Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
SEMINARSKI RAD
Studenti:
Profesor:
Amidi Damjan
Gagi Snjeana
Jovi Lazar
2.
3.
KARVING ........................................................................................................................... 13
4.
ZAKLJUAK ...................................................................................................................... 14
5.
LITERATURA .................................................................................................................... 15
6.
Stranica 2
UVOD
Kada se pripremljuje hrana, cilj je da se stvori jelo koje iskuava sva ula, a ne samo
nepce. Kada hrana izgleda ukusna, tjelo proizvodi vie tenosti koje pomau u upijanju
hranjivih materija. Tako da bi se moglo rei da je ljepa hrana ak i zdavija od one hrane koja ne
izgleda ljepo. Da bi se postigao restoransi kvaltitet prezentacije jela, mora se zapoeti sa svjetlo
obojenom i dobro kuvanom hranom. Vano je dobro sloiti hranu i igrati se sa kontrastom boja
da bi se poveao vizuelni izgled jela. Ukraavanje tanjira biljkama i zainima e odvesti jelo na
sledei stepen ljepote.
U ugostiteljstvu je veoma vano ukraavanje i prezentiranje namirnica. Vano je za
uspjeh hotela ili restorana.
Stranica 3
Stranica 4
Stranica 5
Stranica 6
Slika 5. Tanjir
Moete posluiti i hranu u alternativnom posuu sa alternaivnim priborom za jelo.
Servirajte supe u neobinim oljama ili u loncima za kafu, umjesto obinih tanjira. Pokuajte
servirati glavno jelo u poklopcu od erpe ili u irokoj staklenoj tegli. A poklopac od tegle se
moe iskoristiti kao tanjir za salatu.
Stranica 7
Tanjir nikada ne smije biti pretrpan hranom, ali ne smije biti ni prazan
Uvjek ostavite prazan vanjski dio tanjira
Odravati kontrast boja
Zaboravite simetriju, asimetrini oblici su popluarni
Pomjeati svjetlo i tamno, krupno i sitno, mekano i hrskavo
Drati se uniformisanosti, kada je rje o porciji
Ne treba pretjerivati sa sosovima, stavite ih radije u odvojenu posudu
Stranica 8
Stranica 9
.
Slika 10. Igra sa bojom
Tekstura i boja su vani kada je rje o ukusnom izgledun hrane na tanjiru. Ako vaa
hrana izgleda previe masna, suva, tvrda ili ako se teko vae i guta, onda boja nije vana.
Potrudite se da se hrana kuva na pravi nain.
Nain na koji rukujete sa hranom je veoma vaan za ukus jela i moe da utie na
teksturu. Na primjer pastu treba uvati u vodi ili posje kuvanja treba posuti malo ulja tako da se
nezgruava. Nakon to je hrana na tanjiru, malo ulja ili vode moe pobojati vizualni izgled
jela.
Eksperimentisanje sa zanimljivim oblicima namirnica je isto vano u gastronomiji.
Rezanjem povra u zanimljive oblike moe napraviti da neto jednostavno izgleda skroz
drugaije. Mogu se kuvati i posluiti povre, deserti i mnoga druga jela jedinstvenog oblika za
stvaranje atraktivnih oblika.
Stranica 10
Stranica 11
Stranica 12
3. KARVING
Karving je umjetnost razbarivenja voa i povra. Sa karvingom se mogu napraviti razna
umjetnika djela i mnogo dekoracije. Najpopularnija djela karvinga su preteno na lubenici,
dinjama, jabukama i drugom vou i povru
Neki smatraju da je karving nastau u antikom Japanu, a neki smatraju da je nastao u Tajlandu
prije 700 godina, dok drugi smatraju da je nastao u Kini.
Bez obzira na njegovo porjeklo, razbarenje povra se razmetao u mnogo razliitih azijatskih
restorana, brodovima, hotelima i drugim mjestima. Sredinom 20. vjeka umjetnost razbarenja
povra je poeo rasti iznad Azije. Od tada druge kulture su poele cjeniti ljepotu i kulturu
razbarenja povra. Danas se karving moe sresti svuda irom cjelog svjeta.
Proizvodi od razbarenja povra su preteno cvjee ili ptice. Meutim, jedini limit je mata.
Tehnika razbarivanja povra zavisi od osobe do osobe. Neke rezberije predstavljaju vie
umjetnike detalje, dok drugi imaju samo jednostavne, ali ljepe oblike. Razbarenje voa se
uglavnom koristi kao ukras, alis se moe i koristiti za araniranje cvjea.
Stranica 13
Stranica 14
Stranica 15