OSNOVNI PRINCIPI UZGOJA

VISOKOBUNASTE BOROVNICE
- prirunik za farmere -

Kurtovi M., Malievi A.

Oktobar, 2008

tampanje ovog materijala je podrao ameriki narod putem pomoi koju prua
Amerika agencija za meunarodni razvoj (USAID). Sadraj je odgovornost
autora, i ne mora da odraava poglede i stavove USAID-a ili Vlade Sjedinjenih
Page 2 of 54
Amerikih Drava.

OSNOVNI PRINCIPI UZGOJA

VISOKOBUNASTE BOROVNICE
- Prirunik za farmere -

Autori:
Prof. dr Mirsad Kurtovi
Dipl. ing Adnan Malievi
Izdava:
Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Sarajevo

Tira:
200 primjeraka

tampa:
PrintCom d.o.o. grafiki ininjering Tuzla
tampano:
oktobar, 2008

Page 3 of 54

UVOD

Visokobunasta borovnica, poznata i kao sjeverna visokobunasta

borovnica, ili samo amerika borovnica, (Vaccinium corymbosum)
danas je postala najpopularnija vrsta voaka kako za proizvoae,
tako i za potroae i to u veini zemalja svijeta. Ova kultura,
amerikog je porijekla, a u pomolokom smislu pripada grupi
jagodastog voa, unutar koje po ekonomskoj vanosti zauzima prvo
mjesto. Biljka kultivisane visokobunaste borovnice je viegodinji,
drvenasti, listopadni grm, koji u prirodi dostie visinu od 1,5 do 3,0
m, a u komercijalnoj proizvodnji visina njenog buna se odrava na
oko 2,0 m. Krupne, okusne, plavo obojene bobice, veliine 1,0-2,5 g,
predstavljaju plod ove vrste (slika na korici), i iste su deliciozne kao
svjee voe, a mogu biti i preraene u demove, razne umake,
sokove ili pak zamrznute. Zeleno, u ljeto, ili crveno, u jesen, obojeni
listovi ove vrste, zajedno sa njenim kompaktnim habitusom, ine
biljku visokobunaste borovnice i veoma privlanom pejzanom
kulturom.

Slika 1. etiri godine stara biljka visokobunaste borovnice

Prema tome, amerika borovnica moe biti izazov, kao cijenjena

vrsta voa za komercijalnu proizvodnju i/ili unutar okunice. Iako su
zahtjevi spram uzgoja ove kulture prilino specifini, i u mnogom se
razlikuju od drugih vrsta iz grupe jagodastog voa, visokobunasta
borovnica se sasvim sigurno moe uzgajati u veini dijelova BiH,
mada su za istu najpogodnija umjerena i sjeverna podruja, kao i
Page 4 of 54

vee nadmorske visine u junom dijelu. Za vlasnike kua ili vrtlare,

visokobunasta borovnica je biljka relativno laka za uzgoj i
odravanje. S jedne strane, za komercijalne proizvoae, pored
zahtjeva visokobunaste borovnice spram posebnih osobina
zemljita, potrebno je ispotovati i niz specifinih, samo za ovu vrstu
karakteristinih uzgojnih praksi, dok sa druge strane, ova vrsta
istovremeno predstavlja kulturu koja omoguava najvei ekonomski
uspjeh od bilo koje druge vrste voaka trenutno akutelnih u uzgoju.
Visokobunasta borovnica predstavlja apsolutno novu kulturu na
prostorima BiH, a prvi put u poslijeratnom periodu introdukovana je
2006 godine, kada su zasnovane eksperimentalne plantae. Danas,
ista predstavlja jednu od najperspektivnijih vrsta u razvoju voarstva
na naim prostorima, te se tei zasnivanju ozbiljnih, komercijalnih
povrina pod datom. U tom pogledu, ova publikacija predstavlja
kratak pregled osnovnih principa uzgoja ove vrste, i prvenstveno je
namijenjena kao praktini prirunik za farmere, mada, naravno moe
biti od koristi i svima onima koji se bave datom problematikom.
IZBOR I OCJENA MJESTA ZA ZASNIVANJE
ZASADA VISOKOBUNASTE BOROVNICE

Odabir pogodne lokacije, mjesta, parcele i adekvatna priprema

zemljita za zasnivanje uspjene plantae amerike borovnice
temeljno su vani poetni koraci. Visokobunaste borovnice su biljke
koje se plitko ukorjenjuju, i koje imaju fibrozni, vlaknast, korjenov
sistem bez jasno definisanih, uoljivih, centralnih i bonih ila.
Takoe, za razliku od drugih vrsta voaka amerika borovnica ne
posjeduje korjenove dlaice, te usvajanje vode i hranjiva iskljuivo
obavlja pomoi simbiotskih organizama (gljivica) koje prirodno ive
na njenom korijenu. Prema tome, biljke ove kulture zahtjevaju jasno
definisane osobine zemljita i uslove uzgoja za optimalan porast i
maksimalnu produkciju.
Zemljite. Visokobunasta borovnica najbolje raste na poroznim,
dobro dreniranim, pjeskovito-ilovastim ili ilovasto-pjeskovitim
zemljitima, ili u grubim pjescima (pjearima), sa visokim
sadrajem organske materije. Tresetna zemljita su se takoe
pokazala zadovoljavajuim za uzgoj ove vrste, ali ista naginju da
budu vlana i hladna, te su veoma esto locirana u podrujima
Page 5 of 54

sklonim kasnim proljetnim izmrzavanjima. Tresetna zemljita takoe

mogu oslobaati nitrogen (azot) za biljke kasno u sezoni, ometajui
zimsko mirovanje i razvoj adekvatne izdrljivosti na hladnou.
Glinovite ilovae ili ilovae mogu biti uspjeno koritene samo ako se
biljke ove vrste sade na uzdignutim gredicama-bankovima, i ako su
zemljita adekvatno dopunjena organskom materijom. S druge
strane, veoma glinovita zemljita sa niskom ili slabom prozranou
trebala bi se izbjegavati prilikom produkcije ove kulture. Za uzgoj
visokobunaste borovnice na razliitim tipovima zemljita dobar rast
podrazumjeva njegovu pozitivnu korelaciju sa koliinom pijeska, i u
obrnutoj korelaciji sa koliinom gline i mulja. Dakle, borovnice su
prirodno najbolje prilagoene na dobro drenirana, pjeskovita
zemljita, koja imaju nizak pH i visok sadraj organske materije.
Posebno znaajan segment u pogledu pogodnosti zemljita jeste
njegova pH vrijednost, odnosno kiselost. pH vrijednost zemljita se
razlikuje u zavisnosti od vrste i tipa istog, ali zadovoljavajui porast i
prinos biljaka amerike visokobunaste borovnice moe biti postignut
u intervalu pH vrijednosti izmeu 4,2-5,2. Ui interval pH zemljita, i
to na lokalitetima gdje je to mogue postii, tanije interval od 4,5
do 4,8 posebno se preferira za uzgoj ove vrste.
Obzirom da samo nekoliko tipova zemljita u naoj zemlji ima ove
karakteristike, modifikacije, odnosno aktivnosti na prilagoavanje
istog navedenim zahtjevima, obino su neminovnost za uzgoj
borovnice. Visokobunaste borovnice posaene na nepovoljnom
mjestu i neodgovarajuem zemljitu uglavnom loe funkcioniu, bez
obzira na druge uzgojne ili prakse odravanja.
Prilikom izbora mjesta za podizanje zasada visokobunaste borovnice
glavni faktori koje treba uzeti u razmatranje, pored zemljita, su:
pravac kretanja zraka, drenaa vode, izloenost sunevoj svjetlosti,
pH zemljita i pristup vodi za navodnjavanje. Pored toga, tip i vrsta
trita (udrueno farmersko i/ili individualno trite, sistem uberi
sam, male trnice, lokalni tandovi, veliki supermarketi itd.) moraju
takoe biti paljivo ocjenjeni kod odabira pogodnosti lokacije za
uzgoj amerike borovnice.
Suneva svjetlost. Visokobunaste borovnice trebale bi biti
posaene u podruja, na parcelama koje su potpuno izloene
obilnoj, punoj sunevoj svjetlosti, dakle bez sjene. Na toplijim, i
Page 6 of 54

lokacijama sa niom nadmorskom visinom, odabrane parcele mogu

imati i blagu dozu zasjenjenosti. Orijentacija redova sa pravcem
sjever-jug unutar plantae je idealna za maksimalno i najuinkovitije
iskoritavanje suneve svjetlosti. Meutim, pri tome treba obratiti
panju i na ostale faktore, kao to je smanjenje opasnosti od erozije
na nagnutim parcelama, koji mogu uticati na orjentaciju pravca
redova.

Slika 2. Pravilno odabrana parcela i pravac redova za zasad

visokobunaste borovnice

Protok vazduha. Visokobunasta borovnica bi trebala biti

posaena u podrujima koja imaju dobru cirkulaciju vazduha.
Generalno, mjesta na uzvienjima vie odgovaraju za proizvodnju
borovnice nego nisko-poloene parcele. Najnie take (depresije)
gdje hladan zrak moe biti zadravan, kao i podruja okruena
objektima, ogradama, drveem, ili drugim preprekama koje
zasjenjuju plantau ili smanjuju kretanje vazduha, trebala bi biti
izbjegavana. Biljke amerike borovnice mogu izdrati temperature i
od oko -30oC tokom sredine zime, dok cvjetni pupoljci iste podnose
do najmanje -3,88oC, s tim da otvoreni cvjetovi mogu biti
povrijeeni ili potpuno uniteni od strane kasnih proljetnih mrazeva.
Vodena drenaa. Mada korijenje biljaka borovnice zahtijeva lako
dostupnu zalihu vode, ono nee tolerisati prekomjerno vlane uslove
zemljita. Naime, biljke koje rastu u vlanim zemljitima, ak za
kratko vrijeme tokom bilo koje sezone, mogu biti unitene, naravno,
zbog nedostatka vazduha koji okruuje korijenje. Krajnje plitka,
slabo-drenirana, ili podruja sklona plavljenju trebala bi biti
Page 7 of 54

izbjegavana kao mjesta za sadnju ove vrste. Druga mjesta na kojima

su zemljita sezonski vlana (prvenstveno poetak proljea ili kraj
jeseni) mogu zahtjevati neke promjene za smanjenje prekomjerne
vlanosti istih. Sadnja biljaka borovnice na uzdignute gredice ili
instaliranje ploastog-drenanog sistema ispod reda biljaka poboljat
e drenau zemljita. Inkorporiranje velikih koliina organske
materije u povrinski sloj zemljita, te mijeanje tresetnica sa
zemljitem u zoni korijena svake biljke, takoe e poboljati odnos
voda-zrak u veini ovakvih zemljita.
Razmatranje navodnjavanja. U prirodi borovnice rastu na kiselim
i vlanim, ali ne i vodom saturiranim zemljitima. Prema tome u
komercijalnoj proizvodnji biljke borovnice trebaju dopunsku vodu
veim dijelom svake godine, i ne bi trebale biti uzgajane ako voda za
navodnjavanje nije dostupna. Sadnja u blizini izvora vode dobrog
kvaliteta e smanjiti cjelokupno ulaganje u nabavku i instaliranje
sistema za navodnjavanje. Prema tome, parcela na kojoj se planira
zasnovati zasada amerike borovnice mora da ima mogunost
adekvatnog navodnjavanja.
pH zemljita. Skoro izvrena analiza zemljita, koja pravilno
predstavlja potencijalno mjesto, obezbjedit e korisnu informaciju o
pogodnosti istog za produkciju borovnice. Na primjer, biljke
borovnice zahtjevaju kiselo zemljite i esto ne ostvaruju adekvatan
porast kada su posaene na zemljitima koja imaju vii ili krajnje nii
pH. Prilikom interpretacije nivoa pH vrijednosti zemljita iz izvjetaja
analize istog, vano je znati da laboratorije koje vre analizu pH
vrijednost zemljita predstavljaju ovaj parametar dvostruko, i to kao
pHs (izmjerenu sa razblaenim rastvorom soli) i pH (izmjerenu u
destilovanoj vodi). pHs vrijednost e biti malo (0,1-0,5 jedinica) nia
nego pH izmjerena od istog zemljita u vodi. Borovnice su
adaptirane na ciljani pH od 4,7-5,2 (pHs od 4,5-5,0). Zemljita sa
viim nivoima pH mogu biti prilagoena putem dodavanja kiselih
komponenti. Meutim, zemljita sa visokim kapacitetom izmjene
kationa (CEC), visokim nivoima kalcijuma, ili ona koja imaju prirodni
pH iznad 6,0, imaju tendenciju pruanja otpora spram bilo kojih
trajnih promjena u pH vrijednosti zemljita, to moe smanjiti
cjelokupnu efektivnost kiselih komponenti i produiti period
pogodnosti plantae za ivot borovnice. Prema tome, takva zemljita
je bolje izbjegavati za podizanje zasada visokobunaste borovnice,
Page 8 of 54

nego vriti njihove prepravke. Visoka pH vrijednost zemljita moe

rezultirati i hlorozom, usljed nedostatka eljeza. eljezna hloroza
moe se intenzivirati kada se pH povea iznad 5,5. Za vrijeme sunih
perioda, biljke visokobunaste borovnice navodnjavane sa vodom
visoke pH vrijednosti od 7,2-7,8 mogu ispoljiti privremeni nedostatak
eljeza, ak i na kiselim zemljitima, te je istu potrebno zakiseljavati
dodavanjem sumporne kiseline. S druge strane, prekomjerno niska
pH vrijednost zemljita od 3,2, ili pak nia, moe uzrokovati
marginalne oegotine na listovima. Ukoliko je pH zemljita ispod 3,8
dodatak krea moe biti neophodan. Analiza zemljita e takoe
obezbjediti i informaciju o nivoima hranjiva u zemljitu. Preporuene
koliine hranjiva u zemljitu prije sadnje borovnice su 11,34-13,60
kg za fosfor (P) i 45-56,69 kg za kalijum (K).
Razmatranje trita. Obzirom da su amerike visokobunaste
borovnice apsolutno deficitarno voe na tritu BiH, jedan od
najboljih naina organizovanja istog, za poetak, jeste prodaja
visokovrijednih plodova ove vrste u okviru, i u neposrednoj blizini
plantaa. Ovo je dobra lokacija za trite, obzirom da su koliine u
poetnoj fazi plodonoenja simboline i za njih postoji dovoljna
populacija kupaca koju ini uglavnom lokalno stanovnitvo, ali kao
takva otvara i mogunost da svojom atrakcijom privue i one koji to
nisu, kako bi se to vie ljudi upoznalo sa ovom, u tehnolokom
pristupu, novom kulturom. Na ovaj nain farmer je taj koji sam
formira cijenu, te eliminie nakupce, kao i znaajna ulaganja u
odreenu ambalau. Kako plantaa ulazi u punu rodnost, odnosno
kako se postiu adekvatne koliine plodova, farmer treba teiti
novim lokacijama za trite, odnosno mjestima izvan farme, a ista
trebaju biti locirana unutar pogodne udaljenosti vonje do marketa
(granapi, pijace, supermarketi, restorani, slastiarne i dr.).
Preporuuje se zajedniki, organizovan nastup proizvoaa
visokobunaste borovnice odreenog podruja na tritu, kako bi oni
jedini bili ti koji utiu na formiranje cijene, i prepoznatljivi po datoj
produkciji.
PRIPREMA ZEMLJITA

