UNIVERZITET U TUZLI

Mainski fakultet
Predmet: Okolinski razvoj
Tuzla, 04.05.2015.god.

Pitanja za pripremu Testa 2

1. Pojam i klasifikacija obnovljivih izvora energije.

2. Definisati pojam obnovljivih izvora energije te navesti prednosti njihovog koritenja.
Ima li nedostataka?
3. Sa kakvim obnovljivim izvorima energije raspolae BiH i u kom poravcu bi trebalo
razvijati energetski sektor?
4. Kakva je veza izmeu koritenja obnovljivih izvora energije i odrivog razvoja?
5. Naini iskoritenja energije vjetra.
6. Podjela vjetroelektrana prema lokaciji. Kakve su specifinosti pojedinih tipova,
7. Podjela vjetroelektrana prema snazi.
8. Podjela vjetroelektrana prema poloaju ose vrtnje. Prednosti i nedostaci obje vrste.
9. Pojam, klasifikacija i naini iskoritenja energije biomase.
10. Zato je biomasa CO2 neutralna?
11. Nabrojati naine iskoritenja energije biomase u postrojenjima sa spaljivanjem
biomase.
12. Naini iskoritenja energije biomase pretvorbom u plin. Kakav plin sa energetskog
stanovita se moe dobiti?
13. Navesti i ukratko objasniti sve naine iskoritenja energije mora i okeana.
14. Koji naini iskoritenja energije mora i okeana su danas dostupni a koji su samo u
eksperimentalnoj fazi?
15. Gdje se nalazi najvea poznata elektrana na plimu i oseku? Navedi neke njene
karakteristike.
16. Pojam solarne energije i naini njenog koritenja.
17. ta su to solarne elektrane i na kom principu one rade?
18. Na koji nain se iz solarne energije moe direktno dobiti elektrina energija?
19. ta je to aktivno, a ta pasivno koritenje solarne energije?
20. Koje vrste solarnih kolektora postoje i kakva je razlika meu njima?
21. ta je to biodizel i kako on nastaje?
22. Objasniti razlike izmeu biodizela i mineralnog dizela.
23. ta je alternativa benzinu kao obnovljivo gorivo?
24. ta je to geotermalna energija?
25. Kakve vrste geotermalnih izvora postoje?
26. Za ta se sve moe koristiti geotermalna energija.
27. Kakvi su izvori geotermalne energije u BiH i kako se mogu iskoristiti?

Dr.sc. Indira Buljubai, vanr.prof.

1.Pojam i klasifikacija obnovljivih izvora energije.

Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se dobivaju iz prirode te se mogu obnavljati;
danas se sve vie koriste zbog svoje nekodljivosti prema okoliu. To su(nabrojati)Obnovljive
izvore energije moemo podijeliti u dvije glavne kategorije: tradicionalne obnovljive izvore
energije poput biomase i velikih hidroelektrana, te na takozvane "nove obnovljive izvore
energije" poput energije Sunca, energije vjetra, geotermalne energije , energija mora

