Leda ZELIMIR COLIC, dip. ing. pa Recerzenth ‘ro. de, 1VO ACFIREVIE: prof dr se NENAD BIGANIC of dr - VLATKG BRCK _roE. des. KRESIMIR HERMAN {prof dese. ZLATKO KOSTRENCIC] ‘tof. se. MLADEN HUDEC. Crete era MILIVOI MERVAR Graficheurednice ZELIKA SAMBOLEK, dip. ng JASMINA VRKLIAN eitor ‘OMISLAY SALOPEK, prof. Korekior BTANKO SOKOL Objavivane ovog sveutilsnog udabenika odebri fe senat Sveilitau Zagebu esenjent bo (02-1701/3-200, #2, prince 200), godine OSKOLSKA KNRCA, 3, Zagre, 2002, Nijedan aio ove nize ne sie se umnotavai, fotokopirati i bilo koi nan eprodcita bez rakladikova psmenog dopusens IP dostypan u Nacionano} i sveutiline) kainic, Zagreb, 10821040 ISBN 953-0-30592.% ‘tog i prijelom ma raeunair DENONA da, Zagreh Teak: TG2ageed Prof, dr. sc. VICE SIMIC, dipl. ing. grad. redovi profesor Gradevinskog fakultet Svevsistu Zagrebo OTPORNOST MATERIJALA B. izdanje 8K SKOLSKA KNIGA, ZAGREB, 2002, I339 Ce ed 228964 SADRZAJ vob : z ‘OPCE PRETPOSTAVKE | OSNOVNL ELEMENT! PRORACUNA, VANISKE LUNUTARNIESILE ANALIZA NAPREZANIA 1. Moja naprezana i omponentenaprezanja : Difesencijaine jednadahe ravnoteze Jenadabe wranaformaciia Giana napeezania Glavna posmizna napresanja Mohrova krutnica 28 ravninsko stan eapeczana ‘Mofrova krubica 2a prostomostanje nageezania ‘Cavenyeva ploha naprezanja ‘lips maprezania 4.10, Oftacdareke ravine ektacdarsa napeezana 4.11, Stemi tenzoenapeezana § deviabr naprezania. 4.12, Veza izmedu korpoacoata unutsjih sa Komponenata napeezanja ANALIZA DEFORMACHA Pfam pomaks i defurmaciie Kompaaente deforeasin, Deformacia w zadanome sje ‘Sinerovii veitineglavnihdeformaciia avninsko state deformacia ‘Sujet aeprekinutost “VEZE 12MEDU NAPREZANIA I DEFORMACUA, 12: laperimentali pda ex edu napezaniadeformacia 62, ookeov akon, konstanteelasti¢nostimaleriala 43, Zakon sperpodiie 64. Sant Verantoy princip 6.5. Mookeov zakon 1a prestomo stane naprezanja 66, Mookeov zakon zacavsinsko sone naprezanja Hooton en anor Uyjecj temperature z DOPUSTENO NAPREZANIE | KOEFICHENT SIGURNOST! ‘nL eRISTUP RISAVANIU PROBLEMA U ZNANOST O OTPORNOSTL MATERUALA 10s 106 108 us 18vi 9, AKSUALNO OPTERECENIE STAPA 9. 1. Rastezanje rts ravnog Sapa Usjecajvlastie tezine ‘Stapjednake evrstoge na astezane i Pritisak Sastavieni ap Plan pomaka Potencjana energija deformacija ‘Staticki neodeden sistem “Toplinska naprezanja 9, Potetnanaprezanja 9.10, Aksijalno wlamo opterecene sta 9.1. Roneentraiia naprezania : 9.12. Rastezanjeubenlancanice 10, NAPREZANJA I DEFORMACUE POSUDA TANKIH STUENKI 1, SMICANSE (ODREZ) Ut, Cis pose 11.2. Potenijaina eneryija deformacja presto posi 113. Proragun elemenataoptereéenih na smicanje (ore2) 12, GEOMETRUSKE KARAKTERISTIKE RAVNIH PRESJEKA STAPA 12. {, Stteki moment moment tromost(ineeije avn prsjcka 12, 2 Promjena momenatatromosti pi tanslaciji koordinainoga sustava 12, 3. Pramjena momenata ramos pri rota Kooedinatnoge sustava 12, Glavne os glavni moment tomost (2. 5. Sobrova krvBnica tromosti 6 2 12.6, Pole tromost 12.7. Blips tomo 12. 8, Moment tomest jednostavni presicka 1281, Pravohts presi 1282. Krum pesjek 1283. ersjekoblkakrnog pstena 12.84. Trokut peje 25. Blip’ prosek 12, 9, Moments tomost shpenih preseka 1210, Momeni otpora ai presicka 13, TORZIIA RAVNIBSTAPOVA 13.1, Toca Sapovaeutnoga presiha 132) Potenein ener deformacin pi tora 133, Stik’ neodeden zadai pio 134. Tori Spe nokrugog presieka 135, Prandova memtvansksaslogia 136, Tora Stapovasankimsoerkama oworenog profila 137, Toa Sapova stank ajenkama satoreng profla 138 Zavojae oper krtnog peje 120 120 28 Br ba 8 142 146 132 139 218 168 m 194 198 97 198 = 208 208 213, 215 a7 2 2 26 an 27 228 230 2230 2 235 2 Me 2a 256 2 258 268 2 mm ae? 295 vu 139. Koncentraia naprezans pi trai 299 14, SAVUANJE RAVNIH STAPOVA 303 14, 1 Ciao savianje 306 1H. 2. Pyoratan Evade iaborpresjok pri Sitom svianja 316 14 3. Potencjaleasnerija deformacia pri istom savianju 319 14, 4 Opt stu) savjanja(svijanje slams) 320 14. 5. Poamiena mprezanj v simetinim ankostjenim Sepovina 34 14. 6. Savjane slana nesimetrtnog Sapa Stedite posmika 37 14. 7 Popreéna nortainanaprezina pr savijanju Sapa poprecim operecenjem ..... 345 14. 8. Glavna naprezanja| trjektngje lavaih naprezania 348 14, 9. Proratun évestoge pei savijanu silama ast £4.10, Koncentracia naprezanja pi svijanjy 369 [HLL Savane Stapova promjeniivog presjeka an 14.12, Nosat jednake Evstogenasavijanie a7 14.13. Proragunsastaljnih nosaéa 335 (4.44, Savianj Sapa iradenog od raziiih materia ‘400 [ML1S. Potenljalna enerijadeformacia pr savijanusilama 409 15, DEFORMACUA RAVNOG STAPA PRI SAVANIU 43 1S.L,Diferencijlna jednadabe oleic tiie nosata aa 152. Anaiticka metoda odedivana elastiéne lnje osata konstaninoga presjeka .... 418 153, Anaitika metodaodzedivanselastiéne lnije nosata promjenljvoga presjcka ..- 481 154. Grafoanaliticka metoda odredivanjadeformacija nosada “7 155, Graftko odredivanjeelasien line osats 460 156. Odredivane progiba metodom konaénih diferencia 465 15:7. Progib zbog popretne sie an 158. Usjecajpromiene temperature 46 159, Proragun katt ps savjanio a9 16, NAPREZANIA I PROGISI NOSACA PRI UDARNOM OPTERECENJU aa 17, KOSO SAVANE 490 IS SASHANIERAVNOG STAPA OD MATERUACA sRAZLICTTON MODULOM ELASTICNOSTI NA RASTEZANIE I PRITISAK 503 LITERATURA. sis KAZALO POIMOVA 516 KAZALO IMENA 520PREDGOVOR Ova) udihenik u netio proticens abliku sadeéi gradivo koje se predaje w sklopu predmeta OTPORNOST MATERIJALA Iu treéem semestry na. Gradevinskom fakultet Sveuciistau Zagreb U prvom dijelu udébenika obradeni su osnovni pojmovi, pretpostavke i metode proraguna, te analiza naprezanja i analiza deformacija pr mati devormaciama. Vera Jemedu naprezanja i deformacija dana je 2 idealno elatien tijelo. U drugom dlijelu udebenika obradeni su osnovni sluéajevi opteresenia saps: rastezanje, peisak, forza, smicanje 1 savijanje. Pr tom je razmatrano 4 savijanje ompoaitioga stapa 1 Sapa od bilinarnog materjala. Takoder su obradeai osnovni siugaevi djelovanjsaksijalnogi popreénog udarnog opterecenja Staps uz poseban osvt na ‘aalikuiamedu djelovanja saickog i dinamickog opteretenja Da bi se olaktalo razumijevanje i prihvatanieinlodenog gradiva, na taj pojdini Beata dod su resent prime. aon su odabran ako da Jun itotent {eoriska razmatrania “Mislim da Ge ovaj udabenik korisno posluziti ne samo studentima tehnih fakultet. rego indenjerima u praksi, Koj 2ele osvjeztsvoje znanje tz podrutja mehanike Brstoga deformatilnog tela. Na kraju udibenika navedena je literatura Kojom sam se sludio pri pisanju ovog swdabenika. Udzbenik su recenzirali dr. se. Ivo Alfirevig,redoviti profesor Fakultetastrojarstva i brodogradnje Sveutliau Zagrebu, de. sc. Vatko BrEié,redoviti profesor Gradevinskog fakulteta Univeriteta u Beogradu, dr s. Kretimir Herman i dr. 5c. Zlatko Kostenéie, redoviti profesor Gradevinskog fakulta Sveutiisa v Zagreb, Srdatno im zahvaljujem ‘na mnogim korisnim primjedbamna isavjetima, Zahvaljujem i Milivoju Mervara koji mi je pomagao pei izradi erteza Zahvaljujen se svim suradnicima iz "Skolske kajige", a posebno Zelimiru Colicu, «ipl. ing. grad, uredniku edie, koji su rail na tome da kajiga bude Sto bole opremijena ida So prie bude predstavljen javnost Usprkos svim nastoanjima, bilo je teSko ukloniti sve pogretke, bile one tskarske bio one stvarne. Zato 6a biti ahvalan Citaocima boi me uperare ta uadene pogretke i nedosttke i time pridonesu pobolanju ovog wdzbeniks. U Zagrebu w lipnju 1990, godine Autor PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU. Drugo izdanje ovog ud2benika nepromijenjeno je prve iadanje u kojemu su ‘spraljene uotenetiskarske pogreske. Ovo i2danje udabenikarecenciral su dese. Nenad Bicanig, redovit profesor Deparment of Civil Engineering University of Glasgow id. laden “Hodes, profesor emetius Sveulis u Zagreb, redovil profesor udaho-eaaemaiogfklea Svea Zteb, Sho in aban ma leno} receniji Zahvaljujem svim suradnicia ia Skoske kage, a posebno Zelimiru Colic, ipl ing, grad, na Bioko pipreme t cbjavjvanja ovog fdan, Zagreb, prosinac 2001 Autor1, UVOD Otpornost materijala jedna je od grana primijenjene mehanike koja proutava probleme évrstoge, krutos i stabilnost pojedinih dijelova tehni¢kih konstrukcija od fvrstoga deformabilnog material, Pod évstogom konstrukcie ili dijela Konstrukeilerazumijeva se sposobnost pre nofenj opteretenja bez pojave Loma, Krutost onstrukcje eznatujeotpomostkonsirukei- jena defarmiranje (promjenu oblika i yolumena). Pod stailnos Konstrukcije rzumjeva fe sposobnost Konstukcije i njezinih elemenata da pod zadanim optereéenjem zali2e prvobitioblik eastitne ravnotete Istrazyjei proces deformicana i razaranja ela, manosto otpornost mateijlat2i ‘utvrit snovna nagela i postupke proraguna évstoée, krutost i stabilnosti poedinih dije- lova konstrukei Promatun Evstoge sastoji se u odredivanju njmanjih dimenaija pojediaihdjelova -onstrukeija iskljudujuéi moguénostpojave loma pod djelavanjem zadanog optereéenja Proragun krutosti obuhvaéa odredivanje deformacija Konstukcja pod djelovanjem zadanog optreéenja, koje morju ostati uw dopuStenim granicama odredenim uyjetima Uupotrebe same konstrukele. Proragun stabilnostisasoji se v odredivanju opteetenja pod kojim konstuk njezini element zadréavaj jo prvobitnioblik elastin ravootede ‘Skup ovin proratunanaziva se dimenzionrane clemenata konstrukeija. Ps dimen- ~oniranjy elemenatakonstukcija mora bil ispunen uve Gvstose, utes stabilno- ati, upotebljavajuei upravo onoliko materijala Koliko je nuzno da budu zadovoleni leaden uyjettsigumost. To znai da uz uvetesigurosti moray bit zadovolen i wvett ‘konomi¢nosti Konstrukeie ‘U teorijsko} mchanic kao osnova za razmatranle uvodi se model krutog,nedeforma- bilnog tela, ina njemu se i2vode svi zakon i prinipi stake i dinamike. Medutim 2bog, A§elovanja raznih ujecaja (vanjskih sila, promjena temperature it) va se realna tijela ‘ise ili manje deformiraju, ij, mijnjaj svoj obliki volumen, pa je pouebno nadi vezu izmeduvanjskih sila, obika tela vise matrjalasnaprezanjimaidformacijama tila Za razlku od drugih grana mehanike defortsabilnog tela teorijeelastiénos pla- ‘Mignost,u znanogo otpomnosti material ta zadaca tei se jest So jednostanijim | dostupniin metodama u indenjersko}praksi, primjenjujul razmjerno jednostavan mate- ‘matih’ aparat wvodesi odredene pretpostaviceo stucur i svojstvina matali arate 1 deformacia tela. Tako dobivent rez provjeravaju se ekeperimentalno mjerenjima ‘na modelima ili na samim konstrukejama. Za znanosto otparnosti materijala ko tch- icky diseiplinu karakterstiénajeprimjena pi itaih metoda koje se osivaja ma rezula-4 1.Uvo tima teorijskih i eksperimentalnih istrazivanja. Zato u znanesti o otpornosti materijala Jednako vsznu ulogu imajuteorjska i eksperimentalna itrazivanja Za zmanost o otpomosti materijala moze se resi da je to jedna od osnovnih tehnigkih 0), Stap je optereten na rastezanje ili lak (sl. 3.52), a ako je pak w presjeku N usmjerena'suprotno od smjera vanjske normale (N'< 0), tap je optereéen na pritisak ili lak (sl. 3.5b), hare, Stap je optereden na smicanje (odrez) ako se vanjske sile mogu reducirat na dvije sile okomite na os Sapa s malim razmakom medu smjerovima djelovanja, U popresnome presjeku postoji samo popreéna sila 7, sve suostale komponente unutarjih sila jednake uli. 3.6), ae tle 15 Stap je opteresen na torziju (uvijanje) ako se vanjske sile svode na spreg sila uray~ ini okomitoj na os Stapa. U popretname presjeku djeluje samo moment tozie (uvjanja) ‘Mg. sve su ostale komponente unatarjih sila jednake nul (sl. 3.7) Me Me “Ce sta 37, sta 3.8. Sup