Veina zemljita u Bosni i Hercegovini ima pH vrijednost veu nego

to je preporueni interval iste za normalan rast i produkciju
Page 9 of 54

visokobunaste borovnice. Zbog toga, u velikom broju sluajeva

prilikom pripreme zemljita za sadnju ove vrste prva i osnovna
radnja podrazumjevat e zakiseljavanje ovog medija, u cilju
smanjenja njegove pH vrijednosti. Iako nekoliko komponenti koje
uslovljavaju kiselost mogu biti koritene za sniavanje pH vrijednosti
zemljita, prakasti elementarni sumpor se naee koristi kao
materijal za zakiseljavanje. Nakon aplikacije, bakterije u zemljitu e
konvertovati sumpor u sumpornu kiselinu koja sniava pH vrijednost
i potisnuti osnovne elemente kalcij, magnezij i kalij. Koliina
sumpora za dodavanje zavisi od poetne vrijednosti pH i tipa
zemljita (pjeskovito, ilovasto, ili glinovito), a najbolje se moe
odrediti pomou rezultata analize zemljita. Kao generalno pravilo,
moe se navesti, da pjeskovita zemljita zahtjevaju oko 25-36 kg
sumpora po dunumu, u cilju smanjenja pH za jednu jedinicu (na
primjer pH sa 6,0 na 5,0). Srednje-teksturna zemljita (primjer
glinovite ilovae) trebaju oko 48-73 kg sumpora po dunumu, dok
zemljita glinovitog tipa zahtjevaju 73-97 kg sumpora na istu
jedinicu povrine i smanjenje pH za jednu jedinicu. Prilikom
izvoenja ove operacije dakle, posebno treba obratiti panju na
odreivanje potrebnih koliina elementarnog sumpora, kako bi se
izbjeglo prekomjerno zakiseljavanje zemljita. Zemljite sa suvie
niskom pH vrijednou takoe, moe biti samo nepovoljno za uzgoj
biljaka visokobunaste borovnice, kao i ono sa suvie visokom pH.
Sumporne komponente trebale bi biti inkorporirane u zemljite
najmanje est mjeseci, do godinu dana, prije sadnje, kako bi se
obezbjedilo dovoljno vremena za potpunu reakciju i podeavanje pH.
Treba znati da e sumporne komponente u zemljitu najbolje
reagovati ukoliko isto ima adekvatnu vlanost i toplotu. Prema tome,
primjena elementarnog sumpora u jesen rezultirat e veoma malim
smanjenjem pH zemljita do proljea, uglavnom zbog nepovoljnih
uslova u istom, dok e s druge strane, tokom proljea i ljeta naredne
godine vrijednost pH za kratko vrijeme znaajno opasti. Apliciranje
sumpora samo u redove gdje e biti posaene biljke (trake irine 90120 cm), umjesto na cjelokupno podruje budue plantae, preferira
se, obzirom da e smanjit koliinu (za vie od pola) potrebnog
sumpora.
Organska materija u zemljitu generalno poboljava strukturu ovog
medija, te sposobnost istog spram zadravanja vode i hranjiva.
Page 10 of 54

Organska materija je naravno veoma korisna za korjenov sistem

borovnice. Visokobunaste borovnice naime, zahtijevaju minimum od
3% organske materije u zemljitu. Prilikom pripreme zemljita za
uzgoj veine ostalih vrsta voaka organska materija se uglavnom
unosi putem stajnjaka. Meutim, zbog visoke pH vrijednosti stajnjak
se ne preporuuje kao jedini izvor organske materije za borovnicu.
Organska materija za borovnicu obino se unosi aplikacijom kiselih
supstrata organskog porijekla, kao to su: borova i jelova strugotina,
borova kora, komadii drveta (tzv. sjeka), borove iglice, razgraena
umska stelja, treseti i dr. Takoe, preporuuje se da stajnjak koji se
primjenjuje za visokobunaste borovnice bude govei, zgorio i
pomijean sa piljevinom. Ostale vrste stajnjaka, pogotovo konjski,
ne preporuuju se za aplikaciju pri uzgoju borovnice.
Prema tome, u praktinom smislu priprema zemljita za sadnju
visokobunaste borovnice podrazumjevala bi sljedee korake:
uzima se uzorak za analizu zemljita sa dubine od oko 15-25
cm, kako bi se utvrdila pogodnost mjesta u pogledu fizikih i
hemijskih osobina zemljita za zasnivanje zasada
visokobunaste borovnice. Analiza zemljita treba da odredi
u osnovi: tip zemljita, pH vrijednost, sadraj organske
materije, makrohranjiva (N, P i K) i karbonata u istom;
ukoliko se na osnovu hemijske analize utvrdi da je zemljite
pogodno za datu namjenu, pristupa se osnovnoj obradi koja
podrazumjeva oranje do dubine od oko 30 cm;
potom je potrebno izvriti adekvatne aplikacije sumpornih
komponenti (elementarnog sumpora) ukoliko se analizom
utvrdi zahtjev za smanjenje pH vrijednosti zemljita;
ukoliko se pak utvrdi suvie nizak pH zemljita (ipod 3,2),
treba aplicirati krenjak, u cilju poveanja vrijednosti istog,
to se inae u praksi deava vrlo rijetko;
u cilju poveanja sadraja organske materije i smanjenja pH
vrijednosti zemljita nakon toga treba aplicirati jelovu, tj.
borovu strugotinu bilo istu ili pomijeanu sa pilanskim
otpadom (korama, dijelovima drvnog okorka i dr.), i to u sloj
debljine od oko 5-10 cm, na cjelokupnu povrinu budue
plantae ili pak samo u trake 90-120 cm irine gdje e se
nalaziti redovi biljaka borovnice. U praksi se esto
preporuuje da je pri osnovnoj pripremi jednostavno izvriti
Page 11 of 54

aplikaciju piljevine i pilanskog otpada na cjelokupnu

povrinu budueg zasada borovnice;

Slika 3. Naini aplikacije jelove i borove piljevine, te pilanskog otpada: na

cjelokupnu povrinu (lijevo) i u trake (desno)

nakon ove radnje potrebno je izvriti dodavanje mineralnih

hranjiva naravno, ukoliko se analizom zemljita ukae
nedostatak istih, a potom treba unititi korov primjenom
herbicida. Ovdje je potrebno voditi rauna o specifinim
ubrivima karakteristinim za borovnicu i adekvatnom izboru
herbicida za pimjenu;
sljedea radnja je mijeanje primjenjenih komponenti sa
zemljitem putem ponovnog plitkog oranja, tanjiranja ili
frezanja;
nakon toga, formiraju se gredice, ukoliko se radi o teim
zemljitima, i to od mjeavine zemljita i pilote, ili borovnih
iglica, ili drugih dostupnih, kiselih komponenti organskog
porijekla;
gredice je potom potrebno posuti piljevinom u sloju debljine
5-10 cm i ostaviti tako pripremljene do momenta sadnje.

Slika 4. Posipanje
formiranih gredica
piljevinom

Page 12 of 54

Prilikom aplikacije piljevine preporuuje se, ukoliko je to mogue, da

ista bude minimalno dvije do tri godine stara, i dobrim dijelom u fazi
razgradnje. Meutim, ukoliko cjelokupnu koliinu piljevine nije
mogue nai u ovakvom stanju, onda se sugerie primjena svjee,
prilikom osnovne pripreme zemljita i za zastiranje gredica prije i
poslije sadnje, a dekompozirane samo u rupe prilikom sadnje. Sve
navedene aktivnosti moraju biti kompletirane najmanje est sedmica
prije sadnje, te se zemljite ostavlja u takvom stanju kako bi se
obezbijedio adekvatan vremenski period za odvijanje neophodnih
reakcija u istom. Treba znati da e inkorporirana piljevina u zemljitu
zahtjevati dodatne koliine azota, te iste obavezno treba planirati u
programu ubrenja. U sluaju ekstremnijih stanja, i potrebe
primjene veih koliina sumpornih komponenti za zakiseljavanje
zemljita, (obino smanjenje pH vrijednosti za vie od 0,2 jedinice),
taj period mora iznositi najmanje est mjeseci. Treba napomenuti da
zemljita sa pH preko 6,5 nisu preporuljiva za zakiseljavanje, a
samim tim i za sadnju visokobunaste borovnice.
Preporueni razmak sadnje za biljke visokobunaste borovnice je
0,9-1,2x3,0-3,5 m. U tom pogledu, kao i s obzirom da e najvei dio
korijenja borovnice biti smjeten u prilino uskoj zoni oko svake
biljke, moe se izvriti priprema zemljita i samo u trake 90-120 cm
irine gdje e biti posaene biljke, mada se preporuuje osnovna
obrada na cjelokupnom prostoru, a dopunska samo u trake.
Odravanje zemljita u zasadu borovnice vri se na taj nain da se
redni prostor zatravni sjetvom trava necvjetnica koje se redovno
kose, a unutarredni malira odreenim supstratima, obino
mjeavinom sjeke i piljevine, ili piljevine i kore, borovih iglica i dr.,
naravno
ovakav
nain
odravanja
zemljita naziva se
sistem trava mal.
Slika 5. Pravilno
odravanje zemljita u
zasadu visokobunaste
borovnice, maliran
redni, zatravljen
meuredni prostor,
sistem trava mal
Page 13 of 54

ODABIR KULTIVARA VISOKOBUNASTE BOROVNICE

Pravilan izbor adekvatnog kultivara, (varijetet, sorta), u proizvodnji

visokobunaste borovnice je posebno vaan zbog tehnolokih
principa uzgoja i trine orjentacije. Samo oni kultivari koji su
adaptirani na klimatske uslove uzgojnog podruja, i koji imaju
potencijal za visoke prinose kvalitetnih bobica trebali bi biti izabrani.
Obzirom da se kultivari veoma razlikuju u osobinama plodova i
karakteristikama vegetativnog rasta, prilikom izbora adekvatnog
kultivara za uzgoj visokobunaste borovnice potrebno je paljvo
razmotriti sljedee parametre: datum sazrijevanja, tip planiranog
trita, raspoloivost radne snage za berbu, namjenu koritenja
plodova, veliinu bobice, te period trajanja berbe.
Veina kultivara visokobunaste borovnice produkuje zrele plodove
tokom perioda berbe koja u jednoj vegetacionoj periodi traje etiri
do pet sedmica, sa najveim prinosima koji se postiu tokom druge i
tree sedmice. Veliina bobice normalno je najvea tokom prve dvije
ili tri sedmice, a zatim se snano smanjuje u berbama koje slijede.
Prosjeni datumi sazrijevanja bobica kultivara visokobunaste
borovnice uticali su na sljedeu podjelu kultivara, i to:
rani kultivari, sazrijevaju poetkom do sredina juna,
kultivari srednje sezone sazrijevanja, od sredine do kraj
juna, i
kultivari kasne sezone, (kasni kultivari), sazrijevaju od
poetka do sredine jula.
Visokobunaste borovnice su samooplodne biljke, ali iste postiu
daleko bolje rezultate ako se primjeni unakrsno opraivanje. Zbog
toga se prilikom podizanja zasada visokobunaste borovnice
preporuuje izbor od najmanje dva kultivara. Vrijeme cvjetanja
kultivara ranog i srednjeg, te srednjeg i kasnog perioda sazrijevanja
preklapa se u dovoljnoj mjeri za veinu godina to uz polnu
kompatibilnost dozvoljava opraivanje, jednih drugima. Meutim,
preklapanje cvjetanja izmeu ranih i kasnih kultivara moe biti
nedovoljno za dobru polinaciju izmeu istih. Rani kultivari su skloni
da budu vie pod uticajem nepovoljnih vremenskih uslova u proljee,
nego, sorte srednjeg i kasnog perioda sazrijevanja.

Page 14 of 54

Karakteristike nekoliko kultivara visokobunaste borovnice koji se

trenutno uzgajaju za komercijalnu produkciju ili u vrtu u SAD
nabrojani su abecednim redom u tekstu koji slijedi. Grupacija istih
na preporueni (**) ili preporueni sa rezervom (*), bazirana je na
uspjehu kultivara tokom njihovog istraivanja u komercijalnim
plantaama irom Sjedinjenih Drava. Grupa preporueni sa
rezervom oznaava one kultivare kod kojih se moe desiti da imaju
neke karkteristike koje mogu smanjiti njihovu produktivnost
(osjetljivost na hladnou, podlonost prema patogenima, slabiju
bujnost, itd.), ili da oni nisu testirani za dovoljno dug vremenski
period kako bi se ocjenio njihov uspjeh pri uzgoju u SAD.
Bobice visokobunaste borovnice prema procjeni njihove veliine
mogu biti: male (1-1,5 g), srednje (1,5-2 g), velike (2-2,5 g), i
veoma velike (vee od 2,5 g). Kada je u pitanju procjena prinosa isti
mogu biti: srednji (2,72-4,08 kg/biljka), visoki (4,08-5,44 kg/biljka), i
veoma visoki (vei od 5,44 kg/biljka). Procjene veliine bobice i
prinosa su bazirane na rezultatima pokusa ocjene kultivara u
podrujima njihovog uzgoja u SAD. Poznato je da okus ploda (u
potroakom smislu) predstavlja u krajnjem subjektivnu kategoriju,
odnosno to je dobro za jednog potroaa moe biti manje dobro za
drugog. Dobar okus podrazumjeva ujednaenost izmeu
oporih/kiselih i slatkih karaktera, skupina osobina, i to jeste tipini
okus borovnice. Neto loiji okus, poznat je kao vedar, to
podrazumjeva da je isti vie ili manje kiseo, ili sladak sa manje
ujednaenosti, i moe ponekad biti djelomino pripisivan stepenu
zrelosti ploda. I ovaj okus kod borovnice je takoe veoma prihvatljiv.
Berkeley (Berkli)** - kultivar selekcionisan 1949. od strane USDAe i Nju Dersija. Sorta je srednje sezone sazrijevanja. Ima velike i
krupne plodove, izrazito svijetlo plave boje. Plodovi Berklija su vrsti,
sa velikim oiljkom od peteljke, vedrog okusa, a isti su sakupljeni u
rastresite grozdove. Visokoprinosan je kultivar. Grm je uspravan i
ima osobinu da se iri.
Bluecrop (Blukrop)** - sorta selekcionisana 1952. od strane
USDA-e i Nju Dersija. Varijetet je srednje sezone sazrijevanja.
Takoe, ima srednjau veliinu ploda, izrazito svijetlo plave boje,
dobre vrstoe i malog oiljka od peteljke, te blagog okusa. Bobice
su sakupljene u rastresite grozdove. Blukrop je sorta koja ostvaruje
Page 15 of 54

