MEUNARODNA EKONOMIJA opis grafova

UPLOADANO NA: www.referada.hr

1. PROIZVOAEVA RAVNOTEA nalazit de se u toki gdje pravac cijene u zatvorenoj ekonomiji

tangira krivulju proizvodnih mogudnosti,toka E. MCX/MCY <PX/PY tada de proizvoai htjeti
proizvoditi vie x-a,u toki Z obrnuta situacija MCX/MCY>PX/PY tada de proizvoditi manje x-a i vie ya. U toki E zadovoljen uvjet MCX/MCY=PX/PY odnosno relativni trokovi jednaki relativnim cijenama.
2. AUTARKINA RAVNOTEA u situaciji autarkije dakle bez vanjske trgovine zemlja moe max
portoitti ono to je proizvela. Autarkina ravnotea nalazi se u toki u kojoj odnos cijena u autarkiji
PX/PY tangira krivulju indifirencje,to je toka E,odnosno toka proizvodnje i potronje u situaciji
autarkije.
3. TRGOVINSKA RAVNOTEA U ZEMLJAMA A i B u situaciji autarkcije zemlja A proizvodi i troi u toki
EA (kol.x1 i y1) gdje domadi odnos cijena tangira krivulju proizvodnih mogudnosti i najviu krivulju
indiferencije.Otvaranjem trgovini i specijalizacijom na temelju komparativnih prednosti,zemlja A
proizvodi vie proizvoda x nego prije,a nova kombinacija u Ea. Zemlja B ima komparativnu prednost
u prouzvodnji y-a pa de se specijalizirati u toj proizvodnji i izvoziti ga.Ravnotea u situaciji autarkije
nalazi se u EB.
4. PODRUJE PROBITANE RAVNOTEE Zemlja A ima komparativnu prednos u X-a, a zemlja B u Y-a.Za
zemlju A nosi korist svaki odnos razmjene pri kojem 1jed. X-a dobiti vie od 0,2 Y-a, za zemlju B 1jed.
X-a dobiti 0,5jed. Y-a,podruje probitane trgovine A i B u intervalu 1jed. X-a. Pravci imaju razliiti
nagib i ograniavanju podruje probitane trgovine za te dvije zemlje u kojem se moe formirati
meunarodni odnos cijena.Nuni uvjeti d bi zemlje mogle imati koristi od razmjene jest da im se
odnosi cijena u situaciji autarkije razlikuju.
5. RAZLIITE KRIVULJE PRO.MOGUDNOSTI I IDENTINE KRIVULJE INDI.situacija kada se odnosi cijena
meu zemljma razlikuju poradi razlike u krivuljama proizvodnih mogudnosti,odnosno razlike na strani
ponude meu zemljama(PX/PY)B je odnos cijena u situaciji autarkije u zemlji B,a (Px/Py)A je odnos
cijena u situaciji autarkiji z zemlji A,dok je Px/Py)AB odnos cijena u meunarodnoj razmjeni meu
zemljama A i B.
6. RAZLILIE KRIVULJE INDIFERENCIJE UZ IDENTINE KRIVULJE PROIZVODNIH MOGUDNOSTI
prikazane koristi od razmjene u situaciji kad su zemljama A i B razliite krivulje indi.,ali iste krivulje
proizvodnih mogudnosti. Krivulje indi. I cijene se razlikuju meu zemljama.Otvaranjem trgovini
izjednauje cijene.Svaka zemlja specijalizira na temelju svojih komparativnih prednosti.Ako su uvjeti
ponude identini razlike u ivjetima potranje uzrokovat de razlike u autarkinim odnosima cijena
meu zemljama te de to stvoriti uvjete da komparativne prednosti dou do izraaja,a to nije mogude
u okviru klasinog modela.
7. RAZLIITE KRIVULJE PROIZVDONIH MOGUNOSTI I RAZLIITE KRIVULJE INDI.prikazuju korist od
razmjene u situaciji kad se razlikuju krivulje proizvodnih mogudnosti i krivulje indi.meu
zemljama.Obje zemlje nakon otvaranja trgovini doseu viu krivulju indi.nego u sluaju autarkije pa
moemo zakljuiti kako obje zemlje imaju koristi od trgovine.
8. SLUAJ ISTIH KRIVULJ A PROIZVODNIH MOGUDNOSTI I ISTIH KRIVULJA INDI.-RASTUDI PRINOSI
situacija rastudih prinosa kad je moguda specijalizacija na temelju komparativnih prednosti i
meusbno probitana trgovina zemalja i u sluaju kada se zemljama iste krivulje proizvodnih
mogudnosti i krivulje indi.zajedniki odnos cijena u situaciji autarkije je Px/Py)AB
9. EDGEWORTHOV GRAFIKON-KORISTI OD TRGOVINE razmjena meu zemljama bit de obostrano
korisna sve dok se ne izjednae granine stope supstitucije i postigne ravnotea.To se prikazuje u
Edgeworthovom zatvorenom box grafikonu ako zaokrenemo krivulje indi.zemlje B za 180.Dimenzije
odreene zbrojem koliine robe x i robe y u obje zemlje.Svaka toka pokazuje razdiobu robe x i y
meu dvjema zemljama.
10. IZVOENJE KRIVULJE RECIPRONE POTRANJE ZEMLJE A izvoenje krivulje reciprone protranje
zemlje A koja ima komparativnu prednost u x-u i to je njezin izvozni proizvod. Na trokutu razmjene
spojimo toke koje omoguduju izvoz proizvoda x i uvoz proizvoday pri razliitim odnosima
cijena,krenuvi od ishodita dobijemo krivulju reciprone potranje zemlje A.Dobivena krivulje
reciprone potranje naginje se prema ordinati i pokazuje ponudu izvoza x-a i potranju za uvozom ya te zemlje