je opteesen na "dito savijanje” ako se vanske silesvode na spreg sila koji deta avin u Kojo} let os Sapa U popretnome presjekudeluje samo moment savi- janja it Mya sve ostale Komponenteunutarjih sila ednake su nui (l.3.8), 'U praksi Gest imamo posta sa sloZenim opteresenjima, tj. kada je tap optreéen istodobno na dva, tril vige osnovnih natina optereéenja, u popretnome preseku post vie komponenata unutarnih sil,4, ANALIZA NAPREZANJA 4.1. Pojam naprezanja i komponente naprezanja Promatramo évrstotjelo koje se nalari uravnoteti pod djelovanjem vanskih sil Zamislimo da smo tijelo ravninom 8 kroz toeku Clxy:2) pretezali na dva dijela (1.4.1). Ako odbacimo drugi dio (11), njegovo djelovanje na prvi dia (1) morammo nado: ‘jest silama na ravninipresjeka (sl 42). Raspodjela unutarnih sila po povrsin presje~ ka zasad nigime nije odredena. Polotaj ravnine presjeka odveden je vektorom vaniske pormale sas. sta a, Pretpostavimo da sn oko totke C(x..2) presicka izdvojilielementarmu povrin AA 1a koju dca unutarnje sie koje moZemo rede u togku C na glavni vektor AF i alavi moment AA. Kvoejem AM 4 18 us 4 (fim, S8= 0) po ga daljem tekst negemorazmatrat eosin sie AF posi A nariva se stein sapeaniem na element povtine “41, Polam naprezania Komponcat Se) ‘Ako se povesina elementa A stalno smanjuje zadréavajutiu sebitotku C, onda gra nignu vnijednost Ba” By BA ad nazivamo punim ili fotalnim naprezanjem u to&ki C(:2) presika s nommalom f. Na- prezanje ima dimenziusila/povsina i mei se edinicor ~ paskal (Pa), (1Pa = | Nin’) Buduét da je 1Pa veo mala velitina,utchnickim se proragunima naprezaje obiéno mje «wmegapaskalima (1 MPa 10° Pa 10° Nin? = 1 Nis?) Indeksn ozmagevavisuast naprezanj oorjntaiji ravine presieka w prosor. Za raaligitoorentirane avnine polozene kroz totku Clxy2) debit Geo raise veKor ple og naprezanja: Da= in (ye2 kup vektora punoga naprezanja na svim ravninaina polozenim oz promatrana tock viel odreduje stanje naprezanja ut) tock tela. Napregnuto sane tela naziva se skupstanjanaprezaja wien toekama tela AKO Vektorpunoganaptezaja ovis samo 6 vektoru,a ne ovisi o koordinatama x,y 2 Toeaka tela, akve sane napeecania Ula ‘ariva se homogenim Vektor punoge naprezanja ), mode se rasavit na komponente Ba = Puri + Ped + Parke (42) demu je iy = 0h +P + Pe a Vektor punog naprezanja f., moze se rastaviti na dvije komponente: normalnw 0 , (normaino naprezanje) koja je upravljena okomito na element plohe A i tangencijalna +, (posmigno naprezanje) koja led u ravnin Ad, tako da je: WP so5 44, a) ‘Ako je ravnina presjeka okomita na koordi imu os x, Komponente vektora punog naprezanja posta jednake normalnim ili posmita naprezanjima na tj ravnini (I. 4.3) Pus =Ou Pry lays Pas Tae Pei tom je: WeP aon +r), +r Co) Orijentiramo Ii ravnine pesjeka okomito na koordinatne os yz, na ist natin dobit emo na svako) od tih ravnina tri komponente naprezanja: 0 , (1.44).shat ska 44, ‘Vidimo da su normalne i posmigne komponentenaprezanja veliive koje 2a poblibe coznatavanje imaju dva indeksa. yea pel Pru indekscenatuje mer vanske normale ravine na kojudelujetakomponent, 8 drugi indeks oznatuje smjer same komponente naprezanja. oa U skladu s oznakom ou izrazu (44) normal naprezanje mateo oznatit sano {enim indeksom koji oznade smjervajske normale ravnine na ko] dele nocnalno raprezaje pa mozemo pssti y= 04. Fy = 2,» 0 =O, Sanje naprezana tock napregntogs ils potpuno je odredenosdevetkompone- rata naprezanja koje djelju nat uzajaro okomite ravine, 8 modem ih prikaza obliku kvadratne matrice c : lerl=en ow tn fete oy ee 4, ‘oj azivamo matricom tenzora naprezanja ii hats, enzorom naprezanja. Komponent tenors naprezana onal se ovako Se eelas gas an on %y Fe Pv indeks odredujeredak, a drug stupc. Element jednog retka predstavijju kom ponent naprezanja u jen) ravi Uzimamo da su komponente naprezana oy pozitivne ako djelyu vpocitivnim smyje- rovima kordinanih osi aa povtins vaso aormalom rjentranom uw smjersKoord ratneosi, odnosno ako del u negativnim smjerovima koordinatni osi na povrSini s ‘anjskom normalom orijenianom suproino od koordinatne oi sl 4.5) Komponentana- 42, iferenijane jednadiberavanede 9 prezanja-+o, djluje u smjeru vanjske normale pa je to normalno viaéno naprezanje (rt SteZe presjegnu ravninu), a0, normalno je taéno naprezanje (pritiskuje presjeénu ravninu). sina 4s \Vektori punog naprezanja za sve moguée presjene ravnine kroz danu toeku napre~ {gnutog tiela oblikuju u opéem sluCaju prostori snop pa se takvo najopéenitije stanje na~ prezanja naziva prostorno stanje naprezanja. Ako vektori punog naprezanja 2a sve Imoguce presjeene ravnine lee u jedno} ravnini, govorimo o ravninskom stanju napre- ‘anja, a ako su svi ti vektorikolineami, o linijskom stanju naprezanja 4.2. Diferencijalne jednadzbe ravnoteze Intijela koje je u stanju revmnoete izezan je beskonatno mali paralelopiped velitine dx, 4y, dz, Buduéi da su bridovi paralelopipeda diferencijalne veligine, motemo uzeti da su naprezanja na pobotkama paralelopipeda raspodijeljena jednoliéno, Pri homogenom stanju naprezanja na usporednim pobotkama paralelopipeda djeluju komponente naprezanja jednake veligine (sl. 4.6) U opéem slutaju komponente su naprezanja neprekinute funkcije koordinata 4 =0,, (9,2) pana usporednim pobotkama paralelopipeda ne delju komponent na~ Drezanja jednake veligine, veé su te komponente razlitte, a razike se mogu izraziti na hatin diferencjalnih prrasta na razmacima dx, dy, (sl 4.7), Pretpostavjjamo da postoje ‘olumenske sile s komponentama F,, F,, F, koje djluju na jedinicu volumena, Za promatrani paralelopiped mora biti zadovoljeno Sestjednad2bi ravnoteze: (aa) [Na osnovi prve jednadabe EF, = 0 dobit éemo:20 4. Analiza naprezanja 21 ao, Pe (oss copa, teafig +2 aes, aes : ee Sligne jednadzbe dobivamo i za druga dva smjera. Pegs 0,- B94 acme (49) Sear eo tke Uzimajudi u obzir oznake (4.6) i (4.7), diferencijalne jednadzbe ravnoteze (4.9) ‘mozemo prikazati u opem oblik = tn (4.10) ‘Ako izaberemo i drzimo &vrsto odredeni smjer, onda se indeks jne mijenja inde & prima sve moguée vrijednosti ipo njemu se provodi sumiranje. (Od Sestjednadebi revnoteze (4.8) preostalo je jo zadovoljt ti jednadsbe momensta Kroz tetitte paralelopipeda postavimo os 2, koja je usporedna $ osiz. Moment u od- osu na os 2, davat Ge sama posmicne komponente naprezanja okomite na tu 05, a one su prikazane naslici 4.8 ‘ Ako se ova jednadtba podijelis dr dy de i zanemare diferencjalni pias w odnosu na ostovne vein (oy 1 = Ty), dobie seTay Te any i, analogno, 2a ostale dvije jednadsbe momenata: s (4.12) Uopéemu obliku ove izraze mozemo prikazati ovako: y At ORR tae) (4.13) Jednabe (4.11), (4.12) (4.13) izabavaja zakonouza}emnosti posmigaihnapre- zanja: u vjena medusoboo okomiim revninara Komponente posmicnih aprezanje koje su okomie na peseenica th raveinajednake spo vein usmerene su prema pect ih ovina it od je (4.9), En ‘Buduéi da su posmitne komponente naprezanjas jednakim indeksima jednake, bro} se nervisnih Komponen tenzos nara mar, Maia tenzoranapreara ia leyl=|oy Oy o6|=[rm ey ty Dobili smo da je tenzor naprezanja simetritan tenzor drugoga reda, a on ima Ses raz- lish Komponenata naprezanja. Prema tome, stanje naprezanja u neko) to¢ki tijela ‘odredeno je sa est komponenata naprezanja,trima normalnim i trima posmignim kompo- nentama naprezanja, Iz prve grupe jednadibi ravnotede (4.10) slijedi da je homogeno stanje naprezanja rmoguée samo u siuéaju kad nema volumenskih sila, 4.3. Jednaddbe transformacija ‘Ako znamo Sest Komponenata naprezanja u tri medusobno ostegunalne ravnine, ‘motemo odrediti komponente naprezanja koje djluju na bilo Kojo) ravnini polezenoj kroz ddanu todku tela { nagnutoj prema spomenacim ravninama. Zamislimo da je unutar napregnutoga tijela u okolici promatrane proizvoljne totke izrezan beskanatno mali tetraedar koji se sastoj od tri pobotke u ravninama xy, yz ize i etvrte kose s vanjskom normalom 7 (I. 4.10). sa 410, Cznatimg li povrSinu poboéke tetraedra okomite na os xsd, okomitu na os ys d4y, ‘okomitu na os 5 d4, i poveSinu kose pobodke tetraedras dy, dobivamo: d4=d4y 605 (xn), dA addy 008 (7), y=, £08 (1). |Na medusobno ortogonalnim pobotkama tetraedra poznate su komponente napre- anja (odnosno za danu toéku 0 poznat je tenzor naprezanja). Na kosoj pobotki ABC teba ‘deediti vektor punoy naprezanja p, kojega su komponente Pqr+ Pyy i Pye: Pobotke su tetraedra diferenejainih veliina pase mode uzeti da su po njima naprezanja jednoliéno raspodijeljena Ta jednadzbe ravnotete EF, = Odobivamo: 01, AA, 608 sR) ~ Fy AA £08 (41) — a WA, 605 (2,n)= 0. pu +, Sas ‘Analogno, dobivamo i za ostale dvie jednadzbe ravnotede EF, =0 i ZF, =0. Volumen je tetracdra "sah, gdje je dh visina tetraedra ragungjuéi of shots. do raynine ABC. Clan $ volumenskim slama w odnosu prema ostalim élanorAma mala je ‘eliGina viSega eda pe se moze zanemarit Za komponente vektora punog naprezanja j., dobivamo: Paw =O 608 eyn) +4, 608 942) FF py 608 (2,2) Pry Fay C05 (En) +0, C05 YN) + C05 (2.0) (4.15) Pz =Tg 608 (8M) +15, 608 (V5n) +0 , 608 (2.8). ‘Urimajuti w obzir oznake (4.6) i (4.7), jednadzbe (4.15) modemo prikazati u opéemu oblikus2 Pu= dD oy costims Y=x,y.2. (4.16) ‘Ako na kosoj pobotki tetraedra ABC postavimo pravokutni koordinatni sustay u,¥. ws tako da se 0s v podudara s vanjskom normalom ri, a osi wi w da lege u ravnin’ ABCs ‘onda vektor punoga naprezanja , mozemo rastavitina norman i dvije posmigne kort Ponente naprezanja: Paol trl tee Velitine tih komponenata dobiju se projciranjem komponenata punog naprezanja Pau Pry + Pre Wsmeru koordinatnih osi ws ies 8. Pa cst Py cost pm costexd= Spy cos» ion ko 24 wvstimo ia (4.16), dbivame DZ 94 costineor yn, ann) cednosno y= Oy 0057 (E+ £05? (VV) +0 g, 608? (<,¥)+2[0,, C08 (9) C0890) + +04, 608 (y,¥) £05 (2,0) +0 2, 08 (2,9) 608 (0). (4.184) Uaimajueiu obzir oznake (4.6) i (4.7), dobivamo: =o, 605? (0) +0, 60s? (Y.¥) +0, 605? (2.9)+2 [Fy 605 (rv) co8 (0) + sp om cout) tea con esemecea (4.18 Posnitn je nara So eS cdnosno Fig = Pay 605 (8,9) €08 (4.4) +04, COS (¥,9) 608 (4) +0. €05 24») 605 (24) + +0 [£08 (59) 208 (Yu) + 608,10) £08 (e045 [608 (9,0) €08(2,u) + #008 (2,9) 608 (.u)]+0 2, [608 (2,¥) 605 (ru) + €08 (x) €05 (2) (4.20a) 25 sn 20, €05(81) 608 (5) +0, 080.9) c08 (0.4) +0, 05.9) 05(2.)+ sry, [608 (60) eos (u)+c08 (0.0) cos teu] [es (08 (E)+ +008 (2.0) cos ul} ray [608 (29) 6050) + os a 608 (=}. (4.208) Jednako dbivame tw DS py oum= DL oy coetevresstiek — a2) Jeinadabe ransformacia mozemo naps opm blk y= Y oy costikyeostjhy = um) am kbs gdje je: dunon oymty whe! i opmoy op=ty m iF} Dobiven aa (4.2) edna jroo pone siting tro digogn reap preuka ilednog toning suave gh Prema oe, ep a povcttamapreane ma tina metsobno okosim aviata, polsena co ok Papregnitogs il lredesmetian tenor drgos Fed, ao Soe eno taza, tenzram aprezana Ak mponete napresaj ek) tok a bilo Koja preset rin ee joe ers ‘fina Komponen naprra 11) Tea apeana nao ware [eo] | ‘siya at,26 4: haste nape lementari volumen ima oblik trostrane prizme debljine jednake jedinici. Na medu- sobno okomitim ravninama poznate su komponente naprezanj a normala presjeéne rav- nine Ted u ravnini x is osi x zatvara kut (sl. 4.11). U ovom stutaju koordinatna os w podudara ses vanjskom normalom fi [Na osnovi izraza (4.15) za komponente vektora punoga naprezanja u kosoj ravnini dobiva se: Prax =O, 005 (4,1) +1 608 (9,U) (424) Dry = Fay COS (EH) +0, 608 (HH), ‘iz izaza (4.18); (4.20) za normalno i posmitno naprezanje na kosojravnini dobiva se: 2 608° (xu) +0, 05? (yu) +2 ty OS Hu) COS (YH (4.25) Tay = 8, 608 (4) 608 4,9) +0, £05 (),u) C08 (1,9) + #14, [608 (£0) 608 (9.0) + 608 (94H) £08 6.9]. 