visoke i redovne prinose. Ista formira uspravan, otvoreni bun koji

se iri. Ovo je standardni kultivar srednje sezone sazrijevanja.
Bluejay (Blujej)** - kultivar koji je selekcionisan 1978., u
Miigenu. Srednje je sezone sazrijevanja, srednje veliine ploda, koji
je svijetlo plave boje, veoma vrst i ima mali oiljak od peteljke, te
dobar okus. Kultivar je koji ostvaruje umjerene prinose, a formira
grm uspravnog rasta koji se iri.
Blueray (Blurej)** - to je sorta selekcionisana 1955. od strane
USDA-e i Nju Dersija. Srednje je sezone sazrijevanja. Ima krupne
plodove, svijetlo plave boje, koji su vrsti i sa srednjim oiljkom od
peteljke, te dobrim okusom. Bobice su sakupljene u male, zbijene
grozdove. Sorta je umjerenih prinosa, uspravnog grma koji se iri.
Bluetta (Bluta)* - ovaj kultivar patentiran je 1968., u USDA-u i Nju
Dersiju. Sorta je rane sezone sazrijevanja. Ima srednje krupan
plod, svijetlo do srednje plave boje, vrst sa velikim oiljkom od
peteljke i vedrim okusom. Ostvaruje umjerene, tj. osrednje prinose.
Formira kompaktan, zbijen grm koji se iri. Ove sorta je osjetljiva na
Botryosphaeria rak (snijet, unitenje) stabla borovnice.
Brigitta Blue (Briita Blu)** - australijski je kultivar selekcionisan
1977 godine. Srednja je sezone sazrijevanja. Ima plod srednje
krupan do krupan, umjereno plav, veoma vrst sa malim, suhim
oiljkom od peteljke i dobrog okusa. Visokoprinosni je kultivar koji
formira uspravan, gust grm koji se iri.
Chandler (andler)** - ovu sortu borovnice patentirala je USDA
1994. Sorta je kasne sezone sazrijevanja. Ima krupne do veoma
krupne plodove, svijetlo plave boje, koji su vrsti i sa malim, suhim
oiljkom od peteljke, te dobrog okusa. Visokoprinosni je kultivar.
Ima uspravan, otvoreni bun.
Collins (Kolins)* - kultivar koji su patentirali USDA i Nju Dersi
1959. Rane je sezone sazrijevanja. Plod je mali do srednje veliine,
svijetlo plave boje, izrazite vrstoe sa malim oiljkom od peteljke i
lijepim okusom. Plodovi su sakupljeni u rastresite grozdove.
Ostvaruje umjerene prinose. Ima uspravan, otvoren grm koji se iri,
a isti ima izraenu osobinu slabije bujnosti. Sorta je osjetljiva na
Botryosphaeria (snijet stabljike).

Page 16 of 54

Coville (Kovil)** - to je sorta selekcionisana 1949. od strane

USDA-e i Nju Dersija. Kasne je sezone sazrijevanja. Plodovi ovog
kultivara su krupni, veoma vrsti sa srednjim oiljkom i dobrim
okusom, koji ima osobinu da bude izrazito opor, kiseo, sve do pune
zrelosti. Plodovi su sakupljeni u male grozdove. Visokoprinosni je
kultivar, uspravnog buna koji se iri.
Darrow (Darov)** - ova sorta borovnice patenirana je 1965. od
strane USDA i Nju Dersija. Kasne je sezone sazrijevanja. Ima plod
srednje veliine, svijetlo plave boje, dobre vrstoe, sa srednjim
oiljkom od peteljke i dobrim okusom. Ostvaruje visoke prinose, a
Formira uspravan, otvoren grm.
Duke (Djuk)** - ovaj kultivar patentiran je 1987. od strane USDA.
Rane je sezone sazrijevanja, i predstavlja standardni genotip za
borovnicu. Plod je srednje veliine, umjereno plave boje, vrst sa
malim, suhim oiljkom od peteljke i vedrim okusom. Ostvaruje
umjerene prinose. Formira uspravan, a otvoren grm.
Earliblue (Erliblu)* - sorta je stvorena 1952. (USDA i Nju Dersi).
Rane je sezone sazrijevanja. Plod je mali, svijetlo plave boje, vrst
sa srednjim oiljkom od peteljke i dobrim okusom. Plodovi su
sakupljeni u rastresite grozdove. Visokoprinosna je sorta, ali prinosi
koje ostvaruje nisu dosljedni. Ima zavidan vegetativni rast pri emu
formira uspravan grm.
Elliot (Eliot)** - ova sorta stvorena je u USDA 1973. Kasne je
sezone sazrijevanja. Plod je srednje veliine, svijetloplave boje,
veoma vrst sa malim oiljkom od peteljke i vedrog okusa. Plodovi
su sakupljeni u rastresite grozdove. Sorta je umjerenih prinosa.
Formira uspravan grm koji se iri.
Jersey (Dersi)** - ovaj genotip patentirala je USDA 1928. Kasne
je sezone sazrijevanja. Ima sitan plod, srednje plav, vrst sa
srednjim oiljkom od peteljke i lijepim okusom. Grozdovi ovog
kultivara su rastresiti, a prinosi umjereni. Posjeduje uspravan grm
koji se iri.
Lateblue (Lejtblu)** - ovaj kultivar svoren je 1967. (USDA i Nju
Dersi). Kasne je sezone sazrijevanja. Ima plod srednje veliine,
svijetlo plave boje, dobre vrstoe, sa srednjim oiljkom od peteljke i

Page 17 of 54

dobrim okusom. Plodovi su naime, sakupljeni u rastresite grozdove,

a prinosni izraziti.
Legacy** - sorta je patentirana 1993. (USDA i Nju Dersi). Srednje
je sezone sazrijevanja. Ima plod srednje krupan do krupan, srednje
plav, vrst sa malim oiljkom od peteljke i dobrim okusom.
Visokoprinosna je sorta koja formira uspravan, otvoreni grm. Ova
sorta se smatra junom visokobunastom, te ista moe biti osjetljiva
na hladnou u sjevernim klimatima.
Nelson** - stvorena je 1988. (USDA). Sorta je kasne sezone
sazrijevanja. Plod je srednje krupan do krupan, svijetlo plave boje,
vrst, i lijepog okusa. Visokoprinosna je, a formira uspravan,
otvoreni grm.
Northland* - patentirana je u Miigenu 1967. Kultivar je srednje
sezone sazrijevanja. Isti ima sitne plodove, tamno plave boje, ali
vrste i sa srednjim oiljkom od peteljke i lijepim, osrednjim okusom.
Ova sorta postie visoke prinose, te formira uspravan grm koji se
iri.
Nui (Nui)** - stvorena je 1989. u Novom Zelandu. Rane je sezone
sazrijevanja. Plod ovog kultivara je krupan, do veoma krupan,
srednje plav, i osrednjeg okusa. Umjerenih je do visokih prinosa.
Formira kratak, grm koji se iri.
Ozarkblue (Ozarkblu)** - ova sorta kreirana je 1996. u
Arkanzasu. Srednje je sezone sazrijevanja. Plodovi su joj srednje
krupni do krupni, svijetlo plavi, vrsti sa malim oiljkom od peteljke i
osrednjim okusom. Prinosi su umjereni. Ima uspravan, otvoren grm
koji se iri. Smatra se junim visokobunastim kultivarom, tako da
moe biti osjetljiv na hladnou u sjevernim klimatima.
Patriot (Patriot)* - ovo je kulivar patentiran 1976. (USDA i Mejn).
Varijetet je rane sezone sazrijevanja. Posjeduje plod srednje
krupnoe koji je svijetlo plav, vrst sa malim, suhim oiljkom od
peteljke i dobrim okusom. Ostvaruje umjerene prinose, te formira
uspravan grm.
Reka (Reka)** - sorta stvorena 1989. (Novi Zeland). Srednje je
sezone sazrijevanja. Posjeduje sitan plod, srednje plav i dobrog

Page 18 of 54

okusa. Visokoprinosni je kultivar. Formira uspravan, otvoren grm koji

se iri.
Sierra** - ova sorta stvorena je 1988. (USDA). Srednje je sezone
sazrijevanja. Plod joj je srednje krupan do krupan, umjereno plav,
vrst sa malim oiljkom od peteljke i dobrim okusom. Varijetet je koji
ostvaruje umjerene prinose. Formira uspravan, a kasnije grm koji se
iri .
Summit* - ovo je kultivar koji je kreiran 1998. (USDA, Arkanzas i
Sjeverna Karolina). Srednje je sezone sazrijevanja. Plod je srednje
krupan do krupan, svijetlo plav, vrst sa malim oiljkom od peteljke i
osrednjim okusom. Sorta je umjerenog prinosa. Posjeduje uspravan,
a potom otvoren grm.
Toro* - ova sorta stvorena je 1987. (USDA). Kultivar je srednje
sezone sazrijevanja. Posjeduje plod srednje krupan do krupan,
srednje plav, vrst, sa malim oiljkom i osrednjim okusom. Ostvaruje
osrednje, umjerene prinose. Formira uspravan, grm koji se kasnije
iri, a i neto manje je bujnosti.
SADNJA VISOKOBUNASTE BOROVNICE

Biljke visokobunaste borovnice mogu se saditi krajem jeseni ili

poetkom proljea. Jesenja sadnja ima niz prednosti, i to:
omoguava adekvatnu pripremu zemljita; dozvoljava dovoljan
vremenski period za prilagoavanje biljaka na uslove novog stanita
kako bi iste na vrijeme zapoele sa vegetacijom s proljea; rezultira
efikasnijem prijemu sadnica obzirom da je to period godine koji
obiluje padavinama i malo je vjerovatno da vazduni depovi, koji su
nepoeljni, ostanu unutar sadnih mjesta. Meutim, ukoliko se zbog
odreenih razloga zakasnilo sa jesenjom sadnjom (nedostatak
sadnica, kratak period za podeavanje pH vrijednosti zemljita i dr.),
ista moe biti realizovana u proljee, s tim da treba napomenuti
kako je pri tome veoma kratak period kada je mogue, usljed loijih
vremenskih uslova, izvriti dopunsku pripremu zemljita i samu
sadnju, a da biljke ne zaponu sa vegetacijom.
Sadni materijal visokobunaste borovnice trebao bi biti nabavljen
samo iz ovlatenih rasadnika, koji se nalaze pod strunom i
zakonskom kontrolom strunih i administrativnih institucija, kako bi
Page 19 of 54

se rizik od nabavke bolesnih biljaka sveo na minimum. Posebna

panja mora se posvetiti sigurnosti prilikom manipulacije, tako da
korijenje biljaka bude zatieno od isuivanja ili bilo kojih drugih
oteenja nakon naputanja rasadnika, i prije sadnje istih u
zemljite. Biljke visokobunaste borovnice mogu biti nabavljene kao
ukorjenjene reznice, biljke golog korijena, ili kontejnerske sadnice.
Ukorjenjene reznice imaju prilino ogranien korjenov sistem i one
se obino uzimaju direktno iz objekata za razmnoavanje. Biljke
visokobunaste borovnice stare dvije ili tri godine normalno se
kupuju, i to kao sadnice golog korijena ili kontejnerske sadnice. Iako
ove starije biljke borovnice kotaju neto vie nego ukorjenjene
reznice, razvijeniji korjenov sistem obino rezultira u veem
preivljavanju jedinki, prijemu istih i boljem poetnom rastu.
Takoe, kontejnerske, u odnosu na sadnice golih ila imaju i niz
prednosti: mogu se saditi tokom cijele godine, omoguavaju vei
prijem biljaka, sa njima je laka manipulacija prilikom sadnje i dr.
Starije (preko tri godine) kontejnerske ili balirane sadnice
visokobunaste brovnice ne ine se boljim sadnim materijalom nego
dvogodinje, ali dodatno poskupljene pri kupovini, transportu i
postupanju sa istim normalno nije opravdano.

Slika 6. Sadnice visokobunaste borovnice: ukorijenjene reznice (lijevo),

dvogodinje kontejnerske biljke (desno)

Prilikom sadnje biljke visokobunaste borovnice bi trebale biti

postavljene u zemljite na istu dubinu na kojoj su one bile uzgajane

Page 20 of 54

u rasadniku, inei sigurnim da je kruna, baza, biljke ostala na

povrini zemljita.
Generalno, u zavisnosti od tipa zemljita postoje dva osnovna naina
sadnje visokobunaste borovnice, i to: sadnja u rupe ili brazde, i
sadnja na gredice ili bankove.
Sadnja visokobunaste borovnice u rupe ili brazde izvodi se samo na
lakim, dobro dreniranim zemljitima (pjeskovita). Rupe ili brazde
dubine 30-40 cm pri sadnji ispune se mjeavinom zemljita i kiselog
treseta, ili nekog drugog kiselog supstrata organskog porijekla
(piljevina, borove iglice, borova kora itd). Posebno treba voditi
rauna da se u sadna mjesta ne stavljaju svjei organski supstrati
tipa piljevina, slama i dr, obzirom da e isti biti podvrgnuti aktivnom
procesu razgradnje brzo nakon sadnje to moe biti fatalno po samu
borovnicu, obzirom da prijem i poetni porast mogu biti veoma
smanjeni usljed gubitka raspoloive vode i biljnih hranjiva. Dakle,
prilikom ovog sistema sadnje preporuuje se da aplicirani materijali
u rupe za sadnju budu u poodmakloj fazi razgradnje. Biljka
borovnice se zatim postavi u ispunjeno sadno mjesto na
odgovarajuu dubinu, te se navedenom smjesom dopuni ostatak
rupe. Kod sadnica golih ila treba voditi rauna da se korijenje
rasporedi lateralno kako bi isto moglo lake prodirati u susjedno
zemljite. Za kontejnerske sadnice borovnice, odsjecanje lopte
korijena sa tankim vertikalnim rezom prije sadnje osnait e irenje
korijena i rast u okolno zemljite.

Slika 7. Sadnja borovnice u rupe: otvorena rupa ispunjena borovnim

iglicama i piljevinom (lijevo), samljevena borova kora veliine 12 mm u
poodmakloj fazi razgradnje pogodna za popunjavanje sadnih mjesta i
zastiranje zemljita nakon sadnje (desno).
Page 21 of 54

Visokobunaste borovnice su biljke veoma osjetljive na vlane uslove

zemljita. Zbog toga, na teim zemljitima gdje postoji opasnost od
moguih problema sa drenaom, kakva je veina u BiH, dakle
periodino izrazito zasiena vlagom, visokobunaste borovnice treba
saditi na uzdignutim bankovima, gredicama ija visina moe da se
kree od 25-30 cm, a irina od 90-120, s tim da su iste u osnovi ire
nego u gornjem dijelu. Gredice se formiraju mijeanjem zemljita sa
pilotom, sjekom i dr. odreeni vremenski period daleko prije
sadnje, kako bi se obezbjedilo dovoljno vremena za slijeganje i
homogenizaciju zemljita. Obzirom da se nakon sadnje gredice
zastiru ponovo organskim supstratima dimenzije istih e se poveati
za debljinu primjenjenog mala. Kod ovog naina sadnje korijen
biljaka visokobunaste borovnice svojim veim dijelom e se nalaziti
u povoljnom mediju, gredici, gdje je razgradnja organskih materijala
postepena, te ne postoji opasnost od neeljenih pojava koje nastaju
kod sadnje u rupe.