2. Definisati pojam obnovljivih izvora energije te navesti prednosti

njihovog koritenja. Ima li nedostataka?
Pojam obnovljivi izvori energije odnosi se na izvore energije koji su
sauvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomino. To su energija
vodotoka, vjetra, neakumulirana Suneva energija, biogorivo, biomasa,
bioplin, geotermalna energija, energija valova, plime i oseke, biomase,
plina iz deponija, plina iz postrojenja za preradu otpadnih voda.
Prednosti obnovljivih izvora energije:
- Obnovljivi izvori energije imaju vaan uticaj na smanjenje emisije CO2 u
atmosferu;
- Poveanje udjela obnovljivih izvora poveava energetsku odrivost
sistema;
- Oekuje se da e obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni
konvencionalnim izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju
- Smanjenje emisija
- Manji uvoz
Nedostaci su nestabilnost i nepredvidivost izvora, medjutim odabirom
povoljne lokacije, provodjenjem mjerenja,odabirom odgovarajuce opreme i
sl, mogu se rijesiti te poteskoce.
3. Sa kakvim obnovljivim izvorima energije raspolae BiH i u kom poravcu bi trebalo
razvijati energetski sektor?
Dva osnovna obnovljiva izvora energije Bosni i Hercegovini su energija vode za proizvodnju
elektrine energije i biomasa za proizvodnju toplotne energije. Hidropotencijal se iskoritava
uglavnom u velikim hidroelektranama od strane tri bosanske elektroprivrede dok koritenje
biomase podrazumijeva tradicionalno iskoritavanje drveta kao vrstog goriva u
domainstvima i lokalnim kotlovnicamo bez ikakve kontrole i granica. Energetski sektor
treba razvijati u sljedeem pravcu:
-Obezbijedi sigurno, kvalitetno i pouzdano snabdijevanje energijom;
-Obezbijedi dugoronu ravnoteu u razvoju energetskog sektora, uzimajui u obzir promjene
u potronji energije
-Omuguiti racionalno koritenje raspoloivih izvora energije u BiH;
-Podstie znaajnije koritenje obnovljivih izvora energije
-Zatiti ivotnu sredinu od tetnih efekata aktivnosti u energetskom sektoru;
-Stimulie investicije u energetski sektor;

-Olaka povezivanje energetskog sistema BiH ili njenih dijelova sa energetskim sistemom
Evrope ili sistemima drugih zemalja.
4. Veza izmedju odrzivog razvoja i ovnovljivih izvora energije
Pojam odrzivi razvoj upotrebljava se od 1987. Kada je sv. Komisja za okolis i razvoj usvojila
koncept ekoloski prihvatljivoh gospodarskog razvoja kao odraz povecane bruige za okolis.
(koristenje prirodnih resura<sposobnost prirodnog nadomjetstanja=odrzivi
razvoj)...Obnovljivi izvori su jedina dugorocno odrziva opcija za opskrbu energijom.Odrziva
energija je energetski uncikovit nacin proizvodnje i koristenja energije koji ima sto manje
stetnog uticaja na okolis,to obuhvata koristenje obnovljivih izvora i energetsku uncikovitost
kod njenog koristenja.Trenutno stanje u svijetu je neodrzivo zvog toga sto je koristenje
prirodnih resursa vece od njenog dadomjestanja.
5. Naini iskoritenja energije vjetra?
Iskoritavanje vjetra putem vjetrenjaa je jedan od popularnijih naina iskoritavanja zemljine
energije. Energija se putem vjetra i njegove kinetike energije, uz pomo turbine, pretvara u
elektrinu energiju i na taj nain predstavlja jo jedan alternativni obnovljivi izvor
energije,koja se poslje moe iskoristiti ili za pokretanje odreenih ureaja poput mlinova i
pumpa, za to su se koristile kroz povijest, ili za pokretanje generatora elektrine energije i
proizvodnju elektrine struje, za to se u najveoj mjeri danas koriste.Postoje dvije vrste
vjetrogeneratora s obzirom na primjenu. Veliki vjetrogeneratori koji se koriste za industrijsku
proizvodnju te male kune vjetrenjae koje se koriste za punjenje akumulatora.
6. Podjela vjetroelektrana prema lokaciji. Kakve su specifinosti pojedinih tipova,
prema lokaciji: kopnene(nalaze se u brdovitim podruijma,3km udaljeni od obale,smjetaju
se na vrh brda ili padine). Priobalne (nalaze se unutar radijusa od 3km od mora ili na moru
unutar 10km od kopna.Ove lokacije su pogodne zbog vjetra proizvedenog razliitim
zagrijavanjem kopna i mora). Na moru( lokacije koje su udaljene vie od 10 km od
kopna,skuplji su od kopnenih,mora se paziti na zatitu od korozije,i znaju imati vie od 100
vjetroagregata).
7. Podjela vjetroelektrana prema snazi.

Male: one imaju instaliranu snagu od 1 do 100 kW. Koriste se prvenstveno kod dalekih,
izoliranih mjesta.

Srednje: one imaju instaliranu snagu izmeu 100 kW i 1,5 MW. One se esto prikljuuju
na mreu, bilo samostalno ili u grupi, te su u potpunosti u komercijalnoj upotrebi.

