ekonomiju BiH. Na to savjetovanje, iako su pozvani i iako su potvrdili
uee, nisu se odazvali jedino bh. politiari, dakle, ljudi iz izvrne vlasti. Kako
to komentirate?
GRABOVAC: Meni je kao organizatoru, naravno, jako ao to se nekoliko
uvodniara nije odazvalo. Naprimjer, gospodin Nikola piri je samo otkazao, iako
je s njim ranije bilo u potpunosti dogovoreno njegovo prisustvo. On je u nekoliko
navrata ranije potvrdio svoje uee. No, dan uoi savjetovanja on nas je samo
obavijestio da ne moe doi. Koji su razlozi njegovog odustajanja, ja ne znam, samo
nam je rekao da ne moe doi. Drugi uvodniar je bio guverner Centralne banke
BiH Kemal Kozari, kojem se ja, evo, i ovom prilikom elim zahvaliti, budui da je
on dan prije savjetovanja bio u Beogradu na sastanku s guvernerom Narodne banke
Srbije, a u subotu ujutro je ipak doao na Vlai jer je to obeao. Dosta umoran
je stigao na Vlai i radio cijeli dan na savjetovanju. Ministar Dragan Vranki se
izvinio i javio da ne moe doi, ali je poslao svog pomonika za budet koji je
na savjetovanju samo proitao ono to smo ve ranije imali u materijalima, tako
da nekih bitnijih stvari nismo ni uli. Isto je uradio i ministar Vjekoslav Bevanda,
federalni ministar financija, koji je poslao svog pomonika za budet. Ministar
financija RS-a Aleksandar Dombi nas je samo obavijestio da ne moe doi. Sve
obavijesti o nedolascima naih politiara su stigle dan uoi savjetovanja, iako su
mjesecima ranije svi potvrdili svoje uee. No, eto, nisu doli, a ja nisam vidio da
je tog dana bio bilo kakav drugi znaajniji skup. Meutim, odziv ostalih uesnika
savjetovanja je bio iznad oekivanja. Na Vlaiu se skupilo vie od 150 uglednih
profesora, ekonomista, direktora, ljudi iz privrede i sindikata, iz privrednih komora,
tako da je savjetovanje radilo punim kapacitetom. A to se tie ljudi iz izvrne vlasti,
mi emo njima ipak dostaviti snimke cjelokupnog savjetovanja. Njihovo fiziko
neprisustvovanje e ipak najvie tetiti njima, a takvim postupcima pokazuju bh.
javnosti da se ponaaju kao nojevi koji zabiju glavu u pijesak i oekuju da e svi
problemi sami od sebe proi. Mi smo se u poetku dogovorili da savjetovanje nee

202

biti kritizersko, da neemo samo kritizirati vlast i da emo pokuati biti konstruktivni
i dati prijedloge konkretnih rjeenja. I to je na kraju i bilo tako, bez obzira na njihov
nedolazak.
DANI: Koji bi to bili onda konkretni prijedlozi za ublaavanje krize?
GRABOVAC: Pa, evo, vidjeli ste i sami da sve to ima veze s bh. vladama
spominje se u futuru, dakle, mi emo, trebali bismo, i tako dalje. A sada je ve
april i sve je to ve trebalo biti prezentirano u perfektu, dakle, u prolom vremenu.
Umjesto mi emo, trebalo je biti mi smo to uradili. Ali, eto, to se nije desilo.
Nasreu, i vi ste vidjeli da je bilo dosta drugih diskutanata iz privrede koji su dali
konkretne prijedloge, te je bilo puno onih koji su dali svoje pismene doprinose
i prijedloge. Svi ti prijedlozi se mogu sortirati u tri elementa koji su nam bitni u
borbi protiv krize. To su: (1) posjedovanje novca, (2) posjedovanje znanja i (3)
posjedovanje politike volje da se uhvatimo s krizom ukotac. to se tie prvog
elementa, dakle, posjedovanja novca, uli smo na savjetovanju i od guvernera i od
ostalih uesnika da novca u BiH ima dovoljno. Dobra stvar je to to postoji jako puno
sredstava koja lee na raunima neiskoritena. Prema tome, da budem veoma jasan,
mi novca za rjeavanje krize u BiH imamo. Drugo, to se tie znanja, na savjetovanju
je pokazano da ljudi iz privrede i univerzitetski profesori imaju krasna praktina
rjeenja. Ne govorim teoretska rjeenja, nego praktina. Pa pogledajte, veina naih
profesora ima i praktinog iskustva. Profesor Keetovi je bio zamjenik ministra,
ja sam bio ministar i potpredsjednik vlade, pa profesor Kumali je bio zamjenik
ministra, Ante Domazet je bio ministar financija BiH, i tako dalje, da ne nabrajam
sve. Prema tome, sve su to univerzitetski profesori koji imaju iskustva u privredi
i izvrnoj vlasti, te iskustva u akademskom ivotu. Dakle, svi ti ljudi su garant
da moemo rijeiti i drugi element, odnosno to imamo li znanja. Imamo! Dakle,
imamo i znanja da se nosimo s krizom. E, sad dolazimo do treeg elementa, imamo
li politike volje da se nosimo s krizom? Dakle, hoemo li ili neemo? Naalost,
neprisustvovanje ovih ljudi pokazuje da oni jednostavno nisu politiki spremni da
se upuste u rjeavanje problema krize. I to treba jasno rei, na to jasno ukazati. Evo,
nakon ovog savjetovanja akademska zajednica ima alibi: mi smo ponudili rjeenja,
stavili smo se na raspolaganje strukturama vlasti, a ako nas oni ne ele ukljuiti, mi
nemamo onda drugih mogunosti jer rjeenja moraju donositi zakonodavna i izvrna
vlast. Mi smo im ponudili i rjeenja i nau pomo, a ako oni to ne ele, to je onda
do njih. Naa je savjest sada ista i mirna. Naravno, mi smo dalje nemoni, jer sve
ostalo je do izvrne vlasti, a meni i ostalim profesorima nije dovoljna ak ni ta mirna
savjest. ta ako se za par mjeseci desi neto loe? Jel dovoljno to to emo mi
rei: Pa vidite, mi smo na to ukazivali prije nekoliko mjeseci? To je najmanja
satisfakcija. Ja ne mogu likovati nad neim da kaem sada: eto, to se obistinilo to
sam ja predvidio. Najgore je, zapravo, to to se te stvari obistinjuju. Ja bih vie
volio da se to ne realizira, nego da se stanje u ekonomiji popravi. Dakle, mi emo
naim politiarima ipak poslati poruku, neemo im davati konkretne prijedloge ta

203

da rade, jer je puno rjeenja, ali, evo, rei emo im koji je put, ta bi trebali da
urade. Dakle, trebali bi oformiti jedan konzorcij od desetak eksperata iz privrede
i od univerzitetskih profesora i s ekonomskih instituta Sarajeva, Mostara i Banja
Luke i da oni na sebe preuzmu predlaganje rjeenja. Samo se na taj nain mogu
preduprijediti problemi koje moemo oekivati.
DANI: Koji su to problemi koje moemo oekivati?
GRABOVAC: Pa, evo, postoje tri scenarija razvoja krize. Prvi scenarij,
kojeg su predviali svi ovdanji politiari, jeste da e nas kriza zaobii ili da e nas
malo pogoditi, pri emu bi dolo do otputanja 5 do 6 posto radnika. Naalost, ansa
da e se stvari razvijati po ovom prvom scenariju je maksimalno dva do tri posto.
Drugi scenarij, daleko izvjesniji, je sljedei: nezaposlenost bi u BiH mogla dosegnuti
iznose od 40 do 50 posto. Taj je scenarij vrlo opasan i za njega se treba pripremiti.
Jer, ta ako doe do masovnog otputanja radnika? Poveat e se broj socijalnih
sluajeva, brojne firme e dati otkaze radnicima koji nee moi da isplauju svoja
dugovanja, odnosno kredite. Ali, vidite, u tom sluaju nisu pogoeni samo radnici
koji izgube posao. ta je sa irantima koji e morati preuzeti otplatu kredita za ljude
koji ostanu bez prihoda? U takvom sluaju indirektno e se zatalasati jo nekoliko
stotina hiljada iranata. Mislim da bi vlada trebala u ovakvim situacijama, ja u,
dakle, ovo samo spomenuti i neu se uputati u davanje prijedloga konkretnih mjera,
znai, mislim da bi vlade trebale sjesti i dogovoriti se s komercijalnim bankama
da se napravi moratorij na otplatu u tim sluajevima. Ne moe se oekivati da e
se bilo kojom pljenidbom neto financijski rijeiti za banku. Ovdje, u BiH, vrijedi
oteto prokleto i banke nee moi prodati robu koju zaplijene od ljudi koji ne
mogu otplaivati svoje obaveze. Na taj se nain nee nita rijeiti. Kome e tu robu
ili nekretnine prodati? Vlada bi, dakle, morala sjesti s komercijalnim bankama i
dogovoriti da se ide na potpune moratorije do godine dana u sluajevima kada ljudi
zbog financijske krize izgube posao. Objektivno, dolazi strahovita oluja i ne moe se
oekivati da e neki u toj oluji proi dobro, a drugi loe. Ne moe se oekivati da e
banka naplatiti svoja potraivanja. Nee ih naplatiti i njih e morati pogoditi kriza.
DANI: Profesore Grabovac, kako komentirate odluku Vlade FBiH da se
zadui kod komercijalnih banaka da pokrije budetske rupe?
GRABOVAC: To je jedna potpuno kontraproduktivna mjera. ta je sutinski
sanirano s tim? Sanirane su samo obaveze iz prole godine. A da smo te obaveze
izmirili u septembru i oktobru, te su obaveze trebale biti rijeene tada. Ali, evo, sada
smo to isplatili, ali ta je s tim rijeeno? Nita! Optereeni smo novim obavezama!
ta je sa sljedeim mjesecom? Evo iz banaka je sada izvueno 200 miliona KM za
neproduktivnu potronju, umjesto da je to otilo na zapoljavanje. No, dolazei na
savjetovanje na Vlai, tamo na autoputu Kakanj Zenica, prije nekoliko mjeseci je
bilo po 300 do 400 radnika. Ovih dana, iako je krasno vrijeme, tamo ive due nema.

204

Gdje su ti ljudi, ti radnici? Oni sjede kui i gledaju kroz prozor, a firma im ne moe
isplatiti plae. Oni, iako su formalno zaposleni, nemaju plau, odmah nema PDV-a,
nema doprinosa... Prema tome, tih 200 miliona bilo je pametnije uloiti da se izmire
obaveze na autoputu prema tim radnicima, da se pokrene daljnja izgradnja, i tako dalje.
DANI: Ali, upravo Vlada FBiH u principu, duguje tim ljudima pare?
Zato i ne rade jer im Vlada ne plaa!
GRABOVAC: Da, u principu, Vlada FBiH im duguje pare.
DANI: I na kraju, trei scenarij...?
GRABOVAC: Vlada, dakle, mora predvidjeti i najgori scenarij, a to je
depresija. Evo, depresiju smo spominjali i na savjetovanju, to je nova terminologija
koja se do sada nije ula. Depresija je potpuni kolaps, potpuni prekid rada svih
fondova (penzionih, zdravstvenih, i tako dalje, op.a.) i nemogunost isplate.
Objektivno je oekivati da se i to moe desiti s najmanje 20 posto. A 20 posto je vrlo
visoki procenat i vlada se mora pripremiti i za sluaj da se to desi. Evo, i ja u se
moliti Bogu i raditi sve to mogu da se to ne desi. Ali ta ako se to desi? U tom sluaju
trebalo bi oekivati nekoliko stotina hiljada ljudi da dou u narodne kuhinje jer nee
imati od ega da se hrane. U takvoj situaciji vlada mora da se pripremi, da reaktivira
robne rezerve. Sigurno da se ne smije s tim paniiti, to treba raditi u tajnosti, ali se
vlade moraju pripremiti za to. Evo, pogledajte, prole smo godine uvezli vode u BiH
u vrijednosti od 124 miliona KM. Pa molim vas... Na tome se hitno treba poraditi. I
umjesto 124 miliona KM vode bilo bi bolje da smo uvezli pateta, ribljih konzervi i
slino, umjesto obine vode.
DANI: Profesore, ta mislite jesu li ljudi koji su trenutno na vlasti uope
svjesni koliko je teka situacija? Smijemo li prepustiti nau sudbinu i sudbinu
naih porodica u ruke ljudima koji su trenutno u izvrnoj i zakonodavnoj vlasti?
Ja, lino, nisam siguran u njihove sposobnosti.
GRABOVAC: Budimo realni, ja mislim da ne moemo oekivati od ljudi
koji su trenutno na vlasti da u ovakvoj situaciji vladaju situacijom. Vlada u ovakvoj
situaciji ne moe vladati situacijom. Zato? Pa zato jer u vladama osim dva-tri
ovjeka, ministra, koji pokrivaju privredu, financije, industriju, trgovinu, i tako dalje,
sjede i drugi ljudi koji su drugaije obrazovani, koji imaju drugaije poslove, tu sjede
i ministri policije, obrazovanja, kulture i slino. Dakle, nije realno oekivati od tih
ljudi da shvate ta se deava. Ako im jedan profesor kae kako je situacija loa, onda
oni, hajde, mogu rei: Pa, dobro, Grabovac pretjeruje. Ali ako mu to isto govore
i profesor Tihi i Domazet, i profesor Stojanov i profesor Ivani i profesor uman iz
Mostara, i tako dalje, onda se moraju upitati ta se zaista deava. ini mi se da kod
nas ima svega, a najee onoga: Nije to moje, to treba neko drugi da rijei.

205

DANI: ta treba uraditi i ko?

GRABOVAC: Trebali bi oformirati jedan konzorcij od desetak eksperata iz
privrede i od univerzitetskih profesora i s ekonomskih instituta iz Sarajeva, Mostara
i Banja Luke i da oni na sebe preuzmu predlaganje rjeenja. Samo se na taj nain
mogu preduprijediti problemi koje moemo oekivati.

206

10. NAJGORE TEK DOLAZI, Osloboenje,

04. 01.2010. godine
Intervju Najgore tek dolazi objavljen je u Osloboenju 4. januara 2010. godine.
Sve vlade u BiH nisu ni pokuale nai odgovore kako da ublae udar
ekonomske krize
Posebno sam nezadovoljan ulogom i funkcijom Centralne banke BiH
Kod nas je najgori oblik kapitalizma i u njemu vlada prvobitna
akumulacija
Profesor doktor Nikola Grabovac jedan je od rijetkih ekonomskih strunjaka
koji godinama, skoro deceniju, upozorava kako BiH, odnosno njena vlast,
kontinuirano juri, prije svega, ka ekonomskoj propasti. Njegove prognoze i poruke,
naalost, aktuelne vlasti nisu (po)sluale. O efektima svjetske ekonomske krize, bh.
ekonomiji juer, danas i sutra profesor Grabovac, rektor Univerziteta Apeiron iz
Travnika, govori ne bez rezignacije, s porukom kako bi najvie volio da je njegova
projekcija bila pogrena, a ne da ga se mnogi sada sjeaju i poruuju mu kako je bio
u pravu.
Prola godina bila je u znaku velike ekonomske krize irom svijeta. Da li je
recesija u BiH dosegla vrhunac ili ono najgore tek dolazi?
Ne, recesija u BiH nije dostigla vrhunac i najgore tek dolazi. Ona se izraava
kroz veliko gubljenje radnih mjesta, visoku nezaposlenost, smanjenje izvoza, visok
trgovinski deficit, slabije punjenje svih budeta, ugroenost penzionih i zdravstvenih
fondova, uz porast siromatva, poveanje neizvjesnosti i besperspektivnosti.
Gluha vlast
Kako cijenite odgovor svih bh. vlada na aktuelnu krizu? ta su uradili, ta nisu,
a trebali su? ta se jo moe uiniti, odnosno popraviti?
Sve vlade u BiH nisu ni pokuale nai odgovore kako da ublae udar ekonomske
krize. Programi sve tri vlade u BiH (Federacije BiH, Republike Srpske i Vijee

207

ministara BiH) vie su spisak elja i dobrih namjera, ali nijedna nema konkretan i
jasan program borbe protiv ekonomske krize. Na velikom ekonomskom savjetovanju
koje je poetkom aprila organizirao Univerzitet Apeiron na Vlaiu ukazali smo
predstavnicima vlada ta bi i kako trebalo uraditi da se ublae negativni utjecaji
ekonomske krize u BiH. Na savjetovanju je bilo vie od 150 strunjaka iz cijele BiH,
meu njima i univerzitetski profesori, direktori, strunjaci iz privrede, predstavnici
banaka, privrednih komora, sindikata... Na savjetovanju smo utvrdili da imamo u
BiH dovoljno slobodnih financijskih sredstava za razne intervencije u privredi, da
imamo dosta domae pameti i znanja za izradu konkretnih programa i mjera, da se
predstavnici akademske zajednice BiH stavljaju besplatno na raspolaganje za izradu
efikasnih mjera. Meutim, predstavnici organa vlasti praktiki nijednu navedenu
mjeru nisu iskoristili do danas.
Banke generiraju krizu
Analitiari govore da nije otklonjena mogunost kolapsa i bankrota pojedinih
drava monijih od BiH. Koliko smo mi blizu tog scenarija?
Kolaps je mogu, naroito u budetskom sektoru BiH. Opasnost je da se
budet nee dovoljno puniti te on nee moi izvravati obaveze prema korisnicima.
Izuzetan problem e nastati na socijalnom sektoru, a posebno na sektoru penzionih i
zdravstvenih fondova, to e ugroziti korisnike tih fondova.
Koliko je financijski sistem u BiH stabilan s obzirom na to da su tokom ove
godine banke drastino poveale kamate na ve odobrene kredite. ta drava
moe uiniti i ima li mogunosti stati ukraj bankarskom lihvarstvu?
Financijski sektor u BiH je posebna pria. Dovoljno je rei da gotovo sve banke
ostvaruju visoke profite, a privreda je u gubicima. Kamate su previsoke. Slobodnih
financijskih sredstava ima, a istovremeno mnoge firme ne mogu dobiti kredite za
tekue poslovanje. Komercijalne banke u BiH generiraju krizu.
Posebno sam nezadovoljan ulogom i funkcijom Centralne banke BiH. Ona nije,
ustvari, centralna banka, nego je obina centralna mjenjanica. Ona nema normalne
nadlenosti centralne banke i ne vodi ni monetarnu, ni kreditnu politiku. Fiksni
kurs konvertibilne marke je direktni uzronik visoke nezaposlenosti. Takav kurs
odgovara uvoznicima i stranoj privredi, ali unitava na izvoz i domau proizvodnju.
Za projekat Centralne banke mogu rei: operacija uspjela pacijent umro. U naem
sluaju, pacijent je privreda. Funkcija Centralne banke je vezana za dilemu: da li
elimo fiksni kurs i nultu inflaciju, ali uz vrlo visoki stupanj nezaposlenosti. Jare i
pare ne mogu skupa. Ja sam za kontroliranu inflaciju do 20 posto, koja e poveati
zapoljavanje izmeu 10 i 15 posto. Nisam za nerealno tampanje novca, a niti
da tampanje novca pokriva deficit u budetu. Ja sam za pravu centralnu banku,
da ona ima maksimalnu neovisnost i svoj rejting. Kao primjer navodim centralnu

208

banku Hrvatske. Takoer, zagovornik sam znaajne i vane uloge Razvojne banke,
ali ne banke kakvu sada imamo. Ona bi mogla plasirati kredite samo u proizvodno
zapoljavanje, u poljoprivredu, u proizvodnju namijenjenu izvozu... Svi plasmani
moraju ii u proizvodnju i zapoljavanje, jer je to jedini zamajac koji moe pokrenuti
privredu. Drave bez proizvodnje nema. Kamatna stopa ne bi smjela biti vea od
2 do 4 posto na godinjem nivou. Takvih sredstava u Razvojnoj banci ima i oni ne
smiju ii u trgovinu, ugostiteljstvo, infrastrukturu, administrativne objekte...
Da li je kredit Meunarodnog monetarnog fonda gaenje poara ili poticaj za
posrnulu bh. ekonomiju?
MMF u BiH ukazuje na globalne probleme u bh. privredi i budetima,
naroito sa aspekta socijalnih izdvajanja. Oni sada slue kao pokrie za aktualnu
vlast. Meutim, nain ostvarivanja tih ciljeva nije primjeren za BiH. Slijepo dranje
stavova MMF-a izazvat e socijalne nemire. Tamo gdje je MMF, tamo bogati postaju
jo bogatiji, siromani postaju jo siromaniji, a srednja klasa brzo nestaje, jer se
ukljuuje u klasu siromanih.
Slaete li se s ocjenama kako drava utede u krizi pravi preko lea ugroenog
stanovnitva borakih populacija, penzionera, radnika, institucija kulture
dok birokratija praktino ostaje neokrznuta?
Potpuno se slaem s Vaom ocjenom da se utede provode preko lea
siromanih i ugroenih, dok su zatieni bogatiji i dravna administracija. To je svrha
i cilj MMF-a. Moramo znati da je to kapitalistika tvorevina, koja je uvijek na strani
bogatih. Uostalom, mi smo se borili za kapitalistiki sistem i vie nije socijalistiki
sistem. Mi smo izabrali sistem poslovanja i ivljenja prema kapitalistikom modelu.
Taj sistem titi kapital, a ljudi su u drugom planu. To smo htjeli, kapitalizam, pa sad
ga gledajmo i uivajmo u njemu. Ipak, postoje razni oblici kapitalizma. Ovaj na je
najgori oblik i u njemu vlada prvobitna akumulacija (akumuliraj sebi kapital, pa makar
kraom i korupcijom) i bez imalo humanosti za zaposlene i graane, naroito one koji
su na teret raznih socijalnih fondova. Ja sam za socijalni kapitalizam, koji se gradi u
mnogim dravama Europske unije, kao u Njemakoj, vedskoj... Moramo osigurati
zapoljavanje nezaposlenih, osigurati dostojan ivot penzionerima, invalidima...
Bit e nemira
Vjerujete li da bi u 2010. godini moglo doi do socijalnog bunta velikih razmjera,
koji e uzdrmati bh. vlasti, ili e ona opet politikantstvom i sitnim parama kupiti
socijalni mir?
U BiH e doi do socijalnih nemira, ali ne oekujem vei socijalni bunt, jer ne treba
zaboraviti na mentalitet: Hvala bogu nek nije gore, ili Hvala bogu nek ne tuku.