Slika 8. Shematski prikaz idejnog rjeenja za sadnju biljaka visokobunaste

borovnice na uzdignute gredice sa definisanim dimenzijama

Prilikom sadnje na eljenom razmaku naime, potrebno je otvoriti

rupe (sadna mjesta) neto vee od zapremine kontejnera sadnice,
tako da obuhvate i povrinski sloj zemljita ispod gredice (za desetak
centimetara), a zatim se iste ispune dekompoziranom piljevinom i
sjekom, borovim iglicama, samljevenom borovom korom, ili kiselim
supstratom, odnosno jednim od ovih materijala koji je na
Page 22 of 54

raspolaganju, dobro izmjeanim sa zemljitem, tako da se ostavi

samo prazan prostor koji odgovara veliini kontejnera ili korijena
biljke.

Slika 9. Shematski prikaz posaenih biljaka borovnice na gredicama

Nakon toga izvade se sadnice iz kontejnera, prethodno adekvatno

zalivene, i stavljaju u ostavljeni prostor na odreenu dubinu, te se
sadno mjesto popunjava mjeavinom zemljita i prisutnih organskih
materijala (piljevina, sjeka, kora, iglice i dr.). Ukoliko ne postoji
dovoljna koliina padavina biljke visokobunaste borovnice bi trebalo
navodnjavati odmah nakon sadnje, kako bi se obezbjedilo slijeganje
zemljita oko korijena sadnice i eliminisali nepoeljni vazduni
depovi. Oprezna, temeljna panja za uslove vlage u zemljitu tokom
sljedeih nekoliko sedmica je kritina za osiguranje adekvatne vode
za skoro posaene biljke.

Slika 10. Tehnika sadnje visokobunaste borovnice na gredici

Page 23 of 54

ZASTIRANJE ZEMLJITA U ZASADIMA

VISOKOBUNASTE BOROVNICE

Maliranje, zastiranje zemljita unutar redova biljaka visokobunaste

borovnice sa kiselim organskim materijalima kakvi su: piljevina
etinara, komadii drveta-sjeka, borove iglice, borova kora, umska
stelja i dr., predstavlja uobiajnu praksu u tehnologiji uzgoja ove
kulture, obzirom da isti djeluju povoljno na uslove kultivacije. Naime,
ova praksa se primjenjuje kod oba naina sadnje, u rupe ili na
bankove, i kao takva je nezamjenjiva. Sloj od 10-15 cm debljine
mal materijala na povrini zemljita oko korijena biljke ima povoljan
uticaj na vlagu i temperaturu zemljita. Velika zapremina mala je
potrebna za vee plantae borovnice, te se u tom sluaju
preporuuje obezbjeenje lokalnog izvora takvim materijalom.
Organski malevi imaju vei kapacitet zadravanja vode nego veina
zemljita, i takoe odravaju adekvatnu uravnoteenost izmeu
vode i zraka u istim. Poto veina korijenja visokobunastih
borovnica raste u raspadnutom malu i samo nekoliko gornjih
centimetara zemljita, veina ove vode je lako raspoloiva za
usvajanje od strane biljke. Svjei (zeleni) mal materijali ne bi trebali
biti koriteni obzirom da isti vezuju, ograniavaju, dostupni nitrogen i
proizvode toplotu tokom svoje dekompozicije, to moe povrijediti
biljke. Meutim, ukoliko su jedini dostupni, tada iste treba
primjenjivati samo na povrinu zemljita, bez njihovog inkorporiranja
u isto. Mjeavina krupnih i finih mal materijala e smanjiti probleme
formiranja pokorice na povrini mala, te poboljati penetraciju
vode. Kako se malevi razgrauju, organska materija i biljni nutrienti
se dodaju u zemljite, na taj nain poboljavajui fizike i hemijske
osobine povrine zemljita.

Slika 11. Plantaa borovnice malirana sa smjesom komadia drveta

(cjepka, iverka) i piljevine, kao jednom od najboljih kombinacija
Page 24 of 54

Mal materijali bi trebali biti dopunjavani kada je potrebno da se

odri dubina od 10-15 cm oko biljaka. Malevi djeluju i kao izolator
na povrini zemljita tokom zime i ljeta. Za vrijeme zimskog perioda,
povrina zemljita ostaje toplija i temperatura medija ne varira toliko
mnogo kao bez mala. Takoe, mal titi korijen biljke
visokobunaste borovnice, i moe sprijeiti oteenje istog od uticaja
hladnih temperatura. Izdizanje biljaka tokom smrzavanja i
odmrzavanja zemljita, takoe moe biti znaajno smanjeno
primjenom mala. Tokom ljeta, mal odrava zemljite hladnijim,
smanjuje evaporaciju vode sa povrine istog, te zadrava mnogo, za
biljku potrebne, vlage u njemu. Sezonsko kolebanje u sadrajima
vode u zemljitu je mnogo manje ispod mala; stoga e, korijen
biljke biti izloen prilino postepenoj, radije nego nagloj, promjeni u
uslovima zemljine vlanosti. Uniformniji nivoi vode u zemljitu
trebali bi rezultirati u biljkama koje bre rastu, zdravije su, te
ostvaruju vie proizvodne potencijale.
NAVODNJAVANJE VISOKOBUNASTE BOROVNICE

Uslovi vlage u veini zemljita nae zemlje kolebaju se u velikoj mjeri

od jedne do druge sezone tokom godine. Dovoljna do prekomjerna
voda esto je prisutna tokom zime i poetkom proljetnih mjeseci,
kada je istovremeno sezona mirovanja za biljke borovnice. Tokom
vegetacije, jedan ili vie perioda obino se dogode kada je koliina
vode u zemljitu nedovoljna za optimalan rast ove biljke.
Navodnjavanje u ovo vrijeme je esencijalno za maksimalan rast i
proizvodnju bobica borovnice. Koliina zahtjevane dopunske vode
zavisi od nekoliko faktora: starosti biljaka, optereenosti istih rodom,
temperature, relativne vlanosti, kretanja vjetra, koliine sijanja
sunca, frekvencije i distribucije padavina, te kapaciteta zadravanja
vlage u zemljitu.
Status vode u zemljitu takoe, veoma varira i sa lokacijom. Neka
zemljita u naoj zemlji su duboka, dobro drenirana i imaju dobar
kapacitet zadravanja vlage. Glavni problem u ovim zemljitima je
nedostatak vode, koji se normalno dogodi tokom jula i avgusta.
Prema tome, za ova zemljita, navodnjavanje e biti potrebno tokom
navedenog perioda, kako bi se odrao adekvatan nivo vlanosti.
Druga zemljita mogu biti plitka, slabo drenirana, ili sadravati
Page 25 of 54

nepropusni sloj koji ograniava kretanje vode. Prekomjerna koliina

vode moe biti akumulirana u ovim zemljitima tokom kinih
perioda, smanjujui sadraj vazduha u zoni korijena biljke. Ova
zemljita, meutim, mogu ispoljiti i nedostatke vode tokom juna,
jula i avgusta. Problemi dakle, suvine vode i sue esto se dogode
za vrijeme iste godine. Obzirom da se nedostatak vode moe
korigovati putem navodnjavanja, uklanjanje suvinih koliina iste
generalno je daleko vei problem za rjeiti.
Iako su duboka, dobro drenirana zemljita najbolja za uzgoj
borovnice, veina zemljita u BiH moe biti iskoritena, naravno
ukoliko se pH i sadraj vode adekvatno kontroliu. Ekstremno plitka,
slabo drenirana, ili zemljita nizina trebala bi biti izbjegavana
prilikom odabira i ocjene mjesta za sadnju visokobunaste
borovnice.
Za zemljita koja su periodino, sezonski, vlana unoenje organske
materije u povrinski sloj ili mijeanje vlane tresetnice sa
zemljitem prilikom sadnje e poboljati odnos voda-zrak. Sadnja
biljaka borovnice na uzdignute gredice, kao i instaliranje drenanog
sistema, moe takoe pomoi uklanjanju prekomjernih koliina vode
iz ovih zemljita.
Sistemi za navodnjavanje koji distrubuiraju vodu putem kapanja
(sistem kap po kap) obezbjeuju uzgajivau borovnice da paljivo
kontrolie koliinu dopunski primjenjene vode, inei to lakim za
odravanje pravilnog nivoa vlanosti u zemljitu. Ovi sistemi
obezbjeuju malu koliinu vode u eim intervalima u zoni korijena
biljke i koriste mnogo manje vode nego iznad kronje instalirani
sprinkler (sistem kienja) ili slini naini koji vlae cjelokupnu
povrinu zemljita.

Slika 12. Sistem za navodnjavanje tipa kap po kap u plantai borovnice

Page 26 of 54

Prekomjerno navodnjavanje je manje vjerovatno prilikom primjene

sistema kap po kap. Takoe, ovakav sistem navodnjavanja dostavlja
vodu blizu zone korijena biljke u vrijeme kada biljka treba istu, te
time smanjuje mogunost erozije zemljita. Voda se, kod ovog
sistema, isporuuje sa takastim emiterima ili mikrosprinklerima.
Pravilana instalacija sistema je posebno vaan segment za uspjenu
operaciju navodnjavanja. Kosultacija sa ininjerom poljoprivrede ili
prodavaem opreme za navodnjavanje koji se brine za pravilan
odabir pumpi, filtera, emitera, itd, moe sauvati vrijeme i novac
putem eliminisanja veine problema povezanih sa loe dizajniranim
sistemima. Sistem za navodnjavanje trebao bi biti instaliran i
spreman za funkcionisanje kako bi se biljke mogle navodnjavati
odmah nakon proljetne sadnje, dok u sluaju jesenje isti moe biti
instaliran tek na proljee kako za prijem sadnica u ovom periodu
nee nedostajati vlage.
Prilikom odreivanja rasporeda navodnjavanja neophodna je
primjena neke od metoda putem kojih se odreuje pogodno vrijeme
za primjenu istog i koliina potrebne vode. Proizvoai na manjim
povrinama vlagu zemljita mogu kontrolisati pomou metode
osjeaja, a to predstavlja nain da se zemljite iz zone korjenovog
sistema stisne u dlan ake i potreba dodavanja vode odreuje se na
osnovu osjeaja u tenji da se od istog formira loptica, kuglica, ili
izgleda zemljita, a prema poreenju iz tabele 1.
Tabela 1. Odreivanje uslova vlanosti zemljita metodom osjeaja
Tekstura zemljita
Stanje
vlanosti

Pijeari-pjeskovite ilovae

Ilovae muljevite ilovae

Idealno

Kada se stisne u aci uzorak

zemljita e se drati zajedno,
odnosno dolazi do formiranja
konture loptice.

Dobro

Prilikom stiskanja zemljita formira

se slaba loptica, koja se lomi i lako
raspada pri jaem stisku. Moe se
definisati vlanost u zemljitu.

Vlana kontura loptice ostaje u aci

kada se zemljite stisne, a pomalo
zemljite prolazi izmeu stisnutog
dlana. Loptica svoj oblik zadrava i
nakon otvaranja ake.

Osrednje

Prilikom sitiska uzorak zemljita tei

formirati loptu, ali ista se ne moe
drati zajedno kada se stisne u aci.

Suvie suho

Uzorak zemljita je suh, labav, ne

moe se formirati loptica, odnosno
ne definie se vlanost.

Formira se lopta, veoma savitljiva,

zemljite ne prolazi izmeu
stusnutog dlana.
Formira se lopta, neto savitljiva,
ali pri jaem pritisku. Ista ima
osobinu da se nakon otvaranja
dlana polako deformie.
Nemogue formirati lopticu.

Page 27 of 54

Drugi uzgajivai potrebu za navodnjavanjem mogu odretiti

primjenom metode izraunavanja vlanosti, kod koje se voda
iskoritena od strane biljaka (procjenjena iz evapotranspiracije)
oduzima od raspoloive, dostupne vode zadrane u zemljitu. Kada
se vodni bilans spusti do 50% kapaciteta zadravanja raspoloive
vode, onda se primjenjuje navodnjavanje. Jo jedan slian, ali manje
taan metod, koji se moe primjeniti jeste taj da uzgajivai
jednostavno navodnjavaju na temelju redovnih termina, to jest,
svaki dan, svaki trei dan, itd., naravno pri tome raspored
podeavajui prema pojavi padavina. Iako sva tri navedena metoda
imaju dobre osobine, svaki od njih ima i ogranienja koja esto vode
ka neadekvatnom ili nepravilnom navodnjavanju biljaka borovnice.
Taniji metod kojim se izraunava voda raspoloiva u zemljitu je
metodom tenziometra, odnosno primjenom instrumenta koji
odreuje relativni status vlage u zoni korijena biljke. Tenziometri su
relativno jeftini, mogu biti lako instalirani i odravati u veini
zemljita, a mogu biti prilagoeni na automatske sisteme za
navodnjavanje. Oni su naime, i obavezno sastavni dio sistema za
navodnjavanje na veim povrinama pod plantaama.

Slika 13. Tenziometar (desno), pravilan poloaj tenziometra blizu linije za

navodnjavanje kapanjem (lijevo)

Tenziometri imaju skalu od 0 do 100 centibari (cbar). 0 odgovara za

vlane (saturirane) uslove zemljita, a kako se ista isuuju, postiu
se via oitanja na tenziometru. Istraivanja u pogledu
navodnjavanja pokazala su da biljke visokobunaste borovnice
Page 28 of 54

postiu maksimalan rast kada se oitanja odravaju izmeu 30 i 65

cbari na tenziometru instaliranom na 15 cm dubine u zemljitu.
Tenziometar koji oitava vrijednost manju od 30 cbari ukazuje na
prekomjernu vlagu zemljita, dok oitanje od 65 cbari ili vie ukazuje
da je zemljite suvie suho za optimalan rast. Dakle, ako je
zabiljeeno oitanje tenziometra od 65 cbari, dopunska voda trebala
bi biti dodata, i to dok oitanje tenziometra ne padne prosjeno na
30 cbari.
UBRENJE VISOKOBUNASTE BOROVNICE