MEUNARODNA EKONOMIJA opis grafova

UPLOADANO NA: www.referada.hr

11. IZVOENJE KRIVULJE RECIPRONE POTRANJE ZEMLJE B izvoenjem krivulje reciprone potranje
zemlje B ima komparativnu prednost y-u i izvozi y.Povezivanjem vrhova trokuta razmjene zemlje B pri
razliitim odnosima cijena dobije se krivulja reciprone potranje koja je nagnuta prema apcisi.
12. RECIPRONA POTRANJA I TRGOVINSKA RAVNOTEA pokazuje trgovinsku ravnoteu u sjecitu
krivulja reciprone potranje zemalja A i B,tu je ponuda izvoza proizvoda x zemlje A jednaka potranji
za uvozom proizvoda x zemlje B te ponuda izvoza proizvoda y zemlje B jednaka potranji za uvozom
proizvoda x zemlje B te ponuda izvoza proizvoda y zemlje B jednaka potranji za uvozom proizvoda y
zemlje A.
13. RAST POTANJE ZA UVOZOM U ZEMLJAMA A i B svaka promjena elje zemlje A za trgovinom
pomaknut de krivulju reciprone potranje ponude zemlje A.Povedana elja za trgovinom uzrokuje
pomak desno,a smanjenje elja za trgovinom pomak lijevo.To mogu uzrokovati promjene uvjeta
potranje ili promjene uvjeta ponude.Povedanje potranje za uvozom od strane zemlje A uzrokuje
pomak krivulje A udesno.Obujam trgovine se povedava,ali se pogoravaju uvjeti trgovine zemlje A
dok se uvjeti trgovine zemlje B poboljavaju(a).Povedanje potranje za uvozom od strane zemlje B
pomode krivulju reciprone ponude zemlje B prema gore.Obujam trgovine raste,ali se uvjeti zemlje B
pogoravaju,a zemlje A poboljavjau(b).
14. KORISTI OD TRGOVINE VELIKE I MALE ZEMLJE krivulja reciprone potranje velike i male zemlje u
raspou nacionalnih odnosa cijena.Zajedniki ravnoteni odnos cijena (Px/Py)ab nagibom je blie
odnosu cijena velike zemlje to pokazuje da mala zemlja ima vede koristi od trgovine jer je poboljala
svoje uvjete trgovine vie od velike zemlje.
15. MARSHALL-LERNEROV UVJET STABILNOSTI SVJETSKOG TRITA
Ako je zbroj elastinosti
reciprone potranje obiju zemalja vedi od jedan trite je stabilno 1.) A + B >1
2.) (0R/0S)A +
(0R/0S)B >1
16. EFEKTI OTVARANJA I SPECIJALIZACIJE U PROIZVODU Y ZEMLJE B prikazuje efektee otvaranja i
specijalizacije u proizvodu y zemlje B koja ima komparativnu prednos u proizvodnji tog
proizvoda.Pretopstavimo da trgovina mijenja relativnu cijenu,a zemlja nastavlja proizvoditi u toki
autarkine ravnotee Eb.Zemlja de osjetiti korist u povedanju blagostanja kreudi od toke Eb prema
Cb,mijenjanjem strukture potronje zbog izvoza i uzvoza,odnosno zemlja samim otvaranjem trgovini
dosee viu krivulju indi,IB2.
17. EFEKTI OTVARANJA I SPECIJALIZACIJE ZEMLJE A U PROIZVODU X prikazuje efekte otvaranja i
specijalizacije zemlje A u proizvodu x koja ima komparativne prednosti u proizvodnju tog
proizvoda.Dobici od razmjena prikazani su pomakom potronje iz toke Ea u toku Ca, odnosno
dosezanjem krivulje indi.Ia2,dok su dobici od specijalizacije prikazani dosezanjem krivulje indi Ia3 i
novom tokom potronje Ca.
18. PROIZVODNE FUNKCIJE I IZOKVANTE pokazuje proizvodnju proizvoda x i y ako postoje dva
promijenjena inputa rad i kapital.Proizvodne f-je za proizvode x i y prikazane su zrakama koje idu iz
ishodita i prolaze kroz toke gje reativne cijene proizvodnh fakotora rada i kapitala tangiraju
izokvante.One pokazuju proporcije ulaganja kapitala i rada za proizvodnju razliitih koliina
proizvoda.Proizvod X radno intenzivniji u obje zemlje u odnosu prema proizvodu y.
19. PROIZVODNE MOGUDNOSTI U ZEMLJI A krivulja proizvodnih mogudnosti koja je bogata radom.
20. PROIZVODNE MOGUDNOSTI U ZEMLJI B zemlja koja je bogata kapitalom.
21. ILUSTARCIJA H-O TEOREMA Zemlja de izvoziti robe koje koriste intenzivnije obilniji faktor
proizvodnje i uvoziti one robe koje koriste intenzivnije njen oskudniji faktor proizvodnje.
22. CIJENA PROIZVODA I CIJENE FAKOTRA U ZATVORENOJ EKONOMIJI povezanost cijena proizvoda i
cijena proizvodnih faktora u zatvorenoj ekonomiji.Relativna cijena proizvoda (Px/Py)povezana je s
relativnom cijenom faktora preko mobilnih faktora meu djelatnostima unutar zemlje..
23. IZJEDNAAVANJE RELATIVNIH CIJENA PROIZVODA I CIJENA PROIZVODNIH FAKTORA Ako
predpostavimo specijalizaciju na temelju komparatvnih prednosti,zemlja A se specijalizira u X-u, raste
potranja za radom, raste w, raste w/r. Zemlja B se specijalizira u Y-u, raste potranja za
kapitalom,raste r,pada w/r tako da se relativne cijene robe i relativne cijene faktora izjednauju u
obje zemlje. Ali ne moe dodi do potpuno izjednaavanja cijena jer mogu postojati razna ogranienja
prilagoavanju.