426) Izslike 4.11b slijedi 08 (su) = cosyp; 608 (yy ing; c0s(e.y)=— sing, c086,0) = cosy, pa122 Komponente vektora punog naprezanj dobivamo: Pa =O, COB ty 50g Py ty conga, sing, a2 42a normalnonaprezaie 0, =0, cos? pto, sin? p+r,, sindg. (428) Uvestimo i ovamo relcije (1e082p sin? p= 3.(1~ cos2p), ebivas ee ae Signo dobivamo i za posmitno naprezane: sin29+t, cos2p. 430) Stanje je naprezanja u nekoj totkilnljsko ako naprezanja za bile kojupresjetnu rav- ninu imaja isi ster, fj. da su kolinearn, 44. Glavonnaprecana 2 “Takvo stanje naprezanja u promatranoj todki odredeno je jednom komponentom naprezanja, npr 0 ,,ostale su kamponente tenzora naprezanja jednake nuli (sl. 4.12). stk 412. sna as, yvninu $ normalom, Buduci da vektor punog naprezanja 2, 2a proizvolinu presjeén ravnin ii ima stnjer osx 0 je, [= Prana a ostoviizraza (4.27) Je pr =o, cos a3) Prema izrazu (4.28), normalno je naprezanje u presjeéno} ravnini £08" (432) 1 prema izrazu (4:30) posmino je naprezanje: sin2p. (433) Jednad2be transformacija za ravninsko i linijsko stanje naprezanja mozemo dobi izravmo iz uvjeta ravnoteze i2rezanog elementa. 4.4. Glavna naprezanja Kod ravninskog stana naprezanja u presjetnoj ravnini s normalom i koja se pokla- pasosi u djeluje normalno naprezanje (sl. 4.148) 0, "0, cos’ pte, sin? pty sind, 434) ‘a buduéi da je 6= 90° + 9.u ravnini presieka s normalom # koja se poklapa sosiv djeluje normalne naprezanje. 0, = 0, sin? pa, C08? pry, sind (435)Es 4: Anata npren sta 414 ‘Ako se zbroje irazi (4.34) i (4.35), dobiva se: o,+0,=0, +0, 429) Gorn pokazuje ae hod ravninskog sania naprezani ar moral nape- 2anj koja elu na Gif medusobnookomite avnne staan nc ovo 6 Boon kena ntnogsustava. TS zz nazva prvom invarljantom napresana Komponente naprezanja u presjegnojravnini ovise 0 polozaju normale a. Ekstremne vaijednosti normalnih naprezanja dobit emo iz uvjeta, © sin299 +t, 60529 |42 ry (aan) Is naza (4.3 sd da nomalae nara o, prin ekstemn wijnost ura sii v kj je posmionaprezanj edako nul. Loa se ster weioe en Precanjapodudarasa stom vajpke. normale, «norms nape ee ei Puno naprecaj. Ravnine u Koma ne lye poses nape sess a ned Fatnine ssormaianapreana koja lyme tm avnpatas ote ieee somanihnaprecaia av se pata naprerane osc a oe ‘atsinaio, 0, mininlnonomino narra, ako da joa, 2, Praveen naprezaja azivase lavnim oima aninskog aja napreranai odredeni su iz izraza (4.37) eo ee ‘22 (438) lerelaciie 44. Glave naprecana » 2zakljutujemo da uvijek postoje dvije medusobno okomite glavne ravnine u kojima se po- javljuj ekstremne vrijednosti normalnih naprezanja, maksimalno naprezanje 0; i mini- malno 3, Velitne glavnih naprezanja So su usmerene pod kutem i, odnosno +5 prema csi x odredene su izrazima: * cosdpy +t. sin2py (439) | 2r, sin2gy = — to, —0,)’ +4r%, a £0829 = see lo, -0,) +40, sina, ‘Ako se ovi irazi uvaste u izraze (4.39), dobiva se: oat! fora FRE, oy oto, toy ‘Smjerov glavnihnaprezana odredeni su irazom (8.38) koji daje die veiednos. Kojo nih odgovara maksimalnom naprezanju,odreduje predznak drge derivacije #o, ae Ako pravac AB koji spaja vihove kvadrata prema kojima djeluju posmina napreza- ‘jar, (514.16) nazovero dijagonalom posmika, moZemo postaviti ov praktitno pravi lo 2a odredivanje pravea maksimalnog naprezanja, koje st najlakSe dokazuje pomoéu Mohrove kruznice naprezanja, ‘Maksimalno naprezanje ima pravac koji lel izmedu dijagonale posmika | alge- barskl veéega normalnog naprezanja (s. 4.16).tha 446 Smjer glavnih naprezanja mo2emo odrediti i ovako. Preipostavt demo da nam je poznata ravnina na koloj ne pestaje posmitna naprezanja, a puno naprezanje | nosmalig aprezanje podudaraju se po veligini smjeru p, ~ i 0, (al 41), Prema izrazu (4.27), dobivamo: Pre 1 C08 Py =O, C0595 +1. sinyy Pm =o, sinpy [Nakon sredivanja dabivamo: y Sinpy try, cosy, 01) cosy, + ty singy =O 01) Singy tty cospy=0 i odateslijediizraz za smjer glavnog naprezanjec, te (any Ako u izraz (4.41) uvratimo o, = 24, dobit 6emo kat yoy Drezanjao; zaevara s oxi x, «2a 0, 0 dabit Gemo kut pa, So anja 0, zatvara sosix. Slignim postupkom dobivamo ekstrerne vrijednost posminih naprezana. Zz uvjeta: 86 pravacglaynoga na 2 pravacglavnogn napre- sie ara zasinjer normale na ravninu na kojojdjelujv ekstremna posmigna naprezanje 31 (442 U opéemu slutaju u tim ravainama mogu se pojaviti i normalnanaprezana. U speci- jalnom slutaju,kada je prvainvarijanta naprezanjajednaka nul (o, =~) wravaiaama ekstremnih posmitnih naprezanja ne ojavij se normalna naprezanjai govorimo ost jn stog posi. Cistim posmikom nazivamo stanje naprezanja kad na stranicama elementa postoje samo posmigna naprezanj, a normalna su napezanj jednaka nul Prema zrazima (4.38) i (4.42) dobivamo: tg 2p, “te 29 1 oe : oe — fee ‘Mo mati da yormala na raynin ekstremnih posmiénih naprezanja raspolavlja pravi kut femedu pravaca glavnih naprezanja. kstremna posmigna naprezanja ozatavamo $ r, i nazivamo ih glavnim posmignim naprezanjimma Pomogu izraza (4.30) i (4.42) dobivamo: r2=45 10, aa) 2 it nasal Kod prostornog stanja naprezanja odredivanje smerova i velitine glavnih napre- anja znatno je slozenije nego kod ravninskog stanja naprezanjs. Pretpostavit emo da ‘nam je u beskonanome skupe kosih ravnina koje se mogu poloZiti kroz promatranu tocku {ijela poznata glavna ravnina na kojoj ne postoje posmiéna naprezanja, a puno naprezanje i normalno naprezanje podudaraj se po veligin i smjeru y= ip Oy (sl 4.17). Za komponente vektorapunoga naprezanja dabivamo: DY oy cos n)= oq cos isn), (44a) Pn codnpsne: ©, m) COS (EN) +T COGN AT coslet}= 0 Ty cOS(Es0)+(0, ~Gq) C08 (Yn) +1, 082M) = 0 (445) Tae CO8KM#T CO8()R)+ (0, Fm) c08(2.0)=0,aoe 4. Analg naprerani ie A Aun agree je je 0, jedno od glavnih naprezanja u promatranoj totki napregnutoga tila ‘Za normalu fi mora biti ispunjen uvjet kompatibilnost: D cos? any (4.46) ska 417, Senate (4.45) (4.46) sade Et nepoznanice:glavnonapezanie dati ‘va kosinusa smjera cos(i,n), = x,y,z. ee Budd da su pve ti jednadabe po cos(im) homogene edna, wsto Kosmas sxjzova costin) ne mogu istodobn0 bit dna ml og eons, ke fe notelenje mogoe ako Je eterminanta ssa jednedP (8.49) edna lew aan Razvojem determinante dobivamo kubnujednadzbu Oh = 1, 0h +1, 04-1)=0, 4s) siiejel =0, +0, +0, (449) 0,9, +0, 0,40,0,-13 (4498) oO, ty (4490) helty 6, t, Oy OAD y Tye Tey Oy PG, th 0, v2 ‘Tri korijena jednadzbe (4.48) tréega stupnja uvijek su realna i predstavjaju velitine slavnih, maprezanja (@,,03,03) u tri medusobno okomita smjera, Glavna naprezania esa ‘oznaéavamo tako da je 0, 20, 205, j.0, maksimalng je normalno, 205 minimalno je normale naprezanje’ Uvrstimo li jedno od glavnih naprezanje.g, (m= 1,23) ujednadabe (4.45) upotrije- bimo samo dvijeod ti triju jednad2bi kojima pridruzujemo jednadsbu (4.46), reSenjem tik jednadabi dobivemo kosinuse smjerova so ih pravac glavnoga naprezanja Jy (m= 12,3) eavara sosi x,y iz. ‘Tako u opéem slutaju prostomoga stanja naprezanja kroz svaku totku napregoutoga tijela mozemo polorti ti medusobno okomiteravnine na kojima ne postoje posmicna na- prezanja, a nofmalna naprezanja imaju ekstremne vrjednosti (maksimalne i minimalne) 24 promatranu togku, Velitine komponenata tenzora naprezanja 0,, (4.22) ovise o izboru koordinatnoga sustava i pri rotacij se koordinatnoga sustava mijenjaju. Medutim, glavna su naprezanja velidine karakteristcne za stanje naprezanja u promatranojtotki pa ne smiju ovisit o i2- ‘boru koordinatnoga sustava, Prema tome, veliine /y, 3,15 jednadabi (4.48) moraju biti invarijantne velitine, Te se veligine nazivaju prva (linearna), druga (kvadratn) i treéa (kubna) invarijanta naprezanja, Prva invarijante naprezanja i2ratava da je 2bro) normalnih naprezanja na bilo koje ti ‘medusobno okomite ravnine stan velitina | jednaka je abroju glevnih naprezanja, 4 +0, +0. ito; +05 (450) U nokim slugajevima invarijanta naprezanja mote bit jednaka nul. ‘Ako je fy=0, onda je jedan od korijena jednadzbe (4.48) jednak nuli pa je stanje na- prezanja ravainsko ili dvaosno, ‘Ako je istodobno /y1;=0, onda jednadsba (4.48) ima dva nulta korjena i samo je jedno od glavnih naprezanja rzlitite od nule. Stanje je naprezanja v promatrano} tocki jednoosno ili inijsko, 4,5. Glavna posmigna naprezanja Pretpostavitéemo da se wpromatrano otk smjroviglavnihmaprecania 7.0.03 podudaraju sa smjerovima koordinatnih osi x, y, z. ‘Na kosoj avn deluje normalno napveanj, prema izrzu (418) 0, = 9, 6057 (xn) +03 £08? (yyn) +05 cos" (2,0) 431) i posmitno naprezanje ph = 03=07 00s? (xn) +03 cos? (ym) +03 cos? (2,0) — = [oy 60s? (s,m) +e, cos? (y,n) +05 005? (eymF (4.52) ‘Ako iz jednad2be (4.52) eliminiramo jedan od kosinusa smjerova, npr. cos(2),rela- YGER intitlec0s* (zm — £08? (ry) — cos? (yn), (453) obit emo da, kao funk ovis samo o dvakosinusa sme Ie uvjeta a ckstem fankcije x? 05.1) i cos.) ae) ac) feos G9] 9? feos aM} 434) obi se veijedost koefejenatasinjerova za koje posmigna naprezanja pisaju ck- stresane veetost sete aia istemna posmigna naprezanja koja se nazivaj glavna posmigns naprezanja i coma se, 23) dsj w rein Koja pra jednom od tj gavaih ost napre- anja sdrage dij glavneosizatvara ku 45°, odnosno tae ravnina okomitanajednu od {lava avnina i drugim dvjema glavnim ravninama zatvara Kut 45°. U svakoj oki nae pregnutoga tela imam Set takvihravnina jer Kutove mozemo nanositnarazlitite strane od pla os Usratimo Ii kosinase smjerova koji odeduju th Sest rsvnina uizraz (452), dobit emp da eksternaposmna npreanj jednaka plum glvaihnaprezana: L 2) ‘Ako je 0; > 0 >, onda je najvete posmitno naprezanje jednako polurazlici naj- veéega i najmanjega glavnog naprezanja i djeluje u ravnini koja raspolavija kut izmedu najveéega i najmanjega glavnog naprezanja (sl 4.18). (455) ska 48 U rwminama u tojima posmiénanapreaniaprimaju vifednos (4.55) djelaju tskoderormalnanapezanj oj sh, ea ia (431), jedaaka pouzboja odgovar- _juéih glavnih naprezanj : e : 1 1 1 7@rt82)» 3@2 403), 50404) (4.56) 4.6. Monrova bruce x ravninae stan aprecanin 35 4.6. Mohrova kruznica za ravninsko stanje naprezanja Ravninsko stanje naprezanja mote se prikazati graficki Mohrovom kruznicom napre- zanja Za Mohrovu kruticu naprezanja usvojen je poscban dogovor za prednak po- ‘Gmitnih.naprezanja, prema Kojemu je posmigno naprezanje pozitivno ako vanjsku onal treba rotirati a 90° u smjerugibanja kazalke na satu da bi se poklopila st smje~ Tom posmignog naprezana, a negativno ako normaly treba roiat suprotne smyers gba ta Kavaljke na stu (sl. 4.19) Pri takvu dogovoru za predznak posmignih naprezanja akon uzajamnost prima oblik: sn e00 a sie 418. ‘Ako su promaranoj tack naprezntoge tia dana gavna nprezana, 0, on sake ant saps ukosome peje prea zac (4.29) (30) toy over + 2 (458) ska 420, ‘Ako izraz (4.58) kvadriramo izbrojimo, dobit emo jednadbu kruznice u koordinal- ‘nome sustavu g, (4.59)36 4: Amalia nprezans oy +o, (1.420) ‘sha 421. Koordinatetofaka Mohrove krudnice naprezanja jednake su normalnoj i posmigno} ‘Komponentinaprezanja koje djeluju na nekoj ravnini polozenoj kroz promatranu tock ns. regnutoga tila. Tako totka N, odgovara ravnini s normalom u, tocka N—ravninis not. tmalom v,¥;~ glavng avnini sa 0,84; ~ glavnoj ravnini sa os Na sl. 4.21. prikazana je konstrkeija Mohrove kruznice naprezanja kad su zadana slavna naprezanja, kao i primjena Mohrove kruinivenaprezanja na odvedivanje Kompone. hata naprezanja u proizvoljnome presjeku s normalom 1, zadanom kutem g. Pe rotaci normale presieka za ku to&ka