Sedamnaest hemijskih elemenata smatra se esencijalnim za rast

biljaka, te se veoma esto nazivaju i biljnim hranjivima. Tri nutrienta,
karbon (C), hidrogen (H), i oksigen (O), uglavnom se obezbjeuju za
biljku iz vazduha od izvora CO2 (ugljini dioksid) ili H2O (voda).
Preostalih 14 esencijalnih elemenata, biljka usvaja putem korijena iz
zemljita. Svi oni se dijele u dvije grupe: makro (glavni) elementi,
hranjiva koja su potrebna u relativno velikim koliinama za biljku, i
mikro (mali, neznatni) elementi, koje biljka zahtjeva u izrazito malim
koliinama, odnosno u tragovima. Nedostatak bilo kojeg od
esencijalnih elemenata dovest e do poremeaja u vegetativnom ili
reproduktivnom ciklusu rasta kod biljaka. Iako su simptomi
nedostatka hranjiva kod biljaka visokobunaste borovnice prilino
laki za otkrivanje, oni mogu biti veoma teki za identifikaciju.
Promjene u boji i obliku lista, slabija bujnost biljke, ili druge
abnormalnosti listova ili izdanaka, mogu nagovjestiti nedostatak
hranjiva ili njihovu neuravnoteenost. Prema tome, poznavanje
specifinih folijarnih simptoma moe biti od pomoi u
dijagnosticiranju problema sa hranjivima kod ove vrste.
Nitrogen/azot (N). Nedostaci N se najee pojavljuju kao
problemi koji se evidentiraju u ishrani prilikom uzgoja
visokobunaste borovnice. Nedostaci nitrogena su uobiajeni tokom
prve godine nakon sadnje, i isti su izraeniji kada su biljke
malirane.
U
plantaama
maliranim
sa
svjeim
ili
nedekompoziranim mal materijalima, veina N iz zemljita e biti
imobilizirana od strane zemljinih mikroorganizama, to dovodi do
smanjenja koliine raspoloivog N za biljke. Biljke, i visokobunaste
borovnice, kojima nedostaje N su obino krljave, sporo rastu, i
Page 29 of 54

posjeduju jednoobrazne, uto obojene (hlorotine) listove. Simptomi

se pojavljuju prvo na donjim, nie poloenim listovima, te na kraju, a
ukoliko se ne intervenie, obuhvataju cijelu biljku. Nedostaci
nitrogena kod odraslih biljaka mogu se dogoditi u bilo koje vrijeme
tokom vegetacije, te je prema tome pridravanje krutog rasporeda
apliciranja dodatnog N kritino za odravanje zdravih biljaka
visokobunaste borovnice. Potrebe nitrogena od 16-22 kg N po
dunumu su uobiajene za malirane borovnice.
Prekomjerne koliine N rezultiraju u izobilju vegetativnog rasta
biljke. Lie je izrazito tamno zelene boje, i ini se zdravim, ali je isto
veoma sono i osjetljivije na stres od sue i ozljede od zime.
Prekomjerno ubrenje N takoe, moe uiniti biljke visokobunaste
borovnice osjetljivijim prema bolestima.
Fosfor (P). Kod biljaka visokobunaste borovnice nedostaci P su
daleko tei za otkrivanje u odnosu na nedostatke N. Najuobiajeniji
simptom nedostatka P je purpurna obojenost na starijim listovima i
stabljikama. Purpurna boja moe biti izazvana i od strane
nedostataka drugih hranjiva, kao i usljed ozljeda nastalih hladnim
temperaturama u proljee, tako da bi fosforno ubrivo trebalo biti
primjenjeno samo onda kada analize zemljita ili listova pokau nizak
nivo P. Prekomjeran P takoe, uzrokuje tetne uticaje putem
ometanja absorpcije i metabolizma nekih mikronutrienata, kao to su
eljezo, cink, i mangan.
Kalijum (K). Hloroza na rubovima starijih listova predstavlja prvi
simptom nedostatka K koji je mogue otkriti na biljkama
visokobunaste borovnice. Nekrotine (odumrle) pjege mogu se
pojaviti na marginama lista kada nedostatak ovog elementa postane
ozbiljniji. Prekomjerni K moe izazvati neuravnoteenost nekoliko
hranjiva u listovima borovnice, posebno magnezijuma i kalcija. Nivo
K u listu biljaka borovnice nalazi se pod velikim uticajem visine
prinosa, te su nivoi istog u listovima nii kada su biljke vie
optereene rodom, odnosno vii kada biljke nose manju koliinu
plodova.
Kalcijum (Ca). Nedostaci kalcijuma najee se ispoljavaju na
mlaim dijelovima biljaka koji intenzivno rastu. Posmeenje krajeva
novo-formiranih listova, spaljenog izgleda, obino je karakteristika
nedostatka Ca. Nedostaci kalcijuma na biljkama borovnice u BiH su
Page 30 of 54

manje vjerovatni zbog visokog nivoa Ca u veini zemljita. Suvian

Ca u listovima borovnice obino moe biti povezan sa visokim pH
zemljita. Suvian Ca moe smanjiti absorpciju eljeza putem
korijena biljke. Visoki nivoi Ca takoe, mogu negativno uticati na
metabolizam magnezijuma i kalija kod biljaka visokobunaste
borovnice.
Magnezijum (Mg). Borovnice posaene na zemljitima koja imaju
nizak sadraj Mg, mogu ispoljiti nedostatak istog prije svega na
listovima. Simptomi nedostatka magnezija se manifestuju kao
intervenalna hloroza na starijim listovima, pri emu nervi ostaju
tamno zeleni. Kako nedostatak ovog elementa postaje izraeniji
listovi mogu promjeniti boju prvo u crvenu, potom u utu ili smeu i
prijevremeno opasti sa biljke.
Sumpor (S). Nedostaci S se u praksi veoma esto mijeaju sa
nedostacima N. Biljke kojima nedostaje S su krljave i svijetlo utozelene boje, sa hlorozom koja se prvo pojavljuje na mlaim
listovima. Nedostaci S prilikom uzgoja visokobunaste borovnice su u
veini sluajeva nevjerovatni obzirom da se sumpor, amonijum
sulfat, i sumporna kiselina koriste kao ubriva ili dopune na vrijeme
zemljitu.
eljezo (Fe). Najuoljiviji neostatak mikronutrienta u proizvodnji
visokobunaste borovnice deava se sa eljezom, a to se
manifestuje kao utilo (hloroza) tkiva na mlaim listovima. Kako
nedostatak postaje izraeniji, listovi prelaze u smekasu boju i mogu
otpasti sa biljke. Nedostaci eljeza dogode se najee kada je pH
zemljita iznad 5,5, ali se daju primjetiti i kod zemljita koja su
prekomjerno navodnjavana, slabo drenirana, ili imaju ekstremno
visoke nivoe mangana ili P.
Mangan (Mn). Nedostatak Mn biljke borovnice ispoljavaju
smanjenom veliinom lista i intervenalnom hlorozom mladih listova.
Iako se nedostaci Mn kod borovnice rijetko evidentiraju, toksinost
istog u nekim sluajevima se ipak zna manifestovati. Toksini
simptomi Mn pojavljuju se kao intervenalna hloroza, zatim je slijede
crvene pjege na mladim listovima. Problemi toksinosti dogaaju se
ee u slabo dreniranim ili zemljitima sa ekstremno niskim pH.
Visoki nivoi Mn u zemljitu takoe, negativno utiu na absorpciju P i
Fe. Oboje, simptomi nedostatka Fe i toksinost Mn, na biljkama
Page 31 of 54

borovnice, obino se primjeuju u isto vrijeme i imaju tetne uticaje

na rast biljke i proizvodnju bobica.
Bor (B). Kratke internodije, abnormalan rast vrhova izdanaka
(peharasti, oblika ae), te listovi sa plaviasto-zelenim bojama su
simptomi nedostataka B kod visokobunaste borovnice. Bor moe
takoe, smanjiti oteenja na vrhovima izdanaka ove biljke, koji se
generalno dogode za vrijeme hladnog vremena.
Problemi sa drugim mikronutrientima, kao to su cink (Zn), bakar
(Cu), molibden (Mo), hlor (Cl), i nikl (Ni) predstavljaju rijetku pojavu
u plantaama visokobunaste borovnice.
KONTROLISANJE HRANJIVA (MONITORING)
VISOKOBUNASTE BOROVNICE

Analiza zemljita. Visokobunaste borovnice se veinom uzgajaju

na zemljitima sa visokim sadrajem organske materije (veina
borovnica u SAD), ali one takoe, dobro rastu i na mineralnim
zemljitima (plantae u Misuriju). Mineralna zemljita imaju nii
sadraj organske materije i zahtjevaju posebnu panju prilikom
obezbjeenja pravilne koliine i ravnotee biljnih hranjiva. Biljke
visokobunaste borovnice trebaju iste hranjive elemente kao i drugi
usjevi za svoj rast i razvoj.
Poto je korijenje borovnice primarno locirano u zoni mala, i
povrinski nekoliko centimetara u zemljitu, posebna panja mora
biti posveena ovoj injenici, kako bi se osigurale adekvatne, ali ne i
prekomjerne, koliine nutrienata. Najbolji nain za osiguranje
propisanog statusa hranjiva biljaka borovnice jesu analize zemljita i
listova, izvrene na adekvatan nain i na redovnoj osnovi. Ispravke
nedostataka hranjiva moraju biti nainjene prije nego se simptomi
istih pojave na biljkama, kako bi se izbjeglo smanjenje rasta, prinosa
i kvaliteta kod ove vrste.
Zemljita bi trebala biti analizirana svake godine za odravanje
optimalnog pH i za pravilno prilagoavanje izvora ubriva. Poduzorci
zemljita trebali bi biti uzeti ispod drip linije, (zona koju prekriva
kapaljka sistema za navodnjavanje), od nekoliko biljaka kako bi se
dobio dobar, reprezentativan uzorak. Poduzorci se zatim izmjeaju u
istoj plastinoj kanti, i mjeoviti, kombinovani uzorak od oko 0,45Page 32 of 54

1,0 kg zemljita se odvoja za analizu. Poseban uzorak bi trebao biti

uzet iz zone gdje biljke ispoljavaju prije svega u hranjivima.
Paralelno, uzgajivai bi trebali numerisati i voditi adekvatne
zabiljeke koje se odnose na lokaciju svakog uzorka. Nakon
uzimanja, uzorci zemljita mogu biti poslani u dravne ili privatne
laboratorije koje rade datu analizu. Standarda analiza zemljita e
obino ukljuivati: tip zemljita, mjerenje kiselosti zemljita (pH), %
organske materije, raspoloivi Ca, Mg, K, i P. Analize za Fe, Mn, Zn i
druge nutriente mogu biti dobijene uz dodatno zahtjevanje.
Koliina i tip ubriva za primjenu u plantaama visokobunaste
borovnice se naime, prije svega regulie na osnovu: pH vrijednosti,
sadraja hranjiva u zemljitu, i njihove ravnotee.
Analiza zemljita trebala bi odrediti tip azotnog ubriva za primjenu.
Postoje razlike u koliini, odnosno stepenu acidifikacije izazvane od
strane razliitih tipova azotnih ubriva. Preporuke ubriva trebale bi
se mijenjati isto kao promjene pH zemljita, u cilju odravanja
optimalnog pH zemljita. Na primjer, amonijum sulfat proizvodi
mnogo veu kiselu reakciju u zemljitu nego ubrivo urea ili
amonijum nitrat. Stoga, amonijum sulfat trebao bi biti koriten kada
je pH zemljita iznad 5,2 (mineralna zemljita pH iznad 5,0). U
sluaju pH zemljita ispod 5,2 (mineralna zemljita pH manji od 5,0),
tada bi urea trebala biti koritena umjesto amonijum sulfata.
Amonijum nitrat moe biti koriten ako amonijum sulfat ili urea nisu
dostupni, iako se nitratna forma azota manje preporuuje za uzgoj
borovnice. Organske forme N, kao to su brano od perja i krvno
brano, nee primjetno smanjiti pH zemljita (ovakav tip ubriva je
rijetkost u naoj zemlji). ubrivo sa farme, stajnjak, obino ima
visoku pH vrijednost i isto ne bi trebalo biti koriteno kao samo za
ubrenje borovnica, osim ako se adekvatno zakiseli prije primjene.
Poto se sadraji N u amonijum sulfatu, amonijum nitratu, urei i
organskim ubrivima razlikuju, potrebno je izvriti podeavanje
dijela za obezbjeenje ekvivalentnih koliina N. Na primjer, 0,27 kg
amonijum nitrata ili 0,23 kg uree obezbjeuju istu koliinu N kao i
0,45 kg amonijum sulfata. Za obezbjeenje iste koliine N za biljku
iz brana od perja ili krvnog brana, zahtjeva se za dati dio blizu
1,36 kg (pretpostavka je 50% osloboenog N prve godine). Iako e
se pH zemljita unutar plantaa mijenjati putem zamjene tipa N
Page 33 of 54

ubriva, postepena promjena ne bi trebala nakoditi korijenovom

sistemu biljke ili cjelokupnim performasama biljke toliko kao
iznenadna, promjena pH. Godinji monitoring pH zemljita e
pomoi u planiranju rasporeda ubriva za sljedeu godinu. Dodatne
aplikacije dopunskog N mogu biti potrebne pri estokim nedostacima
istog. Amonijum sulfat i amonijum nitrat ne bi trebali biti
primjenjivani poslije 1 avgusta, kako bi se obezbijedilo adekvatno
odrvenjavanje prirasta i ovravanje, sticanje otpornosti cjelokupne
biljke prije mraza, a urea ne bi trebala biti koritena nakon 20 jula
zbog iste pojave.
Analiza lista. Promjene u boji i obliku lista, ukupnom rastu biljke, ili
abnormalnosti u listu ili tkivu stabljike esto signaliziraju nedostatak
ili neuravnoteenost hranjiva u biljci. Nedostaci nekih hranjiva
ispoljavaju jedinstvene simptome koji ine identifikaciju prilino
lakom. Isti pak kod drugih mogu biti manje jasni, ili imaju
karakteristike veoma sline kao i kod problema sa insektima,
bolestima ili nedostatkom ostalih hranjiva, za vizuelno
dijagnosticiranje. Analize lista obezbjeuju tanije mjere nivoa
hranjiva kod biljaka koje se uzgajaju. Analize uzoraka lista mogu biti
nainjene u bilo koje vrijeme tokom vegetacije, dakle sezone rasta,
meutim, testiranja bi trebala biti izvrena u isto vrijeme svake
godine kako bi se omoguilo poreenje rezultata iz godine u godinu.
Dosadanja istraivanja su pokazala da uzimanje uzoraka lista treba
biti izvreno u sezoni za vrijeme posljednjeg dijela berbe, ili odmah
nakon zavretka iste. Prilikom uzimanja uzoraka lista za analizu
potrebno je odabrati priraste iz tekue sezone rasta, te sa istih
sakupiti potpuno razvijene listove od etvrtog prema desetom
nodusu. Naime, treba sakupiti tri do etiri lista sa nekoliko grmova
kako bi se dobio mjeoviti uzorak od 30-40 listova. Listovi bi trebali
biti stavljeni u papirnu vreicu i vazduno suhi prije nego budu
poslani u laboratorij za analizu. Ako je potrebno listovi se mogu
oprati i osuiti za uklanjanje praine ili rezidua pesticida.
Nivoi hranjiva u listu koji se smatraju dovoljnim za biljke
visokobunaste borovnice generalno su predstavljeni u tabeli 2.