MEUNARODNA EKONOMIJA opis grafova

UPLOADANO NA: www.referada.hr

24. IZJEDNAAVANJE CIJENE FAKTORA I SOLPER SAMUELSON TEOREM U drugom kvadrantu su

prikazane relativne cijene robe X u odnosu prema Y-u u 2 zemlje. Kao posljedica meunarodne
razmjene dolazi do izjednaavanja relativnih cijena proizvoda. U sluaju zemlje A dolazi do poveanja
cijene radno intenzivnog proizvoda X (raste Px/Py), to ima za posljedicu povedanje potranje za
radom i povedanje relativne cijene rada s obzirom na kapital (raste w/r). U zemlji B dolazi do
smanjivanja relativne cijene robe X to ima za posljedicu smanjivanje relativne cijene faktora w/r.
25. RYBCZYNSKI TEOREM Apcisa mjeri koliine rada ,a ordinata koliine kapitala koje se
upotrebljavaju za proizvodnju X i y. Zemlja raspolae s ukupnom koliinom rada L i kapitala K. Pravac
koji povezuje raspoloive koliine faktora je relativni odnos cijena faktora koji ima negativan nagib.
Evoluciju prizvodnje robe pri razliitoj koliini upotrdebljenih faktora, ali pri pretpostavljanu
faktorsom intenzitetu prikazuju zrake iz ishodita. Uz danu faktorsku intenzivnost i relativne cijene
faktora makismalna proizvodnja robe Y je u toki 1 i robe X u toki 2 gdje je pravac relativnih cijena
tangetiran na izokvante Y i X.
26. RESURSI I PROIZVODNE MOGUDNOSTI Porast koliine raspoloivog rada uz fiksnu koliinu kapitala
uvjetuje porast koliine proizvodnje proizvoda X u zemlji A. Poradi porasta koliine rada i proizvodnje
proizvoda X, krivulja proizvodnih mogudnosti mie se udesno, vie na osi X.(1.graf) Ako u zemlji B
doe do porasta koline kapitala uz nepromijenjenu koliinu rada, dolazi do porasta proizvodnje
kapitalno intenzivnog prozvoda Y i krivulja proizvodnih mogudnosti pomide se udesno,vie na y osi.
(2.graf)
27. PROMJENA KOMPARATIVNE PREDNOSTI OD Y PREMA X Promjena od proizvoda Y prema X je zbog
jaeg pomicanja krivulje prozvodnih mogudnosti prema proizvodnji proizvoda X. Ekspanziju
proizvodnje na viu krivulju proizvodnih mogudnosti, ali promjenu strukture proizvodnje, ocrtava
putanju proizvodnje E1E2,a ekspanziju potronje putanja potronje C1C2. Potronja je porasla iz C1 u
C2. Na sjecitu putanja dolazi do preokreta. Y postaje uvozni proizvod,a X je izvozni.