209

Nai prvi susjedi, Srbija i Hrvatska, najavili su veliko kresanje birokratije. Da

li e BiH poi njihovim stopama?
U BiH nee doi do smanjenja birokratije u iduoj godini, jer je to nagrada
pojedincima za lojalnost stranci iz koje dolaze.
Zato naa namjenska industrija propada dok ima otvorena vrata tih trita
koja je osvojila Srbija?
Naa vojna-namjenska proizvodnja je bila znaajno razvijena prije rata. U ratu
je djelomino razruena i vrlo teko ju je obnoviti, pogotovo to su sve proizvodne
maine zastarjele. Meutim, nismo se mnogo ni trudili na njenoj obnovi. Mislim da
u sadanjem domaem i svjetskom makrookruenju nemamo veih ansi na ovom
planu.

Seljak i Tesla
ta je Vaa elja i poruka nezaposlenima, penzionerima, radnicima u 2010.
godini?
Stanje u privredi i ivljenju u BiH je sada vrlo teko, uz tendenciju daljnjeg
pogoranja (dno jo nismo dohvatili); graani nisu za promjene i poboljanje
stanja, jer na izborima uvijek glasaju za svoje. Kakvi graani, takve i voe. Svi
se pitamo da li ima svjetla na kraju tunela, gdje su rjeenja? Ima rjeenja, ali u
to rjeenje iznijeti kroz jednu alegoriju alu, koja je vrlo realna i blizu istine za
BiH.
Pitali jednom jednog seljaka da li bi on volio da bude kao Nikola Tesla? Seljak
razmisli, pa odgovori Kako ne bih, jer Tesla je bio poznati strunjak, veliki
pronalaza, svjetski priznati naunik, ali uz jedan uslov. A koji je uslov?, upitae
seljaka. Seljak odgovori: elim biti Tesla, ali uz uslov da mi ostane moja pamet.
Uz svoju pamet taj seljak nikad nee biti Nikola Tesla.
Poruka: svjetlo na kraju tunela moemo uveati samo uz angairanje nestranakih,
ali strunih, sposobnih i potenih ljudi. To je, ipak, prvo politiko, a potom
i ekonomsko pitanje. Udari krize se ne mogu izbjei, ali se njene negativne
posljedice mogu barem ublaiti. To zasluuju graani BiH.

210

11. KREDITI U VICARSKIM FRANCIMA SU

NEZAKONITI, Dnevni avaz, 06.08.2011. godine
Intervju Krediti u vicarskim francima su nezakoniti objavljen je u Dnevnom avazu
6. avgusta 2011. godine.
Ekonomski ekspert i nekadanji ministar financija FBiH Nikola Grabovac
smatra da je Hypo banka ugovor o kreditiranju bh. graana i privrednih subjekata u
kojem povrat sredstava vezuje uz vicarski franak, sklopila na nezakonit nain.
U izjavi za na list objanjava da nijedan bh. graanin koji je digao kredit u
vicarskim francima nije dobio kredit u ovoj valuti, ve u konvertibilnim markama,
to je protivno svim propisima.
Kojim argumentima objanjavate zbog ega banka nema zakonsko pravo
vezivati povrat kredita uz vicarsku valutu?
Uzmite 100 vicarskih franaka i probajte kupiti bilo ta u BiH, neete uspjeti.
Nijedna vam prodavnica ne smije primiti vicarske franke kao sredstvo plaanja,
jer je to nezakonito i jer vicarska valuta nije plateno sredstvo u BiH, ve je to
konvertibilna marka. Banka nije smjela raditi neto to nije u skladu sa zakonom.
Sada imate situaciju da graanin koji je podigao kredit za stan u iznosu od, naprimjer,
100.000 maraka, po osnovu rasta vicarskog franka na glavnicu vraa 150.000, a na
kamate oko 75.000, a to je toliko opasno i teko za pojedine graane.
Federalni ministar financija Ante Krajina kazao je da on u ovom trenutku nema
rjeenje za bh. graane koji su podigli kredit u vicarskim francima. Kako to
komentirate i postoji li zaista rjeenje za ovu situaciju?
Postoji. Entitetske vlade i Vijee ministara moraju zatititi graane od lihvarskog
odnosa komercijalnih banaka. Mora se donijeti zakonska odluka kojom se obustavlja
vezivanje uz vicarsku valutu i van snage stavljaju svi ugovori kojima se precizira
takva odluka. Te odluke bile bi suprotne interesima komercijalnih banaka, ali banke
ni tada nita ne bi gubile, jer bi svakako dobivale povrat u markama, odnosno u
eurima.

211

Slino rjeenje je prije nekoliko dana ponudila Vlada Hrvatske. Zato ne moe
naa?
Hrvatska vlada odluila je zatititi graane i tu nita nije sporno. Banke u Hrvatskoj
moraju potivati tamonju vladu, dok se ini da je u BiH, zbog rejtinga naih vlada ili
utjecaja meunarodnih financijskih institucija, niko ne mora potovati.

212

12. SANACIONI PROGRAM ZA ZEMLJE EUROPSKE UNIJE,

Poslovne novine, oktobar 2012. godine
Intervju Sanacioni program za zemlje Europske unije objavljen je u oktobru 2012.
godine u Poslovnim novinama.
U godinama poslije Daytona ve smo navikli na to da nam meunarodni
zvaninici i (ne)dokazani strani eksperti dijele lekcije o svemu i svaemu.
Istovremeno, na domaoj sceni gotovo da se nije pojavio niti jedan pojedinac koji
bi autoritativno Europi i svijetu mogao kazati ta bi im bilo najbolje da ine zarad
svog dobra. Prof. dr. Nikola Grabovac, jedan od onih koji ne prihvata da nas stranci
vjeno ue ta i kako da radimo, odluio je da Europi sugerie ta bi ona trebalo da
uradi za svoje dobro, i nae kada joj se prikljuimo jednog dana.
Kada je rije o Europi mnogi rjeenje problema vide u raspadu EU i
jaanju samostalnosti svake drave na Starom kontinentu. Da li je to perspektiva
EU?
Mnoge svjetske sile eljele bi raspad EU, jer ujedinjena Europa predstavlja
jednu od najjaih sila na svijetu kako u privrednom tako i politikom pogledu. Njima
se pridruuju i brojni kvazistrunjaci iz politikog ili privrednog ivota, nadajui
se da e se vratiti privredno a i politiko blagostanje od prije 30 do 40 godina. To
je prolost i samo nam ostaje aljenje za tim periodom. Raspad EU bi predstavljao
konani krah svih europskih dravica ukljuujui Njemaku, Francusku i Englesku.
One su na prvi pogled mone i jake naroito u oblasti privrede, ali na svjetskoj
politikoj sceni ve su sada autsajderi. Postojee ekonomske, a i politike sile (SAD,
Japan, Rusija i dr.), kao i sile u brzom i velikom usponu (Kina, Indija, Australija,
Koreja, Argentina, Kanada i dr.), koje e imati visoku stopu razvoja i lako i brzo bi
se obraunale sa malim europskim dravama. Europa samo objedinjena moe biti
partner za ravnopravne pregovore.
Zagovarate objedinjenu i ujedinjenu Europu, na kojim principima
politikim, nacionalnim, kulturnim, privrednim?
Europa samo ujedinjena moe opstati i preivjeti. U protivnom, sve drave
Europe postat e kolonije pune nezaposlenih, siromanih i zaduenih. Standard
stanovnitva e naglo opadati, to je ve u procesu, jer se proizvodnja i zaposlenost
sele na Daleki istok. Ubrzo e prei i na Bliski istok kada se rijee politike
nesuglasice izmeu Irana, Iraka, Saudijske Arabije, Pakistana i drugih drava sa

213

brojnim stanovnitvom. Proizvodnja se ve preseljava u te zemlje, a Europa ve sada

ima problem ne samo sa brojnim nezaposlenim nego i smanjenjem broja stanovnika,
jer ih godinje vie umre nego to se rodi djece. Ve sada moemo precizno utvrditi
kada e u Europi nestati pojedinih naroda.
Vuiji kapitalizam
ta uraditi u Europi?
Mnogo je uloeno u EU, dugo se ona gradi i sa jasnim ciljem od poetka
stvoriti novu dravu u obliku Sjedinjenih europskih drava. Ona bi imala
zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast. Novu dravu bih nazvao Federativna Europska
unija. Mnogi kritiari bi odmah rekli da u samom nazivu imam dvije rijei koje
su suprotnosti: federacija i unija. Meutim, bit i ujedinjenje Europe se baziraju na
principima federacije i unije. Svaka postojea drava bi postala federativna jedinica
i zadrala bi prava ureenja nacionalnog pitanja, kulture, vjere i slino. Brojna druga
pitanja bi se prenijela na organe centralne drave i rjeavala bi se jedinstveno za
sve lanice. Zato ne bismo imali uniju u poreskoj i carinskoj politici, zato ne bismo
imali istu politiku zapoljavanja, socijalnu politiku, istu visinu PDV-a i slino.
Sam in prenoenja ovlasti na centralnu dravu ne znai otuenje vlasti od
federalne jedinice.
Greke sa eurom
Da li je ouvanje eurozone, na emu insistiraju Njemaka i njena
kancelarka, pouzdano sidro za spaavanje zajednike novanice ili Vi moda o
tome imate drugaije miljenje?
U mom konceptu formiranja Federativne Europske unije neophodno
je imati zajedniku valutu euro. Ona se ne smije ukinuti. Meutim, pri uvoenju
eura nainjene su greke koje mi nisu jasne, jer takve greke ne bi smjeli praviti ni
studenti.
Za uspostavu jedinstvene novanice neophodno je, uz formiranje centralne
banke, takvoj instituciji dati i ovlasti u kontroliranju monetarnog, kreditnog i
bankarskog sektora. Imati zajedniku valutu, a istovremeno uzimati kredite preko
realnih mogunosti je nevjerovatno. Centralna banka Federativne Europske unije
mora biti vrhovni arbitar i kontrolor svih monetarnih, kreditnih i novanih tokova.
lanice nove drave ne mogu se financirati iz deficita budeta. Ne moe
se troiti vie nego to su budetski prihodi. U okviru realnih budetskih prihoda
mogue je ostaviti slobodu svakoj vladi da izvri raspodjelu meu korisnicima
budeta.
U ovom dijelu ustavnog rjeenja nove drave treba se ii na fiskalnu uniju
pri emu bi se jedinstveno rjeavali porezi, javna potronja, kreditna i monetarna

214

politika, kao i visina javne potronje i obim zaduivanja. Izdavanje dravnih

obveznica je, u sutini, kreditno zaduivanje to bi spadalo u nadlenost centralne
banke.
Saniranje dunikih obveza bi se sprovelo selektivno, pri emu se dugovi ne
bi fiziki objedinili i svi otplaivali.
Prema dogaajima u Grkoj, kako vidite stanje u BiH?
Stanje u BiH je isto ili slino, samo se problem rjeava na drugi nain.
Budetski deficit u FBiH, kao i u RS, dosta je visok i oficijalno iskazan. Meutim,
postoji deficit koji jo nije iskazan, a to su razne neizmirene obveze, dug prema
penzionerima, ratnim invalidima, poljoprivrednicima, socijalnom sektoru itd. Ali,
na problem se rjeava na drugi nain, tj. na teret veine graana. Kredit dobijamo
od Meunarodnog monetarnog fonda i prvo moramo otplatiti strani dug, to je iznad
fiksnih obveza, moe ii u korist zdravstva, penzionera, kolstva i dr. U pravilu,
pored fiksnih obveza nita i ne ostaje tako da godinama nema poveanja penzija,
plaa profesorima, poveanja invalidnina ili sredstava za zdravstvo. U ovoj situaciji,
u BiH imamo dva filozofska odgovora. Prvi za politiare: Potop poslije mene, i drugi
za graane: Hvala Bogu (Allahu) dobro je, nek samo ne tuku...
Kako je konvertibilna marka vezana za euro, koliko je to u novonastaloj situaciji
dobro, a koliko loe za BiH i njenu valutu?
KM je potpuno povezana sa eurom i time je jasno da bi nas pad eura mnogo
pogodio. I zato je za BiH i sve nae graane vano da se euro ouva i da se to
je mogue ranije ukljuimo u eurozonu. U tom kontekstu elim rei da vezivanje
kredita i njihovo vraanje u vicarskim francima nije u skladu sa zakonima BiH.

215

13. NIKAD SE NEE ISPUNITI OBEANJE O 100.000

NOVIH RADNIH MJESTA, Dnevni avaz, 31.01.2015.
godine
Intervju Nikad se nee ispuniti obeanje o 100.000 novih radnih mjesta objavljen je
u Dnevnom avazu 31. januara 2015. Godine.
Iako je u penziji, profesor Nikola Grabovac ne miruje. Grabovac obavlja
niz profesorskih dunosti iz oblasti ekonomije, nekada je bio i zamjenik ministra
vanjske trgovine u Vijeu ministara BiH te zamjenik federalnog premijera i ministar
financija u vladi tzv. Alijanse za promjene, a s ove posljednje pozicije 2002. smijenio
ga je tadanji Visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown. Tri godine kasnije odluka
je ponitena i on je rehabilitiran.
No, kao ekonomski strunjak i dalje je vrlo aktivan, radi, pie, nudi rjeenja,
voljan je ak da se i bez naknade angaira kako bi stvari u dravi krenule nabolje.
Nije politiki angairan nigdje i nesklon je strankama. Jo je neskloniji politiarima,
za koje kae da su na vlasti jer su ucijenjeni i kao takvi podobni za provoenje tuih
ciljeva.
Dozovimo se pameti
Oni se zaklinju u svoj narod, a rade i protiv vlastite djece. To to oni
priaju i provode je s one strane zdravog razuma. Njihova e ih se djeca stidjeti,
kae Grabovac na poetku razgovora za Dnevni avaz. Nije ga bilo lako pronai, a
jo tee bilo ga je nagovoriti na intervju. Nemam nita novo za rei. Veinu stvari
koje priam rekao sam prije deset i vie godina. Nita se nabolje nije promijenilo.
Naprotiv, potcrtava profesor.
Trenutno spremate opsean esej o situaciji u BiH i nudite neka od rjeenja. O
emu se radi?
U zavrnoj je fazi taj rad koji nudim mlaima, ali i politiarima da proitaju
i neto naue. Nudim tu i odgovor ta dalje. Imam 73 godine i puno iskustva.
Uvjeren sam da se stanje u BiH moe bitno popraviti, a da se ne provode nikakve
kompleksne ustavne reforme. Nazovite me utopistom, ali sam uvjeren da se relativno
malim izmjenama procesi konano mogu pokrenuti u pozitivnom smjeru i BiH
barem vratiti na stanje prije rata.

216

Evo jedne od ideja u Dravni parlament izabrati 90 poslanika, po 30 iz

svakog naroda. Dravi dati sve ovlasti koje joj se mogu dati, a entitete i kantone
zaduiti da provode odluke. Garantiram vam da e se vrlo brzo poeti osjeati
promjene nabolje. Odluke u Parlamentu donosile bi se natpolovinom veinom
poslanika iz svakog naroda.
Zato? Pa zato to se sadanja politika, koju trpimo ve 20 godina, temelji na
tome da neko nekog zaj... frkne! A to nikome ne donosi boljitak.
Bili ste u politici. Koliko realno ima sluha za ikakve promjene, ako se politika u
posljednje dvije decenije temelji, kako i sami kaete, na tome ko e koga prevariti?
Ta politika nikome nije donijela dobra i to se jasno vidi. Zar nije vrijeme da se
dozovemo pameti i okrenemo jedni drugima, a ne jedni protiv drugih. Oni koji to ne
mogu, pozivam ih da podnesu ostavke. Jer, kako sada rade, stvarno e ih se stidjeti i
njihova roena djeca!
Kako BiH ekonomski izgleda?
Loe, s tendencijom na gore. Mi smo u dunikom ropstvu i jo se zaduujemo.
Krediti se uzimaju za krpljenje budetskih rupa i onaj to je sada na vlasti jedva eka
da se zadui, a dugove e vraati oni poslije njega. On ne razmilja da zaduuje svoje
dijete i upropatava ovu zemlju.
Onda, ako gledate proizvodnju, ona je u stalnoj stagnaciji. Ni 20 godina nakon
rata nismo u stanju osigurati nivo proizvodnje prije rata. I, to moram posebno
istai, Svjetska banka bila je nakon Daytona zaduena za privredni oporavak BiH i
revitalizaciju industrije. I zadnjoj babi je jasno ta su te mutivode uradile.
BiH je do 1992. godine bila jedina republika Jugoslavije koja je imala trgovinski
suficit. Sada je deficit svake godine sve vei i vei.
Nezaposlenost radno aktivnog stanovnitva je ogromna. Izraunao sam da je ona
67 posto! A evo i kako. BiH ima neto vie od 3,8 miliona stanovnika. Odnos radno
aktivnog i radno neaktivnog stanovnitva je 55:45. U ovu drugu kategoriju spadaju
djeca do 15 godina, svi koji se redovno koluju i penzioneri. Ostaje nam, dakle, nekih
1,8 miliona radno sposobnog stanovnitva. Radi 550.000 ljudi, a na birou je 450.000.
A gdje je ostatak ljudi? Uraunao sam da odreeni broj ljudi, poput domaica i nekih
poljoprivrednika, ima neku vrstu posla. Kada se sve sabere i oduzme, 67 posto ljudi,
dakle nekih 1,4 miliona, ne radi. I spreman sam pred svima ovo detaljno obrazloiti
i dokazati.
Rjeenje je u zapoljavanju.
Da, naravno! Ali kvalitetno zapoljavanje. Ako neki tamo otvori robnu kuu na
Marindvoru i hvali se da je zaposlio 500-600 ljudi, onda mora rei i da je istog trena
bez posla ostavio 1.000 do 1.500 ljudi, jer tamo nema gotovo nita domae.

217

ta e poljoprivrednik? Kome e on prodati ono to proizvede. U temeljima

ekonomije je istina da gospodari onaj ko dri banke i maloprodaju. I sada nama
ne treba da u Zagreb idemo ljubiti se s Kolindom, nego s Todoriima, koji dre
veinu maloprodaje u BiH. A mnogo bih volio vidjeti da li je barem 40 posto
domae proizvodnje zastupljeno na policama Konzuma u BiH, kao i drugih lanaca
maloprodaje.
Jeste li sigurni da je 67 posto nezaposleno, statistike govore da je to 44 posto?
Sasvim! Ima onih koji e rei da puno radi nacrno. Hajmo vidjeti koji je to
broj. Svojevremeno su mi govorili da je to 300.000 ljudi. Zatraio sam onda da
provjerimo. Imamo 100 opina. Dakle, to je 3.000 po opini. Hajmo u Donji Vakuf,
stati na one dvije gradske ulice i vidjeti gdje ide, eto ne mora tri, moe hiljadu ljudi.
To se mora vidjeti. Dakle, nema toga u tolikoj mjeri.
Pa dobro, sad e Bakir Izetbegovi zaposliti 100.000 ljudi.
Ma dajte, molim vas! To su prazne prie. Nema ni nula posto anse da se to
obeanje ikada, a ne u narednih 10 godina, kako se on korigirao, ispuni jer ga ne
prate nikakve reforme. A samo zapoljavanje vodi BiH iz orsokaka i belaja. No,
pitanje je hoe li ovi da im ljudi rade ili im je bolje da za njih glasa bijeda koju onda
hukaju na druge i tako opstaju na vlasti.
Je li Dodik u pravu kada trai dotampavanje dvije milijarde KM kako bi se
rijeili problemi drave?
Ako se taj novac utroi u zapoljavanje, onda je potpuno u pravu. Nije
nita neobino da drava dotampava novac, jer joj treba. Opasno bi bilo da se novac
tampa kao u predratnoj Jugoslaviji. Amerika ili Velika Britanija dotampaju kad
im treba. Naa Centralna banka je najobinija mjenjanica i ne znam ime se oni to
ponose. Naravno da je dobro da imamo stabilnu valutu. Ali da je njeno tampanje
mogue samo u iznosu za koji imamo pokrie u eurima ne smatram dobrim.
Kakav je Va stav o problemima ljudi s kreditima u vicarskim francima?
Siguran sam da je to materijal i za Ustavni sud. Ljudi su prevareni. Svi znamo
da je KM jedino legalno sredstvo plaanja. Ona je vezana uz euro pa se krediti u
eurima kod naih banaka nekako i mogu provui. Ali u francima nikako! I banke su
znale da e ta moneta poeti rasti i prevarili su graane. Sada su oni koji su podigli
kredite dobili novac u markama, a otplata se vee za kurs franka. I mnogo njih za
svog ivota nee otplatiti ni feninga glavnice, kako sada stvari stoje, jer im sav novac
ode na kamate. Ta se prevara mora osujetiti, a kako ete vi to ovdje uraditi kada su
banke u rukama stranaca, a efovi domaih agencija su poltroni i dounici strancima.