Page 34 of 54

Tabela 2. Nivoi hranjiva u listovima visokobunaste borovnice

Element
Nitrogen (N)
Fosfor (P)
Kalij (K)
Kalcij (Ca)
Magnezij (Mg)
Sumpor (S)

Dovoljan opseg
1,50-2,10 %
0,07-0,12 %
0,40-0,80 %
0,40-0,90 %
0,10-0,30 %
0,10-0,20 %

eljezo (Fe)
Bor (B)
Mangan (Mn)

40-70 ppm
20-50 ppm
40-250 ppm

Forme ubriva. Biljke visokobunaste borovnice zahtjevaju tokom

godine aplikaciju ubriva za proizvodnju visokih prinosa kvalitetnih
plodova. ubriva za biljke borovnice trebala bi: sadravati adekvatna
biljna hranjiva (elemente), oslobaati ista u vrijeme kada su ona
potrebna biljkama, biti dobijena po prihvatljivoj cijeni, biti pogodna
za koritenje, i nemati suprotne, negativne uticaje na biljku ili
okolinu. Ovi kriteriji mogu biti ispunjeni putem organskih (prirodnih)
ili hemijskih (neorganskih ili sintetikih) materijala namijenjenih
ishrani borovnice, ali e to zahtjevati razliite tehnike aplikacije, u
cilju osiguranja principa da svako ubrivo obezbjedi pravilnu koliinu
i uravnoteenost nutrienata za rast i produkciju biljke. Trina
raspoloivost ove dvije vrste, organskih i hemijskih ubriva za
borovnicu, razlikuje se veoma od jednog do drugog podruja nae
zemlje. Neka organska ubriva mogu biti otpadni materijali od farmi
ili od industrija u blizini, te mogu biti jeftina. Meutim, specifina
organska ubriva, kao to su ubriva koja sadre samo nitrogen,
veoma se teko mogu pronai ili pak moraju biti kupljena u velikim
koliinama. Isti ovi problemi mogu se takoe pojaviti sa specifinim
hemijskim ubrivima. Ipak, omasovljenjem proizvodnje borovnice
moe se nadati i lakoj nabavci potrebnih ubriva u BiH.
Organska ubriva su u osnovi ostaci biljaka i ivotinja, i stoga
variraju u ukupnom sadraju hranjiva. Naime, organska ubriva
sadre veinu, ali ne sve, esencijalne biljne nutriente. Meutim,
organska ubriva moraju pretrpjeti rastrojstvo, razgraditi se
(mineralizirati) za oslobaanje ovih nutrienata kako bi isti bili
spremni za usvajanje od strane biljke. Mineralizacija organske
materije zavisi od mikroflore zemljita i pod velikim uticajem je
temperature, vlage, pH, i teksture istog, ali i tipa primjenjene
Page 35 of 54

organske materije. Organski materijali, kao to su krvno brano,

sojino brano, brano od perja, itd, koji sadre visoke koliine
eera, proteina, i drugih lako svarljivih komponenti, mineralizuju se
u mnogo veim dijelovima nego, grubi, drvenasti, fibrozni materijali,
kao to su: lie, piljevina ili komadii, paradi drveta. Meutim, ova
brzo razgradljiva organska ubriva nisu prisutna u naoj zemlji.
Organska ubriva bi, naime trebala biti primjenjena najmanje 3 do 6
sedmica prije aktuelne potrebe biljaka za hranjivima, kako bi se
obezbjedilo dovoljno vremena za proces mineralizacije. Organska
ubriva, u prosjeku, oslobaaju priblino 50% hranjiva tokom prve
godine nakon primjene, sa koliinama koje se smanjuju u sljedeim
godinama. Stoga, primjenjene dijelovi moraju biti prilagoene za
osiguranje adekvatnih koliina nutrienata koje e biti raspoloive za
pravilan rast i produkciju biljke.
Hemijska ili neorganska ubriva se kupuju u vrstim i tenim
formama. Neorganska ubriva sadre precizan sadraj hranjiva
izraen kao stepen ubriva. 22-3-9 ubrivo sadri (po teini) 22%
nitorgena (N), 3% fosfata (P2O5), i 9% kalijuma (K2O). Drugi
nutrienti, kao to su Mg ili S, mogu biti dodati istim, to predstavlja
onda sloenija ubriva i veu cijenu. U poreenju sa organskim,
neorganska ubriva rastvaraju se mnogo bre i stoga nutrienti
postaju raspoloivi za krai vremenski period od aplikacije. S druge
strane, hranjiva iz neorganskih ubriva nee ostati u zemljitu za
dui period vremena i moraju biti ponovno aplicirana, pri redovnim
ubrenjima. Preporuuje se naime, da vrsta neorganska ubriva za
biljke visokobunaste borovnice budu primjenjena tri puta tokom
vegetacije. Jedna treina N i sav P i K, (ako je potrebno), trebali bi
biti primjenjeni na poetku cvjetanja. Dopunske koliine N trebalo bi
podijeliti jednako i primjeniti u intervalima od est sedmica.
Organska i hemijska ubriva mogu obino biti primjenjena u
plantaama borovnice bez bilo kojih veih problema. Organska i
vrsta hemijska ubriva se normalno rasipaju na povrinu zemljita
ili mala. Tena i vodotopiva hemijska ubriva mogu biti prskana na
povrinu zemljita ili mala, injektirana u liniju za navodnjavanje
(fertirigacija), ili folijarno primjenjena. Kada se ubriva primjenjuju
putem fertirigacije, ano je istai da se preporuuju este
(sedmine) aplikacije. vrsta hemijska ubriva moraju biti potpuno
rastvorljiva u vodi kako bi se izbjeglo zaepljavanje emitera ili linija
Page 36 of 54

za navodnjavanje. Male koliine ubriva mogu biti primjenjene

folijarnim prskanjem za ublaavanje oekivanih ilive uoenih
problema nedostatka hranjiva. Na primjer, Fe ubrivo oprskano na
list biljke e privremeno korigovati nedostatak eljeza. Panja
posebno mora biti prisutna kako bi se izbjeglo spaljivanje listova
kada se apliciraju neka azotna, kalijeva, i sumporna ubriva.
REZIDBA VISOKOBUNASTE BOROVNICE

Rezidba visokobunaste borovnice tokom godine predstavlja

uobiajnu radnju u odravanju zasada ove vrste, a ista je neophodna
kako bi se ukolnili neproduktivni prirasti i stimulisao novi porast za
odravanje nivoa snage rasta i visoka produktivnost kvalitetnih
plodova. Rezidba se naime, provodi u cilju oblikovanja nadzemnog
sistema biljaka borovnice, regulisanja rasta i rodnosti (koliina i
veliina bobica), te u cilju smanjenja problema sa bolestima, kao i
podmlaivanja starijih biljaka. Nepravilno orezane ili neorezane biljke
esto postanu prenatrpane sa tankim prirastima, to rezultira u loe
razvijenim, izdancima slabije snage rasta, koji proizvode sitnije
bobice i samim tim manje prinose.

Slika 14. Mladi izdanak borovnice sa velikim, krupnim cvjetnim pupoljcima

Najbolje vrijeme za orezivanje visokobunastih borovnica je krajem

zime ili poetkom proljea, odnosno momenat prije samog bubrenja
pupoljaka. Rezidba krajem sezone mirovanja, dakle rezidba pred
proljee smanjuje opasnosti od teta koje mogu nastati usljed
izmrzavanja na povrini reza, te omoguava da dijelovi prirasta
oteeni tokom zime usljed niskih temperatura budu uklonjeni.
Page 37 of 54

Prilikom sadnje tanki, vitki, savitljivi, i oteeni prirasti trebaju biti

uklonjeni a ostavljaju se samo jai izdanci za uspostavljanje snanog
kostura biljke. Rezidba tokom prve tri sezone vegetacije sastoji se u
uklanjanju bolesnih ili slomljenih prirasta i onih sa odumrlim
vrhovima, te za elminisanje tankih granica koje su slabije snage
rasta.
Cvjetovi borovnice i plodovi nastaju iz pupoljaka na prirastima starim
jednu godinu. Cvjetni pupoljci se iniciraju, krajem ljeta i poetkom
jeseni prethodne godine, i normalno se nalaze blizu vrhova svih
novih prirasta. Stoga, sigurna koliina novog porasta svake godine
kljuna je za odrivu proizvodnju plodova visokobunaste borovnice.
Cvjetni pupoljci bi se trebali ukloniti tokom prve dvije godine rasta,
kako bi se omoguilo da se posaene biljke adekvatno prime,
formiraju habitus i izrastu u snanije. Proizvodnja plodova tokom
tree godine trebala bi biti utemeljena na veliini i snazi biljaka.
Snani, tri godine stari grmovi visokobunaste borovnice mogu biti
ostavljeni da proizvedu malu koliinu plodova, dok veina, ako ne
svi, cvjetnih pupoljaka na slabim tri godine starim biljkama treba biti
uklonjena. Kod odraslih biljaka koje imaju tendenciju da prerode ili
proizvode sitne bobice treba ukloniti vrhove grana kako bi se
elminisao dio cvjetnih pupoljaka i smanjila teina roda. Prekomjeran
broj cvjetnih pupoljaka moe odgoditi razvoj lisnih pupoljaka,
uzrokujui nedovoljno poetno listanje, i rezultirajui u ukupnom
smanjenju veliine ploda. Unutar ovih okolnosti, uklanjanje 20-30%
cvjetnih pupoljaka e rezultirati u manjem broju, ali krupnijim
bobicama.
Prilikom rezidbe starijih, odraslih biljaka naime, potrebno je izvriti
uklanjanje oteenih, bolesnih, ili slabo razvijenih prirasta. Obzirom
da prirasti postaju manje produktivni sa starenjem, priblino 20%
istih trebalo bi biti uklonjeno svake godine nakon etvrte berbe. Svi
prirasti na jednom grmu visokobunaste borovnice trebali bi biti
starosti koja je manja od est godina.

Page 38 of 54

Slika 15. Rezidba jednu, tri, i pet godina starih biljaka borovnice

Takoe, prilikom rezidbe potrebno je ukloniti i nisko poloene

priraste koji padaju po zemlji.
Neki kultivari borovnice, kao to su Kovil i Berkli, sklone su ka irenju
grma, i iste bi trebalo orezivati za stimulisanje uspravnog rasta. S
druge strane, sorte Dersi i Blukrop trebalo bi orezivati da se
potpomogne tip rasta koji se iri.
Prilino snana rezidba e esto revitalizovati starije biljke i osnaiti
novi i produktivniji porast. Kod podmlaivanja grmova
visokobunaste borovnice potrebno je odsjei biljku malo iznad
povrine zemlje. Sljedee godine treba zadrati 6-8 najjaih
izdanaka, ali i neubriti podmlaene grmove tokom godine nakon
rezidbe.
Sanitacija, odnosno odravanje zdrvastvene ispravnosti, je vaan dio
rezidbe. Ako su bolesti kao to je snijet stabljike prisutne u plantai,
potrebno je dezinficirati makaze i ostali alat za rezidbu, izmeu
svakog reza, u cilju smanjenje irenja ove bolesti. Takoe, posebnu
panju treba posvetiti dezinfekciji alata za rezidbu prije prelaska na
novi grm.
SUZBIJANJE KOROVA

Kontrola korova je jedna od znaajnih uzgojnih praksi u proizvodnji

borovnice. Korov se definie kao nepoeljna biljka, odnosno biljka
izvan sadnog mjesta. Korovi obuhvataju jedno i viegodinje trave,
te irokolisne i druge drvenaste ljekovite biljke koje uspijevaju na
istim mjestima kao i borovnica. Korovi su konkurencija borovnici
Page 39 of 54

spram hranjiva, vode, i svjetlosti, a mogu posluiti i kao domaini tj.

posrednici za bolesti i insekte, te oteati operacije navodnjavanja i
berbe. Poto korovske vrste variraju od jedne plantae do druge,
dobra kontrola korova je esencijalna za maksimalnu produkciju
kvalitetnih bobica ove kulture.
Postoje dva odvojena podruja u plantaama borovnice u kojima
korovi trebaju biti kontrolisani: 1) izmeu redova biljaka i 2) unutar
redova biljaka. Korovi koji rastu izmeu redova mogu biti
kontrolisani pomou kultivacije ili putem odravanja sredine reda u
busenu od trava necvjetnica (sistem trava mal). Busen obezbjeuje
vrsto zemljite za kretanje potrebne mehanizacije prilikom prskanja,
koenja i dr., te smanjuje potencijalne probleme od erozije zemljita,
i obezbjeuje pogodno mjesto za kretanje beraa. Visina korova i
trava moe lako biti kontrolisana u zoni busa i to pomou
frekventnog koenja.
Kontrola korova unutar reda biljaka, meutim, je mnogo tee
pitanje. Jedna od najee primjenjivanih praksi, a koja se
preporuuje jeste koritenje mala. Ova praksa pokazala se veoma
korisnom u sprjeavanju rasta korova, dok u isto vrijeme pomae
lakoj regulaciji vlanosti, kontroli i uvanju temperature zemljita,
te obezbjeuje dodavanje organske materije u zonu korijena biljke.
Sloj od 10 do 15 cm debljine, piljevine, komadia drveta, borovnih
iglica, ili slinog materijala je koristan u smanjenju problema sa
korovima, posebno za vrijeme poetnog dijela vegetacijske sezone.
Dodatne kontrolne mjere e normalno biti potrebne da uvaju
plantau slobodnom od korova tokom posljednjih dijelova vegetacije.
Kontrola korova prije sadnje. Kontrola viegodinjih korova
najbolje se ostvaruje za vrijeme pripreme zemljita, odnosno prije
same sadnje borovnice. Nokoliko herbicida je dostupno na tritu za
eliminisanje ciljanih korova. U nekim situacijama, ponovljena
aplikacija herbicida, kombinacija herbicida, ili koritenje herbicida u
kombinaciji sa kultivacijom takoe, moe biti potrebno za potpuno
oslobaanje mjesta od korova. Svi herbicidi moraju biti koriteni sa
oprezom i u saglasnosti sa uputstvom i uslovima zemljita. Herbicidi
se razlikuju u njihovom nainu djelovanja, odnosno kontroli
korovskih biljaka. Nepravilna primjena herbicida moe rezultirati i

Page 40 of 54

tetama kako za biljke borovnice, tako i za ljude. Obavezno je dakle,

proitati i slijediti uputstvo koja se nalaze na etiketi herbicida.
Bez obzira na obuhvatnost potrebe ili primjenjenu metodu, klju je
ipak da se iskorijene viegodinji korovi na odabranoj parceli prije
sadnje biljaka borovnice. Plitko ukorjenjena biljka borovnice ne
razvija se dobro u podrujima zahvaenim korovima, obzirom da
istim ne konkurie dobro. Neizvrenje uklanjanja ovih korova prije
sadnje obino kasnije rezultira u slabom rastu borovnice i produkciji
bobica iste.
Kontrola korova u planataama. Podruje izmeu redova u
posaenim plantaama borovnice se esto odrava u busenu
nekonkurencijskih trava koje se kose kada je potrebno. Unutar reda
biljaka, metode za kontrolu korova u uspostavljenim plantaama
mogu biti grupisane u jednu od dvije kategorije: kategorija hemijske
kontrole i kategorija mehanike kontrole.
Hemijska kontrola ukljuuje koritenje herbicida, koji se primjenjuju
za kontrolu rasta korova unutar reda posaenih borovnica. Nekoliko
herbicida je registrovano za koritenje u plantaama visokobunaste
borovnice, i preporueni dijelovi i metode primjene se veoma
razlikuju. Postoje herbicidi koji se primjenjuju prije pojave korova,
generalno na poetku proljea. Jedan ili vie herbicida mogu biti
potrebni za kontrolu ciljanih korova. Prilikom primjene herbicida u
plantaama sa jednogodinjim biljkama mora se posvetiti posebna
panja, kako su novoposaeni grmovi borovnice veoma osjetljivi na
veinu istih. Druga vrsta herbicida su oni koji se primjenjuju poslije
pojave korova, i oni se absorbuju od strane biljaka koje rastu, i
stoga se primjenjuju direktno na ciljani korov. Ovi herbicidi se esto
koriste za zonske tretmane i kontrolisanje korova okolo
maliranog reda.
Primjena oba tipa navedenih herbicida mora se provoditi sa velikim
oprezom. Na potrebne koliine herbicida i metode primjene veliki
uticaj imaju zemljini i klimatski uslovi. Iz navedenog razloga
potrebno je proitati i slijediti instrukcije na etiketi herbicida,
obzirom da je ista upostvo koje je ipak struno i obavezujue.
Plitka kultivacija, kopanje, te runo plijevljenje su popularne
mehanike metode prilikom suzbijanja korova. Meutim, kod ovog
Page 41 of 54

naina postoji opasnost od mogunosti oteenja korijena borovnice,

te se iste ne preporuuju.
Najbolji nain za suzbijanje korova u plantaama visokobunaste
borovnice jeste odravanje zemljita u sistemu trava mal, tako to
se unutarredni prostor zastire organskim materijalima, a meuredni
odrava u sistemu busena jednogodinjih trava necvjetnica.
BOLESTI VISOKOBUNASTE BOROVNICE