28. IVOTNI CIKLUS PROIZVODA U ZEMLJI VISOKOG DOHOTKA Bogatije zemlje obino su i inovatori
proizvoda.ima 3 faze rana,srednja,kasna-u ranoj se izvozi novi proizvod, u srednjoj dosee
proizvodnje,a u kasnoj fazi opada i prestaje se proizvoditi,pa ga uvozi iz tredih zemlja,koje ga mogu
jeftinije proizvesti.
29. IVOTNI CIKLUS PROIZVODA U ZEMLJI NISKOG DOHOTKA U ranoj i do sredine srednje faze
proizvod se uvozi iz bogatijih zemlja. U srednjoj fazoi zapoinje vlastita proizvodnja, te se od sredine
srednje i u kasnoj fazi proizvod izvozi.
30. MODEL IVOTNIG CIKLUSA PROIZVODA Stadij 1-faza novog proizvoda proi.i potronja samo u
zemlji inovacije,stadij 2.-faza rasta proizvoda rast potranje u zemlji i u inozemstvu dovodi do izvoza
proizvoda iz zemlje inovacije,stadij3.-faza starenja proizvoda-proizvod je standardiziran i licenciram
drugim zemljama.,stadij4.-faza imitacije 1-zemlja imitacije prodaje proizvod u tredim
zemljama,stadij5-faza imitacije2-zemlja imitacije izvozi proizvod u zemlju inovacije.
31. INTRASEKTORSKA SPECIJALIZACIJA Na apcisi je prikazan udjel sektora 2 u izvozu i uvozu,a na
ordinati udjel sektora 1 u izvozu i uvozu. Iz ishodita je povuen pravac na svaku toku koja prikazuje
udjel svakog sektora u izvozu ii uvozu.Ako je jae koncentriran na 1sektor,a uvoz na2.sektor,tada se
jae potvara kut izmeu pravca na slici. Prvi kut upuduje na postojanje meusektorske specijalzacije
tako da je 1sektor uvozni,a 2 izvozni. Ako se podudaraju kut se zatvara,te se radi o unutarsektorskoj
specijalizaciji.
32. SLOBODNA TRGOVINA I MONOPOL U MALOJ ZEMLJI U tim uvjetima cijena proizvoda bila je
P1,koliina Q,potroaev viak A,proizvoaev viak BE. Otvaranje prema inozemsnoj konkurenciji
smanjuje cijenu na P2, raste proizvodna na Q2,a potranja na Q3.
33. EKONOMSKI RAST Povedanje koliine faktora proizvodnje: omoguduje ekonomski rast, pomie
krivulju proizvodnih mogudnosti dalje od ishodita. Ima utjecaj na vanjsku trgovinu ovisno o tome
jesu li faktori usmjereni u proizvodnju izvozne ili uvozne robe. Ovisno o toj usmjerenosti govori se o
razliitim modelima rasta
34. IZVOZNO USMJERENI RAST I POGORANJE UVJETA TRGOVINE Posljedice izvozno usmjerenog
rasta: Povedanje koliine proizvodnje izvoznog proizvoda. Povedana koliina tog proizvoda na