218

U visokom obrazovanju sam decenijama. Ono to sam tamo vidio je goli

lopovluk i unitavanje ove drave. Pa Travnik ima vie univerziteta nego Oxford ili
Cambridge. U svojoj sam karijeri doivio ne tako davno da mi student kae da nije
platio fakultet da bi uio, ve da dobije diplomu. Ima vic. Kae Mujo Fati: Da sam
znao da je ovako lako zavriti pravni fakultet, platio bih i srednju kolu da imam.
I to je stvarno istina. I onda takvi s kupljenim diplomama dolaze na funkcije i ne
moe se takvog hohtaplera rijeiti narednih 20-30 godina.
U vrijeme kada sam bio ministar uspjeli smo isplatiti i zaostale penzije a tekue
poveati. Kada sam smijenjen na osnovi montae monika Svjetske banke i MMF-a
koju su proveli njihovi poltroni u BiH, bili smo u suficitu. Sada se penzije isplauju
od 7. do 8. u mjesecu. To je, dakle, ve jedna sedmica uzeta i kada vi sve saberete i
oduzmete, doete do spoznaje da su penzije efektivno smanjene za vie od 20 posto!
A i s time se one sve tee i tee isplauju jer nema zapoljavanja i punjenja budeta.
U moje vrijeme penzioni fond iznosio je 55 miliona. Sada je narastao na 150
miliona. A broj penzionera se nije utrostruio. Gdje idu ti novci?
Iznosite dosta tmurne prognoze...
... koje su zasnovane na realnim i istinitim pokazateljima. ivimo u vremenu
divljeg kapitalizma. On je nezajaljiv. Svjetski ekonomisti sve vie upozoravaju na
imploziju tog sistema. Bojim se da je trei svjetski rat neizbjean. Jer niko onome to
ima milione ne moe rei da mu je dosta i da se novac mora preraspodijeliti, da se
njegovo bogaenje mora ograniiti. Kao i sve imperije koje se nisu mogle reformirati
iznutra, nego su krahirale vanjskim lomovima i udarima, tako je i s kapitalizmom.
I ja se odista bojim da nema drugog naina nego velikog rata koji e oznaiti kraj
divljeg, halapljivog i nezajaljivog kapitalizma.

219

220

GLAVA VI: NEKI IZVODI OBJAVLJENI U

ELEKTRONSKIM MEDIJIMA VEZANi ZA STAVOVE
I MILJENJA O EKONOMIJI BiH PROF. DR. NIKOLE
GRABOVCA
Brojni elektronski mediji esto su prenosili stavove i miljenja prof. dr.
Nikole Grabovca o stanju i kretanju u ekonomiji BiH. Prenosimo samo manji broj
izvoda iz elektronskih medija a koji su karakteristini za ocjenu stanja privrede BiH
i odraavaju kontinuitet istih stavova i prijedloga kako se moe rjeiti ekonomska
problematika u BiH.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.

Zapoljavanje je kapitalni problem BiH,

(Portal Kvalitetan proizvod, 28.05.2012);
Rjeenje za ekonomsku krizu postoji,
(Portal Tip info, 21.02.2010);
Kako sprijeiti Grki sindrom,
(Portal Herceg Bosna, 09.03.2010);
Stanje i perspektiva razvoja gospodarstva BiH,
(Portal Katoliki tjednik, 2006);
Javna i privatna preduzea,
(TV Aljazeera, 27.03.2013);
Drava na rubu gladi,
(Portal Slobodna Dalmacija, 08.05.2005);
Crni scenarij,
(Portal Tuzla arhiv, 21.02.2010);
Slom svjetske ekonomije ostavit e dramatine posljedice u BiH,
(Portal Informer, 08.10.2011);
Svjetska banka skriva siromatvo u BiH,
(Portal Slobodna Dalmacija, 16.02.2008);
Hoe li BiH doivjeti sudbinu Grke,
(Portal DW, 11.05.2010);
Jedini ministar kada Vlada nije imala problema sa novcem,
(Federalna TV, Dnevnik D, 21.02.2010);
Ko je kriv za kriminalnu privatizaciju,
(TV Liberty, Slobodna Evropa, 08.11.2011).

221

1.

ZAPOLJAVANJE JE KAPITALNI PROBLEM BiH,

Portal Kvalitetan proizvod, 28.05.2012. godine

Mislim da nema kapitalnijeg problema od zapoljavanja, a svi ovi drugi

problemi o kojima priamo, kao to su visina invalidnina, visina penzija, investicije
itd., posljedica su nezaposlenosti ljudi, kae u intervju za Radio Slobodne Evrope
prof. dr. Nikola Grabovac.
ega?

Profesore Grabovac, ve izvjesno vrijeme nema Vas u medijima. Zbog

Ne pojavljujem se zbog toga to se potpuno ostvaruju stvari koje sam priao

tono prije deset godina, kada sam i udaljen iz svih struktura. I meni je najkrivlje
i najalije to se moje procjene ostvaruju. Prvo to se tie MMF-a, nek je Bog na
pomoi dravi u koju dolazi MMF, jer njegov dolazak nema u sutini za cilj oporavak
drave, nego njeno daljnje povezivanje. Meutim, ono to sam priao prije deset
godina sad u ponoviti u BiH postoje tri kapitalna problema. Prvi je zapoljavanje
ljudi. Kad govorim o zapoljavanju onda mislim zaposliti ih u produktivnu firmu koja
e uspjeno raditi i koja e isplaivati plau. Drugi problem u BiH je zapoljavanje.
Jer ako rijeimo zapoljavanje, ako ovjek prima plau, automatski se plaaju
doprinosi i za zdravstvo i za penzione fondove i za kolstvo itd. I trei problem u
BiH je zapoljavanje. Iskreno u vam rei, mislim da nema kapitalnijeg problema od
zapoljavanja. A svi ovi drugi problemi o kojima mi priamo, kao visina invalidnina,
visina penzija, investicije itd, su posljedica nezaposlenosti ljudi. Na funkcije su doli
vrlo nesposobni ljudi koji ne znaju rukovoditi ni dravom niti ostalim stvarima, i
situacija je ovakva kakva jeste.
Ovo to radimo sa MMF-om ustvari je uzimanje kredita jednog za
drugim i dodatno zaduivanje i sve dublje padanje u dubiozu. Bojim se da e
BiH doi na grane Grke.
Ne da emo doi, mi smo ve ispod, i oni nas namjerno dre i namjerno
nam daju kredit da bismo vratili prethodne kredite. Meutim, jednog dana e se
morati podvui crta. Da li ete to vi koji ste mlai, ili naa djeca ili nai unuci
poi vraati? Meutim, oni svjesno to rade, ustvari neemo vraati. Znate ta e se
uraditi? Ja ve znam. Umjesto vraanja duga, oni e preuzeti telekome koji su zlatne
koke, preuzee nam Elektroprivredu koja je takoer zlatna koka. Znamo, to treba
graanima vrlo jasno rei, kad smo se opredijelili za kapitalizam kapitalizam je
jednako gdje kapital vlada. Ali oito je da je ovaj vuiji kapitalizam koji je kod nas
na sceni potpomognut iz meunarodne zajednice, ali strahovito ugroen od domaih

222

struktura, koje ne vode rauna o obinom graaninu, ovjeku, poboljanju njegovog

ivota, perspektivi i sigurnosti ivljenja, itd.
Dakle, ovo je moderni kolonijalizam?
Bitno je preuzeti dvije institucije u jednoj dravi, a to su bankarski sustav
i maloprodajnu funkciju i onda vi komandujete tom dravom. Kad govorimo o
maloprodajnoj funkciji znam ja, esto prolazim kroz Livno, vidim ja tu i Konzume,
meutim ja elim da mi Konzum kupuje robu koja je proizvedena u BiH. Koliko
kupuje livanjskog sira? Traim od Hrvatske da nam pomognu u zapoljavanju, a
ne samo u deklaracijama i u pomaganju. Vidite granicu, koju ja esto prelazim, u
Doljanima to je jedna od najtvrih granica u BiH. Tu su najee kontrole ba
zbog zatite nekog nelegalnog uvoza u Hrvatsku. Dajte, pomozite, uspostavite svoje
veterinarske stanice, utvrdite kvalitet i propustite ljude da prolaze sa robama, ili
da firme iz Hrvatske uvoze te robe, da zaposle graanina iz Livna, Tomislavgrada,
Kupresa, pa i iz drugih gradova nisam nacionalista, iz Sarajeva, epa, Doboja itd.
A sada imamo situaciju da je upitno uope postojanje pregleda namirnica
biljnog i ivotinjskoga porijekla ovdje kod nas na Kamenskom.
Oni e dozvoliti da sir iz Livna, ako ga elite izvesti negdje u Split, mora otii
do Oraja ili do upanje, prei gore granicu, ili u Bosanskoj Gradiki gdje predviaju
neke prijelaze, da bi onda odozgo doao do Splita. Na takav nain e poskupiti i
normalno da ga ovaj u Splitu vie nee kupovati. Neprotonost tih granica jer mi
imamo u Kamenskom napravljenu jednu od najmodernijih velikih graninih postaja
na bh. strani, gdje treba EU da sjedne i da omogui prolaz. Vjerujte, samo su dvije
kancelarije u funkciji carinske uprave, ona mala, i ona do nje policija, a potpuno
su prazne itave velike zgrade u koje se mogu smjestiti i veterinarske i sanitarne
i druge inspekcijske kontrole. Meutim, mnogi u BiH se ne ele konfrontirati sa
strunjacima iz meunarodne zajednice i prihvatamo takva rjeenja.

223

2.

RJEENJE ZA EKONOMSKU KRIZU POSTOJI,

Portal Tip info, 21.02.2010. godine

Cenzus, budet, glad i siromatvo, rjeenje za ekonomsku kataklizmu u kojoj je naa

drava, neke su od tema o kojima je Nikola Grabovac govorio kao gost Dnevnika
D FTV-a. Razgovarano je i o sukobu sa MMF-om, federalnoj Razvojnoj banci i
propaloj ekonomskoj politici naih vlada, zbog kojih e u redovima narodnih javnih
kuhinja biti armija nezaposlenih.
Sudbina Titanika nam prijeti, upozorava Nikola Grabovac, bivi dopremijer i
ministar financija Vlade, jedine koja nije imala problema s novcem, trenutno
rektor Univerziteta Apeiron u Travniku. Privreda izaziva poremeaje u socijalnoj,
zdravstvenoj, penzionoj sferi. Ipak, rjeenja postoje. MMF nam ne treba.
Rezultati pokazuju da Vlada FBiH zadnjih godina nije dobro radila. Nezaposlenost
raste u promjeni struktura nezaposlenosti poveava se zaposlenost u javnoj upravi,
dravnim organima, bankarstvu. Ljudi u proizvodnji je sve manje. Oni vie ne mogu
financirati zdravstvo, kolstvo, penzionere... Cenzus je fenomen koji se deava samo
u BiH i primjenjuje se samo nad jednim dijelom populacije. Ako se ide na cenzus po
osnovu prihoda ili na osnovu imovine, pitanje je zato se prihodi svih ne bi umanjili,
pa i penzionerima sa preko nekoliko hiljada KM.
Program Vlade za BiH za 2010. je napravljen rutinski, kao da je rije o svakoj i
najnormalnijoj godini. ini mi se da nemamo ljudi koji znaju ta rade, kae on, niti
se angairaju ljudi koji znaju kako se radi. U BiH ima strunjaka. Problem naih
ljudi je tzv. poloajna pamet. Situacija je tako komplicirana da se ni jedan premijer
ne smije upustiti u posao bez jedne grupe eksperata. Akademska zajednica, naalost,
uti. Iz straha. Bolje je, kau, ne puhati uz vjetar.
Ovaj aranman sa MMF-om e samo spasiti vladu, i to na kratak period. Budet se
ne moe puniti kreditima. Pokrenuta je inicijativa sa Privrednom komorom BiH da
se krajem marta organizira sastanak privrednika, bankara, vlasti, da se nau radi
izljeenja privrede, najavljuje Grabovac. U ovom trenutku nema vanijeg skupa i
vanije teme.
Viak od 250 miliona KM u vrijeme dok sam bio ministar objanjavam jednostavno
prikupljanjem prihoda, a ne uzimanjem kredita. Sada ima jako mnogo neprikupljenih
prihoda. Po dolasku na mjesto ministra sam dobio pismo Svjetske banke u kojem
je stajalo da se trai likvidiranje Razvojne banke, to sam odbio. Ona je potrebna

224

za pokretanje proizvodnje i zapoljavanje ljudi ili zadravanje postojeeg broja

zaposlenih. Smatram da se njena sredstva ne bi trebala koristiti za izgradnju poslovnih
ni stambenih objekata.
Rjeenje za ekonomsku krizu postoji. U graevinarstvu bih zahtijevao da se vlast
mora oglasiti da do 1. maja otvori najmanje 5-6 dionica autoputa ili brzih cesta gdje
e se zaposliti nekoliko hiljada ljudi, s tim da poslove moraju dobiti bh. firme. U
ovom trenutku se mora krenuti u proizvodnju i kreditiranje stanova. Cijena kvadrata
stana ne bi smjela biti vea od 1.200 KM, to se moe napraviti, anuitet ne bi smio
vie od 250 i 400 KM. Maloprodajni lanci u BiH bi morali imati najmanje 40 posto
bh. proizvoda u sluaju da ne prihvate, postoje prisilne mjere, legalne i jednostavne.
Preraivaima trebaju krediti i rokovi plaanja u roku od 30 dana.
Onima koji poinju prvi biznis omoguiti kredite s kamatom do 8 posto i grejs period.
Sadanja godinja stopa je preko 30 posto. Oekuje nas vrue ljeto. Crni scenarij je
da e javne kuhinje najbolje raditi. Volio bih da grijeim u svojim procjenama, kae
Nikola Grabovac na kraju.

225

3.

KAKO SPRIJEITI GRKI SINDROM?

Portal Herceg Bosna, 9. mart 2010. godine

Prije par dana mogli smo proitati da ekonomski strunjaci tvrde kako BiH
prijeti slom kao u Grkoj. Prof. Nikola Grabovac, bivi ministar financija Vlade
FBiH, sada rektor Sveuilita Aperion, uz potporu Gospodarske komore FBiH,
organizira gospodarski skup 24. oujka u Vitezu na kojem se oekju prijedlozi
pronalaska izlaza iz gospodarske krize u kojoj se BiH nalazi ve dulje vrijeme.
Prijeti nam sudbina Titanika, upozorava profesor Grabovac. Prema
njegovim rijeima rjeenja postoje, samo ih treba pronai.
Pa postoje li rjeenja pomou kojih bi se ovaj tamni vilajet jednom
konano uzdigao iznad ponora (ne samo gospodarskog) koji mu prijeti? Iako se u
ovom trenutku to ne ini tako, rjeenja ipak postoje, samo moraju dobiti potporu
politike!
Da bi se iznala konkretna rjeenja, prvo se mora utvrditi problem zbog kojih
se BiH nalazi u ovako loem stanju i pred, kako ekonomisti kau brodolomom.
Kada se utvrdi problem, onda je potrebno utvrditi to tri naroda u BiH ele i pokuati
rijeiti probleme na nain na koji bi svi bili zadovoljni. Jedan od utvrenih problema,
a im se slau i politiari iz sva tri naroda, pa i Visoki predstavnik, jest ogroman,
nedjelotvoran i iznimno skup administrativni aparat. ak etiri razine vlasti, stotine
ministara, tisue savjetnika, tko to moe financirati?
Dakle, svi bi se lako sloili da se taj broj hitno mora smanjiti. Najlake
bi bilo ukinuti upanije, ali to je jedini preostali nain sudjelovanja hrvatskog
naroda u vlasti i oni sigurno ne bi bili suglasni s tim rjeenjem bez odgovarajue
zadovoljtine! upanije jo iz Daytona vuku vrlo vane ovlasti, pogotovo u kolstvu,
zdravstvu, unutarnjim poslovima. Srbe stanje u Federaciji ba puno i ne interesira,
ali bi vjerojatno podrali Hrvate, ako ni zbog neeg drugog, a ono da bi sprijeili
daljnju unitarizaciju BiH! Osim toga FBiH zbog svoje nedjelotvornosti polako vue
za sobom i RS na putu ka financijskom beznau, pa bi s te strane Srbi bili za ukidanje
upanija.
S druge strane, Bonjaci bi jedva doekali ukidanje upanijskih razina vlasti,
za to ve odavno lobiraju kod stranaca. Ali, bez pristanka Hrvata to je nemogue!
Dakle, trebalo bi udovoljiti Hrvatima da se postigne jedna ogromna financijska
uteda i osigura prvi korak ka financijskoj odrivosti BiH! Hrvate bi svakako
zadovoljio trei entitet. Pa, zar ne bi radi budunosti BiH bilo dobro izgubiti deset

226

upanija s najmanje 120 ministarstava i umjesto toga imati jednu entitetsku razinu s
najvie desetak ministarstava!? Mislim da bi i stranci konano imali jedan argument
za zadovoljstvo, pa bi to moda nagradili s dopunskim financijskim sredstvima!?
Moda, prema Bonjacima, kako bi se lake odluili pristati na ovo rjeenje!?
Svatko bi treim entitetom dobio poneto. Hrvati konanu mogunost (samo)
upravljanja, kojom bi izgubili svaki strah od unitarne Bosne i Hercegovine, nakon
ega bi vjerojatno navijali i za reprezentaciju.
Srbi bi takoer odahnuli iz istog razloga, a jedino bi se moglo oekivati
protivljenje od strane Bonjaka. Meutim, i Bonjaci bi ovim imali vie razloga za
zadovoljstvo:
financijska stabilnost BiH potvrdila bi opstanak Bosne i Hercegovine kao
drave;
novim promjenama mogli bi ishoditi proglaenje stvarnog ustava u kojem bi
se naglasila nemogunost otcjepljenja bilo kojeg entiteta;
zadovoljstvo sva tri naroda u BiH dovelo bi vrlo brzo do poveanja standarda
i samim time boljeg ivota graana to bi, opet, sprijeilo nove valove
iseljavanja mladih ljudi;
politika stabilnost dovela bi do ubrzanog ulaganja inozemnih investitora.
Recimo da bi ovo bio prvi korak prema uspostavi jedne stabilne Bosne i
Hercegovine i samim tim i cijele regije. Smanjivanje napetosti izmeu razliitih
naroda dovelo bi do otvaranja i cijelog niza kulturnih, sportskih i drugih zbivanja.
Uostalom, ovim bi se rijeio jo jedan aktualni problem vezan uz nain izbora
lanova Predsjednitva BiH jer bi se isti birali iz entiteta, a tada bi se mogla izbrisati
odredba da lanovi Predsjednitva moraju biti iz reda tri konstitutivna naroda.
Ako bi se izbjegla predizborna ratnika retorika koja nam neizostavno
slijedi u buduim mjesecima i ako bi se pitao obian, mali ovjek iz sva tri naroda u
BiH, eljan kruha i posla, eljan mirovine dostojne ovjeka, mislim da bi se dobila
ogromna podrka ovom prijedlogu. Umjesto gonjenja u nacionalne torove, konano
bi se posvetilo ovjeku!

227

4.