Generalno, visokobunasta borovnica zahtjeva manje intenzivne

mjere kontrole i suzbijanje od bolesti nego ostale vrste voaka,
obzirom da ista ima veliku dozu prirodne izdrljivosti spram datih
patogena. Prema tome, kao i imajui na umu da je ova kultura nova
na podruju BiH, za poetni period uzgoja generalno, ne oekuju se
vei problemi sa biljnim bolestima. Meutim, kasnije omasovljenjem
uzgoja iste, iako u manjem intenzitetu, mogu se pojaviti neke bolesti
karakteristine za datu vrstu. S toga su, u narednom navedene
znaajnije bolesti visokobunaste borovnice evidentirane u zemljama
njihovog masovnog uzgoja. Podruja sa toplim i vlanim klimama
pogodna su za brojne patogene gljivice koje oteuju stabljike,
korijen, i plodove biljaka visokobunaste borovnice. Unutar nekoliko
plantaa irom svijeta zabiljeene su i virusne bolesti na ovoj vrsti, te
je iste znaajno spomenuti.
Gljivine bolesti stabljike visokobunaste borovnice
Od gljivinih bolesti visokobunaste borovnice, ekonomski najvanije
su one koje napadaju stabljiku. Veina ovih bolesti manifestuje se
samo putem iznenadnog suenja jednog ili nekoliko mladara na biljci
tokom vegetacije. Rezultat crvenjenja i suenja listova, esto poznat
kao klonuo, koji slabi moe biti znak brojnih bolesti stabljike,
ukljuujui snijet stabljike, rak stabljike, Phomopsis snijet granice, i
Godronia rak.
Ekonomski najdestruktivnija gljivina bolest na visokobunastim
borovnicama je snijet, unitenje stabljike. Ovu bolest izaziva
Botryosphaeria dothidea, gljivini patogen koji inficira veliki broj
vrsta biljaka. Bolest zahvata individualne priraste ili stabljike unutar
biljke borovnice, sa jednim ili vie prirasta koji odumiru svake
Page 42 of 54

godine, sve dok ne ugine cijelokupna biljka. Izdanci inficirani sa

ovom boleu imaju sklonost brzog gubitka snage, sa listovima koji
prelaze od zelene, preko ute, do crvene boje. Unutranja tkiva
izdanaka ispoljavaju utomrki gubitak boje kada se napravi popreni
presjek kroz zahvaeno podruje. Ovaj poremeaj boje oznaava
podruje gdje gljivice napadaju drvo. Razvoj ove gljivice u bazi
biljke, obino rezultira suenjem cjelokupne biljke. Neki kultivari
borovnice pokazuju veu rezistentnost na ovu bolest nego drugi,
iako je veina sorti osjetljiva na istu, ali naravno u razliitim
stepenima. Takoe, vano je napomenuti dasu mlade biljke posebno
osjetljive na ovu bolest.
Rak stabljike je bolest izazvana od strane bliskog srodnika
patogena Botryosphaeria corticis. Za razliku od bolesti snijeti
stabljike, rak iste ima vanjske simptome koji se mogu lako
prepoznati na napadnutim granama: podruje gdje se gljivica razvija
karakteristino je po nabubrelim ozljedama koje istrajavaju i postaju
vee svake sezone. Vremenom ove ozljede se razvijaju u velike
nekrotine rak rane sa pukotinama. Ova bolest uobiajeno se
odlikuje po prisutnosti malih, bobuljicama slinih, struktura koje
predstavljaju plodonosna tijela gljivice. Kada bolest prstenuje
stabljiku, cijela granica odumire.
Pale, snijet granice ja bolest koju uzrokuje patogen Phomopsis
vaccinii. Ova gljivica izaziva manju tetu u plantaama
visokobunaste borovnice za razliku od snijeti i raka stabljike, poto
generalno smanjuje samo rast tekue vegetacije i rijetko rezultira
suenjem cjelokupnih granica. Infekcija ovom boleu se dogaa za
vrijeme cvjetanja i gljivica se brzo razvija u sonom tkivu prirasta,
izazivajui simptome koji lie na povrede od mraza.
Godronia rak je relativno rijetka pojava u veini plantaa
visokobunaste borovnice, stoga ima manji ekonomski znaaj.
Patogen, Godronia cassandrea, inficira jedno- ili dvogodinje
stabljike na oiljcima od listova i vodi razvoju crvenkastih ozljeda,
lezija, koje su sastavljene od koncentrinih krugova boje
naizmjeninog intenziteta. Lezije prvo postaju vidljive tokom jeseni, i
esto nose plodonosna tijela gljivice koja izgledaju poput malih crnih
bubuljica. Bolest moe rezultirati odumiranjem grane u jednoj ili
dvije godine.
Page 43 of 54

Najuinkovitiji i najpraktiniji nain za kontrolu gljivinih bolesti

stabljike na biljkama visokobunaste borovnice je uklanjanje
iznadaka koji su izgubili boju sa istih. Brzo uklanjanje zaraenih
izdanaka eliminisat e izvor inokuluma koji moe voditi infekciji
unaprijed tokom tekue i sljedeih sezona rasta. Veina ovih gljivica
prezimi i sporulira narednog proljea u inficiranim tkivima biljaka.
Bolesne granice trebalo bi odsjei koliko god je mogue nisko do
zemlje, poto se ove gljivice esto ire u tkiva koja se nalaze ispod, a
bez vidljivih simptoma. Odsjeeni bolesni izdanci trebali bi biti
spaljeni ili zakopani, ali nikako ostavljani u, ili blizu plantae.
Ako su uzgojne prakse neadekvatne za kontrolu ovih bolesti, ipak
trebali bi biti primjenjeni fungicidi. Primjena fungicida je kritina
tokom proljea, kada se oslobaa prvi inokulum i zapoinje ciklus
primarne infekcije. Na alost, fungicidi nisu veoma uinkoviti u
kontroli raka stabljike i palei granice. etiri prskanja odreenim
fungicidom se preporuuju u sljedeim fenofazama: zeleni vrh, roza
pupoljak, 25% cvjetanja i puno cvjetanje. Ako je Phomopsis pale
granice ozbiljan problem, treba prskati biljke sa sumpornim
preparatima, i to na kraju mirovanja, ili bolje odmah, neto prije
bubrenja pupoljaka. Ako je uticaj bolesti raka vei i vrijeme kino,
raspored prskanja moe biti produen do opadanja lia (jedna
aplikacija svakih 4-6 sedmica).
Gljivine bolesti korjenovog sistema
visokobunaste borovnice
Fitoftora

trule

korijena.

Ovu

bolest

izaziva

patogen

Phytophthora cinnamomi, i ista zahvata korijen biljaka borovnice.

Fotoftora, tj. trule korijena uzrokovala je ogromne tete u nekim od

plantaa Amerike poetkom 1970-tih, ali je i do dan danas ostala
jedna od bolesti koje najvie pustoe zasade visokobunaste
borovnice. Biljke borovnice zaraene ovim patogenom najee su
pronaene u nisko-poloenim (ravniarskim), vlanim, ili slabo
dreniranim lokacijama. Simptomi fitoftora na nadzemnom sistemu
ukljuuju prvo utilo, a potom crvenilo, te u konanici odumiranje
listova na biljkama. Suprotno od bolesti raka, snijeti, palei, gubitak
boje listova dogaa se du cijele biljke, a ne samo na jednom
izdanku ili grani. Na korjenovom sistemu simptomi se manifestuju
prvo odumiranjem mladog korjenja, zatim slijedi starije, a potom i
Page 44 of 54

podruje baze biljke poinje da truli i raspada se. Oboljele biljke su

obino locirane u krunom podruju koje je ee povezano sa
vlanim, slabo dreniranim uslovima zemljita. Klju u izbjegavanju
problema sa ovom boleu je dobar odabir mjesta i adekvatno
upravljanje vodom u zemljitu. Naime, potrebno je izbjegavati sadna
mjesta locirana uz drenane puteve ili podruja gdje voda stoji za
ak i kratak period vremena nakon kie. Mjesta sa malim
problemima sa drenaom zemljita mogu normalno biti koritena za
uzgoj borovnice, ako se ista poboljaju putem inkorporiranja velikih
koliina organske materije, i to prije sadnje, ili instaliranjem
drenanog sistema, ili sadnjom biljaka borovnice na bankove ili
gredice (to je veoma preporuena praksa). Navodnjavanje bi
trebalo biti paljivo kontrolisano i regulisano na ovim zemljitima za
spreavanje prekomjernog navodnjavanja. Drugi klju u kontroli ove
bolesti je kupovina od iste osloboenog sadnog materijala. Veina
problema sa fitoftorom susree se kod razmnoenih biljaka iz
necertificiranih rasadnika. Kod osjetljivih kultivara, jedina mjera je
uklanjanje biljaka kje je zahvatila ova bolest. Ogranien broj
fungicida je odobren za tretiranje fitoftorom opustoenih zemljita,
ali oni su mnogo vie djelotvorni kada je obezbjeena dobra drenaa
zemljita.
Gljivine bolesti plodova, na plodovima
Gljivine bolesti koje napadaju plodove visokobunaste borovnice
ukljuuju: moniliju, botritis, antraknozu, i alternariju.
Monilija je bolest izazvana od strane gljivice Monilinia vacciniicorymbosi. Gljivica inficira samo kultivisane borovnice i njene bliske
srodnike divljih vrsta. Monilija ima dva jasna, odvojena simptoma: 1)
unitenje (blight) izdanaka koje se dogodi nekoliko sedmica nakon
otvaranja pupoljka sa nekoliko listova ili prirasta koji odumiru i
mijenjaju boju u smeu, i 2) trule ploda koja postaje vidljiva im
zdrave bobice poprimaju plavu boju. Zaraene bobice se razvijaju
sporo, pretvaraju se u bjelkasto rozu ili pink boju lososa, i otpadaju
na zemlju. Gljivica prezimljava u zaraenim bobicama na zemljitima
na kojima se gaji ova kultura.
Trule ploda dogodi se najee kada bobice satrijevaju tokom
vlanih i toplih klimatskih uslova. Botritis (Botrytis cinerea) se
karakterie iznanadnim raspadanjem, propadanjem cvjetova sa
Page 45 of 54

pojavom sive barunaste plijesni na razorenim tkivima. Botritis

takoe, izaziva propadanje mladih sonih mladara ukoliko su
vremenski uslovi posebno pogodni za razvoj bolest.
Antraknozna trule ploda (Colletotrichum gloeosporioides).
Infekcije ovom boleu su najuobiajnije na kraju cvjetanja i mogu
ne postati vidljive sve dok bobice ne budu ubrane. Zrele bobice
ispoljavaju tanak sloj pink obojenog mulja na povrinama zaraenih
podruja. Antraknozna gljivica moe takoe, napasti nove mladare,
cvjetove, i listove, ali infekcije obino ne uzrokuju ozbiljne
ekonomske gubitke.
Alternaria trule ploda (Alternaria alternaria) je crna ili tamno
zelena plijesan koja se razvija krajem cvjetanja, a postaje vidljiva
malo prije berbe. Razvoj infekcije plodova nije potpuno objanjena,
ali prezrele ili oteene bobice iskazuju veu osjetljivost na ovu
bolest.
Najbolji nain za kontrolu bolesti plodova je putem odravanja
otvorenog habitusa, grma biljaka borovnice za postizanje dobre
izloenosti suncu i kretanju vazduha. Unutar takvih uslova, voda se
sui bre sa biljnih povrina, i relativna vlanost je smanjena. Uslovi
smanjene vlanosti u biljnom mikroklimatu su manje pogodni za
razvoj gljivica. ubrenje nitrogenom trebalo bi primjeniti na pravilan
nain, obzirom da prekomjerno soan vegetativni rast ini biljke
veoma osjetljivim na ove gljivine patogene. Brzo uklanjanje
razorenih cvjetova i mladara e takoe, pomoi smanjenje pritiska
bolesti putem eliminisanja izvora za sljedee cikluse gljivinog
inokuluma. Zakopavanje (putem plitke kultivacije zemljita) ili
potpuno uklanjanje mumificiranih bobica, kod gljivica koje
prezimljavaju na zemlji, veoma e smanjiti budue probleme sa
istim. Osim ako nisu stanja navedenih bolesti ozbiljna, kontrola ovih
patogena ne zahtjeva rutinsku aplikaciju fungicida. Meutim,
postanu li gljivine bolesti ozbiljan problem, one mogu biti
kontrolisane putem aplikacije dozovljenim fungicidima.
Virusne bolesti
Od virusnih bolesti, nekrotine krune pjege predstvljaju ozbiljan
problem u amerikim plantaama visokobunaste borovnice. One su
uzrokovane od strane tabacco rignspot virusa (TRSV), jednog od
Page 46 of 54

najuobiajenijih virusnih biljnih patogena u Sjevernoj Americi. TRSV

se prenosi pomou mikroskopskog crva, opasne nematode
(Xiphinema americanum), koja je takoe endemina u Sjevernoj
Americi. Listovi inficirani sa TRSV postaju naborani, skupljeni, i
iskazuju male cirkularne nekrotine take, pjege. Na sigurnim
kultivarima, listovi mogu postati manji, a internodije krae. Zaraene
biljke se dogode u koncentriranom podruju i zaraza se sporo
poveava iz godine u godinu, kako nematode ire virus. Zaraene
biljke postaju krljave i neproduktivne. Ako se simptomi TRSV vide,
prisutvo virusa trebalo bi testirati pomou seroloke metode zvane
ELISA.
Virusi se fundamentalno razlikuju od gljivinih patogena u tome da
oni ne mogu biti eliminisani od biljke kada se infekcija dogodi. Poto
samo uinkovita kontrola virusnih bolesti predstavlja prevenciju,
esencijalno je da razmnoene sadnice budu certificirane kao virusfree (osloboene od virusa). Takoe, je vano izbjegavati sadnju u
podruju koje je prethodno bilo koriteno za uzgoj voaka, te se
zemljite mora testirati na prisustvo nematoda. Ako su nematode
prisutne, fumigacija zemljita sa nematocidom je ispravna investicija.
Ako fumigacije ne moe biti izvrena, zemljite bi trebalo obraivati
najmanje jednu godinu. Ako su identifikovane biljke zaraene
virusima u plantai, iste bi trebalo ukloniti odmah, u cilju
spreavanja njihovog irenja.
INSEKTI VISOKOBUNASTE BOROVNICE