MEUNARODNA EKONOMIJA opis grafova

UPLOADANO NA: www.referada.hr

svjetskom tritu. Uz nepromijenjenu potranju, cijena tog proizvoda pada . odnos cijena Px/Py pada.
konani efekt je pogoranje uvjeta trgovine za zemlju koja ima izvozno usmjeren rast.
35. OSIROMAUJUDI RAST Izvozno usmjereni rast moe toliko pogorati uvjete trgovine da smanji
blagostanje. Izvozno umjeren rast zemlje A koja ima komparativnu prednost u proizvodnji Xa,povedanje koliine izvoza, poveda se njegova koliina na svjetskom tritu,uz nepromjenjenu
potranu od strane zemlje B, vodi padu cijenne,ime relativni odnos cijena pada,pa se pogoravaju
uvjeti trgovine za zemlja A,i raste obujam trgovine.
36. UVOZNO USMJERENI RAST I POBOLJANJE UVJETA TRGOVINE Uvozno usmjeren rast zemlje A koja
ima komparativnu prednost u proizvodnji proizvoda X,poveanje koliine proizvoda Y,povedava se
njegova koliina u zemlja A i smanjuje se potreba uvoza iz zemlje B,te u zemlji B padaju cijene,ime
relativni odnos cijena raste,to znai poboljanje uvjeta trgovine za zemlju A te se smanjuje obujam
trgovine
37. ANALIZA EFEKATA UVOENJA UVOZNIH CARINA U MALOJ ZEMLJI Cijena prije uvoenja carine je
svjetska cijena na koju mala zemlja ne moe utjecati jer je mala. Uvozna carina povedava cijenu. Taj
porast uzrokuje smanjenje potroaeva vika. Gubitak vika premauje dobitak,te govorimo o
mrtvom teretu gubitka za drutvo. Taj teret se sastoji od troka carine u proizvodnji zbog gubitka
efikasnosti proizvodnje iznad svjetske cijene i troka carine zbog pada potronje. Uvoenjem carina
domada ponuda se povedava,a potranja opada.
38. ANALIZA EFEKATA UVOENJA UVOZNIH CARINA U VELIKOJ ZEMLJI Nakon otvaranje prema
svjetskom tritu dolazi do povedanja ponude proizvoda i pomicanja krivulje ponude udesno, te se
formira svjetska cijena po kojoj de se zemlja uvozizi proizvode. Nakon uvoenja carina krivulja
ponude pomide se natrag. Formira se via domada cijena proizvoda. Od uvoenja carina velika zemlja
imati de posljedicu smanjenja svjetske cijene,te de drava ostvariti dodatne prihode od carine .
39. UVJETI TRGOVINE ZEMLJE A NAKON UVOENJA CARINE Ako zemlja a uvede catinu na uvozni
proizvod Y popravit de svoje uvjete trgovine iako se obujam trgovine smanjio. Nakon uvoenja carina
odnos cijena se promijeno,vedi je od ravnotenog i krivulja reciporone potranje zemlje A ide
ulijevo,te se poboljavaju uvjeti trgovine,a zemlja B pogorava.
40. ODMAZDA ZEMLJE B Ako zemlja b odlui uzvratiti zemlji A i uvede carinu na svoj proizvod X, uvjeti
trgovine ostaju nepromjenjeni, odnosno odnos cijena u meunarodnoj razmjeni se ne mijenja, samo
dolazi do smanjenja obujma vanjske trgovine. Obje zemlje su na gubitku, se moe popraraviti
zatitom politikom.
41. EFEKTI ODMAZDE (REPRESALIJA) Kad bi zemlja A povedala carinu na proizvod Y,a zemlja B opet
uzvratila dolazilo bi i do daljenjega smanjivanja obujma vanjske trgovine uz nepromijenjene uvjete
trgovine te se moe dodi do nestanka razloga za trgovanje tih sviju zemalja.
42. KRIVULJA INDIFERENTNOSTI TRGOVINE ZEMLJE A Krivulja indiferentnosti trgovine pokazuje sve
kombinacije izvoza i uvoza koje daju jednaku razinu blagostanja mjereno tokma na krivulji
indiferencije.. ako ucrtamo krivulje indiferentnosti za zemlju A i relativne cijene te pronaemo gdje je
svaki pravac cijena na krivulji,dobijemo toke za povezivanje krivulje reciprone potranje zemlje A.
43. OPTIMALNA CARINA U ZEMLJI A I ELASTINOST UNOZEMNE POTRANJE Zemlja A uvozi carinu na
proizvod y i njena krivulja reciprone potranje poie se ulijevo kako odnos cijena raste..
Smanjenjem obujma trgovine,zemlja a poboljava svoje uvjete trgovine. Pozitivni efekt poboljanja
uvjeta trgovine zemlja A vedi je nego to je negativni efekt smanjenja obujma trgovine. Na dijeli gdje
je veda elastinost inozemne krivulje reciprone potranje i zemlja bi dostizala nie krivulje
indiferentnosti trgovine te ostvarila niu razinu blagostanja.
44. OPTIMALNA CARINA I BLAGOSTANJE Optimalnom carinom maksimizira se blagostanje i prihod,a
iznad te razine dolazi do smanjivanja blagostanja i na kraju carina postaje prohibitivnom carinom koja
dovodi do zatvaranja zemlje i ostvarivanja nie autarktine razine blagostanja.
45. KRIVULJA RECIPRONE PONUDE MALE ZEMLJE I OSTATKA SVIJETA Male zemlje ne mogu utjecati
na svjetske cijene. Njezina krivulja ponude je ravna linija te joj nikakva carina ne moe popraviti
uvjete trgovine,nego samo smanjuje obujam trgovine. Ona stoga preuzima,a ne odreuje svjetske
cijene.