STANJE I PERSPEKTIVA RAZVOJA GOSPODARSTVA

BiH, Portal Katoliki tjednik, 2006. godine

Jo jedno predavanje u organizaciji Europske akademije u Banjoj Luci

odrano je 16. studenog. Tema je bila Stanje i perspektiva razvoja gospodarstva
BiH, a predava prof. dr. Nikola Grabovac, profesor na Ekonomskom fakultetu u
Sarajevu, bivi zamjenik premijera Vlade Federacije i bivi ministar financija u
Vladi Federacije.
Svjetsko gospodarstvo postalo je pod utjecajem globalizacijskih procesa
otvoreno, fleksibilno i integrirano. Brz tehnoloki napredak, poveanje znanja, vea
ulaganja u obrazovanje, struno osposobljavanje, sloboda kretanja rada i kapitala i
drugi imbenici kvalitete postali su generatori rasta koji uzrokuju stalne promjene na
putu napretka i podizanja nacionalne konkurentnosti.
Prilika za prikljuenje razvijenima nikada u povijesti nije bila blia, ali ni
opasnost od proputanja takve prilike nikada nije bila tako velika. Ne odgovoriti
na povijesni izazov znai dugorono stagnirati ili ak nazadovati. Ne reagirati na
globalna kretanja znai izigrati sudbinu dolazeih narataja.
Shvatili su to i najrazvijeniji. Kreatori politike u EU svjesni su prednosti to
je trenutano uiva najdinaminije svjetsko gospodarstvo SAD. Zato EU pokree
reforme trita rada, financijskog trita, mirovinskog i poreznog sustava te niza
drugih gospodarskih podsustava, stvarajui nov globalni centar gospodarskog rasta i
razvoja koji e moi odgovoriti konkurentnosti Amerike i Azije.
Poevi od same dijagnoze stanja gospodarstva Bosne i Hercegovine, dr.
Grabovac predoio je okupljenima kakvo gospodarstvo imamo i pred kakvim izazovima
se ono nalazi. Dijagnoza stanja u gospodarstvu, koja bi se slobodno mogla nazvati
zabrinjavajua, izgleda ovako: nezaposlenost u BiH raste dok broj zapoljavanja
stagnira, proizvodnja sporo raste, trgovinski deficit godinama je ve vrlo visok, plae
stagniraju, potroaka korpa raste bre od plaa zaposlenih i, na kraju, iz svega toga
je zakljuiti da konkurentnost Bosne i Hercegovine opada. Nivo proizvodnje biljei
porast, ali je taj porast vrlo spor. Za usporedbu, trenutani nivo proizvodnje u BiH
iznosi 48% u odnosu na proizvodnju iz 1991. Prema procjenama dr. Grabovca
nezaposlenost je glavni problem ove zemlje. Broj nezaposlenih na istoj teritoriji RS/
FBiH se u razdoblju od 1991. do 2005. poveao za skoro jednu treinu. On trenutano
od ukupnog broja radno sposobnih iznosi oko 45% u Federaciji i 41% u Republici
Srpskoj. Kod ovakvog stanja ljudi diu revolucije, zakljuuje dr Grabovac.

228

Sa stanjem izvoza i uvoza rijetko tko moe biti zadovoljan. Svake godine u
BiH uvozimo roba u vrijednosti od cca 6 milijardi KM, izvozimo roba u vrijednosti
cca 2 milijardi KM. Najvie uvozimo hrane i pia, tekstila, poljoprivrednih proizvoda,
te koe i obue. Kada se sabere, mi svake godine ostavimo 4 milijarde KM u drugim
zemljama. Kada se to pomnoi s proteklih 10 godina, onda trgovinski deficit do sada
iznosi 40 milijardi KM. Takvo neto sebi ne moe priutiti ni Amerika, a kamoli
Bosna i Hercegovina.
Na odgovor kamo idemo sa sadanjim stanjem u gospodarstvu, dr. Grabovac
zakljuuje: Prvo je pitanje idemo li mi uope? Mi se ne pomjeramo s mjesta. Broj
novih zapoljavanja je ravan nuli, samo mjesta onih koji odlaze u mirovinu se
dopunjuju, a broj siromanih u Bosni i Hercegovini raste.
Na kraju dr. Grabovac pokuava dati odgovor na pitanje kako izai iz
postojeeg stanja. Njegov zakljuak glasi: BiH ima mogunosti, ima sredstva,
ali potrebna je ozbiljnost da se pristupi promjeni u ovoj zemlji i da gospodarstvo
oivi. Potrebno je da domae politike snage preuzmu ulogu u oblasti gospodarstva
u BiH; potrebno je angairati domae strunjake, MMF i Svjetsku banku svesti na
savjetniku funkciju i na kraju odgovornost za gospodarske reforme u cijelosti mora
preuzeti Vijee ministara.
Nakon izlaganja, dr. Anii je zahvalio predavau kako na iscrpnom uvidu u
stanje gospodarstva u BiH tako i na optimizmu dr. Grabovca, koji i uz poraavajue
stanje vjeruje da ova zemlja moe krenuti boljim putem.

229

5.

JAVNA I PRIVATNA PREDUZEA, TV Aljazeera, 27.

mart 2013. godine

Jedan dio iz TV emisije Kontekst, voditeljica Mirjana Hrga (MH).

MH: Dobro doli u emisiju. Krenut emo odmah sa bivim ministrom
financija, to mi je nekako najzanimljivije. ovjek oekuje da drava puno troi
i da je u minusu. Da su javna poduzea u rasulu. Kada se dobro radi, vjerovali
ili ne, to se desilo u 2001. na 2002. godine u BiH odnosno Federaciji bio je suficit.
Gospodine Grabovac, je li tono da ste imali suficit?
GRABOVAC: Na Vae pitanje ve je dat odgovor i ne elim potvrivati
samo ja da je bilo suficita nego je on, de facto, objavljen i proveden kroz Slubene
novine Federacije BiH. Bilo je vika novca.
MH: Kako ste to uspjeli postii u tako kratkom roku, svi oekuju da su
ove zemlje u rasulu?
GRABOVAC: I tada pa i sada ministar financija ima punu odgovornost,
sredstava imamo naplatom poreznih prihoda, carinskih prihoda od javnih poduzea
i na druge naine, osigurali smo i obezbijedili da budet Federacije bude pun i da
izvrimo sto posto svoje obaveze, izmirili smo penzionerima dvije zaostale penzije,
ratnim vojnim invalidima i sve druge obaveze.
MH: Jeste li onda taj novac davali nekim granama kao podsticaj u
proizvodnji, da li je to bilo povezano ili ste samo namirili umirovljenike?
GRABOVAC: Ne, mi smo isplate penzija izvrili indirektno jer smo platili
za rudnike doprinose i poreze za povezivanje radnog staa, a onda su oni uplatili u
penzione fondove.
MH: To je u istinu hvale vrijedno, to Vam niko nemoe osporiti. Imali
ste ideju i proveli ste je. Kako je MMF reagirao kad je vidio Va rezultat?
GRABOVAC: Tad je ve bilo poznato da je profesor Stiglitz iz SAD-a
objavio lanak etiri koraka do prokletstva. Te njegove ideje su primijenjene i
realizirane u BiH.
(Dalje je Grabovac ukratko objasnio etiri koraka do prokletstva na primjeru BiH).

230

6.

DRAVA NA RUBU GLADI, Portal Slobodna

Dalmacija, 08. 05. 2005. godine

Da sam tada ostao u Vladi, danas bismo imali mnogo povoljniju situaciju.
Ve bismo isplatili zaostale mirovine, invalidnine ne bi kasnile, poeli bismo i vraati
staru deviznu tednju..., ustvrdio je u Tuzli bivi federalni ministar financija prof.
dr. Nikola Grabovac. Priznao je da to prvi put javno izjavljuje otkako ga je prije tri
godine smijenio Visoki predstavnik Paddy Ashdown, i dopustio mu da jedino moe
biti sveuilini profesor.
Sada, kada je uo da OHR kani revidirati smjene domaih dunosnika,
Grabovac je kazao: Tvrdim da bih znao rijeiti pitanje gospodarskog kolapsa, ali
pod uvjetom da mi se ne petljaju u posao.
Grabovac je u Tuzli, na tribini Hrvatskog doma, na temu Stanje gospodarstva
u Federaciji s osvrtom na PDV, kazao da je jedini izlaz iz krize u dravi da domai
strunjaci uzmu privredu, da se MMF i Svjetska banka svedu na savjetodavnu
ulogu te da odgovornost preuzme Vijee ministara BiH.
Prije razlaganja trenutanog stanja, bivi je ministar predloio nazonima sa
slabim srcem neka napuste dvoranu, a onda iznio porazne injenice. U Federaciji je,
kae, 45 posto nezaposlenih, odnosno radi tek 61 posto u odnosu na isti teritorij prije
rata, u privredi radi tek 170 tisua radnika.
Pri sadanjoj stopi rasta zaposlenosti od nula posto nikada neemo stii
1991. godinu. A pri zamiljenoj stopi od pet posto prijeratnu razinu emo stii 2014.
godine. Tko prognozira krai rok lae, kazao je Grabovac.
Nita bolja situacija u BiH nije ni u odnosu izvoza (dvije milijarde maraka)
i uvoza (est milijardi), i to kada deficit od etiri milijarde ide u inozemstvo, a BiH
uvozi robu iroke potronje.
Susjedi su nali u BiH koloniju, a prije rata jedino je BiH od sviju republika
imala vei izvoz od uvoza, kazao je Grabovac.
Govorei o ulozi velikih javnih poduzea, na primjeru sarajevskog BH
Telecoma iji je godinji profit 150 milijuna maraka, kazao je da se vodi loa politika
raspodjele tih sredstava.
Oni koji bi za Vladu trebali biti kao jedno dijete, ive na razini Pariza, a
umirovljenici kao drugo dijete, na razini Konga. Kao uva zlato, a umire od gladi.
Tako ne moe, kazao je Grabovac.

231

Zamjerio je i Centralnoj banci to se svela na puku mjenjanicu, koliko stigne

deviza toliko oni otiskaju naih maraka, kae, umjesto da deponiraju, primjerice, u
Njemaku i zatrae povoljan kredit. A tek je bruto drutveni prihod obeshrabrujui.
U Federaciji je lani bio 1680 dolara, a u Hrvatskoj 5600 dolara.
Ne moemo je stii za 50 ili 100 godina, prosudio je Grabovac. Nakon to
se dogodila loa privatizacija, pa liberalizacija trita, pa uspostavljene trine cijene
struje, hrane... odnosno kada je puanstvo osiromaeno, BiH hoda etvrtim korakom
prokletstva (stranci jeftino kupuju preostalu imovinu), ba kao po knjizi Josepha
Stiglitza, biveg savjetnika Billa Clintona i predsjednika Svjetske banke.
Vjerujte, nakon strategije borbe protiv siromatva, ubrzo u BiH treba raditi
strategiju protiv gladi. Gdje god su uli MMF i Svjetska banka, izazvali su kaos,
kazao je Grabovac.
Grabovac predvia da e ovakav PDV, s jednom stopom od 17 posto, biti
strahovit udar na graane, i to najsiromanije slojeve, te da e izazvati veliku inflaciju.
Poskupjet e 90 posto artikala, primjerice kruh 17 posto, kolske knjige 7
posto. Kako sam nauo, ovih dana s neto kuha, izgleda hoe poeti primjenjivati
PDV od ljeta ili poetkom jeseni, premda je to bilo planirano za poetak idue godine.
Ponestalo im novca. Uglavnom, jer se od dobre ideje pretvorio u suprotnost, PDV
nee smanjiti kriminal, poduzea e poslovati u teim uvjetima, socijalni programi
su pria za malu djecu. Ovakav PDV je jedino dobar za punjenje prorauna.

232

7.

CRNI SCENARIJ, Portal Tuzla arhiv,

21. februar 2010. godine

Gost Dnevnika D FTV bio je Nikola Grabovac, bivi dopremijer i ministar

financija Vlade FBiH, jedine koja nije imala problema s novcem, trenutno rektor
Univerziteta Apeiron u Travniku.
Cenzus, budet, glad i siromatvo, rjeenje za ekonomsku kataklizmu u kojoj
je naa drava neke su od tema o kojima je razgovarao sa urednikom Sanjinom
Beiragiem.
Naravno, nezaobilazne su sukob sa MMF-om, federalna Razvojna banka i
propala ekonomska politika naih vlada, zbog kojih e u redovima narodnih javnih
kuhinja biti armija nezaposlenih.
Sudbina Titanika nam prijeti, upozorava Grabovac. Privredni kolaps izaziva
poremeaje u socijalnoj, zdravstvenoj, penzionoj sferi. Ipak, rjeenja postoje. MMF
nam moda i ne treba.
Rezultati pokazuju da Vlada FBiH zadnjih godina nije dobro radila.
Nezaposlenost raste u promjeni struktura nezaposlenosti poveava se zaposlenost
u javnoj upravi, dravnim organima, bankarstvu. Ljudi u proizvodnji je sve manje.
Oni vie ne mogu financirati zdravstvo, kolstvo, penzionere...
Cenzus je fenomen koji se deava samo u BiH i primjenjuje se samo nad
jednim dijelom populacije. Ako se ide na cenzus po osnovu prihoda ili na osnovu
imovine, nepoznato je jo, pitanje je zato se prihodi svih ne bi umanjili, pa i
penzionerima sa preko nekoliko hiljada KM.
Program Vlade FBiH za 2010. je napravljen rutinski, kao je rije o svakoj i
najnormalnijoj godini. ini mi se da nemamo ljudi koji znaju ta rade, kae on, niti
se angairaju ljudi koji znaju kako se radi. U BiH ima strunjaka. Problem naih
ljudi je tzv. poloajna pamet. Situacija je tako komplicirana da se nijedan premijer
ne smije upustiti u posao bez jedne grupe eksperata. Akademska zajednica, naalost,
uti. Iz straha. Bolje je, kau, ne puhati uz vjetar.
Ovaj aranman sa MMF-om e samo spasiti vladu, i to na kratak period.
Budet se ne moe puniti kreditima. Pokrenuta je inicijativa sa Privrednom komorom
FBiH da se krajem marta organizira sastanak privrednika, bankara, vlasti da se nau

233

radi izljeenja privrede, najavljuje Grabovac. U ovom trenutku nema vanijeg skupa
i vanije teme.
Viak od 250 miliona KM u vrijeme dok sam bio ministar objanjavam
jednostavno prikupljanjem prihoda, ne uzimanjem kredita. Saa ima jako mnogo
neprikupljenih prihoda. Razvojna banka treba. Po dolasku na mjesto ministra sam
dobio pismo Svjetske banke u kojem je stajalo da se trai likvidiranje Razvojne
banke, to sam odbio. Ona je potrebna za pokretanje proizvodnje i zapoljavanje
ljudi ili zadravanje postojeeg broja zaposlenih. Smatram da se njena sredstva ne bi
trebala koristiti za izgradnju poslovnih ni stambenih objekata.
Rjeenje za ekonomsku krizu postoji. U graevinarstvu bih zahtijevao da se
vlast mora oglasiti da do 1. maja otvori najmanje 5-6 dionica autoputa ili brzih cesta
gdje e se zaposliti nekoliko hiljada ljudi, s tim da poslove moraju dobiti bh. firme. U
ovom trenutku se mora krenuti u proizvodnju i kreditiranje stanova. Cijena kvadrata
stana ne bi smjela biti vea od 1.200 KM, to se moe napraviti, anuitet ne bi smio
vie od 250 i 400 KM. Maloprodajni lanci u BiH bi morali imati najmanje 40% bh.
proizvoda u sluaju da ne prihvate, postoje prisilne mjere, legalne i jednostavne.
Preraivaima trebaju krediti i rokovi plaanja u roku od 30 dana. Onima koji
poinju prvi biznis omoguiti kredite s kamatom do 8% i grejs period. Sadanja
godinja stopa je preko 30%.
Oekuje nas vrue ljeto. Crni scenarij je da e javne kuhinje najbolje raditi.
Volio bih da grijeim u svojim procjenama, kae Nikola Grabovac na kraju.

234

8.

SLOM SVJETSKE EKONOMIJE OSTAVIT E

DRAMATINE POSLJEDICE U BiH, Portal Informer,
8. oktobar 2011. godine

Ruenje kreditnog rejtinga Sjedinjenih Amerikih Drava (SAD), crni

ponedjeljak na tritu vrijednosnih papira i dramatian pad svjetskih berzi, prije
svega u Aziji, udar na euro... Sve su to dramatine posljedice, prema miljenju
eksperata, laganog uruavanja svjetske ekonomije, koje e ostaviti krupne tragove
na ionako krhku bh. privredu.
Novi val
Ugledni ekonomski ekspert i nekadanji ministar financija FBiH Nikola
Grabovac istie da u nas recesija nije ni zavrena, pa se ne moe govoriti o njenom
novom valu.
Ona se samo moe produiti, jer sada u BiH od ukupnog radno aktivnog
sposobnog stanovnitva ne radi njih 62 posto! Prema tome, to je najgori oblik recesije u
jednoj dravi. Trgovinski deficit je ogroman i za prvih pola godine iznosio je 3,5 milijardi
KM, a u protekle dvije do tri godine dosegao je iznos od 70 milijardi KM. Istovremeno,
budeti se ne pune i stanovnitvo je sve siromanije, tvrdi za Avaz Grabovac.
Prema njegovom miljenju, ovakva situacija moe izazvati kolaps privrede
mnogih drava, po uzoru na Veliku privrednu krizu 1929. godine. Ekonomski je
sistem, kae Grabovac, iscrpljen, jer u ekonomiji postoje ogromna sredstva bez
realne podloge. Sve to neminovno vodi slomu svjetske ekonomije.
Moe doi do darmara na svjetskom tritu. Mi smo tako mali da nas
svaki cunami moe strahovito pogoditi. Nemoni smo da u takvoj situaciji bilo ta
uradimo. A takvi udari mogu izazvati i pad eura. Pad eura dovest e sigurno do
pada konvertibilne marke, jer je euro za nju direktno vezan. To, opet, moe imati
negativne posljedice.
U realnosti, ako doe do pada eura, oni koji imaju marke e izgubiti. Zato
sam ranije zagovarao blagi pad marke od po deset posto godinje, pri emu bi se
financiralo zapoljavanje ljudi i pokretanje proizvodnje. Kontrolirano obaranje
marke je dobro. vrsta valuta znai veliku nezaposlenost. Bolje je imati manje
vrstu valutu, ali da ovjek radi, objanjava Grabovac.

235

Prestanak rada
Na pitanje mogu li, u sluaju pada eura, porasti rate na kredite u BiH koji
su uz njega vezani, Grabovac objanjava da e pad eura i posljedino konvertibilne
marke znaiti da privreda i graani prestaju raditi!
Dakle, graani prestaju primati novac, dolazi do umrtvljenja isplata, ne
mogu otplaivati glavnicu i kamate. Kamate nee rasti, ali graani nee moi isplatiti
dugove uope. Banke e preuzeti vlasnitva..., dramatino upozorava Grabovac.

236

9.

SVJETSKA BANKA SKRIVA SIROMATVO U BiH,

Portal Slobodna Dalmacija, 16. februar 2008. godine

Graani u BiH svakodnevno su suoeni s novim poskupljenjima, posebno

kada su u pitanju hrana i komunalne usluge. Ekonomsko ozraje je toliko loe da se u
blioj budunosti ne moe oekivati poboljanje situacije. S ovakvom konstatacijom
slae se i Nikola Grabovac, ugledni profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i
bivi Alijansin ministar financija u Federalnoj vladi.
Naime, on je izjavio da se konvertibilna marka ne moe odrati ako se BiH
eli dobro. Izmeu trgovinskog deficita i siromaenja drave trenutano je znak
jednakosti, kazao je Grabovac. Prema njegovim rijeima, stanje u BiH je alarmantno,
a Svjetska banka krije istinu, prema kojoj e BiH potonuti u siromatvu.
Grabovac pritom istie kako je prije pola godine Svjetska banka dostavila
izvjee u kojem se navodi da BiH nastavlja snaan tempo ekonomskog razvoja. Za
ovakvo izvjee Svjetske banke Grabovac je kazao kako je ono samo opravdanje za
njihovo postojanje u BiH, te se iz tog razloga i skriva prava istina o ekonomskoj krizi
koja bi uskoro mogla uslijediti. Stoga profesor Grabovac smatra kako je potrebno to
urnije promijeniti politiku Svjetske banke u BiH.
Komentirajui poskupljenja u zadnjih nekoliko mjeseci, Grabovac je
konstatirao da je potroaka korpa obinoga graanina poskupjela za ak 70 posto.
Bez smanjenja uvoza, poveanja izvoza, zaposlenosti, oivljavanja proizvodnje,
boljitak se ne moe oekivati u iduim godinama, naglasio je Nikola Grabovac.