Velike: one imaju instaliranu snagu veu od 1,5 MW. Veina takvih vjetroagregata se
postavlja na priobalna podruja, gdje su brzine vjetra i najvee. Vjetroagregati ove veliine su
jo u intenzivnom razvoju.

8. Podjela vjetroelektrana prema poloaju ose vrtnje. Prednosti i nedostaci obje vrste.

Vjetroturbina je glavni dio vjetroelektrane a prema poloaju ose vrtnje one se dijele na
vjetroturbine s horizontalnom osi vrtnje i vjetroturbine s vertikalnom osi vrtnje.
Vjetroturbine s horizontalnom osi vrtnje
Prednosti:
Lopatice su smjetene sa strane, to pridonosi boljoj stabilnosti
Imaju veu uinkovitost kada je u pitanju proizvodnja elektrine energije
Lopatice je mogue fiksirati, to smanjuje potencijalnu tetu koja moe nastati u
oluji
ili kakvom nevremenu
Moze se doi do velikih brzina vjetra pozicioniranjem na visoke stupove
Lopatice imaju sposobnost zakretanja lopatica, to vjetroturbini prua mogunost
to
boljeg iskoritenja energije vjetra, kroz veu kontrolu i podeavanje idealnog kuta
Nedostatci:
Njihova montaza je veoma skupa i poprilino su komplicirane za montiranje
Traze poseban sustav koji e zakretati lopatice u smjeru vjetra, to dodatno povisuje
samu cijenu izvedbe
Troak visokih stupova i velikih, dugakih lopatica zahtijeva velike trokove
prijevoza
Izvedba ima smanjen rok trajanja zbog snanih turbulencija
Dolazi do problema u radu na niskim nadmorskim visinama [22]
Troak visokih stupova i velikih, dugakih lopatica zahtijeva velike trokove
prijevoza
Izvedba ima smanjen rok trajanja zbog snanih turbulencija
Dolazi do problema u radu na niskim nadmorskim visinama

Vjetroturbine s vertikalnom osi vrtnje

Prednosti:
Nije im nuzan poseban mehanizam za zakretanje, to pojednostavljuje izvedbu
i snizava joj cijenu
Stup ne mora biti previe visok, to takoder pojeftinjuje cijelu izvedbu
Jednostavnije su za odravanje jer su svi vaniji dijelovi smjeteni blizu tla
Uspjeno su se pokazale u radu na mjestima gdje je uz samo tlo prisutna velika
brzina vjetra
Nije nuzno da se okreu u smjeru gdje pue vjetar
Konstrukcijski mogu biti dosta vee od horizontalnih, bez sukladnih poveanja
trokova same izvedbe
Nedostatci:

 Njihova iskoristivost je dosta manja od iskoristivosti vjetroturbina s horizontalnom