MEUNARODNA EKONOMIJA opis grafova

UPLOADANO NA: www.referada.hr

46. ANALIZA EFEKATA UVOENJA IZVOZNIH CARINA Izvozna carina snizuje domadu cijenu i za
proizvoaa i za potroaa(potie da troimo vie,a proizvodi se manje). Izvozna carina ne moe
sniziti cijenu nie od autarktine razine. Tada izvoz nestaje i ta mjera postaje izvozna zabrana.
47. ANALIZA EFEKATA UVOENJA UVOZNIH KVOTA Uvozna kvota podie domadu cijenu,omoguduje
rast domadoj proizvodnji, smanjuje potronju i uvoz te preraspodjeljuje dohodak od potroaa prema
proizvoaima. Ona je ekvivalentna carini. Po svjetskoj ciijeni je doputen uvoz do koliine kvote i
ponuda je vodoravna u toj koliini.,iznad svjetske cijene je opet domada ponuda.
48. ANALIZA EFEKATA UVOENJA UVOTNIH KVOTA AKO SE POVEDA POTRANJA Ako predpostavimo
da se uz ostale nepromijenjene uvjete doe do povedanja potranje za proizvodom u zemlji, to de
imati posljedicu povedanja potronje i porast cijene proizvoda na domadem tritu. Domadi
proizvoai de proizvoditi dodatnu koliinu proizvoda, a potroai platiti viu cijenu. Posljedica je
povedanje potronje od Q5Q7i porast cijene proizvoda na domadem tritu na P'q. Domadi
proizvoai de proizvoditi dodatnu koliinu proizvoda, a potroai de pladati viu cijenu
49. KRIVULJA IZVOZNE PONUDE S DOBROVOLJNIM OGRANIENJEM IZVOZA (VER) Krivulja izvozne
ponude s VER-om jednaka je krivulji izvozne ponude pri slobodnoj trgovini do razine kvantitativnog
ogranienja. Nakon toga je vertikalna linija. Cijena po kojoj prodaju strane kompanije i koju pladaju
potroai raste do Pver. Ne postoji nuni prihod,ali postoji renta koju prisvaja strana drava koja
prodaje licence za izvoz.
50. ANALIZA EFEKATA DAVANJA IZVOZNIH SUBVENCIJA Kad je cijena slobodne trgovine via od
autarkine cijene zemlja je izvoznik. Ako zemlja eli povedati uvoz, uvodi uvozne subvencije koje
povedavaju cijenu koju su prihvatili izvoznici,a proizvoai poveavaju svoj output. Osjenani trokut b
pokazuje drutveni troak proizvodnje robe iji granini troak premauje svjetske cijene,a trokut a
pokazuje drutveni troak ograniavanja potronje kada granini prihod premauje svjetsku cijenu
robe.
51. IZVOZNE SUBVENCIJE MALE ZEMLJE U situaciji autarkije proizvod se prodaje po ravnotenoj
domadoj cijeni. Potroaev viak je oznaen u podruju ABEF, proizvoaev u HI. Uvoenjem
subvencije na izvoz dalje se povedava cijena za potroae u zemlji i smanjuje potroaev viak za