237

10. HOE LI BiH DOIVJETI SUDBINU GRKE?

Portal DW, 11. maj 2010. godine
BiH bi mogla doivjeti sudbinu Grke, ako se ne poduzmu mjere ka
poboljanju ekonomske situacije, tvrde analitiari. Upozorava se da se globalna
zbivanja ne smiju zanemariti. Nitko nije otok, dovoljan sam sebi.
Kriza u Grkoj i turbulencije u eurozoni sa zabrinutou se prate i u BiH.
Iako formalno-pravno BiH nije lanica eurozone, konvertibilna marka je vezana
za euro pa se svako kretanje evropske valute s panjom prati u ovoj zemlji, kae
ekonomski analitiar Eldar Dizdarevi.
Zato su, istie Dizdarevi, mjere Evropske unije ka stabilizaciji eura pozitivne
i za BiH jer s padom eura pada i vrijednost konvertibilne marke u odnosu na ostale
valute, to bi se negativno moglo odraziti na platni bilans BiH i na njen izvoz.
Ono to eksperte u BiH posebno zabrinjava je podudarnost izmeu BiH i
Grke u smislu budetskih rjeenja. Obje zemlje imaju prevelika socijalna davanja
i obje se bave pitanjima kome ukinuti pojedine prinadlenosti kako bi se dale
drugima, kae bivi federalni ministar financija, profesor Nikola Grabovac.
Moemo rei da je to u sutini borba oko raspodjele siromatva, a pitanje
je ko e biti siromaniji da li borci, penzioneri ili neki drugi korisnici budeta. Jo
uvijek nemamo nikakvih aktivnosti u smislu poveanja budetskih prihoda u ovoj
zemlji, istie Grabovac.
Nedavne demonstracije ispred zgrade Federalne vlade u Sarajevu samo su
indikator koji upozorava na ozbiljnost situacije, kae Grabovac.
Istie da bi, ako se ne poduzmu mjerf za poboljanje ekonomske situacije, Bosna i
Hercegovina ve sljedee godine mogla doivjeti ono to danas potresa Grku.
Zato to emo dogodine imati iste obaveze koje imamo i sada, dakle one
obaveze koje ne moemo izmirivati, a stii e i obaveze otplate kredita MMF-a koji
je sada pomogao situaciji u BiH i kojima je vladajua garnitura samo do izbora
kupila socijalni mir, kae bivi ministar financija.

238

11. JEDINI MINISTAR KADA VLADA NIJE IMALA

PROBLEMA SA NOVCEM, Federalna TV, Dnevnik D,
21. februar 2010. godine
Novinar Sanjin Beiragi (SB)
Gost dnevnika D je NIKOLA GRABOVAC, bivi ministar financija i
podpredsjednik Vlade FBiH.
SB: Prijeti li nam da doivimo sudbinu Titanika?
GRABOVAC: Objektivno bi se moglo desiti da se desi jedan opi privredni
kolaps. Sa privrednim kolapsom izazivamo potpuni poremeaj u socijalnoj sferi, u
zdravstvenoj sferi, penzionoj sferi itd. Ja ne bih samo promatrao crno. U zadnjih
pet-est godina najavljivao sam teko stanje, ali u veeras ohrabriti ne u smislu da
poduzimamo neke mjere i predloit u neke izlaze.
SB: Mislite da imamo izlaza?
GRABOVAC: Ja sam prije est-sedam godina pogrijeio kada sam rekao da
nam Meunarodni monetarni fond (MMF) vie ne treba, a onda se desilo da ja vie
nisam trebao.
SB: Upravo tako, 2002. godine Vi ste rekli MMF-u ne, nakon toga vama
je montirana afera, brutalno ste kanjeni, smijenjeni, otjerani.
GRABOVAC: Tada su novine engleske prenijele da u poslije pet-est
godina biti zadovoljan to sam udaljen iz bosanskog lonca. Meutim, ja sam
nezadovoljan sa aspekta to ondanje mjere, koje sam predlagao, nismo primijenili
jer danas ne bismo bili u ovakvoj situaciji kakvoj jesmo.
SB: elite rei da smo mi mogli sprijeiti ovu situaciju u kojoj se sad nalazimo?
GRABOVAC: Situacija se mogla sprijeiti i u prethodnom periodu, ali se jo
uvijek moe ublaiti. Prema tome, ne mora uvijek biti kolaps ukoliko poduzmemo
neke mjere.
SB: Zato smo mi doli u situaciju da nam treba MMF?
GRABOVAC: Pa jednostavno, nije dolo do pokretanja privredne aktivnosti,
nema poveanja proizvodnje, nema poveanja plaa, nema PDV-a, nepune se

239

budeti, privredna aktivnost je u cijelosti pala i time dolazi o itavih poremeaja.

Jedini pokreta, jedini generator je zaposleni ovjek, koji prima plau, koji radi u
firmi koja uspjeno posluje, jer on kroz primanje plae plaa doprinos zdravstvu,
penzionerima, kolstvu i PDV.
SB: Znai li to da Vlada Federacije u posljednjih pet ili est godina, bez
obzira ko je na njenom elu nije radila kako treba?
GRABOVAC: Ja mislim da rezultati pokazuju i ne moe biti miljenje
ovako ili onako. Rezultati pokazuju da se nije uspjeno radilo. Jer mi permanentno
imamo porast nezaposlenosti, a pogotovo u toj promjeni struktura nezaposlenosti
poveavamo neto zaposlenost u javnoj upravi, u dravnim organima, u bankarstvu i
slinim organizacijama dok je ljudi u proizvodnji sve manje i manje. I nezaposlenost
je sve vea i vea. Objektivno broj zaposlenih u privredi ne moe izdrati ovoliku
nadgradnju i ne mogu oni financirati, zdravstvo, kolstvo, penzionera itd.
SB: Zato nemamo akcije?
GRABOVAC: Ja sam uzeo program Vlade za 2010. i on je tako napravljen
rutinski, kao da se radi kao o svakoj najnormalnijoj godini. Nema u programu ni
jedne akcije koja bi ila u spreavanje ove privredne krize.
SB: Zato nema zapoljavanja?
GRABOVAC: Mislim da nemamo ljude koji znaju raditi i objektivno je
da premijeri i neki lanovi Vlade ne moraju znati. Ali trebaju znati da angairaju
strunjake. Ja znam da u BiH ima dosta mlaih profesora i strunjaka u privredi koji
bi mogli pomoi.
SB: Koliko ima istine da strunjaci nevole da komentiraju poteze Vlade,
ekonomske, politike prosto iz jednog razloga to na kraju zavre kao Nikola
Grabovac?
GRABOVAC: U svakom sluaju mi imamo akademsku zajednicu koja jo
uvijek, naalost, uti.

240

12. KO JE KRIV ZA KRIMINALNU PRIVATIZACIJU, TV

Liberty, Slobodna Evropa, 08.11.2011. godine
Novinarka Denana Karabegovi (D.K.)
Gost Nikola Grabovac
D.K.: Profesore, zbog ega je privatizacija u BiH provedena na nain
da su nekadanji privredni giganti propali?
GRABOVAC: Temeljni cilj svake privatizacije je da dou novi vlasnici
kompanije i da poboljaju rezultate poslovanja kako bi bilo bolje ne samo vlasnicima
nego i zaposlenim u tim kompanijama. Oito je, da to u BiH u preko 90% kompanija
nije ostvareno a razlog te situacije je prisustvo nekompetentnih ljudi. Prvo, koji su
proveli tu privatizaciju i nesposobnih ljudi koji su preuzeli te kompanije da sa njima
upravljaju. Oni nisu imali motive da poboljaju poslovanje nego da pojedine djelove
kompanije prodaju i dou do ke novca i zbog toga veina privatizacija u BiH nije
uspjena.
D.K.: Znai li to da su je vodili nestruni ljudi i jesu li traili pomo
akademske zajednice?
GRABOVAC: Mislim da se vrlo loe radilo, da nije traena pomo
akademske zajednice.
D.K.: Pojedini krive i meunarodnu zajednicu po kojoj je ona
nametnula koncept da treba razruiti velike kompanije pa onda njene pojedine
djelove prodati. Zlaete li se vi sa takvom ocjenom?
GRABOVAC: Ne, ne slaem se u cijelosti sa takvom ocjenom.
D.K.: Kako pomoi zaposlenima. 50% je nezaposlenih u BiH. Zapravo,
veliki broj njih je nekada radio u privrednim gidantima?
GRABOVAC: Zaposleni ovjek je jedini generator razvoja privrede i
razvoja drutva. Potrebno je angairati eksperte da predloe mjere. Ako ponemo
sada sa privrednom reformom treba nam najmanje 10-15 godina da doemo do
razvoja koji smo imali prije rata, 1991. godine.

241

D.K.: U kojoj smo sada godini?

GRABOVAC: Ja mislim da smo blie 1960. godini nego u nekim pomacima
naprijed. Ljudi se zadovoljavaju sa siromatvom, sa bijedom. Nai graani su vrlo
strpljivi i to daje vremena politiarima da predloe mjere, ali narod ima granicu do
kad moe trpiti.

242

GLAVA VII: NEKE AKTIVNOSTI PROF. DR. NIKOLE

GRABOVCA VEZANE ZA FINANCIJE I PRIVREDU
FEDERACIJE BiH U FUNKCIJI MINISTRA FINANCIJA
I POTPREDSJEDNIKA VLADE FBiH
Prof. dr. Nikola Grabovac bio je ministar financija u Vladi Federacije BiH
i podpredsjednik Vlade Federacije BiH od 12.03.2001. do 14.06.2002. godine
(ukupno 15 mjeseci).
U tom periodu uinjene su znaajne aktivnosti vezano za financije i privredu
Federacije BiH a to je dnevna tampa redovno pratila. Objavljeno je nekoliko stotina
lanaka vezano za aktivnosti ministra financija i podpredsjednika Vlade FBiH.
O vanosti i znaaju aktivnosti prezentiramo samo manji broj napisa (svega
28) u dnevnim novinama.

1.

Financijski smo napadnuti i izvana i iznutra,

Dnevni avaz, 07.04.2001;

2.

Smanjili smo poreze koliko smo mogli, na potezu su privrednici,

Jutarnje novine, 09.04.2001;

3.

Izuzetno teko ekonomsko i socijalno stanje u Federaciji BiH,

Dnevni avaz, 19.05.2001;

4.

Do kraja godine osam penzija, Osloboenje, 25.05.2001;

5.

Grabovac zavodi rigoroznu financijsku disciplinu,

Dnevni avaz, 16.06.2001;

6.

Godinama stranci a ni domai uposlenici u OHR-u ne plaaju nikakve

doprinose na svoja primanja, Dani, 06.07.2001;

7.

Grabovac: Bogata BiH pomae siromani zapad,

Jutarnje novine, 12.07.2001;

8.

Grabovac e podnijeti ostavku ako se javni prihodi ne poveaju,

Osloboenje, 28.07.2001;

9.

Javnim preduzeima dao sam rok od sedam dana,

Dnevni avaz, 30.juli 2001;

243

10.

Makroekonomska vizija Federacije do 2005. godine sektor poljoprivrede,

Dnevni avaz, 05.09.2001;

11.

Sadanje stanje vodi zaostajanju u razvoju, Dnevni avaz, 04.10.2001;

12.

Za zapoljavanje 200, poljoprivredu 69 i PIO 15 milina KM,

Osloboenje, 01.11.2001;

13.

Usvojen rebalans budeta, Osloboenje, 11.12.2001;

14.

ee u naplatu poreza, Nezavisne novine, 12.01.2002;

15.

Novac u inostranstvu, preduzea bez kredita,

Nezavisne novine, 14.01.2002;

16.

Poljoprivreda za uzor, Jutarnje novine, 24. 01.2002;

17.

Sto miliona maraka za otpremnine, Osloboenje, 14.02.2002;

18.

Poeo raditi trezor Federacije BiH, Dnevni list, 26.02.2002;

19.

Carine e puniti budet sa 950 miliona KM,

Jutarnje novine, 19.03.2002;

20.

Ne troimo ni marke vie nego to imamo, Dnevni avaz, 20.03.2002;

21.

Poseban doprinos ministra Grabovca u sluaju povratka graana (izbjeglica),

Dnevni list, 08.05.2002;

22.

Promijenite ipove u svojim glavama, Osloboenje, 22.09.2001;

23.

Uspon ekonomske politike, Jutarnje novine, 20.09.2002;

24.

Zato se ljuti ministar Grabovac, Dnevni avaz, 27.01.2002;

25.

Ne dam vam da BiH pretvorite u koloniju,

Slobodna Dalmacija, 15.06.2002;

26.

Grabovac sam protiv svih, Nezavisne novine, 07.06.2002:

27.

Stao sam na ulj monicima i zbog toga ispatam,

Veernji list, 10.06.2002;

28.

Odgovornost Paddyja Ashdowna na blokiranju ekonomskih reformi i

makroekonomskog razvoja FBiH/Otvoreno pismo prof. dr. Nikole Grabovca
objavljeno u vie novina 14.12.2002. godine.

244

1.

FINANCIJSKI SMO NAPADNUTI I IZVANA I IZNUTRA,

Dnevni avaz, 7. april 2001. godine

Mi smo financijski napadnuti i iznutra i izvana. Uspjene mjere koje na

ukidanju paralelizama i punjenja budeta ini Vlada Federacije BiH moraju uiniti
i kantoni. To znai da nijedan fening ne moe ii mimo budeta, jer isti je problem i
financijska nedisciplina i pokuaj uvoenja hrvatske samouprave koja u ekonomskom
smislu nema nikakvih ansi, poruio je zamjenik premijera i ministar financija
Federacije BiH Nikola Grabovac na prvom sastanku sa predstavnicima kantonalnih
ministarstava financija, Carinske i Porezne uprave i Financijske policij.
Porast prihoda
Naveo je da su sve vrste prihoda u porastu, no da opet postoji manjak u
budetu jer izostaje pomo meunarodne zajednice koju je obezbjeivala bivoj,
looj Vladi. Grabovac je od Porezne i Carinske uprave zatraio da do kraja godine
naplatu sa 30 ili 40 podignu uz energine poteze na 90 procenata, emu e doprinijeti
i njihova temeljita reorganizacija do kraja maja.
Porezna uprava e imati oko 1.900 uposlenih i tri nova sektora od
kojih se onaj za istrage, ne bez razloga, zove CIA. Slino emo uskoro uiniti i
sa carinarnicama. Fiziki emo, u suardnji sa Hrvatskom, blokirati sve nelegalne
prijelaze, a robe e se ubudue moi uvoziti samo preko prijelaza u Oraju, Gradici,
Izaiu, Kamenskom i, prema potrebi, Doljanima. Istovremeno, Financijska policija
e nastaviti svoj rad, kazao je Graboavac.
Ministar financija je potom istaknuo da mjere na smanjenju poreza ne smiju
utjecati na kantonalne prihode, te da bitka za punjenje budeta za cilj mora imati
i smanjenje sadanjih rashoda. Kao primjer istaknuo je da nema nijedne KM za
ishranu Vojske, a da se prethodna vlast zaduila za kupovinu aviona.
Kazne za rad nacrno
Kao budue prioritete Grabovac je istaknuo daljnje smanjenje broja
osiguravajuih drutava i banaka, ijim tokom privatizacije je potpuno nezadovoljan,
te borbu protiv rada nacrno uz kazne i od 10.000 KM. Ve poetkom naredne
sedmice bit e objavljen konkurs za upoljavanje pomonika ministra financija te
rad u Poreznoj upravi.

245

Kako vratiti dug penzionerima

Ministar Grabovac ukazao je i na problem vraanja oko 200 miliona
KM duga penzionerima. On je najavio da e, u skladu sa mogunostima
i ukupnom financijskom situacijom Vlade, pokuati stvoriti uvjete za
vraanje jedne ili dvije zaostale penzije.

246

2.

SMANJILI SMO POREZE KOLIKO SMO MOGLI, NA

POTEZU SU PRIVREDNICI, Jutarnje novine,
9. april 2001. godine

Apelujem na privrednike da idu na prijavljivanje poreza, radnike, da ukinu

rad nacrno, da se uspostavi zakonitost, kae za Jutarnje Grabovac.
Razgovarao Rudija Adovi
Federalni ministar financija Nikola Grabovac u petak je odrao sastanak s
resornim kantonalnim mistrima, koje je upoznao s najnovijim mjerama Vlade, ija je
svrha uspostavljanje financijske discipline i usmjeravanje novanih tokova u federalni
budet. Dogovoren je sinhroniziran rad, uspostavljanje zakonitosti i transparentnosti,
kao i suardnja sa poreskim i carinskim organima i financijskom policijom.
Razgovor sa Grabovcem vodili smo, inae, u pauzi sastanka, kada se
jo nije znalo o akciji OHR-a, SFOR-a, IPTF-a, FMUP-a i financijske policije u
Hercegovakoj banci u Mostaru i njenim filijalama.
Stopostotno je opredjeljenje prema tim reformskim programima koje smo postavili.
Uvezaemo sva ministarstva financija u Federaciji, jer moramo maksimalno
suraivati, kazao je Grabovac na poetku naeg razgovora.
Financijska disciplina je oigledna
Kakav je, po Vaem miljenju, bio dosadanji rad kantonalnih ministarstava?
Ovog momenta ne mogu vam potpuno odgovoriti na ta pitanja jer nisam ni
nadlean da ocjenjujem njihovu uspjenost, ve njihova vlada. Meutim, do ovog
trena, nijedno ministarstvo, a ni druge institucije koje posluju u oblasti financija, nisu
iskoile iz postojeeg sustava Federacije. Financijska disciplina je oigledna. Ovog
momenta nemamo informacije da neko ne potuje sustav.
Vlada je na posljednjoj sjednici donijela mjere poreskih rastereenja. Vi ste
kazali da je Vlada uinila svoj posao, a da su sada na potezu privrednici i oni
koji treba da pune budet. Mislite li da e oni adekvatno odgovoriti?
Nadam se da e i oni povui odgovarajue poteze, jer ovoga momenta su potrebne
njihove odluke. Vlada je uinila ono to je mogla i objektivno, mi ne smijemo vie

247

smanjivati doprinose, to je donja granica. Sada je red na njih. Molili bismo ih da oni
odgovore, kao to su nam i naftai pozitivno odgovorili na apel Vlade. Apelujem na
njih da idu na prijavljivanje poreza, radnika, da ukinu rad nacrno, da se uspostavi
zakonitost. Meutim, objektivno e trebati da za dva ili tri mjeseca napravimo
analizu kakvi su efekti te mjere. Ako smo samo mi smanjili poreze i doprinose i
time umanjili prihode institucijama koje to primaju, a privrednici i dalje zadrali
dosadanju politiku, onda je to potpuni promaaj naih mjera, to je onda kolaps u
privredi.
Drastine kazne bi pomogle
Ne ini li Vam se da su te mjere trebale biti propraene i odgovarajuim
kaznenim zakonskim odredbama koje e, recimo, natjerati poslodavce da
prijave svoje radnike?
Postoje kaznene mjere, meutim, one se u potpunosti ne izvravaju i ne kontrolira
se njihovo izvravanje. Predlaem da se te kaznene mjere pootre i da kazna za
neprijavljivanje radnika, recimo, bude 10.000 KM, s tim da se kroz medije stalno
provlai da su, naprimjer, od 1. maja tako drastine kazne. Onda e se svako
zamisliti da li da prijavi radnika ili da proba raditi nacrno.
Neke banke u Hercegovini su uveliko prenosila sredstva u Hrvatsku. Rije je
prije svega o Zagrebakoj i Hercegovakoj banci. Da li imate informacija o
tome?
Proitao sam u sredstvima informiranja i traio sam da mi se dostavi informacija
iz Centralne banke BiH, jer mi vie ZPP nemamo te novane tokove BiH, kontrolira
Centralna Banka BiH.

248

3.

IZUZETNO TEKO EKONOMSKO I SOCIJALNO

STANJE U FEDERACIJI BiH,
Dnevni avaz, 19. maj 2001. godine

Zamjenik premijera FBiH ovo je potkrijepio podacima o velikom broju

nezaposlenih, tekom poloaju penzionera i invalida, budetskom deficitu.
Zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar financija Nikola
Grabovac u jueranjem razgovoru s amerikom delegacijom, u kojoj su bili i
predstavnici amerikog State Departmenta, ocijenio je izuzetno tekim ekonomsko i
socijalno stanje u FBiH, javlja BHP.
Financijski udar
U saopenju iz Vladinog ureda za informiranje navodi se da je Grabovac to
potkrijepio podacima o velikom broju nezaposlenih, tekom poloaju penzionera
i invalida, budetskom deficitu. Jedan od aktuelnih problema je i, kako se navodi,
blokada 50 miliona KM u Hercegovakoj banci.
Istovremeno, meunarodna zajednica insistira da FBiH uredno plaa
dugovanja ka inozemstvu i doprinose institucijama Bosne i Hercegovine.
Takav financijski udar ne bi podnijele ni bogate zemlje Zapada. Na pad poreznih
prihoda utjee i novi nain naplate poreza po mjestu krajnjeg kupca. Broj poreznih
obveznika se viestruko uveao i broj onih koji izbjegavaju plaanje poreza, kazao
je Grabovac.
On je upozorio i na to da mnogi prieljkuju neuspjeh Dejtona, a to pokuavaju
potpomoi i stvaranjem ekonomskog haosa.
Grabovac je sagovornike upoznao i sa injenicom da jo nije privatizirana
nijedna banka u vlasnitvu drave, a krajnji rok da se to uradi je kraj narednog
mjeseca. Istovremeno, odgaa se i privatizacija u vrlo profitabilnom sektoru
telekomunikacija.
Strateka rjeenja
To su samo neki od problema za koje Vlada FBiH ima strateka rjeenja,
ali joj za to treba vea potpora meunarodne zajednice. Mi moramo ubrzano poeti

249

s tranzicijom u vie od dvadeset raznih segmenata. Vlada FBiH je na to spremna.