osi vrtnje, do ega dolazi zbog dodatnog otpora
Dijelovi smjeteni uz tlo veoma esto su pod velikim pritiskom same strukture
i konstrukcije iznad njih, to esto zna izazvati probleme i potekoe pri zamjeni
odredenih dijelova novijima
Imaju veoma maleni startni okretni moment, te im je zbog toga potreban jo
jedan izvor energije koji e zapoeti njihovo okretanje
Za svoj rad i postavljanje iziskuju ravno tlo to mnoge prirodne lokacije ini
nepristupanim za ovu vrstu vjetroturbina
9. Pojam, klasifikacija i naini iskoritenja energije biomase
BIOMASA je definisana kao biorazgradivi dijelovi proizvoda, otpada ili ostataka iz
poljoprivrede, umski otpad i otpad srodnih industrija kao i biorazgradivi dijelovi
industrijskog i gradskog otpada .Primjeri biomase ukljuuju: drvo, trave, usjeve, agrikulturni i
komunalni otpad.. Biomasa dolazi u: vrstom stanju (briketirana biomasa), tenom stanju
(biodizel,bioetanol,biometanol) i gasovitom stanju ( npr.biogas,deponijski gas )Biomasa se
moe sagorijevati da se proizvede toplina, koju moe koristiti kao takva za zagrijavanje, ili se
moe putem pare koristiti za pokretanje turbina i proizvodnju
10. Zato je biomasa CO2 neutralna?
Sagorijevanjem iste u okoli ne oslobaa se dodatna koliina ugljinog dioksida. Drvo
tijekom svoga ivota za svoj rast i razvoj postupkom fotosinteze vee CO2 iz okolia, te
velika veina tog ugljinog dioksida, u obliku sloenih ugljinih spojeva - ugljikohidrata,
ostaje trajno zarobljena u samom drvetu. Prilikom izgaranja drveta, zarobljeni ugljik vee se
sa kisikom, oslobaajui toplinu , te nastaje novi kemijski spoj-ugljini dioksid. Za razliku od
biomase fosilna goriva oslobaaju dodatnu koliinu ugljika koja onda ostaje u atmosferi i
pridonosi zloglasnom efektu staklenika..
13. Navesti i ukratko objasniti sve naine iskoritenja energije mora i okeana?
Energija plime i oseke dolazi od gravitacijskih sila Sunca i Mjeseca.Koritenje plime i oseke
ostvaruje se pomouu rada turbina koje rade u jednom ili oba smijera te kao pumpe,na ulazu u
neki zaljev postavi se brana i kad se razina vode digne proputa se preko turbine u zaljev.Voda
se po istom principu proputa van iz zaljeva.Glavni problemi su nestalnost (treba ekati da se
razina vode digne, ili da padne) i mali broj pogodnih mjesta,potrebno je odabrati pogodno
mjesto na obali na kojoj amplitude izmeu plime i odseke dovoljno velika i gdje postoji
mogunost stvaranja akumulacijskog bazena izgradnjom brane.
Energija valovaje oblik transformirane Suneve energije koja stvara stalne vjetrove na nekim
dijelovima Zemlje. Veliki problem kod takvog iskoritavanja energije je da elektrane treba
graditi na puini jer u blizini obale valovi slabe. energija valova se prvo pretvara u strujanje
zraka, a taj vjetar pokree turbinu.
Toplotna energija mora-Mogue je izgraditi elektrane koje e iskoritavati razliku u temp.
Za proizvodnju el,eng,potrebno je najmanje 20 razlike izmeu tople povrine i hladne dubine
da bi se proizvodila el.eng.

Energija morskih struja-Radi na principu da koristi energiju morskih struja za pokretanja

generatora. Radi na slinom principu ako i vjetroelektrana. Kako je gustoa vode skoro 800
puta vea od gustoe zraka vrlo malo strujanje vodene mase proizvesti e istu koliinu
energije kao i orkanski vjetrovi na kopnu.

15. Gdje se nalazi najvea poznata elektrana na plimu i oseku? Navedi neke njene
karakteristike.
Plimna hidroelektrana La Rance je prva svjetska elektrana na plimu i oseku, a jo uvijek i
najvea elektrana te vrste u svijetu. Smjetena je na estuariju rijeke La Rance
(Bretanja, Francuska). Otvorena je 26. novembra 1966., sa instaliranomsnagom od 240 MW.
Karakteristike ove hidroelektrane:
Troak investicije oko 534 milijuna eura
Brana duga 330m, razlika plime i oseke 8m
Proizvodnja energije je dovoljna za obskrbu oko 250 000 do 300 000
gospodarstava
Dnevni promet preko brane u oba smjera 25 000 do 30 000 vozila
Predvieni vijek trajanja 120 godina
Ukupna bruto proizvodnja oko 16 miljardi kWh u 30 godina
Prosjena cijena u trenutku navedenoga razdoblja: 3,05 eurocenti za kWh
Prvi radovi su poeli u 40 im godinama prolog vijeka
Gradnja je trajala 7 godina
16. Pojam solarne energije i naini njenog koritenja.
Suneva energija je obnovljiv i neogranien izvor energije od kojeg, izravno ili neizravno,
potjee najvei dio drugih izvora energije na Zemlji. Suneva energija u uem smislu
podrazumijeva koliinu energije koja je prenesena Sunevim zraenjem, a izraava se u J.
Suneva se energija u svojem izvornom obliku najee koristi za pretvorbu u toplinsku
energiju za sustave pripreme potrone tople vode i grijanja (u europskim zemljama uglavnom
kao dodatni energent) te u solarnim elektranama, dok se za pretvorbu u elektrinu energiju
koriste fotonaponski sustavi. Sunevo zraenje Izraava se u W/m2, a ovisno o njegovom
upadu na plohe na Zemlji moe biti:
neposredno: zraenje Sunevih zraka
difuzno zraenje neba: raspreno zraenje cijelog neba zbog pojava u atmosferi
Osnovni principi direktnog iskoritavanja energije Sunca su:
-solarni kolektori - pripremanje vrue vode i zagrijavanje prostorija
-fotonaponske elije - direktna pretvorba suneve energije u elektrinu energiju
-fokusiranje suneve energije - upotreba u velikim energetskim postrojenjima
Glavni energetski proces koji se odvija na Suncu je nuklearna fuzija, a to je spajanje dva