na Mohrovoj kruici opie luk sa Sreitnjm kutem 2p. Komponente naprezanja na dyjema medusobno okomitim ravninama odredene su kre jim fotkama promjera krufnice, a a ravninama eije normale zatvaraju medusobno ket odredene su istom toékom na Mohrovoj krufnici. Da bi gibanje tocke na: Mohrovo} ‘nici imalo isi smisao kao rotaija normale presjeka, blo je potrebno usvojiiposeban dogovor za predznake posmignih naprezanja (4.19). Zadane su komponente naprezanjad, , 0, , fy, . Fy, na medusobno okomitim rav- 1ninama s normalama x,y 3, 4.22a). U koorditatnome sistav 0, + odtedimo tock Ns kkoordinatama o,f i totku N, $ Koordinatama o,,r, (sl. 4226). Dudina N,N, promjer {ena kojemu konstruramo Mohrovu krudnicu naprezanja ‘Koz totku N povlatimo paralel snormalom x, a kroz toeku Ny, paralelu s norma fom y, Te se paralelesijeku u tocki P s koordinatama (¢, ty ToCka P nalazi se na Mohrovo) kruanici naprezana i naziva se polom kntinice. Pl ia svojstvo dase unjema sijeku 2rake usporedne s normalama ravnina iz promatranog skupa, 446, Mohrovs runic a ravanshe sani naprenania 3 ‘Ako kroz pol P povutemo zraky usporednu s normalom i, ona ée sje kruznicu w totki N,. Koordinatetotke N, odreduju komponente naprezanja 0, ir, ravnini snorma- Jom 7 koja zatvara kut ps ost x +R cos@p+2py)= +R cos2p cos2py — R sin2p sin2py Buduéi da je iz trokuta SN, NV, R cos2py +R sin2—p9 # Fay + * cos2p~ ta sin2p. (4.602) (4.600)eee ska 423 Usimajti'u obeir dogovor 2 predansk possitaih tsi napreznja Lod Mohrove trunie, vidio du zac (4.29) (4604, 0 (4.30) 1 (4,608) ‘ine je Lonstrukelja dokavana ») i (4.60a), (4.30) i (4.60b), medusobno jednaki, cateram anion meri naan kode vein mah cczanja. Za zadane Komponente neprerah fy Op Konstrirama, Maho ins perl Fence ct 8 Mee Keon pc ju vlltin lavas naprezanja 0, ¢» Spica pola Pi ttaka Ny i Ny odreuje smjer glavnih naprezanja (sl. 4.23). : . . le Mohrove kruznicengprezanja dbie te: 0, = 08 +m = 2 = Mt as ie ~ A WPo. Smjeglavnog naprezaja 0 odreden je kutem 2 oj dobvame de up a as ono, lerazi (4.61) (4.62) odgovarajuprijeizvedenim izrazima (4.40) i (4.38) 2a veliginu “smjer glavaih naprezanja. : bea theta tara Tote N; i Ny odreduju ekstremna posmigna nay Sa euitaonapmomjes Post sprezanja,tako da je maksimalno po- os tr, 2S = (Mg) Spojnica pla Pi totke Ny odredujesinjer normale presjeka w kojemu djeluje najveée posmigno naprezanje Ten resjeciu Kojima se pojavjuj ekstrernaposmiénanaprezanis pervaraja kut p= ¥, flavnim presjecima, Uravaini maksimalnih posmienih naprezanja postoje i normalna naprezanja koja su jednaka: o, +0, ato tka 424 Za slutaj kad na stranicama elementa djluju samo posmicna naprezanja, Mobrova vtnica naprezanja prikazana je nal. 4.24 pa su odredenismyer i veiginaglavnih napre- zanja. 4.7. Mohrova kruznica za prostorno stanje naprezanja LU. promatranoj toeki C_napregnutoga tijela zadana, su glavna naprezanja 10, Boy Boy Go. 425), Kroztotks Cpolotimo koseravnine Ill koje su usporednes jednim od glavnin naprezanja 'Na kosojravnini (II) usporedrojs glavaim naprezanjem 0 djeluu komponente max prezanja ot, koje su okomite na smjerglavnog naprezanja 0; (sl. 4.26). ‘Naprezanja 0, it, na ranini (Il) ovise samo o naprezanjma a; io pa se mogu gra- fie odvediti Mohrovom krudnicom "3" konstruiranom za glavna naprezanja.01 ia. Ni Drezanja na kosojravnini (I) usporedno}s praveem glavnog naprezanja 2 odedena su Prskama Mohrove kruznice "2" Konstruirane za glavna naprezanja 0 dy, naprezanja naa 4: Anan aaprezania ‘tka 428 siika 426, oso} avnini (1) usporednoj pravcem glavnog naprezanja 0, odredena su totkama Moh- rove kruanice I" Konstruirne za glavna naprezanja 03 id, (sl 4.27), . sina 477, Iz. 427. vidimo da se maksimalno posmiénonaprezane pos vain koja Je paralelna sa 03, a s ravninama na k¢ Riera: ve djeluju naprezanja a, i oy zatvara kut 45°, «£7, Mohrovakeutnica a prostrno stanjenaprezanie 4 Na ravnigimaksinalnogs posmignog napreranja djluje i nomalno naprezanje tea [Na proizvoljne} kosojravnini s normalom 7 polozeno} kroz totku C djeluje puno na prezanje fi, koje ima komponente di Ty Uodnosu na cos (r.) moteme posta ovaj sustav near edna ol +el=pi=o} cos! (ns)+0} cos? (nd)+0} cos? (a3) 6, =0, cos? (m) +0; 008" (0,2)+05 cos? (2,3) (4.64) £05? (n,1) + c08? (n,2) + c08? (1,3). Ako drugu od ovihjednad2bi pormnozimo s[— (¢, +05)}atreéu sag, 0 onda sve tr jednadabe 2brojmo, dbit emo O23 +11 ~ (0; +05)0, +0; 65=107 — (0; +05), +03 03) 605? (ml) ii +, 03), ~45) = 03) - 93) 05? (n,)) [Na ist se natin dobije 2+ @q- 95). 01) 2-93) 02-04) 605? (n,2) (465) 124, — 01) @,- 03) (1-41) @- 93) 08? (0,3) = Buduéi da sucos?(n,i) 20,20, 202 201, slijedi da 6 jednadabe (4.65) biti zado- voljene ako je:2 TAG, ~ 92) (0,-G3)20 tO, -9)),- 01) 50 (4.66) t+, 01), -92)20. Ako iraima (4.66) wsvojim znakjednakost, onda nam raz u Koordinatnome ssa ges eue je mrs noel ope 8 Te ‘kruznice prolaze kroz totke s apscisama: : 0,703, C1 keutnica); Prva od nejednad2bi (4.66) predstavijs totke (0,, T,) izvan prve kruznice ili na njoj, angrier a ch fanaa bk Soe Si ei eed ie oe Up Tune ann ie Se 1 F, Komponente naprezanja koje djeluju na bilo kojoj ravnini s normalom #3 ‘odredene koordinatama tofaka u ispruganom podrugju (s. 4.27). Iz izraza (4.65) dobivamo: ye Og =o) C2" ksudnicay, (,-02)(0,-95)482= = 03)(0,- 03) €0s? (0. (467) {raz (4.67) mote se prikazati u obliku: sates) 2 (22%) 2 jo, 25} the (FS +00, =23)40, 05) cas nt (468) ‘Ako su dy 4 promjenljive, a cos (m1) Konstanta, onda inraz (4,68) predstavia jed- snadabu keruznice s polumjerom: eens = 93) c0s*(n,0) i sredistem utotki: ‘Analogno, dobit emo polumjre 2a jo8 dvi krudnice: ne Ie =) +002 —03)(02—04) C08? (1,2) } #(y— 01) (0s 02) £05" (n,3) 447. Mohrovakeutncn za prostrno tanje naprezais 4 st stedistima u totkama; siesta) oft. Koordinate tofaka na krw2nici polumjera ry i stedistem u totki Sjednake su vrijed- rnostima komponensta naprezanja 0, i, koje djluju na ravninama polozenima kroz pro- imatranu tocku napregnutoga tijela, uz uvjet da normale na te ravnine Zatvarajs ost "1" Jednake kutove a= (1). Analogno tome, koordinatetofaka na kexznit s polumjerom 7s (odnosno ri sredistem Sy (odnosno S) odreduju veitine naprezanja yt, koje dielt- Jana ravninama koja prolazi kroz promatranu totku napregnutoga tijela pri vjetu da nor- dale a te ravnine Zalvarajus osi"2" (odnosno "3")jednake kutove = (n,2) (ednosno Y= (03). ‘Prema tome ako su zadana glavna naprezanja a, 03 id i normala i ravnine na kojoj djeluju Komponente naprezanja dy i fq onda su Ove odredene koordinatama sjeci8ta keuznica s polumjrima ry, rz irs 1 sedittima Sy, S; i Sy. Od tri polumjera r, ra irs 2 dredivanje totke (0, r,) dovolina su dva koja odgovarajt dvama od trju kosinusa smera {05 (i) jer su ovi medusobno vezani izrazom (4,64). sa 42. olumjerir, rz 73 mogu se odreditianaliticki pomoéu gormjih izraza ili graficki kao ko je prikazano na sl. 4.29. Iz totke Ny povlatimo paralelu s osi r i nanosimo kut rl) Sto ga normal zatvara sao), 204 paralele kroz tock Ny Kut $ (3) = 780 88 rormalazatvara sags. Te rake sijeku Mobrovu krv2nicu "2" promjera N,N; ‘utotkama A iB. Spojnica SA polumjer je rs sponica 5B poluner jer.Ie trokuta A Ny Ny je NyA=NNy costn.l)= (0, 04) cos(ns), ‘iz tkula A N; 5, kosinusovim poutkom dobivamo: ime je konstrkcia dokazana, Sign se dokazuje da je 5B = ry ‘sre, opsujemo kuti lk polumjera 1, =3,d, aizstedita Sy vi Ik po- Jumjera r= 5B. U sjecistu th kr lukova lei tka M ie koordinate odreduju wi- jedost naprecana oir, nazadano}ravnini s normalom i 2 kontakelje se dobiva ‘sdgovarajipredzak za, dok se at, dobiva samo apslutnavjednoa, Puno nap zanje p= \lo2 +3 na zadanojravniniodzedeno je spojnicam OM = p, 4.8. Cauchyjeva ploha naprezanja Na kos avin ABC (4.10), odedenom somalom Fle nono napre- ‘zanje dano izrazom (4.18): Fo, 605" (eV) to, COs? (YH+, C057 (242 ft) 05 x,¥) 05(y,¥)+ Fy, c08(r4¥) c05(2.9) +44, €08(2.¥) 05 (6,9). (4.69) Promjenu naprezanjo 0, u ovisnosti o smjera vanjske normale fi mo2emo prikazati _geometrjski U smjeru normale i nanesemo radijus-vekion valine: ve.T ‘die je C neka konstanta, Komponente su radijus-vektora F: XE r cost), y=r cos(ysr), =r cos(zsr) 49. Blips maprezaia = ‘Uvratio fi oe 7 (4.10) 1 jednadzbu (4.69) i pomnozimo sr dobivamo 2C mo, e840, y40, 22 H2Ey AD AD ATI Kad ravina ABC (4.10) rota oko totke 0, veh radijus-vektora 7 opisye plobu 0),Sjecibtespojnice N,N, i osi apscse jet srediste krudnice polumjera 412. Veon temo komponenataonutarnii sila Komponcnatt maps 35 SNy= Wy. Opisana krudnica sije8e os apscise s wotkame Ny i Nz, Kroz totku Ne jeme pol Pknvtice temo paalelus osx, akro®totku N parle os yi tako dobleme pol P Beenie PA odtedaesijer 0.4 spoiniea PN sero. Dutina ON, u mjriy pred sav gy IN, predstavlia 0 or th O13 a, - temt20mra x Som J.-100MP sina a4 Spojnce FW; 1 Py odrefuju normale rvnina a Kojima del eksterna po- smite napecanja Dutine SN i SN predstavaju w merit ekstrmpe vijednostpo- Sinignihnaprevaja, a dutina OS pripaajuéa nomalna naprezana rp =--25°, obit emo otha K ako pots P pawutemo zak koja six zatvata ku =~ 25°, bit mo at pa kednie Dudinn OL predtaulia w mjeo ronal naprezane dg @dutina LK po- Tino npreznje navn js oma esx ara Kut p= Maar fal uetane su enjenizane ravnine s pipadajucim koroponentama napre- rani Primjer 42. “Treba odeditiglavna naprezanja inajvete posmino naprezanje 2a stanje naprezanja prikazano no sl. 4.428, ako jeorcra sa 442 Glavne demo naprezanja odredit jednadzbom (4.48) O-hoitho, aie je prema izrazu (4.49) 0, +0, +0,=30 180, 0, +0, 0,40,0,—13, ~1, 18, =30?=39%=9 1)7 0, 6, 0, #2 yb Fag =O, te 0, 1-0, 13, 09429? — 30° i date sedi 0}-3002=0 it Om On 30)=0, Korijeni sv ove jedhadabe glavna naprezanje o=30, 0; Serve sla naprezana ove emo iaima (445) (4.46), ov ASU iedoadabe (45) urstimo ag = ry =o i a, = 39 izatim podielimo sao, (13) e0s(xvm )+ c05 ym) +008 (2% £08 (eum) + (I~ 3) cos(ysm;)+ 605(2u 0s (rym) + 608(y,n, + (= 3) c08 (24m )=0. Podijelimo ove jednadabe s cos (2m) i oznatimo: ay b=? i odatle,rjeSavanjem bilo koje dvije jednadzbe, dobivanv: ant by Te jednadabe (4.46) 057 (xn, ) + 605? (yam ) + 608? (25m) )= 1 dobivamo omens ae L ay caste = Jiviet V3 costa, 1 coa(yym)= b, cos(s.m)= om) em) = Fe Kontrol eos (m )+ 6087 (401) +608 (sm 33 = [Noxata i na rvnina na koja jlue glavno naprezane a, zatvar s oordinatim oxima xyz kutove ay = By = 7, = 5474". Bd su ostaladvaglavna naprezanja 0; = 0) = 0 zadano stanje naprezana (3 4.424) sv se na jednoosno restezajepikazano na sic 482. Maksimalno posmino naprezanj oredit emo iarazom (4.5)————————————— Maksimalno posmiéno naprezanje del oj ni jeluje wravnini Koja s pravcem glavnoga napre- anja. zatvara kut 45°. U ravnini maksimalnoga posminog naprezanja djeluje i normal- no naprezanie oa te Primjer 43. Za stanje naprezanja prikazano na sl. 443, treba odrediti glavna normalna napreza- nj glavna posmicna naprezanja i okiaedarska naprezanja Razvojem determinante po elementima treéegaretka dobivamo ©, ~ On), — 941, ~ Fm) Th I= 0 i odatle ©, - 04), ~4, 02-0, 40,)o4+0, 0, ~13,=0 Korijeni kubne jednadbe (4.48) odredeni su izrazima Me Gece naar oe es feo, 4 Prema tome, ako je zadano jedno glavno naprezanje, ostala dva glavna naprezanja ‘odredujemo po istom izrazu kao dase radio ravninskome stanju naprezanja u ravi Oko mito} na pravac zadanoga glavnog naprezania. Dobivame: oa [e80= 120)? +4-507 = 2021118 o 91,8 MPa, iz Gega shied 6,131.8 MPa, 0)=60 MPa, 0;=~918 MPa. Kontrol: 0, +0, + 0,70) +03 4.0, =-80+ 120+ 60 131,8 + 60-91,8 = 100 MPa Pravac glavnoga naprezanja 0, podudara se pravcem osiz.Pravoi glavnih naprezanja 10; 10; okomiti su na os za njihov poto2aj uravnini okomitoj na os zodredit emo izrazom Gav. te901 13,8120 50 o-9, 918 120 890 Kontrola pq [+ Pos|= 76,74 13.3°= 90° [Nass 44a prikazan je element na &ijim pobockama djelujuglavna naprezanja. 