Imamo unutar Vlade stopostotnu saglasnost o nainu prevladavanja tekog stanja,
znamo rjeenja, znamo i kako ih provesti. O tome elimo iri dijalog s meunarodnom
zajednicom, zakljuio je zamjenik premijera Federacije BiH i federalni ministar
financija Nikola Grabovac u jueranjem razgovoru s amerikom delegacijom.

250

4.

DO KRAJA GODINE OSAM PENZIJA, Osloboenje, 25.

maj 2001. godine

Penzioneri e do kraja godine uz redovne primiti i dvije vanredne penzije na

ime zaostataka iz ranijeg perioda, najavio je u etvrtak federalni ministar financija
dr. Nikola Grabovac.
Uz penzionere, dvije dodatne invalidnine dobie i ove kategorije osiguranika.
Za ovo prema njegovim rijeima postoje realni izvori novca.
Cilj nam je da i na taj nain doprinesemo fizikoj integraciji dva mirovinska
fonda, rekao je dr. Grabovac. Vlada u okviru ekonomskih reformi razrauje i
rjeavanje socijalnih problema s namjerom da kroz njih ponudi nova rjeenja ne
samo za penzionere i invalide nego i zaposlene.

251

5.

GRABOVAC ZAVODI RIGOROZNU FINANCIJSKU

DISCIPLINU, Dnevni avaz, 16. juni 2001. godine

Tri mjeseca poslije preuzimanja dunosti Vlada FBiH je konano zavrila

sa kadrovskim rotacijama unutar Ministarstva financija. Uprkos injenici da su
budetski prihodi u stalnom porastu, radikalni rezovi unutar strukture Ministarstva
na mjestima pomonika ministra bili su neophodni.
Interne kontrole i anonimne prijave rezultirale su otkrivanjem nenamjenski
davanih kredita uposlenim, zloupotrebe poloaja i pokuaja prikrivanja udnih
transakcija prethodne Vlade.
Kontrola financija
Ministar financija Nikola Grabovac i njegov zamjenik efika Hafizovi e
tako sa potpuno novom ekipom pokuati osposobiti Ministarstvo da za nekoliko
mjeseci u potpunosti preuzme kontrolu svih financijskih tokova Vlade. Svi rauni
svih ministarstava e biti ukinuti. Postavljeni su novi direktori Carinske i poreske
uprave kao i pomonici ministra.

252

6.

GODINAMA STRANCI A NI DOMAI UPOSLENICI U

OHR-u NE PLAAJU NIKAKVE DOPRINOSE NA SVOJA
PRIMANJA, Dani, 6. juli 2001. godine

Godinama su zaposleni u Uredu Visokog predstavnika daleko najbolje

plaeni radnici u BiH. I godinama, od hiljada maraka koje svakog mjeseca strpaju u
dep, ni ova drava ni korisnici njenih budeta nemaju ama ba nikakve koristi. E, od
ovog ponedjeljka i za radnike u OHR-u starta pravna drava. ef ekonomskog odjela
OHR-a Daniel Besson i federalni ministar financija Nikola Grabovac su potpisali
neto to se zove Memorandum o razumijevanju, to znai da e i domae osoblje
plaati doprinose i poreze na prihod. Zato je ovakav dogovor postignut tek 2. jula
2001. godine, nekih pet godina od kada je meunarodna zajednica instalirala svoju
poslijeratnu administraciju na tlu BiH, odgovor vjerovatno znaju Carl Bildt i Carlos
Westendorp. Iako su obojica dolazili iz ekonomski jako razvijenih zemalja, nije im
padalo na pamet da primijene logian princip da oni koji najvie zarauju, neto od
svog prihoda usmjere i ka opustoenim kasama socijalnog i penzijskog osiguranja
te dravnom budetu. Ni Wolfganga Petritscha dugo niko nije mogao ubijediti
da uvai upozorenja kako je u najmanju ruku neuvjerljivo, ako ne i licemjerno,
uiti graane ove zemlje kako moraju postati uredne platie doprinosa i poreza, a
istovremeno biti ef onima koji ih ne plaaju. Ili je, pak, Petritsch jedva doekao
da sa vlasti odu oni kojima je znaajna stavka u prihodu, privatnom ili stranakom,
poticala od zavlaenja ruku u socijalne fondove!?

253

7.

GRABOVAC: BOGATA BiH POMAE SIROMANI

ZAPAD, Jutarnje novine, 12. juli 2001. godine

Do septembra treba najmanje 800 miliona KM bankarskih sredstava plasirati u

privredu BiH.
Od 1,1 milijardu kapitala u 37 banaka u Federaciji, vie od 800 miliona nalazi se u
inostranim bankama, od ega je vie od 400 miliona tednje graana. To su, prema
rijeima Nikole Grabovca, neplasirana, odnosno neiskoritena sredstva koja bi se, kao
i u svim normalnim zemljama, morala usmjeriti ka razvoju privrede i zapoljavanju.
Grabovac je juer taj, kako je kazao apsurd prokomentarisao na svoj nain.
Bogata BiH financira siromanu Austriju, Njemaku, Italiju i slino, jer
nae banke u tim zemljama trenutno dre vie od 800 miliona KM. Umjesto da ta
slobodna novana sredstva plasiramo u privredu, zapoljavanje i tako dalje, mi tim
novcem pomaemo siromani Zapad, kae ironino Grabovac.
Uzrok tome su, prema njegovim rijeima, potpuna odvojenost dva svijeta. Jedan
su banke koje, zbog rizinosti plasmana i situacije u privredi, imaju svoju politiku
i privreda koja zbog vrlo visokih kamatnih stopa nije spremna da uzme taj kapital.
Naalost, imamo i treu stranu, a to su nezaposleni koje moramo zaposliti,
proizvodnja koju trebamo pokrenuti i iz koje moramo obezbijediti sredstva za
penzionere, invalide, za kolstvo, zdravstvo, policiju i druge i to sve moramo
uvezati, kae Grabovac.
Njegov je zahtjev da se makar do septembra od 1,1 milijarde bankarskih sredstava,
najmanje 80 posto, odnosno vie od 800 miliona plasira u privredu BiH. Grabovac
istie da banke imaju pravo da dre sredstva u inostranstvu, ali da postoji i moralna
obaveza, jer ne moe dravu i nezaposlene tititi samo vlada i ministri. Potrebno je
da u tome svi uestvuju.

254

8.

GRABOVAC E PODNIJETI OSTAVKU AKO

SE JAVNI PRIHODI NE POVEAJU,
Osloboenje, 28. juli 2001. godine

Nikola Grabovac, dopremijer Vlade FBiH i ministar financija, najavio je

u petak da e podnijeti ostavku ako federalni prorauni ostanu prazni, te zatraio
pomo poreskih inspektora u naplati javnih prihoda. On je rekao da je federalna kasa
puna, ali da su kantonalni prorauni, svi osim sarajevskog, gotovo potpuno prazni.
Podnijeu ostavku, ali prije toga odgovarae svi koji su izbjegli plaanje poreza ili
nisu pomogli da se oni naplate, rekao je on.
Reforma Poreske uprave, izmjene zakona o porezima, te stepen naplate
javnih prihoda bile su tema sastanka dopremijera Grabovca sa inspektorima iz cijele
BiH. Dopremijer je najavio da e Poreska uprava uskoro biti kadrovski ojaana, te
dobiti sve ovlasti za ozbiljnu borbu sa neplatiama poreza.
Dobiete oruje, ovlasti da pretresate poslovne prostore i stanove, dajte da
zaradimo novac za nae ljude. Ako nema novca u proraunima, nema ni plaa za
ljekare, profesore, invalide..., rekao je Grabovac.
Federaciji BiH, prema njegovim rijeima, vie nego ikada prijeti kolaps.
Bruto drutveni proizvod manji je nego prole godine, a broj zaposlenih stalno raste.
Federacija BiH, istovremeno, samo invalidima i Vojsci FBiH daje mjeseno vie od
50 miliona maraka.
FBiH duna je oko tri milijarde maraka, a polovinu trebamo uskoro isplatiti.
Penzionerima dugujemo vie od 200 miliona, stigli su nam stari prelevmani, a uskoro
istie i moratorij na ratnu tetu. Iako porez graani uredno plaaju, mali ga trgovci
nastoje zadrati za sebe.
Mi smo usuglasili nekoliko zakona o porezima sa Republikom Srpskom i
uskoro e biti lake puniti proraune. Na cigaretama e uskoro biti nalijepljene poreske
markice i to e poveati prihode za 40 miliona maraka godinje. Meuentitetsku
trgovinu kontroliraemo tako to se roba nee vie prodavati iz pete ruke graanima
i lake emo pratiti da li je kompanija platila porez. Zatraeno je od inspektora da
neplatiama ne oprataju dugove, ali da promijene svoje ponaanje.
Pritube na poreske inspektore, naime, sve su ee, ne samo od poreskih
obveznika nego i meunarodne zajednice. Strani dunosnici optuuju federalne

255

inspektore da su korumpirani, te da ne znaju dobro raditi svoj posao. Ministarstvo

financija, koje je poelo reformu Poreske uprave i usvojilo pravilnik o radu inspektora,
insistira da u Poreskoj upravi rade samo struni kadrovi.
Federacija zaradila vie od 600 miliona maraka
Vie od 600 miliona maraka zaradila je FBiH na carinama i akcizama od januara do
maja ove godine. Za isto vrijeme prole je godine FBiH u kasi imala malo vie od
300 miliona maraka.
Ove govine najvie je naplaeno akciza 335 miliona maraka, carina 267 miliona,
te poreza na dobit 24,9 miliona maraka. Najveu naplatu u FBiH ima Sarajevski
kanton (95 odsto u odnosu na prolu godinu), dok su sve druge kase gotovo prazne.

256

9.

JAVNIM PREDUZEIMA DAO SAM ROK OD SEDAM

DANA, Dnevni avaz, 30. juli 2001. godine

Oekujem da se najmanje 50 posto dobiti uplati na raun budeta Federacije

radi rjeavanje akutnih socijalnih problema i duga penzionerima.
Dr. Nikola Grabovac, dopredsjednik Federacije i ministar financija izjavio je
za Dnevni avaz da je javnim preduzeima u Federaciji BiH dao rok od sedam dana
da se oituju o usmjeravanju dijela dobiti u budet Federacije radi rjeavanja akutnih
socijalnih problema i duga penzionerima.
Najvei profit
Dopis ovog sadraja upuen je upravnim odborima i direktorima JP
PTTBiH, HPT Mostar, bankama, privrednim i komunalnim firmama sa 100 posto
ili dijelom dravnog kapitala, sredinom protekle sedmice. Rok istie sredinom ove,
rekao je Grabovac.
Izjavio je da oekuje pozitivne signale da e ove firme najmanje 50 posto
dobiti uplatiti na raun. Najvei profit proloj godini u Federaciji BiH ostvarilo je JP
PTTBiH, 117 miliona maraka. Grabovac je rekao da sa ove strane oekuje najmanje
60 miliona maraka.
Zatraio odobrenje
Ministar financija je izjavio da je i od MMF-a, zatraio miljenje o podjeli
zlatnih i deviznih rezervi bive SFRJ. Ovaj kapital u zlatu ve je dat na raspolaganje
Centralnoj banci BiH, kao dio deviznih rezervi koje uva ova uzorna institucija.
Samo ugovorne obaveze Federacije BiH, preuzete od bive Vlade, koje
pristiu najesen, iznose 1,5 milijardi maraka (dvije penzije, RVI, isticanje moratorija
na ratna potraivanja, itd.). Teret moramo ravnomjerno rasporediti.

257

eka se druga strana

Akteri na koje se odnose zahtjevi ministra Grabovca dosada se nisu javno oglasili,
ali doznajemo da su ih u pojedinim javnim preduzeima i njihovim upravnim
odborima uzeli sasvim ozbiljno u razmatranje.
Kad je rije o zlatnim rezervama, doznajemo da je MMF, ipak, vie za to da se
one uvaju za tea vremena i investiraju putem oroavanja radi sticanja dobiti na
kamatama.

258

10. MAKROEKONOMSKA VIZIJA FEDERACIJE DO 2005.

GODINE SEKTOR POLJOPRIVEDE, Dnevni avaz, 5.
novembar 2001. godine
Vlada e u razvoj poljoprivrede uloiti 972 miliona KM
Zato godinama zanemarivana zemljoradnja i stoarstvo izbijaju u prvi plan
kao faktori razvoja. ta e se premirati u 2002. godini
U okviru rasprave o makroekonomskoj viziji razvoja Federacije do 2005.
godine, juer su u Federalnoj privrednoj komori u Sarajevu argumente suelili
predstavnici Vlade i poljoprivrednih proizvoaa.
Ako je suditi po obostranom zadovoljstvu, dvije strane su nakon viegodinjih
sporenja postigle puni konsenzus.
Zajedniki interes
Vlada Alije Behmena izrazila je spremnost da viestruko povea sredstva
za podsticanje poljoprivrednih proizvoaa, sa tri na ak 50 miliona KM godinje.
Zauzvrat se oekuje da zemljoradnici, stoari i industrija hrane ponude kvalitetne
domae proizvode koji e, bez uvoenja mjera ogranienja, smanjiti ovisnost od
uvoza.
Zamjenik premijera i ministar financija Nikola Grabovac pozvao je
udruenja, institute i fakultete da predloe listu proizvoda za premije.
Do sada smo primali proizvodnju mlijeka i duhana. Ve od ovogodinje
jesenske sjetve namjeravamo premirati najmanje deset proizvoda, kae Grabovac,
upozoravajui ve na startu da se pod zatitom ne podrazumijevaju zatvaranje
granica i stvaranje domaih monopola.
Iz vlastitih izvora
Sve mjere stimulacije idu na kvalitet, ne da se prolijeva mlijeko, nego da se
na Vlaiu izgradi mljekara koja e tititi poznati vlaiki sir, naglaava Grabovac,
koautor vizije razvoja.

259

Vizija makroekonomskog razvoja stavlja, dakle, poljoprivredu na prvo

mjesto. Oekuje se da do 2005. godine, izuzev ulja, eera i penice, 80 posto potreba
Federacija zadovoljava iz vlastitih izvora.
Sada se godinje troi milijardu na uvoz: 197 miliona maraka za alkohol,
sokove, prirodne i mineralne vode, 124 miliona za povre i voe, 91 milion za mlijeko,
78 miliona za kakao, eer i okolade, 64 miliona za meso i mesne preraevine...
Do 2005. godine u poljoprivredu emo uloiti 972 miliona maraka,
obezbijediti povoljne kredite, zaposliti pet hiljada osoba. Na vama je da obezbijedite
da se domai proizvodi nau u prodaji, upozorava ministar Grabovac poljoprivredne
i trgovake uvozno-izvozne firme i njihove asocijacije.

Banke za agrar
Vlada je odluna da podri svaku inicijativu koja ide ka proizvodnji i preradi
domae hrane. U tom smislu predloeno je da se najvei dio kapitala Federalne
investicijske i Banke za obnovu i razvoj, koje od idue godine jedine ostaju
dijelom u dravnom vlasnitvu, usmjeri u razvoj agrara. Samo u FIB-u brijednost
dravnog kapitala je 130 miliona maraka.
Prezentirane su izuzetno povoljne kreditne linije za poljoprivrednike i uzgoj stoke,
ije kamate ni u kom sluaju nee prelaziti deset posto na godinjem nivou, a koje
ubrzo mogu biti operativne.

260

11. SADANJE STANJE VODI ZAOSTAJANJU U RAZVOJU,

Dnevni avaz, 4. oktobar 2001. godine
Projekt Makroekonomske vizije razvoja FBiH, koji je pripremio ekspertni
tim imenovan od Vlade FBiH, predstavljen je juer lanovima Vlade Kantona
Sarajevo i Upravnog odbora Privredne komore Kantona, javlja BHP.
Dopremijer FBiH i ministar financija u Vladi FBiH Nikola Grabovac kazao
je kako je taj dokument do sada probudio veliki interes u FBiH te istaknuo da nakon
politike ekonomija, poljoprivreda i druge grane privrede postaju teme o kojima se
sve vie govori.
Prema rijeima ministra Grabovca, relevantni pokazatelji ukazuju da FBiH
moe dostii nivo razvoja iz 1991. godine tek za 9-10 godina.
Do 2005. godine Federacija BiH bi trebala dostii 60 posto nivoa razvijenosti iz
1991. godine, kazao je Grabovac.
Grabovac je ponovio kako sadanje stanje vodi zaostajanju u razvoju,
veem zaostajanju za razvijenim zemljama, rasprostranjenosti siromatva i nastavku
iseljavanja.
Ministar Grabovac naglasio je kako se stanje najbolje moe promijeniti
jedino donoenjem i provoenjem Makroekonomske vizije uz punu suradnju svih
nivoa vlasti, meunarodnih organizacija i institucija.

261

12. ZA ZAPOLJAVANJE 200, POLJOPRIVREDU

69 I PIO 15 MILIONA KM,
Osloboenje, 1. decembar 2001. godine
Budetsku projekciju, te druge mjere ekonomsko-reformskih
dokumenata ministar Grabovac nazvao revolucionarnim
Vlada Federacije BiH u petak je predstavila dokumente kojima se, prvi put
nakon pet godina, programira razvojna politika ekonomskog i ukupnog drutvenog
razvoja.
Bilo je to upoznavanje sa ekonomsko-reformskim dokumentima: budetom
Federacije i ekonomskom politikom za 2001. godinu, makroekonomskom vizijom
razvoja Federacije do 2005. godine, te programom mjera i aktivnosti na poticanju
zapoljavanja i mjerama stimuliranja poljoprivredne proizvodnje.
Projekcija budeta za narednu godinu predvia prihode od jedne milijarde i
229 miliona KM i isto toliko rashoda.
Predvieno je da iz budetskih sredstava za poticanje poljoprivrede bude
usmjereno 69 miliona KM, zapoljavanje 200 miliona, za malo poduzetnitvo 15
miliona KM, za penzioni fond 15 miliona KM itd.
Ovaj budet je u funkciji ekonomskog razvoja.

262

13. USVOJEN REBALANS BUDETA,

Osloboenje, 11. decembar 2001. godine
Vlada Federacije BiH je na sjednici u ponedjeljak utvrdila novi prijedlog
rebalansa budeta za 2001. i u prvom itanju razmatrala prednacrt budeta Federacije
za 2002. godine.
Vlada na sjednicu Parlamenta izlazi s prijedlogom rebalansa gdje predlae
zadravanje isplate dvije zaostale penzije i jedne invalidnine ija je isplata u toku.
Isplata druge invalidnine bila bi zavrena u narednoj godini. Predviena su znaajnija
poveanja za kantone i druge nie nivoe vlasti. Vlada je prihvatila i poveanje
sredstava za selo Zlokue, ali ovaj put nismo mogli prihvatiti isplatu izostalih plaa
za vojsku, rekao je u pauzi zasjedanja sjednice Federalne Vlade zamjeni premijera
i ministar financija Nikola Grabovac. Dodao je da je nemogue u kratkom roku
izvriti sve sanacije. Istaknuo je da je na dan 30. novembra budet izvren sa 99,66
posto, te da se od 1. decembra radi iskljuivo za rebalans.
Vlada FBiH bi eljela da rebalans sutra proe. Predlaemo i rast visine
budeta za narednu godinu u odnosu na rebalansirani budet.