Insekti koji napadaju borovnicu ipak, bivaju od minorne ekonomske

vanosti. Kako se uspostavlja vie plantaa ove kulture, tete od
insekata e vjerovatno postati masovnije i zahtjevat e neke
kontrolne mjere. U tom pogledu predstavljeno je nekoliko insekata
koje nanose tete visokobunastoj borovnici.
Podgrizajue sovice. Nekoliko vrsta podgrizajuih sovica napada
kulturu borovnice, hranei se i egzistirajui na pupoljcima za vrijeme
bubrenja istih (kraj marta do poetka aprila). Veina ovih tetoina
hrani se nou, to rezultira malim hodnicima izbuenim u vidne take
rasta. Posmeenje pupoljaka, kao rezultat napada i ishrene
podgrizajuih sovica esto se mijea sa tetama od mraza. Temeljne
i este inspekcije biljaka borovnice, posebno pupoljaka, trebale bi
Page 47 of 54

biti obavljane tokom fenofaze bubrenja i garancija za pravovremeno

identificiranje ovih tetoina.
Gusjenice koje oteuju plodove brusnice i trenje. Ovi insekti
se hrane na drugim vrstama voaka i oni su potencijalne tetoine
za borovnice. Gusjenica koja oteuje plodove brusnice polae jaja i
ulazi u bobicu na mjestu spajanje peteljke i ploda. Zeleno obojene
larve hrane se unutar ploda, izbacujui materiju poput sitne piljevine
blizu ulaznog hodnika. Larve gusjenice koja oteuje plodove trenje
ubuuju se u aicu na kraju ploda. Prve larve su, naime bijele sa
crnom glavom, pretvaraju se u pink, a zatim pocrvene, i to nakon
ishrane, zahvaljujui plodovima, za nekoliko dana. Za vrijeme
infestacije, dvije bobice su zapletene zajedno pomou svili slinih
niti, konaca. Plum curculio odrasla jedinka polae jaja u hodnike,
oblika mjeseevog srpa, koja su locirani na strani bobice. Bijele,
bezonoge larve hrane se unutar ploda. Infestirane bobice u
zasadima ove kulture zaustavljaju rast i padaju na zemlju.
Larva borovnice. Odrasla jedinka je prosjene veliine kune
muhe, ali ima crne trake na svojim krilima. Ona je slina po izgledu i
blizak srodnik sa larvom jabuke (apple maggot). Vrhunac
pojavljivanja za odrasle jedinke dogodi se kratko, nakon to prvi
plodovi budu zreli. Jaja su poloena 7 do 10 dana nakon pojave
adulta. Adulti polau jedno jaje u bobicu, i nezrele se razvijaju i
ispadaju na zemljite ispod da pupaju. Plodovi zaraeni ovom
tetoinom e postati meki i propustljivi. Odrasle jedinke mogu biti
kontrolisane sa utim ljepljivim tablama koje sadre primamljive
amonijane ili ljepljive materije.
Japanska buba. Larve japanske bube su bijele sa svijetlo smeim
omotaem glave i mogu biti pronaene u savijenom, C-oblika,
poloaju u zemljitu. Deset do dvanaest mjeseci ivotnog ciklusa ova
tetoina provede u zemljitu kao larva. Odrasle jedinke imaju
metalno zeleno tijelo sa bronzano obojenim spoljanim krilima.
Imaga
japanske bube imaju est karakteristinih, osobenih,
uperaka , du svake strane tijela. Pojava odraslih jedinki iz zemljita
poinje u junu i moe se nastaviti u julu. Individualni adulti mogu
ivjeti 30 do 45 dana. Nakon parenja sa mujacima, enke polau 14 jajeta tokom dvonedeljnog ciklusa, to moe dostii do 600 jaja za
vrijeme njihovog ivotnog vijeka. Japanska buba moe uzrokovati
Page 48 of 54

tetu na biljkama borovnice, i to na skeletnim listovima i ishranom

na plodovima. Larve bube mogu se hraniti na korijenu biljke,
oteujui cjelokupnu biljku borovnice.
Blueberry tip borer. teta od ove tetoine dogodi se krajem
proljea ili poetkom ljeta i moe biti pomijeana sa primarnom
infekcijom monilije. Larve su pink boje i ubuuju se u mladare,
izazivajui na listovima promjenu zelene u utu boju, uz razvoj
crvenih nerava. Mladari se sue, tako da gube boju koja se nakraju
pretvara u purpurnu. Izbueni tuneli napravljeni od strane ove
tetoine mogu biti dugi do 30 cm. Ipak, tete od ovog insekta su
rijetke, posebno u plantaama koje praktikuju tretmane insekticida.
ZATITA VISOKOBUNASTE BOROVNICE OD PTICA

Ptice mogu predstavljati jedan od najozbiljnijih problema za

proizvoae visokobunaste borovnice. Neadekvatno zatiene
plantae ove vrste obino imaju gubitak plodova od 15% ili vie.
Vrste ptica koje najee uzrokuju probleme u plantaama
visokobunaste borovnice su: crvenda, ameriki drozd, nekoliko
vrsta djetlia, vorak i kos. Zatita biljaka visokobunaste
borovnice fokusira se na hemijske repelente, naprave za vizuelno i
sluno plaenje, te eliminisanje.

Slika 16. Ptice se eliminiu iz plantae visokobunaste borovnice

najee pomou mobilne mree, koja se instalira na naslon od
stubova i ice

Istraivanje i razvojni rad je u toku za razvoj hemijskih repelenata

za ptice u plantaama visokobunaste borovnice.

Page 49 of 54

Ureaji za vizuelno plaenje ukljuuju balone sa zastraujuim

oima, trake i vrpce koje odbijaju
ptice, predatorske sokolove, te
mamce, vrapce, i ogledala.
Slika 17. Balon sa stranim oima

Ureaji za sluno plaenje ukljuuju

pojaane alosne pozive i bune,
kretave, grohotne zvukove (topovi,
praskava granata, rakete, sirene).
Generalno, ove strategije rade
najbolje u kombinaciji, sa uestalim
promjenama u poloaju, mjestu ili
intervalu,
odnosno
odstojanju.
Ureaji za vizuelno i sluno plaenje
mogu izgubiti efektivnost kako sezona berbe napreduje.
Eliminisanje je najuinkovitija strategija zatite plantaa
visokobunaste borovnice od ptica. Mree nekoliko tipova,
ukljuujui najlon, pamuk, polietilen i plastini impregnisani papir,
su materijali za ovu namjenu. Mrea se postavlja preko trajnog ili
polutrajnog sistema potpore od stubova i uz pomo ice. Mrea se
uobiajno postavlja preko plantae prije sazrijevanja plodova i
uklanja odmah nakon berbe. Nime, mrea je poetno skupa, ali
njena dugotrajnost moe rasporediti dato ulaganje preko 3-10
godina. Instaliranje mree podrazumjeva intenzivan rad i trokove,
ali koji je u svakom sluaju opravdan.
ZATITA VISOKOBUNASTE BOROVNICE OD SISARA

Jeleni i srne, te voluharice mogu uzrokovati ogromne tete u

plantaama visokobunaste borovnice. Jeleni i srne se hrane
listovima, pupoljcima i plodovima, to moe odloiti proizvodnju i
smanjiti prinos, posebno u mladim zasadima ove kulture. Jelen
moe takoe, otetiti biljke borovnice pomou trljanja i lomljenja
grana svojim rogovima.
Ograde su najuinkovitije mjere za kontolu jelena i srna. Ograde za
iste su uobiajeno 1,5 do 2,0 m visoke i mogu se sastojati od
Page 50 of 54

pletene ice ili viestrukih spratova glatke ice. Hemijski repelenti

su druga mjera u strategiji kontrole teta od ovih sisara. Nekoliko
komercijalnih proizvoda su oznaeni za koritenje na borovnicama,
i raznovrsni runo napravljeni materijali se takoe, koriste za
odbijanje jelena. Repelenti su najuinkovitiji ako se primjene prije
nego se tete od ishrane od strane sisara dogode, a ponovljene
aplikacije su neophodne za produenu kontrolu.
Voluharice (mali glodari) nekoliko vrsta, hrane se korom i
kambijumom niih prirasta, bazom biljke, i u velikoj mjeri korjenom
borovnice. Voluharice se hrane na ili ispod povrine zemljita.
Razliita orua rune izrade se koriste za fiziko odbijanje, a s
druge strane, aplikacije rodenticida se takkoe, esto primjenjuju
za smanjenje broja voluharica. Rodenticidi su dostupni kao itni
mamci i u fomri kuglica, loptica. Prilikom primjene istih obavezno
treba slijediti naznaene propise u pogledu metoda postavljanja,
vremena i koliina primjene.
BERBA VISOKOBUNASTE BOROVNICE

Sezona berbe za visokobunaste borovnice obino poinje

sredinom juna. Plantaa koja obuhvata rane, srednje, i kasne
kultivare moe obezbjeivati plodove u periodu est do osam
sedmica. Sezona berbe za jedan kultivar obino traje etiri do pet
sedmica. Grmovi visokobunaste borovnice uobiajeno plodonose
tokom tree sezone rasta, i proizvodnja se poveava za sljedee tri
do pet godina, a zatim postaje konstantna. Odrasli, zdravi grm
visokobunaste borovnice moe proizvesti 2,72-8,16 kg plodova, ali
po dunumu prinosi su esto nii, i generalno se kreu od 453-1.134
kg.
Bobice sazrijevaju 60 do 80 dana nakon cvjetanja, u zavisnosti od
kultivara, temperature, i uslova padavina. Boja plodova
visokobunaste borovnice kako sazrijevaju mijenja se od zelene do
crvene i na kraju plave. Plodovi biljaka borovnice su grupisani u
grozdove i pojedinane bobice u istim sazrijevaju sukcesivno za
nekoliko sedmica. Zrele bobice mogu biti lako ubrane pomou
dranja grozda u dlanu jedne i blagim dodirom druge ruke. Pri
tome, zrele, za berbu spremne bobice, e se odvojiti lako. Veliina i
sadraj eera zrelih bobica neprestano se poveava nakon
Page 51 of 54

dobijanja plave boje. Odlaganje u berbi za sedam do deset dana

nakon to su bobice poprimile plavu boju rezultirat e zrelijim i
krupnijim plodovima; meutim, ove bobice se lake otete za
vrijeme berbe.
U veini plantaa visokobunaste borovnice berba se obavlja runo.
U fazi punog plodonoenja 2 beraa po dunumu je potrebno za 5
do 7 dana rasporeda berbe. Dostupna je i naravno mainska
berba, gdje maine koji idu kroz redove, ali obino zahtjevaju vee
povrine pod borovnicom, kako bi iste opravdale cijenu. Takoe,
postoji i nekoliko tipova runo noenih beraa, ali treba
napomenuti da veina mehaniziranih procedura zahtjeva dodatno
ienje i sortiranje plodova za odvajanje zrelih bobica od nezrelih
plodova, listova, granica, i drugih primjesa.
Brzo hlaenje je vano u odravanju kvaliteta ubranih bobica.
Svjee bobice mogu biti drane vie od dvije sedmice na
temperaturi od 0oC, ali samo nekoliko dana na temperaraturi 22oC.
Plodovi visokobunaste borovnice veinom se prodaju kao svjei,
mada simboline koliine predstavljaju i sirovinu za preradu.
Zemlje koje imaju razvijenu proizvodnju ove vrste velike koliine
plodova smrzavaju, te kao takve pakuju i plasiraju na trite.

Page 52 of 54

Orjentacioni godinji kalendar radova u plantaama borovnice

Fenofaze
tokom godine

Prosjeni
datumi

Aktivnosti

Mirovanje

Novembar do
sredina marta

U plantaama gdje se suzbijanje

korova vri primjenom herbicida
aplicirati iste prije poetka rasta
navedenih (kraj februara sredina
marta)
Redovna rezidba u cilju regulisanja
rasta i rodnosti, kao i ona koja ima za
cilj uklanjanje izmrznutih, odnosno
tokom zime oteenih prirasta
Zimsko prskanje adekvatnim bakarnim
preparatom
Dodavanje mal materijala (ukoliko je
potrebno)

Otvaranje lisnih
i cvjetnih
pupoljaka

Kraj marta do
kraja aprila

Cvjetanje

Kraj aprila do
kraja maja

Period razvoja
ploda

Juni i juli

Berba

Juli do septembra

Rast poslije
berbe

Septembar do
sredine oktobra

Primjeniti fungicide za primarnu

kontrolu monilije (ako je potrebno)
Izvriti prvu aplikaciju adekvatnih
ubriva
Primjeniti fungicide za sekundarnu
kontrolu monilije (ako je potrebno) i
botritisa trulei ploda
Primjeniti insekticide za kontrolu lisnih
uiju (ako je potrebno)
Obezbjediti pele za opraivanje
Izvriti drugu aplikaciju ubriva,
krajem maja do poetka juna
Izvriti treu aplikaciju ubriva,
poetak do sredina jula (ako je
potrebno)
Navodnjavanje po potrebi
Instalirati odbranu od ptica
Sakupiti uzorke tkiva biljke za analizu
hranjiva, kraj jula
Berba i prodaja plodova
Navodnjavanje po potrebi
Kontrola korova
Navodnjavanje po potrebi
Uklanjanje odbrane od ptica

Napomena: ovaj kalendar je samo kao generalni vodi za pravljenje plana, tako da
druge uzgojne prakse, kao i odreene mjere zatite treba definisati jasno za
odreeno podruje proizvodnje.

Page 53 of 54

SADRAJ
UVOD .................................................................................... 4
IZBOR I OCJENA MJESTA ZA ZASNIVANJE
ZASADA VISOKOBUNASTE BOROVNICE ................................. 5
PRIPREMA ZEMLJITA ............................................................ 9
ODABIR KULTIVARA VISOKOBUNASTE BOROVNICE .............. 14
SADNJA VISOKOBUNASTE BOROVNICE ................................ 19
ZASTIRANJE ZEMLJITA U ZASADIMA
VISOKOBUNASTE BOROVNICE ............................................ 24
NAVODNJAVANJE VISOKOBUNASTE BOROVNICE .................. 25
UBRENJE VISOKOBUNASTE BOROVNICE ........................... 29
KONTROLISANJE HRANJIVA (MONITORING)
VISOKOBUNASTE BOROVNICE ........................................... 32
REZIDBA VISOKOBUNASTE BOROVNICE ............................. 37
SUZBIJANJE KOROVA U PLANTAAMA
VISOKOBUNASTE BOROVNICE .......................................... 39
BOLESTI VISOKOBUNASTE BOROVNICE ............................. 42
INSEKTI VISOKOBUNASTE BOROVNICE ............................. 47
ZATITA VISOKOBUNASTE BOROVNICE OD PTICA .............. 49
ZATITA VISOKOBUNASTE BOROVNICE OD SISARA ............ 50
BERBA VISOKOBUNASTE BOROVNICE ................................ 51
ORJENTACIONI GODINJI KALENDAR RADOVA U
PLANTAAMA BOROVNICE .................................................... 53
SADRAJ ............................................................................. 54
Page 54 of 54