13183 y 20MPa eeyeMPa » » ‘tka 44: Anan naprezana smoguée je odrei dutinsky deforma u flo kojem zadanom ser kao i kutnu deformaciju izmedu dvaju bile koh zadanih medusobno okomitih smjerova ssihass. U totki O napregnutoga tjela zadan je radijus-vektordiferencijalne veligine demas i ty J tae E (6.18) ‘odreden beskonaéno malom duzinom OA (sl. 5.5). "Nakon deformirana tila toSka A je dose polotaj A, odreden radijus-vektorom bad +h. Relativni pomak totke A prema totki O odreden je vektorom™ srt tora d= du +d j +dw & (5.19) Po definiciji vektor je deformacije & (520) ar ‘njegove komponente u smjeru koordinatnih asi (521) Ati opéenito aa en, denne, (622) ‘Totaln je diferencia funketie = aca gy 4 tun Fact 4 oe Iti opéenitofunkeie w au, “ a Ze: Caan, (523) ‘Ako izaz (5.23) wrstimo u zz (5.22), dobivamo zx Komponen veltor defornaije: fm a >= DF en Dy OU. len 624) Vektor je deformacije 7 ou, : ie Fun. (5.25) a Projekcia veka deformacie& u smjer adjus-vektoradr £,= 6, cotete, mOudte, costar) codnosno ee De costiri= SH contin) costry (528) cot utes W ilk v eevijenom obtiku: z ae oe ay so ne cata ot rf eat aire au! +S +2 (@ Bet Fy Jems concer + (SE Jeo enter ‘5. Deformacjaw zadanome senery 75 Na osnovijednadabi (5.8) i (5.9) dobivamo bp He, COs Pte, 005" Yur) +e, C08? (er) + (528) +26, C0865) eosin) +e, COs) Coster) +e cose) cose] Jeraz (526) odnosno (5.28) djerelativnw duinsku deformaciy « amjens rae jusvelton Projkeija vekion deformacije €wsnjer veltora7 Eg =e, costae, Coste, coste,t) ‘ednosno a= De coin= sue costs) (629) ilu razvijenom obliku ou av 2 cos(zsr) c0s(0 Fas FE CORkeyr) cosleay +5 cos(yar) cos(y.ny+ 5 cos(z.r) cos(e,t)+ au y w ow FFF cose casiesd + coster) cost) + 5 contr) costa) + & a +24 costar) caste, +& costerr) cosy costxr) cos(e.0+S# evstey caste (5:30) ko smo vee pie vidjeli, Komponenterotacije predstavljaju rotacju krutog tela te ‘nemaju ujecaja na stanje deformacija i stoga se mogu izostavit tz daljnjih razmatranja 'Na osmovi iraza (5.16) dobiva se fu COS(EF) costes) +e,, COS(yyr) COs(y,)E, cOs(eyr) cos(e)+ Hey {os lst} cosy) + e087) costd+ +6, [c08 Ov") cos(2s) + cos(e7) cos (01+ +e, [08 (2,7) cos (x,t) + cos(e,r) 00s(2,0) 63) Iaraz (5.29) odnosno (5.31) daje posmisnu deformaciju izmedy pravea dri. Bududi da su tocke O i pravei dr i7 odabrani proizvoljno, na osnovi izraza (5.26) i (629) adnan (528) (831) maemo laptop iano deerme aman | oe eye — cos(j,k) inl), 1D Scot oonen om6 5. Anan dlormaiia 8. vezi s izrazom (5.16) dabivamo: tot Dey contsy eos (3 larari (532) (5.39) predstavj jednadtbutansformacjakomponenata deforma- ls rts Karnage ssa gover Komponen eos rgoea reds, a po svoj stukturipospne su anlogn rans U3 hen ee ‘komponenata naprezanja. 7 Vidi se da je stane defomacijau tsk naprepnutoge tila potpnoodredeno, koje Poznato devet komponenata asimetri¢nog tenzora. my trignoga enzo cy ay Stanj deformaciaprikazae se kao i stanje naprezana tenzorom du J naprezanja tenzorom drogoga red pa zaklut’ do koi smo dott vaniz naprezanja ved ucjelost tu sna etonmeehe {Cauchyjera pla deformacije, Laméoyclipsoiddeformacj, Mobrova kutnca defor smacija i ‘odnosno Sest komponenata sime- 5.4. Smjerovi i velitine glavnih deformacija analic aprecana pokazano je da waka otk napeegntog tela pst ei Imedusobnookomte vine na koja 5u posta nape engda ha eos "aprconja imaj ckstremne vednont.Atalogo tame Landis erat syako fotki npregnoga el ode tl meusono okomia pres eee formacija ose medusobnookomit Rune deformache omede ices ska 6. Nazivamo ih smjerovima gfavnih deformacija ili glavnim osima, Pripad ili glavnim osima, Pripadajuce {linske deformacie v tim smjerovima primaju ckstteme vrijednost i nazivamo ih gi ‘nlm deformacijema. Glavne deformacije onazujemo e,,e,,€, ,akodajee, >e, Se, $4 Smjerovt vein glavaihdsformacin n Dutinska deformacija ey, je najveéa, a €) najmanja od svih duzinskih deformacija w promatranoj oki. Deformacija ee nekastedhja vijednos, ali ona u matematskom smi- Su takoderpredstavija ekstremna vijednost Snjerove i velisine glavnih deformacija moemo odrediti postupkom signim po- stupku odredivana smjerovai velitineglavnh naprezanja Pretpostavimo da se radijus-vektor dr podudara s jednim od glavnih smajerova (i. da pi deformiranju ne mijenja svoj sinjr). U tom slutaju radijus-vektr dri vektor pomaka do leze na jednom praveu(s.5.6) kao i vektor deformacie ele koji predsteviia glavnu deformaciu Egy (m = 12,3) u promatranome smjeru Fe uvjeta kolinearnostivektora dobivamo a a paje eae tne, costirh = xn2) (534) Usporedbom izraza (5.34) i (5.24) dobiva se wie) (535) > a cose, costirh Ui Kao sto je vee redeno, y daljnjim razmatranjima izraza (5.35) mogu se izostaviti komponente rotacije, pa se pomosu izraza (5.16) dobiva: a en)coster) +e, cos (yr) +e, c0s(z.r)= 0 Ey COS +EE,, ECOSUN +E, Cos(r)=0 (5:36) Fy COSC) +E, COBY) Ey — 4) €08(8 Osim toga, 2a promatrani seer vied Yaa (37) Sednadabe (5.36 i (5.37) sadete eet nepornanice: gla deformaciy emt pri pada kona sera co 7), =p “asusay edad (5.9 join je jeden mogute koje determinant sista jed- nakam (38) te toga se dba 39 sie — 640) wy oak en ao So je vee reteno, ednadtba oblka (5,39) ima uviek te reaina karen € i 4, Koefiijenti Gy, Gi Gy invaijantne su velisin, neovisne o rola koordinamogaSi- Stiva i naiva se peva, druga | trea invarjanta deformacija, Prva invaijantadeformacijaizratava da je zbroj normalnih deformacia bilo koja tsi medusobno okomita smjerastalnaveligina Dali postupak odredivanj glavnih deformacija analogan je odredivanju glavaih naprezanja analieinaprezanja Kod homogenog i izotropnog materijalasmerovi glavnih deformacija podudaraju se sa smjerovima glavaih naprezana. Pra invarjanla deformaij ma odredeno fzikalno znatenje, ona predtalja volu- mensky deformaciju v okolict promstrane totke napregnutoga tjela. Uzmimo da je u cokolicipromatrane tatke elemestam: parlelopiped s bridovima dx, dr, dx W smjeru slavnih deformacja (sl. 5.7). Volumen paraelopipeda pie deformaci: dv =dn dey dy [Nakon deformacije element ée biti pravokutni paralelopiped. Volumen paralelopipe- dda nakon deformacije: AY, = (Lhe, )(1+e,) (Ie, )ar, dr, dr, Relativna promjena volumena eleresta, koja se naziva volumenska deformactja u cokolici dane totke: ar, ay _ eile, re) de dey y= Ady Te de, dr, dr, =(tey(lte,) (+e) 1 ‘54. Sajeronvlitineglvaih defrmaca np sia 57. Kad izvtSimo maozenje i zanemarimo beskonaéno male velitine vi8ega reds, do- bivamo: ese hate i E Fete Hla thy Hen Go wan) sku deforma, a (4) po 4: pra invarijnta deformacis Gy prea volumensh 0 Seda poten Komponentedeermacijanemaj jes a promjenu volumena rari ake detarmacia ne visio tors Koorinanog usta, Stanje deformacijau toBki odredeno je tenzorom deformacija koji se mote sliéno iz- razu (4.87) prikazati kao zbroj dvaju tenzora, oo 2, OL (5.42) oe, adie je 6 Heutey tee) 643) sredaja deformacija.‘Sferni tenzor deformacija aor) a (544) Joo e, arakterzira promjenu volumena elementa bez promjene njegova oblika, Element ostaje slitan seb (kocka ostaje kocka, kugla~kugla,paralelopiped ~ signi paralelopiped), jr au kkutne deformacije jednake nul. Devijator deformacija (5.48) karakterizra promjenu oblika elementa bez promjene njegova volumena jer je volumen- ska deformacia B= ba mE DHE, EH, ERE, HE, $e, < Be, Teraz (5.42) ima odredeno fizikalno matenjeu pojavi deformacija jer se realni mate- ial ponaiaiarazfiito uslutaju same promjene volumena ili same promjene oblika, 5.5. Ravninsko stanje deformacija ‘Ako je promatrana totka A napregnulogatjela utoku deformacijestalno uistojrav- nin, kaZemo da je tjelo u ravninskome stanju deformacija. Ravniny u Kojo) se naleet totka A u toku deformacije uzimamo za koordinatnu ravniny 9 Komponente su pomaka: Huey v= ME), (546) Komponentedeformacija au an, Gan Pe lel=[e, 87 ol al ]en 5 5.48) joo ted ‘Viimo daje stanje deformacije u tok priravninskome stanju deformacia adredeno 5 podatka: sti komponentetenzora deformacia ff» Cy ilineka druga ti njima ek sivalenma podatia. Ako su nam zane Lomponente deforma Cay fy an ona pomots ina (528)1 (391) mazeno red deferacf zadanone snc 58). stkasa, cos’ pte, sin’ pte, sin2p =e, sin’ pte, cos'p—e,, sin2p (5.49) sin2p+e,, cos2p, jet emo da medu Usporedimo li iraze (5.49) sizrazima (4.28) i (4.30) vidjet stoji potpuna formalna analogija, Sto zai da Ge i svi ostali jazi bit sé, “Tako da je +e, aX te costyte, sind cos z cos2p—e,, sin2p (5.50) sin2pte,, cos2p G Hey Hey HEHE 650) I iaraza (5.50) za, dobivamo smjer glavnih deformacija: (5.52) Smjerove glavnih deformacija mozemo odrediti i pomotu izraza analognom izrazu (an, Glavne deformacie su dane izrazom (5.53) u * Fy 7 Oa Hey) *io ‘tka 59, ‘tka 530, Sika S11, te inaza (48) sled da se komponente deforma onentedeformacia ey» fy » €, mogu drei ko su pouate datiskedeformacie ut zadan sera Na Se atl Joshua ‘ame jednadabe s trima nepoznanicama ¢ 4 = ae 6 Une neprekina a Mohrova krunica deformacisKonstuia se na ist natin kao i Mohrovakru2nica na- prezanj. Naosapscise nanose se dutinske deformacie, ana os ordinatu posmiéne defor- ‘macije. Opéenito,predznac su deformacije sklads predzmacima naprezanja. U vezi s posebnim dogovorom za predznak posmignih naprezanja za Mohrovu kru2nicu napreza- ra (Sl. 419), pr Konstruiranju Moheove krudnice deformacija, ako je Ey, > 0, nanos se ispod os apscse, a ako je > O,nansi se ianad os apscse Za zadane Komponen deformacie £££, odeedvanjeglavnih deformacija njihovihsmjerova pomoéu Mohrove kruzice (solani bez pol) prikazana je nas. 59. Za7adane glavne deformacie 3, odredivanje deformaciaw zadanim smjerovima 7, Tpomoéu Mohvove keuBnice prikazano je na 5.10 Za radanedeformaciiee, €, €,,odtedivane deformacjauzadanim smjerovima #7 pomoéu Mohrove kruznice (5 poiom i bez pola) prikazano e na sl §.11 5.6. Uvjeti neprekinutosti ‘Ako je zadano neprekinuto polie pomaka, komponente su deformacija jednoznatno ‘odredene deriviranjem prema irazima (5.8) (5). ‘Ako su zadane komponente deformacija, odredivanje polja pomaka svodi se na inte- grranje sustava linearaih pacijalnihdiferencijalnih jednadtbi (58) i (5.9). Da bi taj su- stay jednadzbi imao jednoznagno rjefenje, esi Komponenata deformacija. mora ispunjavatineke uvjete koji se nazvaju uyjeti neprekinutost ili kompatibilnost defor- 1macija, Opéenito se mote postaviti Sst takvih uyjeta, ‘Ako komponente deformacija ne bud ispunjavale uvjete neprekinutosti, onda polje pomaka odredeno iz jednadibi (5.8) i (5.9) nete bit neprekinuto. Zamislimo da: smo promatrano tijelo razrezali na elementame paralelopipede (sl '5.12a), zatim se svaki od th parallopipeda deformirao. Ako sltimo deformirane para- iclopipede, u opéem slutajuizmedu njih mogu ostti Supine (sl. $.126)- Dab deformira- 1 paralelopipedi mogl biti sastavni dijelovi neprekinutoga tijela (sl. S.12c), nuzno je da 10. Uvjet évrstoge definiran je razon: 4) codinasna mm 4g + sy {je je Onn najveée naprezanje koje se mate pojaviti u Konstrukeij u toku upotrebe {bor koeficijentasigumosti, odnosno dopustenoga naprezanja ima najveéu prak- tignu vabnost. Ako se izabere premalikoefieijentsigumosti, mage se pokazati da kon- strukeija nije w stanju ispunjavatiuyjete upottebe. Ako se izabere previsok koeficijent sigumosli, Konstrukeija pestaje etka ineckonomitna,I2bor koefcijentasigurnosti ovis o iz faktora, kao Sto Su