263

14. EE U NAPLATU POREZA,

Nezavisne novine, 12. januar 2002. godine
Federalni ministar financija Nikola Grabovac, na sastanku sa predstavnicima
federalne i kantonalnih poreznih uprava u petak, izjavio je da je neplaanje poreza
najvulgarnija kraa. Svoju tvrdnju ministar je potkrijepio injenicom da firme
naplauju porez na promet od graana, ali da ga ne prosljeuju u dravnu kasu, ve
ga zadravaju za sebe. Stoga je pozvao sve kantonalne i federalne poreske djelatnike
da se to bolje ukljue u naplatu poreza.
Temeljni princip u poslovanju poreskih organa mora da bude zakonski,
zato odbacite nacionalni, partijski ili bilo koji drugi princip, osim profesionalnog
i zakonskog. Vrijeme je da se krene u eu naplatu prihoda. Ja u vam omoguiti
uvjete, a od vas traim da izvravate vae obaveze, poruio je Grabovac.
Grabovac je zatim istakao da je organizacija poreskih organa stoprocentno
postavljena, a da je kadrovska problematika rijeena izmeu 80 i 90 posto. U protekloj
godini federalni budet je za rad Poreske uprave izdvojio 25 miliona maraka. Za
ovu godinu je predvien isti iznos, mada je Poreska uprava iskazala potrebu i za 48
miliona.
Hajdemo poveati prihode kantonima kroz naplatu poreskih prihoda, tako
da njima ne treba pomo. Taj zadatak, najmanje 90 posto, nosi Poreska uprava. To
je i svrha dananjeg sastanka. U pravilu nisu predviene velike pomoi u proraunu.
Mi smo u proraunu uvijek drali samo tri kantona za pomo. To su tri takozvana
rubna kantona, koji su objektivno u sloenijoj situaciji, to je Posavski, Unsko-sanski
i Goradanski kanton, kazao je Grabovac.
Meutim, prema njegovim rijeima, u meuvremenu se situacija
iskomplikovala, jer se ulo u rebalans budeta, ali ovoga asa niko ne zna ta se
deava sa njegovim izvravanjem.
Sem penzije i sukcesije ostale stvari se pozitivno ostvaruju i nadam se da emo
u roku od nekoliko dana izvriti sve obaveze prema svim transferima niih organa
vlasti. Isplatiemo plae za decembar svim ministarstvima i pokriti im sve materijalne
trokove. Dva mjeseca meunarodna zajednica obeava da e nam dati sredstva, da
e nam uplatiti kredit, ali kada su uli za rebalans, svi su povukli runu konicu i
zaustavili sva sredstva, kazao je Grabovac.

264

Vlada je, kae dalje, u proteklih osam mjeseci uradila vie na sektoru
financija, nego to je uraeno za proteklih pet godina.
Meunarodna zajednica nije zadovoljna. Oni sada priaju o 1,7 milijardi
stvorenih obaveza. Ja im kaem pa gospodo vi ste bili ovdje, ko je stvorio dugove
u PIO i MIO. U martu u zatraiti reviziju ovih prorauna, pa da vidimo ta smo mi
u proloj godini stvorili dugova. Vjerujem za ono to je pod mojom kontrolom da ni
jedan dug nismo ostavili za naredni period, istakao je Grabovac.
Osvrnuo se i na obaveze prema penzionerima, istiui da za prikupljanje
sredstava za taj dio populacije jo ima prostora.
Prije svega u prijavljivanju neprijavljenih radnika, zatim u visini startnih
osnova, i tree, mi smo u proraunu predvidjeli dio koji se odnosi na penzionere.
Predvidjeli smo i zavretak privatizacije nekih kapitalnih objekata u narednih etiri
pet mjeseci, kako bi doli
predvienih 20 posto za penzionere, kazao je Grabovac.

265

15. NOVAC U INOSTRANSTVU, PREDUZEA BEZ

KREDITA, Nezavisne novine, 14. januar 2002. godine
Ministar financija i dopremijer Federacije BiH Nikola Grabovac, po ko zna
koji put prozvao je banke u Federaciji koje su oko 900 miliona KM deponovale
kod banaka u inostranstvu, dok privreda u BiH vapi za kreditnim sredstvima kojima
bi se pokrenula proizvodnja i pospjeio ekonomski razvoj.
Ovoga asa insistiramo na stranom kapitalu. Hajde da probamo da zadrimo
na domai kapital ili da ga vratimo iz inostranstva. Mi nemamo zakonskih prerogativa
da to naredimo. Vie puta sam rekao da Centralna banka BiH sva sredstva dri u
inostranstvu, i njeni elnici govore da su ona osigurana. Jesu osigurana, ali ta smo
mi po toj osnovi povukli komercijalnih kredita. I komercijalne banke su izmjestile
svoja sredstva vani, poveanu deviznu tednju, i to obrazlau time da ekaju da se
privreda stabilizira, kae Grabovac.
Podsjetimo, komentariui na Televiziji OBN izjave Nikole Grabovca o
deponovanju sredstava te banke u inostranstvu, guverner Centralne banke BiH Peter
Nicholl je kazao da ministar financija ne poznaje Zakon o Centralnoj banci BiH,
prema kojem je CB BiH na to prema zakonu obavezna. Grabovac za Nezavisne,
meutim, kae da njegove izjave nisu dobro shvaene.
Slaem se da Centralna banka mora drati sredstva u inostranstvu i znam da
je to zakonska obaveza. Meutim, pitanje je koja su dalja rjeenja. Da li se ta sredstva
mogu drati u Njemakoj, Francuskoj ili u Austriji? U razgovoru sa njemakom
bankom mora se jasno rei: Evo, mi smo spremni kod vas drati na novac, ukoliko
se vi dogovorite sa Bundes bankom da nam da kredite. Pa molim vas, ako tu stvar
ne znamo, onda bi ljudi trebali upisati prvu godinu ekonomije, pa da naue takve
stvari, kazao nam je Grabovac.
On je, zatim, istakao da bi bilo dobro, da ako su naa sredstva deponovana
u njemakoj Bundes banci ili drugim komercijalnim bankama, da te banke naim
bankama daju 40 ili 50 miliona maraka kredita.
To ja govorim, ali me, oigledno, teko razumiju. Da jo pojednostavim
moju priu. Sada smo mi, de facto deponenti u Njemakoj sa oko 1,5 milijardi
maraka, dijelom u Austriji ili Italiji itd. Molim vas, po toj osnovi, ali ne direktno ve
indirektno, mogli bismo osigurati kreditna sredstva, kae Grabovac.

266

Odgovarajui za izjavu Petera Nicholla da ministar financija ne poznaje

Zakon o Centralnoj banci, Grabovac kae:
Zakon o Centralnoj banci dobro poznajem i ne treba Nicholl, ni niko drugi,
zaboraviti da sam ja profesor i doktor ekonomskih nauka, te da ja znam ta priam.
U krajnjem, on je u pravu, odnese pare i sjedi s nogom preko noge. Ali, molim vas,
kako dalje i ta je dalje rjeenje. Ne govorim da on digne kredit, i ako mene ljudi
na takvom nivou ne razumiju, kako e me onda drugi razumjeti. I pitanje je ko je
struan, ko razumije, a ko ne ono to ja priam. U Centralnoj banci fino ive, jeste li
ih pitali kolike su im plate, kae nam ministar Grabovac.
On, zatim, naglaava da treba biti dobronamjeran i poten.
injenica je da su nae banke iznijele u inostranstvo 900 miliona maraka
kapitala. Ne moraju sav novac vratiti, ali jedan dio moraju plasirati, moraju ulaziti
u zajednike projekte. U tome sam vrlo jasan, kae na kraju razgovora ministar
Grabovac.

267

16. POLJOPRIVREDA ZA UZOR, Jutarnje novine, 24.

januar 2002. godine
Koncept razvoja poljoprivredne proizvodnje kakav je zapoet u opini
Gradaac primjer je koji treba provoditi u cijeloj Federaciji BiH, izjavio je juer u
Gradacu dopremijer Federacije i ministar financija Nikola Grabovac, prenosi Fena.
Podsjetio je da je Vlada u ovoj godini planirala oko 60 miliona maraka za
razne podsticaje i zapoljavanje u poljoprivredi, to e poveati domau proizvodnju
i standard stanovnitva, smanjiti uvoz i poveati prihode po osnovu poreza.
Ministar je naglasio da Vlada nee novac davati kantonima, ve e putem
fondacije pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva
i Investicijske banke biti usmjeravana za konkretne programe koji e osiguravati
povrat uloenih sredstava.

268

17. STO MILIONA MARAKA ZA OTPREMNINE,

Osloboenje, 14. februar 2002. godine
Po deset hiljada maraka otpremnine dobie vojnici koji, sukladno jueranjoj
odluci Vlade FBiH, trebaju do 1. aprila napustiti Vojsku i Federalno ministarstvo
odbrane. Broj profesionalnih vojnika bie smanjen za 10 hiljada, ime u Vojsci
FBiH ostaje 13.200, a u Ministarstvu odbrane 1.260 uposlenika. Nikola Grabovac,
dopremijer Vlade izjavio je da e iz vojske biti otputeni najprije dobrovoljci.
Dragovoljci koji budu htjeli otii iz Vojske morae imati saglasnost
Ministarstva odbrane, da ne bismo ostali bez ljudi koji su nam potrebni. Ne bude li
dovoljno dragovoljaca, Ministarstvo e napraviti kriterije prema kojima e otpustiti
viak vojnika, rekao je dopremijer.
Vojnici koji ostaju bez posla potpisae sa Ministarstvom odbrane ugovor
o isplati otpremnina, ali one po svemu sudei nee biti isplaene u cijelosti. Vlada
je iz prorauna planirala osigurati 50 miliona KM, a ostatak namjerava skupiti od
prijateljskih drava i meunarodnih institucija. Ne bude li do aprila dovoljno novca,
otputeni e vojnici dobiti polovinu otpremnine, a ostatak e biti isplaen u dvije rate
do 1. juna ove godine.
Grabovac je predlagao da Vlada od ovdanjih banaka uzme kredit od 50
miliona KM, kojim e biti isplaena polovina otpremnina. Uz ove otpremnine
Vlada vojnicima nudi i da iskoriste razvojne kredite, primjerice za poljoprivredu ili
pokretanje malog biznisa, koji su planirani ovogodinjim proraunom.
Prijedlog zbrinjavanja vojnika bie upuen Predsjednitvu BiH, a Grabovac
je upozorio da odgaanje otpusta Federaciju mjeseno kota 14 miliona KM. Ostane
li broj vojnika jednak do kraja godine, Vlada e na ovih deset hiljada vojnika potroiti
toliko, koliko je namijenjeno za otpremnine.

269

18. POEO RADITI TREZOR FEDERACIJE BiH, Dnevni

list, 26. februar 2002. godine
Vlada SAD juer je, putem Amerike agencije za meunarodni razvoj
(USAID), slubeno predala raunalnu opremu za novi sustav Trezora Federacije
BiH.
Donacija se sastoji od najsuvremenijeg hardvera i softvera, koji omoguavaju
sloene financijske transakcije. USAID je investirao vie od 14 milijuna maraka u
tehniku pomo, raunala i obuku, kako bi ministarstvima financija na entitetskoj i
dravnoj razini bilo omogueno unaprjeenje operacija raunovodstva i upravljanja
resursima.
Od ukupnog iznosa, etiri milijuna maraka su utroeni u nabavku hardvera
i softvera za tri trezora. Ovim projektom, dravnoj i vladama obaju entiteta bit
e omogueno uinkovitije troenje proraunskih sredstava. Sustav Trezora e u
potpunosti unaprijediti poslovanje i financijsko upravljanje u BiH, Federaciji BiH
i Republici Srpskoj, rekao je direktor Misije USAID u BiH Edvard Kadunc na
jueranjoj sveanosti u Ministarstvu financija Federacije BiH gdje je smjeten
Trezor. Kadunc je kazao da e sustav Trezora omoguiti Vladi Federacije BiH
potpuni uvid u sva kretanja u proraunu, a osim toga Ministarstvu e biti omogueno
bre i lake pravljenje izvjea o utroenju novca graana. Ameriki veleposlanik u
BiH Clifford Bond, koji je i slubeno pustio u rad sustav Trezora, kazao je da je ovo
iznimno vana reforma upravljanja proraunom.
Ovakav sustav e pomoi u pripremi i punjenju prorauna, ali i praenju
izdataka i potronje. Uvrivanje proraunske discipline pomoi e Vladi Federacije
BiH u borbi protiv korupcije i financijske nediscipline, rekao je Bond.
Prema rijeima ministra financija Federacije BiH Nikole Grabovca, uvoenje
trezorskog sustava znait e ukidanje rauna samostalnim proraunskih korisnika,
osim Federalnog ministarstva obrane. Jedinstveni raun Trezora znai da cjelokupno
bankarsko poslovanje obavlja Ministarstvo financija, odnosno da nijedan proraunski
korisnik ne moe imati svoj raun. Premijer Federacije BiH Alija Behmen je dodao
da e cijela BiH raditi preko trezorskog sustava.

270

19. CARINE E POPUNITI BUDET S 950 MILIONA KM,

Jutarnje novine, 19. mart 2002. godine
Realno je oekivati da e ove godine od carina biti naplaeno 950 miliona
KM, koliko je i planirano u budetu FBiH za 2002. godinu, kazao je premijer FBiH
Alija Behmen tokom razgovora sa delegacijom MMF-a, koju je predvodio direktor
te institucije za Evropu Peter Doyle, saopeno je iz Ureda za informiranje Vlade
FBiH, prenosi Fena.
Ovu ocjenu premijer je potkrijepio injenicom da se, nakon reforme carinske
i poreske uprave u suardnji sa CAFAO-om, u ovoj oblasti ve ostvaruju dobri
rezultati. Na ovaj nain, prema rijeima federalnog premijera, Vlada Federacije cijeni
otkloniti bojazan MMF-a da su neke stavke predviene ovogodinjim budetom
preplanirane.
Posebno je govoreno o novom stand-by aranmanu koji bi, nakon
potpisivanja, trebao biti operativan od juna ove godine. S tim u vezi MMF je najavio
da e pratiti realizaciju budeta za ovu godinu po svim stavkama.
Razgovarano je i o obavezama Federacije u servisiranju vanjskog duga i
rjeavanju problema unutranjeg dugovanja, to se, prije svega, odnosi na obaveze
iz ratnog perioda i dugovanja prema graanima po osnovu stare devizne tednje.
Naglaeno je da e svi ovi problemi biti rjeavani zajedno s meunarodnim
institucijama, a posebno s MMF-om.

271

20. NE TROIMO NI MARKE VIE NEGO TO IMAMO,

Dnevni avaz, 20. mart 2002. godine
Zadaci koje smo postavili sebi, a tako i naim upravama Carinskoj i
Poreznoj, kada su u pitanju ovogodinji prorauni, federalni i kantonalni, vrlo su
visoki ali ostvarivi, kazao je Nikola Grabovac, federalni dopremijer i ministar
financija prilikom jueranjih razgovora s izaslanstvom Meunarodnog monetarnog
fonda na elu sa Peterom Doyleom, novim efom Misije MMF-a za BiH.
Mogunost izvrenja ovogodinjeg, prole sedmice u Federalnom parlamentu
usvojenog budeta pretpostavka je, kako je naveo Doyle, i potpisivanu novog
15-mjesenog stand-by aranmana, koji bi, ukoliko se to dogodi, bio operativan ve
u aprilu.
Ni marke ne troimo vie nego to imamo, niti emo to initi i ubudue, a
uvedeno rizniko poslovanje vie to nijednom korisniku prorauna nee ni dopustiti,
dodao je Grabovac.
Na sastanku je razgovarano i o otpustu vojnika iz vojske Federacije BiH pri
emu je stav federalnog dopremijera da vojska ne smije i ovoga buta biti izigrana.

272

21. POSEBAN DOPRINOS MINISTRA GRABOVCA U

SLUAJU POVRATKA GRAANA (IZBJEGLICA),
Dnevni list, 8. juni 2002. godine
Polazei od aktualnosti povratka u opine epa, Bratunac i Srebrenica uz
veliku angairanost i organiziranost graana spomenutih opina, neizostavno je
istaknuti svesrdnu potporu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a poseban znaaj
u svemu tome je doprinos ministra financija Nikole Grabovca. U proteklom razdoblju
ministar Nikola Grabovac je svojim osmiljenim, konstruktivnim i odgovornim
pristupima rjeavanju znaajnih problema, pored ostalog, dao maksimalan doprinos
rjeavanju pitanja demobiliziranih boraca, rjeavanju isplata mirovina, pomo
rjeavanju problema invalida rata; u dosta sluajeva dao je puni doprinos u razvoju
agrara te otvaranju i investiranju malih i srednjih poduzea itd. Poseban doprinos
ministra Grabovca je doao do izraaja u sluaju povratka graana na svoja prijeratna
ognjita, a najsvjeiji primjer je vrlo aktivan povratak u opine Srebrenica, epa i
Bratunac. Posve sigurno se moe ustvrditi kako je na ovim aktivnostima ministar
Grabovac (sa svojim suradnicima) bio vodea linost i bilo bi upitno kako bi se te
aktivnosti odvijale da ministar Grabovac tom problemu nije pristupio prije svega
moralno, slubeno i posve odgovorno, shvaajui svoju dunost. Zaista se ministru
Grabovcu treba odati velika zahvalnost i budua potpora na tom projektu.
Miljenja smo da sve opstruirajue snage treba temeljito eliminirati i ne
dopustiti da se takvom ovjeku spreava za sada jedan vrlo uspjean rad prema
ozdravljenju cijele Bosne i Hercegovine, stoji na kraju priopenja Udruenja za
povratak u opine epa, Bratunac i Srebrenica.

273

22. PROMIJENITE IPOVE U SVOJIM GLAVAMA,

Osloboenje, 22. septembar 2001. godine
Sve ovo predugo traje. Ljudi su umorni i ne vide perspektivu. Stalno moramo
troiti energiju gasei poare, a znamo da nam bez korjenitih promjena izlaza iz ovog
stanja jednostavno nema, kazao je u petak u Sarajevu predstavnicima Grupacije
graevinarstva pri Gospodarskoj komori FBiH zamjenik federalnog premijera i
federalni ministar financija dr. Nikola Grabovac, predstavljajui Makroekonomsku
viziju razvoja FBiH, navodi se u informaciji Vlade FBiH.
No, kako je dodao, neka niko ne misli kako bi nas, ostvarenjem
Makroekonomske vizije, ekali med i mlijeko. Jer, u najboljem sluaju, pokazatelje
razvoja iz 1991. godine emo dostii u sljedeih deset godina.
Grabovac je ovo ilustrirao podatkom da bismo 2005. godine trebali ostvariti
1.603 dolara bruto-nacionalnog dohotka po glavi stanovnika, u usporedbi s 2.510 iz
1990. godine.
Da bismo to ostvarili, moramo uloiti velike napore uz velika odricanja. A, primjera
radi, nacionalni dohodak po glavi stanovnika u Hrvatskoj je ve sada 4.600 dolara, u
Sloveniji 12.000, a u Italiji ak 21.000, dodao je ministar.
to graevinari mogu oekivati od Makroekonomske vizije razvoja? Ostvare
li se planovi, u oblasti graevinarstva bi 2005. godine trebalo biti 41.700 uposlenih,
odnosno 16.300 vie nego lani. Time bi se graevinari, stopom od 8,2 posto u odnosu
na ukupan broj uposlenih u FBiH, potpuno pribliio odnosu iz 1990. godine (8,5
posto). Primali bi prosjenu plau od 471 konvertibilne marke 40 vie nego u
proloj godini.
Moramo promijeniti ipove u svojim glavama, a Vlada Federacije je
odluna da tome maksimalno pridonese, kazao je, uz ostalo, Grabovac.

274

23. USPON EKONOMSKE POLITIKE, Jutarnje novine, 20.

novembar 2002. godine
Akcenat jueranjeg razgovora izmeu efa Misije Meunarodnog
monetarnog fonda (MMF) u BiH Petera Doylea i federalnog premijera Alije Behmena
bio je na unapreenju ekonomske politike koje je u toku posljednjih 18 mjeseci provela
Vlada FBiH. Na pres-konferenciji koja je upriliena, nakon razgovora iza zatvorenih
vrata, Doyle je podsjetio na program u iznosu od 685 miliona amerikih dolara koji
je u avgustru za BiH odobrio Odbor izvrnih direktora MMF-a. Zakljuak do kojeg
je doao IO MMF, kako je rekao Doyle, je da je u Bosni i Hercegovini u proteklih
18 mjeseci osnaena ekonomska politika, a naroito su naglaena unapreenja u
oblastima poreske uprave, gdje je istaknut napredak u ostvarivanju ovogodinjih
prihoda. Odbor pozdravlja i demobilizaciju 10 hiljada vojnika i smatra da je ovim
postignut napredak posebice stoga to je sprovedeno dobrovoljnim ueem vojnika
i to je omoguilo budetsku utedu za sljedeu godinu. ef misije MMF BiH je
istakao i primjetno jaanje napora uinjenih u privatizaciji, te u oblasti budeta
novog sistema trezora.
Konana ocjena Odbora je da je sveukupna ekonomska politika u BiH u
proteklih 18 mjeseci znaajno osnaena, rekao je Doyle i dodao da Odbor nije u
iluziji da su svi problemi razrijeeni, te da e pratiti napore koji e se uloiti narednih
godina. Federalni premijer Alija Behman je podsjetio na makroekonomske sporazume
koje je BiH potpisala sa meunarodnom zajednicom, istiui one potpisane sa MMFom, Svjetskom bankom i Evropskom unijom. Izrazio je i opredjeljenje za spomenuta
gostignua i uvjete koji suzbijaju korupciju i rad nacrno.
Peter Doyle je izrazio zadovoljstvo unapreenjem i harmonizacijom poreza
izmeu dva entiteta i Brko Distrikta, ocijenivi da je to pomoglo u kreiranju
jedinstvenog ekonomskog prostora i otvaranju novih radnih mjesta, te znaajnijem
smanjenju budetskih deficitima. Ova unapreenja predstavljaju znaajna poboljanja
u sveukupnom provoenju budetske politike Vlade FBiH.