podruje B te se dalje povedava proizvoaev viak i nakon subvencioniranja izvoza iznosi BCEFGHI.
Slobodne trgovine i stranje nakon uvoenja subvencija, moemo zakljuiti da je sa stajalita ukupnog
vika slobodna trgovina bolja nego autarkija.
52. EFEKTI UVOENJA POREZA NA POTRONJU Nakon uvoenja poreza na potronju cijena u zemlji
povedava se na Pw+porez to dovodi do smanjenja potronje na Q2. Pladanjem poreza smanjuje se
potroaev viak, dok proizvoaev ostaje isti. drava ubire prihode od poreza u visinice CDE.
Pogorava se ukupno blagostanje.
53. EFEKTI UVOENJA IZVOZNIH POREZA Cijena koju pladaju potroai raste na PIP,koliina izvoza
pada od Q1 so Q2, cijena koju dobivaju domadi izvoznici pada na PS. Dio prihoda od poreza plaaju
potroai zemlje uvoznice jer je povedana cijena, adio snose domadi izvoznici jer izvoze po nioj cijeni.
54. CARINE, IZVOZNI POREZ I UVJETI TRGOVINE Uvoenjem carine ili izvoznog poreza zemlja A koja
izvozi X, a uvozi Y, popravlja svoje uvjete trgovine od (Px/Py) na (Px/Py)t,,i smanjuje obujam trgovine
od X1 na X2 i od Y1 na Y. Poboljanje uvjeta trgovine zemlje A znai da su uvjeti zemlje B pogorani.
Nakon uvoenja carine ili poreza u razmjeni se dalje relativno manja koliina izvozne robe X zemlje A
za jedincu izvozne robe Y zemlje B.
55. UVOZNA KVOTA I UVJETI TRGOVINE Uvozna kvota uzrokuje poboljanje uvjeta trgovine od (Px/Py)
na (Px/Py)q i smanjenje obujma trgovine od X1Y1 na X2Y2. Kvota ograniuje uvoz na Y2. U toj toki
krivulja reciprone potranje zemlje A ima lom s obzirom na to da je koliina uvoza proizvoda Y
ograniena kvotom.
56. DOBROVOLJNA OGRANIENJA IZVOZA (VER) I UVJETI TRGOVINE Predpostavimo da zemlja A uvodi
dobrovoljno ogranienja izvoza proizvoda x. Kvota ograniuje uvoz na Y2, tako da krivulja ponude
zemlje B postaje vodoravna na toj razini (Bver)- Kvota smanjuje obujam trgovine od X1Y1 na X2Y2 i
uzrokuje pogoranje uvjeta trgovine zemlje A do (Px/Py)ver.
57. IZVOZNE SUBVENCIJE I UVJETI TRGOVINE Uvoenjem subvencije (S) poradi povedanja trgovine
zemlje A pomide njezinu krivulju reciprone potranje desno od A. Izvozna subevncija povedava

MEUNARODNA EKONOMIJA opis grafova

UPLOADANO NA: www.referada.hr

obujam trgovine,a li pogroava(smanjuje) uvjete trgovine zemlje A na (Px/Py)se, koja je i uvela

izvoznu subvenciju. Na apcisi se vidi zbog pogoranja uvjeta trgovine zemlje treba dati relativno vie
izvozne robe za X za jedinicu robe Y,jer je povedanje X-a vede od povedanja Y-a.