material, vanjsko optereéene,vsta i namjena koastrkcij, oka: cija objekta, pouzdanosti proractina itd PPokusi su pokazali dae mehanitka svojstva materijala dobivena na seij wzoraka od istog material bit neo resist « avisnost o nehomogenost svojstava matrijala, Sto je disperaija rezultata isptivanja Uzoraka Veta, material je achomogeniji pe je potrebnd {eet vedi Koefeijent sigumost “Tako 2a homogeni material wzimamo manjikoefcien sigurmost (np. za Celik k= 1,5 do 17), 2a néhontogeni mate waimarsa ves koeicjentsigumesti (apr, 2a drvo k= do 6), Kod krhkih materjala do razaranja (prekida strukture) dolazi bez prethodne pojave _znatnijh deformacja, dok kod duktiloih materijalaposto}i pojava znatijis deformaija De rzarana pa kod nih mozemo unapried procijent pojavu razaranja.Zhog toga se 24 ‘erik enteral waa vedi Goetieijent sigumosti neyo za duktilns material Opéenito,korstrukcie po svojemu karakteru mogu biti stalme i priveemene, Za pei vremene konseukeie uzima se manji koefiijent sigumosti nego za stalne konstukeye, 4et je virojatnostpojave nepredvidenih ujecaja na Konstukeiju manja Sto je kragi pred: Vien vjekwajanja objet Kod proraguna konstrukcijeobigno nam nije toéno poznata veligina j karakter naj veteg optereéenja koje moze djelovatina Konstrukij, a ujetovano je naajenom abjekta (tambeni, industjski, sportski objekt dr. te Tokaciom objekia Seizmicko opterecene, opterteniesnijegom i vjeom}. Napase velike tetkoée se pojvljju pei procjeni seiz- mickog opteeéenja i opterecenj vetrom visokih objekata. Kod dinarickog opterecenja inteitetopteedenja ovis odinami¢kom ponasanju Konstrukcie koje seu nekim shugaje- vima veo teSko moze u porpanost obubvattragunom. Sto je procjena vligne i karaktera optertenja grub, patna je uzeti vetikoeficijentsigumost Pri odredivanju stanja aaprezanjau konsiukeiji pod danim opteregenjem slutimo se ‘opéenitoraznim ragunskim i eksperimentalnim metodama, O tim metodams ovis s kojom 1 Dopuitens taprecane eee sguraot uw tosnosgu temo ode ponatane onstrkeje aetna) pd zadani ote soere Stata tobnon eta porrebNo je wat nat Kosicjentsigumost i obrao \Uounnosto pe mavedenim forma, dopsteo aprezane (odnsno koeicest sigunaty rede je vsscim thnikim pops i ‘Unoriese sree gloat Koficentsiguros katana parce kof jente spurs hyo kos es na ate clement ons jo sn eunedei kort U tom jesacaj kote sigtrost dan w obi pod: beak, ky ky 76) lebor koeficijenta sigumosti vo je sloten problem. a proutava ga vise znanstvenih discipline: ispitivanje materijala, ofpomost materjala, teorija elasti¢nost, teria pla- stignosti, eologija | fizika strukrure marie8. OPCI PRISTUP RJESAVANJU PROBLEMA U ZNANOSTI O OTPORNOSTI MATERWJALA Zbog djclovanja razligitih utjecaja (vanjskin sila, promjene temperature itd.) sva se realna tela deformiraju, ¢- mijenjaju svoj oblik i volumen, pa je potrebno nagi vezu iamedu vanjskih sila, oblika tiela i veste materjala s naprezanjima i deforeacijama tela Rjefenje toga problema dobit éemo rjesenjem sustava jednad2bi:diferencijalnih jednadzbi ravnotede (4.9), geometrjskih jednadzbi (5.10), (5.11), (5.54) i (5.55), te fizikalnih jed- nnadabi (6,37) uz zadovoljavanje rubnik uvjeta. U ove} zadati imarvo 15 nepoznatth fun- kcija ~ gest komponenata naprezanja, Sest komponenata deformacia i tri komponente pomaka, Pri rjeSavanju navedenoga sustava jednadthi kao osnovne nepoznate velitine ‘mozemo uzeti komponente pomaka (metoda pomaka, odnosno deformacija) ili Kompo- ‘ete naprezanja(metoda sila). Medutim praktigno sjeSavanje ih jednadai nije lagen po- so Cak ai onda kada su obliktijelai rub uyjetijednostavni tz ih se razloga wy znanostio Cotporosti materijala uvode odredene pretpostavke o struktur i svojstvima material, ka- rakteru deformacija, a Tazmatranja se preteZno provode na tijelima oblika Stapa. ostupak odredivanja naprezanja i deformacija u napregnutome tijelu, kad st poznatt ‘oblik,dimenaije i materjaltjela, kao i vanjske sile koje djeluju na tijelo, bio bi sijededi 1. Usvojimo potrebne pretpostavke,u ovisnosto karakteru promatranog problema i po- stavljenih zaijeva, u pogleda toénost rezultata 2, Provedimo staticku analizu problema { postavimna jednad2be ravnote2® vanjskih i ‘unutarjih sila koje djeluju na pojedine dijelove promatranoga tijela, Tako dobivamo ‘rupu statighih jednadbi, 3. Provedimo geometrijsku aralizu problema tena osnovi uvjeta Kompatibilnosti defor- ‘macija postavimo jednadzbe, koje izrazavaju vezu izmedu deformacija i pomaka po- Jedinih dijelova tela, Tako dobivame grupu geometrijskih fednadZbi 4, Polazeéi od mehanitkih svojstava materijala, postavljamo jednadzbe koje izrazavaju ‘veau izmedu naprezanja i deformacija u pojedinim dijelovima tjela (npr. Hookeov akon 2a clasttno tjelo). Tako dolazimo do grupe fizikalnih jednadi. 5. Rijefimo sustav statiskin, geometrjski i fizikalnih jednad2bi. Na osnovi dobivenih reaultata utvrdujemo stanje naprezanja i deformacia promatranoga tela, Osim ove klasigne metode, u znanosti o orpornosti materijala primjenjuje se i tv cenergijska metoda, koja se osniva na primjeni zakona o odréanju energie. Pored ‘eorijkih metoda postoje i eksperimestalne metode koje omogucuju ‘deetivanje bilo komponenata naprezanj, bilo komponenata deformacija ili komponena- ta poraka, Tznadene jedne grupe veligina druge dvije lako se nadu ratunom. Od eksperimental- rh metods najvagnije su ove: 9 = us zometriska meoda (nerejedefrmacija i pomaka na povtin Kons ii mo- 0), Stapje optereéen na rastezanje ili viak, a ako je u presjeku N usmjerena suprotno od smjera vanjske normale (<0), tap je opterecen na pritisak ili lak, Rastezanje se formnalno razlikuje od pritiska smo po predznaku uzdutne sie N. ‘Promatrajmo ravni Stap duljine{ proizvolinog, ali konstantnoga popretnog presjeka, koji je na jednom kraju upet, a na drugom optereéen uaduinom silom F koja deluje © teaistu popretnoga presjeka, prema sl 9.1 ‘sha Zamislimo da smo stp pretezali du? proizvolino adabranoga popretnog presjeka a—a { promatrajmo dio I. stapa ispod presjeka. Zbog uzajamna djelovanja th dvaju dijclova 9.1. Rastezanje pink rar Mana I ‘topo x presjeku a ~a pojavijuj se normalna naprezanja 0, koja daju rezultanty unutarjih sila, uaduanu sily N,Iz uyjetaraynoteze 3 F, = O dobivanmo da je: fou on \Vidimo da je uzduina sila W du osi Stapa konstanta i jednaka vanjsko sili F Pod djelovanjem se zadane sileF Sap duljine I deformira, w ezduznom se smjeru pro- lj ima duljinu fu popresnon smjeru se suzi U procesu deformiranja Stapa vejedi hipoteza ravnith popre presjec!stapa ostajuravni i okomiti na os Stapa, tako da je relativna lakana u popreénome presjeku a — a presjeka, Popresni sormacija uzduznih ug= konst 02) Prema Hookeovu zakonu 2a inijsko je stanje naprezanja aE 3 Ako ierez (9.3) uvrstimo u izaz (9.1), dobit éemo See. a Kod homogenog i izotropnog materijala pri, _znaka integral te dobivamo: Be, Sau const, E £,, mozeme i2vudlispred Primjenom izraza (2.3) dobivamo: OA=N i odatle je tradeno naprezane: 04) ale = é. Dobiti smo da su normalna naprezanjau popreénome presjeku a ~a Sapa raspodijel- jena jednoliko. To vrijedi za popregne presjeke koji su dovoljno udaljeni od krajjih pre~ sjeka apa, neovisno 0 raspodjel sila na krajevima. Bitna je veliina njihove rezullante F koja prolazi tezistem popreénoga presjcka i djluje u smjeru osiStapa (St. Venantov pri ip). U blizini mjesta na koje djeluje koncentrirano optereéenje normalna su naprezanja rasporedena po slozenom zakonu, Kod proratuna Stapa nbi¢ajeno je dase zanemar ta) rubni efekt pa se uzima da su naprezanja jednoliko rasporedena po ttav0y dain Sapa, ‘ako da je wStapu stanje naprezanja linijsko i bamogeno. Pomak totke Av presjeku a — a je u(t), a relativna je duzinska deformacija w toj ‘to8ki, prema izraza (5.8)12 9. Aksiiaineapteredenje ape eit — i ria pomat: du meade Primjenom izrara (9.3) dobivamo, os) Integriranjem dobivamo: 7 State 00 ‘Konstantu integracije C o@redujeme ix ubnih uvjeta Za homogeni stap Konstantna popretnog presjeka aksijalna je krutost A £ konstantna pa se moze invuciispred znaka integrala, tej: web finance WE ‘U nagem je sluéaju F konstantno pa je ane wy Zax= 0, (0) = 0 sljedi da je C=0, Zax=t =A. Dobivamo da je ukupno produljenje Stapa, odnosno apsolutna deformacija Stapa NI_FL are tte Et on Izraz (9.7) predstavlja Hookeov zakon za rastezamje ravaoga Sapa. Deformacija pri rastezanju razmjera je sili Fi duljni Sapa J, a obmuto razmjema povs8ini popregnoga presjeka i modulu elastiénosti materijala, Relativaa produljenje stapa jest: Srednja duzinska deformacija Stapa odgovara pravoj deformacii fx. A Rasternjed ors ravaog aa 123 [Ukupna je duljinaStapa nakon deformacie: + Ale (tel 08) Promatrajmo sad rastezarje Sapa tad krajnji preseciimaju pomak u smjeru os apa (61.9.2), ‘ska 9a, Pri smo dobili da je pomak nekog presjcka Sapa u smjeru osi Fx AE +e. Iz rubnih uyjeta dabivamo za x20; ua)=uy sled da je ma xsh Wi=uy slijedidaje up LUtveli smo da je produljenje stapa yy eee 09 aaa ee odnosne F 0.19) ii kragepisano: F wif}, ein adieje: wie42 in 12) rmatries krutosti saps ‘Buduei da se, formalno govoredi, ratezanje raiikuje od pitiska samo po predznakt uuzdwanesile N, 2a pitisak bismo dobili: 13)za skradenje Sapa: (1s) i uyjet krutost: A (0.16) U slutaju kad je Sap promyenijive aksijalne knutost optereéen nizom koncentrcanih sil, prema sl. 9.3, primjenom izraza (9.6), (9.7), dobivamo da je apsolutna deformacija pat ay oe 17) K ce Uae he sth 93, ‘Ako se popretni pres ksi optereenog Sap mien postupna, mode epi vat ada ved pte rash popetih peje, Sess ep np po pvt powetnogapesjka ne ule se mnogo odjetioikerapanere Tecra tka bit to ee so brace poveinpresjela apa To moder utes fees stan deine | promjenive Sine. 9.4). Ako fe hut neds sana Hapa oe ralsimao se apreraje ute za od stednee. Za mane one wie etapa Ina. Za vee ktlovepozebno je prove ton naa say napa wasn Ao se ogaitimo na poagans romjens presek, tan ira Rapoe promfenliva bresjea vied dovolnom temas pe tvedeni eal (94), Sedans Ory 94, Raseraniedpelsak eavnog Hapa las Prinjer 91 Calin sap krutoga popresnogpresck,pronjer d= 32 mm i dljne = 38 em, bio je opteretennarastezane soy 2 ptivanje. Pri opereenjusilom F'= 135 KN tmje- ‘eno je smanjenje promera, A, =~ 0,0068 mm, a3 mjenoj dni ly~ Sem zmjerenae Produljenje A= 0.080 mm. Teba odd mod elastignoai i Poistonoy koetcjen ‘ina 9 Relativno produljene stapa ianos [Naprezanie w Sapa: A 332 “Modul elasti¢nost Relativna popreéna deformacija: €, =~ 4. op002=-0,2 %. ean Poissonov koeficjent: lee |_ 0.21075 0.25, lex] 08-10" Primjer 9.2 ‘Step u obliku kvadratne kmje piramide uévr8éen je na gomjemu kraju, a na donje- smu je optereéen silom F, prema sl, 9,5, Treba odrediti naprezanje u Stapu i produljenje Sapa.126 9 Aktion ptertene fapa sis » ° % Preipostavit Como da su naprezanja a, po preseku Stapa jednoliko raspodijeljena Uaduina je sila w stapu konsta (94) iznosi nina N =F. Naprecanje w presjeku *x” prema izraat we Mea: Portiak u presjeka “x” dobit emo pomocu izraza (9.5) { nakon integriranja: zs. 9.50 dobivamo: Povetina presicka: @ ob: © @ 9.1 Rates pis avg fap 127 Ako izraz (2) wvestimo w (2), Jobivamo: E L ——__ © Ei [Na sl. 9.Se prikazan je dijagram naprezanja, Uvestimo i izraz (2) u (e), dobivamo: todatte 0 Zax=0, 00) we) i konagno Cy Zax= [dobivamo pomak donjega kraja Stapa FL We 7 i Sl elavar : ‘Bndudi da je gorni presjek nepomiten, onde je produljenie stapa jednako pomaku te mo- dull clatignosti iE Sika 9.1 Sile Fy i Fy u Stapu "I" "2" mozemo odediti iz uvjeta ravnoteze évora C, a zatim pomoéu Hookeovog zakona odredimo