275

24. ZATO SE LJUTI MINISTAR NIKOLA GRABOVAC,

Dnevni avaz, 27. januar 2002. godine
Ostavljen sam na vjetrometini sam, da se kao vuk samotnjak nosim sa
svim problemima, kazao je ogoreno ministar financija i dopremijer Federacije
Nikola Grabovac tokom dijaloga Vlade i Sindikata BiH, odgovarajui na kritike
prethodnih diskutanata.
Prije toga vie uesnika u raspravi prozvalo ga je za izjave o 30.000 novih
radnih mjesta u 2002, privatizaciju koja se, kako su kazali, pretvorila u puku trgovinu
nekretninama od strane PIF-ova, neisplaene plae i nadoknade, rad nacrno, teak
materijalni poloaj radnika...
arobni tapi
Nemam ja arobni tapi, niti je ministarstvo financija odgovorno za sve,
hoe li sindikati imati strune slube i pripremati analize ili samo kritikovati i
prozivati, zapitao se Grabovac, napominjui da se slina stvar deava u komorama.
Grabovac je zatraio stvaranje jakog fronta okupljenog oko Makroekonomske
vizije razvoja FBiH, koju je podrao Parlament Federacije.
Najtee je danas biti na elu Sindikata, razgovarati sa radnicima, ali Sindikat
iz korijena mora mijenjati nain rada, zakljuio je on.
Nije ostao duan ni meunarodnoj zajednici, navodei poznatu tezu da se 2,6
milijardi KM u devizama, koje se kao podloga valute uvaju u Doj banci, pomae
Njemakoj, umjesto da ih stave u kreditni potencijal zemlje.
Visoke kamate
Zatraio je pomo Sindikata da se srui sistem visokih kamata u poslovnim
bankama.
Nastojat u da preko Federalne investicijske banke osiguram kamate
poljoprivrednicima od etiri do est posto, rekao je Grabovac, uz izriitu konstataciju
da kamate u zemlji bez inflacije moraju biti jednocifrene.
Rekli ste da 30.000 novih radnih mjesta kotaju 1,7 milijardi maraka.
Tvrdim da taj novac imamo u zemlji, bio je energian ministar financija, jo jednom

276

zatraivi da iza njega i Makroekonomske vizije stanu svi koji u ovoj zemlji neto
znae.
Ostalo je nedoreeno, ta e biti ako tako ne bude. Da li e ministar Grabovac
i dalje nastaviti raditi kao vuk samotnjak?

277

25. NE DAM VAM DA BiH PRETVORITE U KOLONIJU,

Slobodna Dalmacija, 15. juni 2002. godine
Zamjenik premijera i ministar financija u vladi FBiH Nikola Grabovac,
reagirajui na pismo Visokog predstavnika, uputio je Paddyju Ashdownu otvoreno
pismo u kojem ga upozorava na to da mu njegovi savjetnici daju svjesno pogrene
informacije, na temelju kojih onda on donosi pogrene zakljuke. Ujedno ga optuuje
da donosi presude prije suda i time sugestivno djeluje na neovisnost suda. Izdvajamo
najzanimljivije dijelove:
Koristim se prilikom da Vam prenesem samo nekoliko pitanja koja graani
postavljaju nama, a odnose se na Vas:
1. U BiH je ve dolo 4 milijarde dolara i graani pitaju gdje su potroena ta
sredstva i koliki su uinci tih ulaganja?
2. Koliko od tih sredstava troe institucije meunarodne zajednice, a koliko se
stvarno ulae u razvoj?
3. Kolike su plae pojedinih predstavnika meunarodne zajednice u BiH i
stimuliraju li ih visoke plae da to sporije rjeavaju probleme?
4. Zato je kapital u BiH skup, a sredstva (od par milijardi KM) su iznesena iz
BiH i deponirana u inozemstvu?
5. Ako se brinete za umirovljenike i invalide, zato vladi FBiH branite da
isplatimo zaostale mirovine i invalidnine, a ujedno je OHR blokirao njihovih
40 milijuna KM?
6. Zato ste za smanjenje prava invalida rata i vrite pritisak na vladu FBiH da
to podrimo?
7. Zato je meunarodna zajednica izvrila pritisak da prodamo Central profit
banku, Privrednu banku Sarajevo i Travniku banku za samo 1 KM, a
sjedite ovih banaka je sada na Kajmanskim Otocima (znate li gdje je to?).
Potraite to tamo negdje iza Kube i iznad June Amerike.
Zato tamo? Da se ne bi plaali porezi BiH! Htjeli su nam oteti Investicijsku
banku s vladinim kapitalom od 140 milijuna KM, s plaanjem FBiH nula KM. Koja
je to razina kriminala i korupcije?
Mnogo toga znam, nisam suglasan s tim da se BiH pretvori u koloniju, te
zbog toga spreavam rasprodaju Bosne i Hercegovine. Najlake je to provesti ako
maknete Grabovca. Jasno je svima da dok sam ja na ovim funkcijama, to se ne moe
tako lako provesti. Ja sam profesor i strunjak, molim da to akceptirate.

278

Gospodine Visoki predstavnie, vrlo svjesno i odgovorno tvrdim da sam za

prolu godinu uinio vie na financijskoj disciplini u FBiH nego itava meunarodna
zajednica u posljednjih pet godina.
Gospodine Visoki predstavnie, vrijeme je da shvatite istinu i podrite
progresivne snage. Vae je da ih prepoznate. Istiem da je Va prethodnik podravao
moj rad, a Meunarodni monetarni fond je javno odao priznanje za financijsko stanje
u FBiH, istie se, meu ostalim, u otvorenom pismu.

279

26. GRABOVAC SAM PROTIV SVIH, Nezavisne novine,

07. juni 2002. godine
Jednom je neko kazao Teko onom ko prvi upali svjetlo u naoj zemlji. Da
li je to uinio federalni dopremijer i ministar financija Nikola Grabovac ubrzo e se
znati, kao i to da li je on istinski borac protiv korupcije ili tek poklekli akter aktuelne
vlasti.
Do jue ovjek koji je slovio za najisturenijeg i najvrednijeg lana federalne
vlade, danas je najnapadaniji ovjek u Federaciji BiH. S pravom ili ne, to e se
ubrzo vidjeti, kao to e se vidjeti da li je u pravu FMUP, kada kae da je Grabovac
potpuno neduan u sluaju AM peda ili, pak Financijska policija sa suprotnim
tvrdnjama. Grabovac je posljednjih dana iznio niz argumenata da su napadi na njega
zlonamjerni i dirigovani, a da je autor kampanje na njegovu linost i djelo dobro
organizovana grupa ljudi u Poreznoj i Carinskoj upravi i Financijskoj policiji BiH.
Za samo nekoliko dana federalni dopremijer i ministar financija Nikola
Grabovac uputio je dopise elnim ljudima Porezne uprave, Carinske uprave, kao
i elnicima Investicijske banke Federacije BiH. Od Porezne uprave FBiH ministar
Grabovac je zahtijevao da mu se dostavi izvjetaj o kontroli deset najveih trgovaca
iz oblasti prometa nafte i naftnih derivata, koju ta institucija ve due vrijeme obavlja.
Uz to, Grabovac je traio odgovor na pitanje: Kako je Porezna uprava redovno
izdavala potvrde da firma nema neplaenih poreznih obaveza, a sada se utvruje da
ima znaajne neizmirene obaveze?
Vi znate da Federalno ministarstvo financija za svakog pojedinanog
uvoznika svaka tri mjeseca izdaje uvjerenje da je izmirio sve porezne i carinske
obaveze. Meutim, u tampi esto itam vae izjave o velikim neizmirenim
obavezama po osnovu poreza na promet za naftu i naftne derivate. elim da mi
objasnite kako je to mogue, i ujedno zahtijevam da poduzmete sve mjere i akcije
kako bo otklonili i maksimalno naplatili poreze na promet, istie se u dopisu, koji
je ministar Grabovac uputio Midhatu Arifoviu, direktoru Porezne uprave FBiH.
Istovremeno su upuena dva pisma i direktoru Carinske uprave FBiH
Slavku Sikiriu. U jednom od njih Grabovac zahtijeva da se u svim carinarnicama
izvri revizija uvoza radi izvoza, po kojem se ne plaa carina, jer je, kako je
upozorio Grabovac, primijeeno da neki uvoznici koriste praksu da uvoze robu, ali
je ne razduuju u odreenom roku kroz izvoz, ime izbjegavaju plaanje carine,
prelevmana i drugih uvoznih dabina. Ministar financija je traio da se izvri revizija
svih produenja rokova za izvoz i da mu se nakon provedene kontrole proslijedi

280

informacija o tome. Od direktora Carinske uprave Grabovac je, takoe, zahtjevao

reviziju svih razduenja roba za koje nisu plaene carine i akcize, te da se posebna
panja obrati na robu koja je razduena kod prevoza robe kroz Federaciju BiH, a
otile su u Republiku Srpsku, Crnu Goru, Srbiju i Hrvatsku.
U sluaju nepotvrenih razduenja potrebno je poduzeti odgovarajue
zakonske mjere uz obraun i naplatu carina i akciza koje nisu plaene, poruio je
Grabovac Slavku Sikiriu.
Od direktora Investicijske banke Federacije BiH Asima Omania, u svom
dopisu od prije mjesec dana, federalni dopremijer i ministar financija je traio
informaciju o plasmanima te banke, o korisnicima kredita o vremenu i uslovima pod
kojim su svi krediti ponaosob odobreni i tome slino. Osim toga, zatraeno je da se
pokrenu sudski procesi za naplatu kredita.

281

27. STAO SAM NA ULJ MONICIMA I ZBOG TOGA

ISPATAM, Veernji list, 10. juni 2002. godine
Pokrenuo sam niz akcija koje bi poveale naplatu carina, sprjeavanje uvoza robe
bez plaene carine koja kasnije iz BiH izlazi kao oplemenjeni proizvod. Pokrenuo
sam istragu o vraanju kredita koji se uope po pet, est i vie godine ne vraaju.
Tu je i kredit za razvoj poljoprivrede u iznosu od 40 milijuna maraka koji se uope
ne vraa, zatim krediti za izgradnju kola. Ako se ne budu vraali past e na teret
poreznih obveznika. Sam sam traio od Investicijske banke sve popise dunika,
to je izazvalo odreene probleme i strah pojedinaca, istie na poetku razgovora
razloge za njegovu smjenu ministar Nikola Grabovac.
Kako tumaite injenicu da vam nitko od koalicijskih partnera u vladajuoj
Alijansi, osim matine stranke NHI, nije dao potporu?
injenica je da nisam za svoj rad dobio potporu od svojih stranakih partnera, ali
je nisam ni oekivao. Najdraa mi je potpora Udruenja poginulih iz Srebrenice,
u kojoj nikad fiziki nisam bio prisutan, ali su ljudi prepoznali nae zalaganje za
njihovu skrb. U cijelom sluaju vezanom za moju smjenu ne radi se o meni kao
osobi, nego se postavlja pitanje tko e i iz kojih politikih krugova Hrvata u BiH biti
prihvatljiv vlasti u BiH i meunarodnoj zajednici. Bojim se nekih stvari vezanih uz
jo vee nacionalne i politike probleme Hrvata u BiH.
Suprotstavili ste se vie puta OHR-u i Privremenoj upravi, mislite li da e Vas i
to stajati eventualne smjene ili...?
Od samog sam poetka govorio da se takve stvari nigdje ne rade. Prinudna uprava
u stvari predstavlja samo smjenu biveg rukovodstva banke. Uvijek sam isticao da to
to je napravljeno na reviziji nije trebalo tako napraviti. Od upada je prolo godinu
i par mjeseci i jo nije dokazan taj kriminal. Tamo su ostala sredstva za isplatu
mirovina od 14 milijuna maraka, to je ukupna mirovina biveg MIO Mostar. Tamo
je ostalo oko 40 milijuna maraka iz federalnog prorauna, traio sam da se to vrati i
vjerojatno me i to stajalo ovog to se danas dogaa.
Hoe li, neovisno o Vaoj smjeni, doi do isplate otpremnina razvojaenim
vojnicima?
Taj proces ve je poeo i bez obzira na medijsku kampanju koja se vodila i na ovom
planu mi emo sve dogovore potivati. Znate to je zanimljivo, da su se neko vrijeme
smiljeno vie potencirali problem isplate otpremnina vojnicima i moja smjena nego
otkrivanje oruja u Mostaru.

282

28. ODGOVORNOST PADDYJA ASHDOWNA NA

BLOKIRANJU EKONOMSKIH REFORMI I
MAKROEKONOMSKOG RAZVOJA FBiH/Otvoreno
pismo prof. dr. Nikole Grabovca, objavljeno u vie
novina, 14.12.2002. godine
Gospodine Paddy,
Vi ste svjesno ili nesvjesno najodgovornija osoba koja je blokirala
ekonomske reforme i makroekonomski razvoj FBiH. Smjenjujui mene sa dunosti
ministra financija, ujedno ste me smijenili i kao zamjenika premijera Vlade FBiH.
Moje poslove u Ministarstvu financija preuzela je zamjenica, dok moje poslove kao
zamjenika premijera nije niko preuzeo. Niste nita poduzeli da se to mjesto popuni i
time su prekinuti svi poslovi vezani uz funkciju zamjenika premijera.
Prema odluci Vlade, ja sam bio nositelj Makroekonomske vizije razvoja FBiH
strateki ciljevi i globalne aktivnosti. Vi ste, smjenjujui mene i nepostavljanjem
nove osobe, u cijelosti blokirali ekonomske reforme u FBiH. Ponijeli ste se kao da je
BiH nastala onaj dan kad ste Vi doli i poeli ste sada (svjesno ili ne) kopirati sve moje
aktivnosti. O Vaim aktivnostima u oblasti carina napisao sam Vam posebno pismo
i ukazao na Vae mjere, koje daju poraavajue rezultate pad naplate carina. Isto
tako, u posebnom pismu sam Vam pisao o Vaoj aktivnosti u sferi poreza na promet
i argumentirano pokazao kako vrite plagijate mojih izjava, stavova i opredjeljenja.
Ovoga puta u Vam ukazati kako ste u oblasti ekonomske politike napravili
greke. Vi priate o potrebi ekonomskih reformi, a svih proteklih sedam godina samo
donosimo reformske propise pod nadzorom i instrukcijama Meunarodne zajednice.
Onda se promijene grupe ljudi u Meunarodnoj zajednici i sve poinjemo ispoetka.
Provjerite ko je i kada donio, naprimjer:
Zakon o carinskoj politici,
Zakon o stranim ulaganjima,
Zakon o poreskoj upravi,
Zakon o vanjskotrgovinskom poslovanju,
Zakon o bankama,
Zakon o Centralnoj banci, itd.
Svi ovi zakoni (kao i brojni drugi) doneseni su uz dominantno uee
stranaca i uz njihove vrlo visoke financijske trokove.

283

U FBiH smo iroko razmatrali i donijeli Makroekonomsku viziju razvoja

FBiH strateki ciljevi i globalne aktivnosti. Vrlo smo precizno utvrdili ciljeve
razvoja i to:
Visoka stopa rasta GDP,
Poveanje izvoza i smanjenje trgovinskog deficita,
Podrka razvoju poduzetnitva,
Inovacije i razvoj tehnologije,
Edukacija i obrazovanje,
Stvaranje trinog ambijenta,
Reforma vanprivrednog sektora (zdravstvo i obrazovanje),
Povratak izbjeglih i raseljenih osoba,
Reforma socijalnog sektora i
Efikasna i suvremena pravna drava i civilno drutvo.
Za svaki navedeni strateki cilj precizirali smo aktivnosti koje treba poduzeti
da bi se ti ciljevi ostvarili.
Po ovom materijalu obavljena je rasprava u svih 10 kantona i 11 privrednih
grupacija u Privrednoj komori FBiH i dobivena je velika podrka. Navedeni dokument
usvojio je Parlament FBiH i dostavljen je OHR-u, MMF-u, Svjetskoj banci, EU, itd.
Paralelno sa Makroekonomskom vizijom izraeni su i dokumenti:
1. Novani poticaji u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji,
2. Program mjera i aktivnosti za poticanje zapoljavanja,
3. Program poticanja malog i srednjeg poduzetnitva.
Sva tri programa su usvojena od Vlade i Parlamenta FBiH, ali ih je MMF
stopirao. Sada dolazimo do sutinskog pitanja kako pokrenuti i poticati domau
proizvodnju uz istovremeno smanjenje carina. Domaa proizvodnja posluje u
nepovoljnom okruenju, kredite je teko dobiti, kamatne stope su visoke tako da nivo
proizvodnje u odnosu na 1991. godinu iznosi ispod 40%, broj uposlenih konstantno
opada, a trgovinski deficit dobija astronomske vrijednosti. Kako proizvodnje nemamo
osueni smo da robe uvozimo, a izvozimo devize. Naroito je to izraeno u sektoru
poljoprivrede gdje uvozimo hranu, a ne dozvoljavamo pokretanje poljoprivredne
proizvodnje. To je najjednostavniji put u ekonomski kolaps.
Sutina mog pisma je dokaz, Vama Gospodine, da ste blokirali nae
ekonomske programe, a Va postojei je katastrofalan za BiH. Ovi problemi e vrlo
brzo kulminirati u socijalne nemire, jer nema drave bez:
Poveanja proizvodnje
Poveanja broja zaposlenih
Smanjenja uvoza
Poveanja izvoza
Smanjenja trgovinskog deficita, itd.

284

S druge strane, smanjujemo carinske prihode, koji su dominantni u Budetu

FBiH, i ko i kako e financirati kolstvo, policiju, vojsku, invalide, penzionere,
organe uprave itd.
Rjeenja jo uvijek ima, ali preite na rad i proite se ekspirove komedije
(za nas je to tragedija) Mnogo vike ni oko ega. Nama trebaju konkretne akcije, a ne
javne deklaracije.
Vjerujte da u BiH ima puno strunih kadrova koji su sposobniji od Vaih
gostujuih strunjaka da saine programe ekonomske obnove uz puno niu naknadu.

285

286

F. UMJESTO ZAKLJUKA
Ovaj rad nudim mlaima, ali i politiarima da proitaju i neto naue. Nudim
tu i odgovor ta dalje. Imam 73 godine i puno iskustva. Uvjeren sam da se stanje u
BiH moe bitno popraviti, a da se ne provode nikakve kompleksne ustavne reforme.
Nazovite me utopistom, ali sam uvjeren da se relativno malim izmjenama procesi
konano mogu pokrenuti u pozitivnom smjeru i BiH barem vratiti na stanje prije rata.
BiH ekonomski izgleda loe, s tendencijom na gore. Mi smo u dunikom
ropstvu i jo se zaduujemo. Krediti se uzimaju za krpljenje budetskih rupa i onaj
to je sada na vlasti jedva eka da se zadui, a dugove e vraati oni poslije njega.
On ne razmilja da zaduuje svoje dijete i upropatava ovu zemlju.
Onda, ako gledate proizvodnju, u stalnoj je stagnaciji. Ni 20 godina nakon
rata nismo u stanju osigurati nivo proizvodnje prije rata. I, to moram posebno
istai, Svjetska banka bila je nakon Dejtona zaduena za privredni oporavak BiH i
revitalizaciju industrije.
BiH je do 1992. godine bila jedina republika Jugoslavije koja je imala
trgovinski suficit. Sada je deficit, i on je svake godine sve vei i vei.
Nezaposlenost radno aktivnog stanovnitva je ogromna. Izraunao sam da
je ona 67 posto! A evo i kako. BiH ima neto vie od 3,8 miliona stanovnika. Odnos
radno aktivnog i radno neaktivnog stanovnitva je 55:45. U ovu drugu kategoriju
spadaju djeca do 15 godina, svi koji se redovno koluju i penzioneri. Ostaje nam,
dakle, nekih 1,8 miliona radno sposobnog stanovnitva. Radi 550.000 ljudi, a na
birou je 450.000. A gdje je ostatak ljudi? Uraunao sam da odreeni broj ljudi,
poput domaica i nekih poljoprivrednika, ima neku vrstu posla. Kada se sve sabere i
oduzme, 67 posto ljudi, dakle nekih 1,4 miliona, ne radi. I spreman sam pred svima
ovo detaljno obrazloiti i dokazati.
Rjeenje je u zapoljavanju, ali kvalitetnom zapoljavanje. Ako neko otvori
robnu kuu i hvali se da je zaposlio 500-600 ljudi, onda se mora rei i da je istog trena
bez posla ostavio 1.000 do 1.500 ljudi, jer se tu ne prodaje gotovo nita domae.U
temeljima ekonomije je istina da je gospodar onaj ko dri banke i maloprodaju.
ivimo u vremenu divljeg kapitalizma. Svjetski ekonomisti sve vie
upozoravaju na imploziju tog sistema.

287

Rjeenja za ekonomsku situaciju u BiH je u ekonomskoj reformi. Politiari

se trebaju okrenuti rjeavanju privrednih problema.
Autor Nikola Grabovac

288

289

290