produljenje stapova Pretpostavimo da su deformacije Stapova vrlo male u usporedbi s njibovom duli- ‘ont Za odredivanja pomaka Evora C mozemo postupti ovako, Pretpostavimo da su Sta- povi u évoru C prerezani, Svaki je tap u stanju ravnotede i optereéeni su silama Fy iF, Pod djelovanjem sila Fi F: lapovi se produlje za Al, i Al. Od toeke Cu smjeru Stapa AC nanasimo njegovo produljenje CC, a u smjeru BC produljenje CC™ Supa BC, kao sto je okazano na 8.32, mjeilu znatno veéem nego Sto je mjerilo duzine Stapova na slic konstrukeije. Da bi totka C bila zajeéni¢ka i nakon deformacija Stapova, Stap AC’ rotira- mo oko zgloba A, a Stap BC" rotiramo oko zgloba B. Polotaj évora C nakon deformacia Sapova pada u sjeciste lukova opisani i ote A 1 B s polumjerima jedaakima novim duljinama Sapa AC’ i BC". Uz pretpostavku malih deformacija stapova, lukove mozemo zamijeniti okomicama w totké C’ i C’" na pravee AC i BC. Totka C; sicigte je okomica i odreduje novi polozaj évora C nakon deforma- ie sistema. Spojnica CC, = 3 predstavia pomak évora C, 8, u horizontalna je, a 95, Pan pon 139 (8, =» vertikalna komponenta toga poraka. Prikazana se konstrukeija naziva planom po~ ‘mata j daje nam moguénost da fako utvrdimo analitighu ovisnostizmedu pomaks tofaka “onstrukelj i defersacie Stapova ‘tka 9.12. Tesl, 9.12, dobivamo: Aly = Al, cos(a, +a;) +5, sin@ +22) a Maa Ah costa +a), i sin 2) Iz toga slijedi Al cosa +5 sina ii Alaa Bl 8G +2) ging 8, Svea), cosa, sin(@, +43) q w= hy sing, 51 e080 ik Mya e810) #23) a we Al, sina, — sine a2)140 9. Akan operon apa Konaéno dabivamo pomak totke C: = 82 +0? = fra, Prinjer 94 Duijekrutegrede CDi GH zglobuo su pritvi8éeneutockama Ci i vezane su sva Sapa, prema s. 9.13 Sistem je optereéen silom F = 100 KN. Treba dimencioniai apo, YS Ala. Stapoi su len! kgs popetog presea.Oei ut akrta gree 5 pomak otke G. Zadano je dopusteno naprezanje djy,~ 40 MPa i mod elasignost celika B= 2-10" MPa " > alam eas sia 9. lz sume momenata u odnosu na totku H dobivamn: EMy = Ny-4—F 3 i odate: SKN 3 F100 Iz sume momenata u odnosu na tosku C dobivamo: EMe= Ny S—N, sin 45° i odate: 3 2 Tsing ™ Dimenzioniranje tapova: 9.5 Plan pomaha 1a Aa 1768-107 140-10" = 1.2610 12,6 em? Ol cm, wsvojeno dy=42. mm (4y = 13,85 em?) 15-10 140-10" aa =2,61 em; usvojeno d)=28 mm (4)=6,15 em?) Kontrola naprezanja u tapovima: cg, =e = 1768-107 0A, 385-104 = 0,536-10" m? = 5,36 em? 127.6 MPa 0. oe Dijlenem vriednost vikupne potencjane ene deformacia U's volunenom 0,4, pri porastu temperature, saprezanie je uStapu tlaéno, 22a, A7'<0, tj pri smanjenju temperature, naprezanje jeu Stapu vlaéno, Dalje éemo promatrati sastavjeni Stap koji je kraci za 3 od razmaka dviju krutih ne- pomigaih stjenki (sl 9.24) ‘i smmanjenju temperature Stap se moze slobodno deformirati, Skragenje je Sapa: aj: ‘ina 924. AL = (G1, 4a, 1) AT, ‘a naprezanja su u &apu jednaka nul. 9.8, Tolisha naprezania 135 Priorat temperate Sap se mote produit za velitina 3. Akoje Al, <8uSaM% nema pecan: Ako ei >0onda se Poa eae esanaca FF oj pons Cajudiodefoamacla Hapa vete od 3 Teunjeta vote apa dbivao de pe Sister je jedanpt stack neoreden, Pte je posi Soa vet fon jako gi aa andj je: Koristedi se dvama posljednjim iztazima, uyjet deformacija modem izraxiti vsti. deéem obiku f evtcreyoar [Eee iz toga dobivamo: a, ty +a 1) AT MA1E, A, ie [Naprezanja su u stapu tlagna i w prvom dijelu Stapa iznose: fy Lf pe au drugome dijelu: ees ae Primer 9.10 “Tr su Stapa zglobno vezana y évoru C prema s. 9.25. Potrebno je odrediti naprezanje ‘w8tapavima ako se temperatura srednjega Stapa promijeniza AT: Zadano je: E), Ail, 205 Bs, An Fretpostavit éemno da su sie u stapovima vlagne. [2 uyjeta simetrije shijedi dx susie u vanjskim Stapovima medusobno jednake. Uvjetravnote2e 2a 6vor C gas 2F, cosB+ Fr=0 a137 Kod AT> 0. u vanjskim se Stapovima pojavijuju viaéna naprezanja, a u srednjem. tlatna, Kod AT-<0 vanjskim se sapovima pojavijuju lagna naprezanja, aw scedajima lagna, Primer 9.11, Betonski je Stap armiran Zeliénom armaturom koja je simetriéno rasporedena v po- presnome presjeku Stapa, ako da se tezistepresjeka armature podudara sleistem beton- skoy presjeka (sl 9.263). Kolika su raprezanja w armaturi iy betonu, ako se ssa zagnjava ‘ako da se na kraju taps 4 njegova temperatura poveta 2a T,= 10 K, na kraju Ba Ty = 70 Ka po duzini stapa mijenja se po slijedeéem zakonu, ae oy Za n=0 promjena temperature po duljini Sapa konstantna je i jednaka Tp, 28 temperatura se mijenja linearno, 2a = 2 po zakonu parabole drigoga rea (sl. 9.266), otintas, ato: viet je deformaci fy B2S OK, ay =H 04K . 1O'MPs, £y=2-10t MPa adie je: A= OL Ay one © ~™ eri Ako itz ( vetinou (b, dobivamo eee A (Be ar ijons ft a(Bb ve, ar joo Taree: oa i a Far, FAL cost . 2 —1— =F, EAL co pay ar 8,4, co! a : ; Kors se izrazom a, dbivame : Da bismo ode prdulene betonskoga pa (bez armature) nasal zbogzgra- p= 2 TBA, cos? ‘vanja, na udaljenosti + od presjeka 4 izdvojimo clement Sapa duljine dx 2a ko madera "a2 SLA coe «@ Uzet da je temperatura TW) Konstantaa. EA, oe Produljenje tog elementa iznosi: Situ Fp dobivamo i ara (1), : ) Adr, =a, Tx) de=a, (7, + xt ar ( Neprezanja su u Stapovima: (x) de r Produlienje ttavoga Sapa zbog porasta temperature dobit emo integricanjem izraza (©) po dujini Sapa:158 fa (r+Bs ifr Bt) © wt Prue slobodne armature bog port empertare mofemo debit pom i= raza) armen i(ri+ o ‘Buduci da je 2,> cy, dobivamo da je Al, > Al, Zbog prionjivosti izmedu armature i betona,deformacija betona jednaka je deformna- ciji armature, to uzrokuje pojavu viaéae sile Nu betonu i, jednako, veike tlagne sile w ar- smaturi, Produljenje armiranobetonskoga Sapa (3 9.266) iznosi: APS AL, ~ Aly =A, + Bly © ili — Naprezanje je w armani: Le seaman Eke : 0 1 naprezanje u betonu: ® ‘Ako uizraze (0) i (g) uvrstimo zadane vrijednosti, obivamo: aao*-c2s-19-10* (10+ o So ora 4,5 MPa (pritisak) we co 045 MPa (rastezanje). 9.9, Pogetna naprezanja Pretpostavino da je Konsukci ststaiena of dau Sapova zona veraih von Cape veden hae a8 od predidene dine (S327) ‘tka 9.21. ska 928 +i monta2i Konstrukeije potrebno je tapove rotiati oko tosaka A i Btako da évor C dade u polo2a) Cy. Pri rotaciiStapovi ne mijenjaju svojeduljne iu njima se ne pojavijju naprezania, 'Neka s¢ konstrukcija sastoji od triju stapova zglobno vezanih u évoru D. Sredaji je sap izveden kraci za 6 od predvidene duljine i (s1 9.28). Da bismo spoil va tr Sapa u voru D, pottebno je Sap 2rastegnut a veiginu di zavsii montiranjeKonstrukcije, Na- kon zavigene moniaze rastegnuti Staptezi da se vratiu prvobitni poloza i ime pritiskyje varske Bapove,tako da Evor D dolai u polozaj D,. U vanjskim 6e se tapovima pojev tladna, au arednjem Stapu vlaéna naprezanja “Ako su povrSine popreéni presjeka i moduli elasignosti materjalavanjskih Sapova jednaki, iz uvjeta simetne sijedi da su sie u vanjskim Stapovima jednake. Iz uvjetarav- noteZe Evora D (sl. 9.29) dobivamo: BE ye 2F, cosa=0 ‘ka 9.2. Dobili sino jednu jednad2bu, a imamo dvije nepoznae veligine i potrebno je postaviti dodatni uvjet deformacija. 2s. 9.28, dobivamo: oo oy99, Pfsinanapreania set 160 die je: ft fh : ane aye Be © ‘Ako ia (6) wwrsimo wb), diva ee ee o EAE A, esa Rjctenjom ssa jednadabi (a) (4) dobivam 36,4, = 24, I+ Fx Ay FeO TE A, costa, OE, Ay 0 EA, 14 BA oles oh) ‘Ako bi stednji Stap bio izveden dudi od potrebne duljine fonda bi nakon montaZe u srednjemu Stapu sila F; bila aga, au vanjskim Stapovima sila, bila bi vlatna, Vidimo da se neodredenim staickim sistemima mogu pojaviti naprezanja i onda kada nema vanjskog optereéenja, npr. zbog netoenost obrade pojedinih dijelova sistema. Ta napre- ‘zanja nazivamo poSetna naprezanja. Ona ovise 0 dimenzijania sistema, netoenostim: rade io fizikalno-mehanigkim svejstvima materijala. Pri opteredenju Konstrukeije potetna se naprezanja zbraaju s naprezanjima koja nastaju 2bog, opterecenja Pogodnim izborom inicijalne deformacije mode se reguliratistanje naprezanja u po- edinim dijelovima staticki neodredenog sistema i postti boljaiskoristenast materiale ‘Na tom svojstvu statitki neodredenih konstrukcija osniva se teorija prednapregnutih konstrukeja Primjer 9.12. Pri montadi Stipnoga sistema, prema sl. 9.30, ustanouijeno je da duljine Stapova ne ‘xgovaraju dujinama predvidenima u nacrt (vidi évor 4), Monta je izvtSena prisilnim Spajanjem évorova i C. Treba odreditsile wStapovima nakon montaze. Sv Sapov ita. jjednak popretni presjek i izradeni su od istog materjala, 2 uvjeta ravnotede Evora dobivamo: Fiah=F @ 12 uvjeta pak ravnotere évora B dobivamo: ReaF, Fy=2Fy cos 30° © Vidimo da je sistem jedanputstatik’ neodreden Ptrebno je pstavit dota sje deformacija, sl, 9.30d. Cvor A ima vertikan ama prema dolje dol u polos) 4a vor B ima verikalni pomak uy prema gore i dolazi upolozaj 8, to da je Al w sie 9.30, Uvjet deformacijaglas: B= AL tu, tuy © ii primjenom izraza ( dobivamo: ‘ednosne: 0 adalje je: e Uvestimo Ii iraz (g) u izraz (D, dobivamo: anyenearel be oy162 9. Absljatn operetenj tpn Reem tj) (diva Bs 24 au8 FP eel) *"243a3 TF F EA EA 9.10. Aksijatno udarno optereéenje stapa » ska, Pronto verthalno bjeen tap Koj ma done kraj a zat 8. Ako na Zadrdat B djeluje staticko of f ae ptereéenje Q koje postupno raste od nule do svoje Konatne vr ednost(s1.9.31a),u Sapu ée se pojaviti naprezanya : 955) 8 produljenje ée Sapa bit at 4E 56) romain sia sua dart @ soba pd vs na zeae Bl 9.310 tps mo dann sutra eta Qos raddatem Bret sain cute ravi gnc rema dl wrth poten tap: so haa Cae so nie zog pra tap dk ne pstane etka nl Utom tens eee Sa ai} napcezanje U Stapv gq dostifu najvecu vrijednost . 163 10. Akin darn wptereéenje fi odredivanu njvesea dnamitkog produlenj Bua 4 naprernja Gun © Sap pretpostavitcemo a Je masa Sapa | autzata mula Gspoedbi s magom teeta (Ol g= 938 ma), ako da se mash Sap zadrzatn nde zanemari Takoder pretpstaijao da nema gubita energie ri sua, te da jeovianost med sila de- Format ha hao pr watchom optrecerj, ako dj Pal . EA sn Pri odredivanju dinamiekoga naprezanja i dinami¢ke deformacije Stapa primijenit emo enerijsku metodu koja se osniva na zakonu 0 odr2anju energie. Pri padu s visine A + djq tenet O iavr8i ra: W=Q (h+duy) (9.58) koi se prema zakonu 0 odréanju energie pretvara u potencijelau energie deformacija ele stignoga Stapa, a ona se prinjenom izraza (9.57) maze izraziti u abliku: onda BA 0%) ST Bad wu, debian 3 = Si (960) 00+0,.)= 288 Imajuéiu vide relaciju (9.56), dobivamo jednadzbu 2a odredivanjedinamitkoga pro- daljenja: 03, -28, bu -28, he 0 est) i odatle: bg, =8, £15426, ee) Buduei da trazimo najveée dinamitko produljenje Stapa, u izrazu (9.62) wzimamo predanak plus te dobivamo: zh ‘ =4, {i+ fie2* (983) Su 3. [ie f 2) (9.64) it Veli: (9.65) naziva se dinami&hi koef164 9 Atiiain optertene Hapa Imajuéiu vidu da je A= v* /2¢ gdje Je vbezina padajuceg terera utrenutku kada do- dime zadr?a€ B, dinami¢ki Koeficijent mozemo prikazatiu obliku: ks lt fit e ‘Ako je h = 0, 4. optereéenje na Sap djeluje naglo s punim intenzitetom bez posetne brzine (ane raste postupno od nule do konaéne vijednosti,dinamitki je koefcijent ky = 2, a je Ogu ™ 2 3y- Ofito da je pri udaom optereéenju uvijek dia YES Od 5 Nacovi iar 57) (.68 rr ave iamigkonprezaje moze nap (9.66) Fas Ow 967) 7 ba fo 7 (fo) oo Pornoéu izraza (9.55) (9.56) dobivamo: il il (9.70) Dinamicko optereenje Fi mozemo odrediti po form: Iz izraza (969) i (9.70) vidimo da dinamo naprezanje ne ovisi same 0 poveinipo- ‘retnogapresjeka A vet io dali Sapa i omodulelasticnosti materia E ‘Sto je veéi volumen materijala elastiénoga Stapa konstantnoga presjeka izlozer tantnoga prsicka ilotenog dary toe dinamicko naprezanje Sapa manie. Sto je veéi modul elasignost materia Sapa, dinamitko je naprezanje u Stapu veée, Ove vidimoraikaizmeds dinamickog na- ‘reranja | napresaja od staitkog optereéena, koje ustatickim odrednim sistema ne ‘visio dul sapa io modula elasticnos material Sapa COtpomeost materjala na udarna optrecenja ovisiofzikalno-mehanikim svostvima material 0 povtSin dijagrama rasteranja (sl. 9.14). Sto je specifign! rad raskida maer- jal vei, mateeijal je otporniina udaro optereenie ‘Budi da pastisni material pie raskda daju vee deformaciju nego krhki, rad ‘ej treba utr oa raskidplastignih msteijalaznatno je vesi nego Kod kehkih materia Plesicni material moze akumalreiznano vetu energiju pje nego Sto nastup ask bog toga su platen materia otporii na udarno opteredenje, 4.40, Abia warn aptertene tape 165 Primer 913. : “Treba odediti najveée dinamigko naprezanje u stapovima sistema (s,9.32) pri pad teretu 9-100 seine h= 01 m, Zadano je A, = p= 0,2 cm, 45 = 0,25 cm", y= f= 2 tm, [y= 12m, £; = By = 108 MPas E5= 2. 10° MPa, ‘tka 932. Dinamigko naprezanje u Stapovima dano je i2razom (9.67): sdieie gh ae eh yeh a * 8s Edy DE, A, con 30 fiver 1002 a 96740" w TIO" -0,25-10 210" -0,210*-0.75 Dinamigki koeficijent iznos kat fie Dinamitko naprezanje u Btapovinn iznosi hy Oy, = 48°45 192 MPR 18-2,9= 139.2 MPa.166 2 Atsinopteredene 167 Prinjer 9.14. Za Sap konstantnogapresjeka promjera 2d (sl. 9.335) ‘reba usporeiti maksimaina dinamicka saprezanjau Sapovima prikazanih na sh Ole @01 9.3, koja se pojvljyju pri slobodnome pau teeta Q's vsine S0= Fa TE © Maksimalna dinamika naprezanja uSupovima mozemo odkedi zrazom (9.67) ee Za Bap Konstantnoga pesjeka promjera dsl. 9.33): @ ai ane o at Ba, Pri velikojvisni i malo) statickoj deformacijd,u irazu (9,65) mozemo zanemari- tijedinice w odnosu na drugi lan pod Korienom,tako da pribliéni iraz 2a dinamicki koe fiejent mozemo napisat w obliku: ® Primjenom posljednjeg iraza dobivamo: BEA,Th_ [lohEA ie EA, sor “y sor “Vs¥ or MEARE _ (HEA, _ [REA - Ea. REA B * » o EATK_ [REA med sun i a Ql gdje je ky odreden izrazom (9.65): t ‘Odoos dinamickih koeficijenata za promatrane slutajeve: . Jeg? Rags # Ray ® AOA: 1: SOS @ i i o Fay + Baas # Ray = 0463: 1: 0,5. 0 Maksimalna dinamicka naprezanja u Stapovima iznose: an je broj prizmatignih dijelova Stapa konstantnog presieka na dina ee Za sastavljeni Sap (st, 9.33a) jest Gece Buduti da je A= S22, ani = Kay Fay ™ katy 4 a dobivameo: Primjenom izraza () dobivamo trazeni odnos: Sami! Panty? Pane) = 252: 1:2 o () a Uotavamo da se najvese naprezanje pojavijuje u sastavljenome stapu (sl. 9.338), @ najmanje u tapu konstantnoga maksimalnog presjeka (sl 9.33b), dok naprezanje w Stat168, 3 Ak hereene ape inmaloga preska(l 923) pina sk efeijedot. ajeke ominalo nap ‘anje (bez jcaja koncentracijenaprezanja)usataijenom Sap (9.330) uproar ie *najmanjom povsinom (edn dio saps) oso deforma itsvoga Sapa’ tsar © njegovu sednjem dieu. U oven: slutaju dinamiho napezanje motemo snes poveeanjem popreénoga presjeka ma sednjem dic apa (povecanem vlaners Seong Arsimanjenjem povtine popretihpresjka kin dcovs Supe mtanjenjem volar, 1a apa), so dovod do poveéanja pdaljvost tag tapa atime do anon nak, Simalnoga dnamickognaprezaja na najslabjem dla sta Povetane presjcka na jednome djly Sapa pri saithom opteedenju ne izaciva romjens naprezanaw prescku drugogdisia Stape, dak th pr ditnickersoperecege povecaa. Lokalnosmanjene povein preseka na malaj alfa stupa naghoneectarets amiga naprezana (Ossovninain za smanjene inamitkihnaprezanja w Sapa jest poveéajypodati- vost saa uvecanjem njegove duljne,upotebs muterala so ke manne moon ee stienst i igednatavane povsine presjeka po Chavo) dulint spa mene povesinom pres ds rs dbo Sap Konstarne purine yeska o cave dl ans 9.11. Koncentracija naprezanja Pri aksijaino optereéenom stapu konstantnoga popreénog presjcks raspodiela je na- prezanja po povesini popreénoga presjekajednolika. To s dovolinom toenoSeu Wrjeds za Sap pri kojem se popretni presjek mijenja postupno (sl. 9:34), | [th \* ska 934, Teoriska i eksperimentainaistrazivanja pokazala su da suv okoliei otvora, wtora na- at pronjnapopretni reset raspdlanaprezanj nejednolika (9.33), Makeimal ‘No naprezanje moze biti nekoliko puta vece od prosjeénoga (nominalnog) naprezanfa i Pojavluje seu tockama 4 iB na ruby otvora, wora ili manjega poprecnog presjeka, Koacenrai 169 Velitina maksimalnoga naprezanja ovisi o odnosu promjera otvora i promjera Sapa, (s1. 9.35), oabliku i dubini utora (1. 9.35b) teo razlici izmedu povesina popreenih presje- ka (sl. 9.350), ft (Cn I I a » o ska 9.36, ‘Ove pojave lokalnog poveéanja naprezanja nazivaju se Koncentracijom napreza- ja, ‘Stupanj koncentracije naprezanja definiran je faktorom koncentracije naprezanja om ee (9.73) «44, povekina je oslabljenoga presieka. Faktor koncentracije naprezanja a se odreduje metodama tearije elastisnost il ek- sperimentalnim metodama, u prvom redu metodom fotoelastiénosti Pri analizi pojave Koncentracije naprezanja moZemo se posluzti i hidrodinamitkom analogijom. Zamislimo da kroz cijev oblika stapa protjece idealna tekucine, Na mjestu dj strujnice imaju najveei otklon, brzina je tekutine najveéa sto odgovara mjestu naj- ‘veéega naprezanja, Za Sta prikazan na sl 9.3Se dobivamo stryjniceprikazane na sl. 9.36. rz toka strujnica moze se zakljutiti da se maksimalna naprezanja pojaviiuiu a totkama iB i da su teorjski beskonatno velika, «u tockama Ci D naprezaaja su jednaka nul Slicnimn razmatranjem strujiea zakljuéujemo da eliptién ovo w Stapu izaziva ma. nju koncentraciju naprezanja, ako je postavjen uzduzno, a ne popretno na smjer aksijal~ og opteresenja (s. 9.37),170 9 Alin operetanj ap Uz petpostavku da maksimalno naprezanje ne prelazi granicu proporcionalnosti, ka taker je Konentracijenapreanja jek za sve materiale. Ako maksimalno napreanje Brijedegranic proporcionalnosi,raspodcla naprezanja uoeleblcnone ween Stvamome dijagramu a” — ¢ (sI, 6.4), vee ee é tna 9.36 Kod plastinih materijala, ako maksimalno n lazi do tetenja materijala na mjestu maksimal tape preucimaju viakna u popretnome presjk aprezanje dosegne granicu tetenja, do- nib naprezanja. Daljni porast optereéenia cu Koja Su napregnuta ispod granice tetenja, a cK) MH | I = ‘tka 937, ako ds se raspodelanaprezana sve vite pibifavajednoliko. Granitno ge stanje nastu- Piti onda kad naprezanjaw svim totkama oslabljenoga presjeka teen dosegnu granicu teéenja, 244 Koncearacia napresanin m ‘i. u presjeku ce biti jednolika raspodjela naprezan |, maprezanjem jednakim granici {eXenja. Pri tome je granitno opteresenje Sapa Fee 207 Any C2 1 dopusteno opterecenje tapa jest 273) die je koeficijent sigurmost Usjet évrstoge gla FSF (9.76) if er onesie: FSA. Oy (0.78) Vigimo da se proragun Stapa of plasignoga materia w kojemu se pause kon- cenracia naprezanarzlihue od prauna obienoga saps konstentnogapoprecnog c= sjeka tome so, unjesto BrtopovSinom preseka, raGunamo netopoveinom presjek. UsjeeajKoncentracije naprezan pt staithom optreceje moze se aneman Pri dinamitkom optereenju defarmacieinaprezana bre Se mienaj po vremen, pane dolar do izravnavanja napezanja preseks. Koncentracija napezaniamadrtava st {fo loma Sapa, Pri proratunaStap of pasiénog materjal zloBena dnamikom ope- refsnju reba uz obit tees Lancetcijeaapresan. Kod kahkih materia (np. staal Kod materia koji se nalae rho taj (ori_niskim temperturamna) faspodela napreranja 2bog koncentracije naprezania zadrava ena svi stajime nprezana pi statikom opereéenj, Kad masa m= rezanjedocegne €vsocu materala na mjesta maka pean pojav se puko- tine koje wrk jos veeu koncentracijunaprezana, So pak dovodi do trenjapukotina Joma Sapa, Prema tome, ijk se mors uz obzir ee koncentaije napreanja Kod etki teil Usjet estate pls oe om Pri projektranju clemenata konsrukeija reba izhjegavatiduboke wtoe, ote zareze, hagle promjene preseka itd. jer u protivnome Koncentracijanaprezanau tanovitim uvje- sma mote pie vemena izazvatipopustane i razaranje Matera.m2 9, Absijaln operon Sap 9.12, Rastezanje uzeta lanéanice U tehnitkoj se praksi esto susreéemo s konstrukciama kao St su telefonsk i clek- trigni kabel, 2iare, vise mosiovi 6, ji je eonovni nosivi element savidjiva wee (il. ica) objescno u dvjema repomignim tockaina. Savitlivo we moze prenositi samo silu koja izaziva rastezanje uae'a, ine pruza otpor drugim oblicima deformiranj, tako da je iakljugena moguénost da se u2e napregne na savijanje, smicanje i pritsak. U bilo kojem presjeku uzeta rezultanta unutarnji sila ima sinjer tangente na krivulj, ‘Homogeno elastitno Ze (ili fica) konstantnoga popretnog, presjcka objeseno je u totkama 1B (s1. 9.38), ska 9.38 Opreregenje po jedinici duzine uzeta,osim vlastitetezine mode biti npr. tefina lede- ‘noga slojai pritsak veer i tedina nekog drugog tereta. Mave se pretpostavini da Jet9.op- tereéenj jednoliko raspodijeljeno po duzini wea, U praksi je najeestisluéaj da je provjes krivuje mali w usporedbi s rasponom / ako a se duljna objeSeng wieta malo raxikule od duljine easpara [(ahigno ne vige od [0%), te dovoljnom toénosée mozemo wzeti da fe saviljivo uze optereceno jednolikim kontinu- ii optereenjem f= Kon) ut horzone poke et, hi pone 938) Za ishodiste koordinatnoga sustava uzeta je najni2a tocka krivulje O. Horizontalnu {angentu uziamo za 08 x, a vertikalu 2a 0s y. Zamislimo da smo iztezali dio uzeta od ishoditta O do nckog presicka C (3.9.39). Dio je v2eta OC u stanjuravnoteze pod djelo- ‘vanjem tu sila: jednolikoga kontinuiranog optereéenja gr dviju viata sila H iN koje maj smjertangente na krivulju. Tauvjeta ravnotede E F, dobivamo: Ncosa-H #0 il HEN cosa, o ‘so znati da je horizontalna projekcija zatezne sile Nu bilo Kojem presjeku uéeta konstan tna i jednaka sili #7 koja se naziva napetost uzeta 212. Rasteanj clans euvjeta ravnoteze ¥ F, = 0 dobivane Nein ys 8 i sha 9.3. Podijetimo fi jedaadba (o) a Bududi da jete= pei ea je Jednadzba (e) diferenc polozaju pod djelovaniem dst» Te trokuta sila prema sl, 9 sedradaba (8h odredule Integriranjem jednadrbe dsm Ieuvjeta a.x=0, y= 0 dobivamo da io fsteya CaM. ot174 9 Absiiing ass ° 2H o Dob smo da je ovnotetn oblik wets kvadratnapartboa Zaxm-ayefazar=by 1 dobivamo: ate 2H o Ako su obje tothe uevdenja Ai B na isto} rain, zhog simetrife se nanidatotka wieta nazi stedini raspona /, tj. = b= 1/22 f (sl. 9.40), 12 izraza() dobiva- ‘mo proves waeta: Sagi ae ae SH 19.80) Ie izraza (9.80) dobivamo: 31) ‘tka 9.40, Pomotu iraza (9.80) mo2emo odrediti provjesf, ako znamo qi H, a pomoéu izraza (9.81) motemo odrediti napetest u2eta H ako znamo gif. Iz izraza (a) i (4) vidimo da se sila N povesava od najnize tocke prema tockama ‘wovt8eenja ida u tim totkama postize najvecu vrijednost: at ay ae LY lof? fat?) (at) 9! herfL) = (5) (Sf) =F prro(F] Tiga < gu Te a, 127i itd) ri qumerikom rjeSavanjujednadba (9.91) prima oblik feas,rb, (9.92) die suai b poznate konstante ‘Ovakvu jednadu priklaio je ejesavati grafiti.Lijevii desi dio jednadabe nacrta- so kao funkeije off. Trazenu vrijednost fg dabijemo kao apscsu sjecista kubne parebole i pravea y= af: + b (sl. 941), ‘ta 941. Primjer 9.15 lektrini kabel presjeka A = 120 mm? utvrSéen je u totkama 4 iB koje lede na isto} visini ina medusobnome vodoravnom razmaks I= 100 m, Kabel je montran pri tempera turi Tp = 15 °C. Treba odrediti provjes koji moramo dati kabelu kako naprezanje u kabelu fe bi bilo veSe od dep visinu taka uéveSéenja kabela da udalienostnajnite totke kabela