laka atoma u jedan tei, uz oslobaanje energije proporcionalne razlici masa prije i nakon
reakcije (prema Einstein-ovoj formuli E = mc2)
17. ta su to solarne elektrane i na kom principu one rade?
Solarne elektrane su visokotemperaturni solarno-toplotni sistemi koji koriste mogunost
ogledala i soiva za koncentriranje velikih koliina Suneve energije zraenja u manje
zapremine-prijemnike kako bi se ostvarila visoka temperatura. Ovi sistemi omoguavaju
transformaciju Suneve energije u elektrinu indirektno, za razliku od FN elija.
18. Na koji nain se iz solarne energije moe direktno dobiti elektrina energija?

Solarna fotonaponska energija (FN) je metoda direktnog

pretvaranja energije sunca u istosmjernu elektrinu energiju pomou poluvodia koji
imaju fotonaponski efekt, takozvanih solarnih elija. Solarni paneli, sastoje je se od velikog
broja malih elija koje imaju povrine od fotonaponskih materijala. Solarni fotonaponski
ureaji za proizvodnju elektrine energije u 2010. godini , bili su instalirani u vie od 100 drava
svijeta, ali jo uvijek proizvode mali dio od ukupno 4800 GW ukupno proizvedene el. energije u
svijetu. No to je najbre rastua tehnologija za proizvodnju el. energije

19. ta je to aktivno, a ta pasivno koritenje solarne energije?

Suneva energija moe se iskoritavati aktivno ili pasivno. Pasivno koritenje suneve
energije znai izravno iskoritavanje suneve topline odgovarajuom izgradnjom graevina.
Tu podrazumijevamo orjentaciju zgrada, energetski koncipirane vanjske zidove, vieslojne
fasade i sl. Tako izgraena zgrada troi znaajno manje energije za grijanje u odnosu na
klasino graene zgrade. Osnovni principi aktivnog iskoritavanja energije sunca su
koritenje: a) solarnih kolektora b) fotonaponskih modula.
a) Sunevu energiju pomou ureaja sa zrakom ili tekuim medijem (kolektori) neposredno
pretvaramo u toplinsku energiju. U ovom sluaju strujanje medija zahtjeva posebnu energiju.
Zagrijani medij najee koristimo za zagrijavanje sanitarne vode, ali ponekada i za
zagrijavanje bazena, staklenika, suenje voa...
b) Pomou fotonaponskih modula energiju sunca pretvaramo u elektrinu energiju. Na ovaj
nain dobivenu energiju istosmjernog napona moe se koristiti za rasvjetu, ventilaciju i sl.
Energija se moe sakupiti i skladititi u akumulatorima.
20. Koje vrste solarnih kolektora postoje i kakva je razlika meu njima?
Razlikujemo dvije vrste solarnih kolektora za generaciju toplinske energije koji se koriste u
solarnim sistemima: ploasti i vakuumski cijevni kolektori.
Ploasti kolektori mo povrine
Glavna odlika ravnog, ploastog kolektora je crna apsorberska povrina okrenuta prema
suncu. Tehniki gledano, ploasti kolektori se razlikuju od vakuumskih cijevnih kolektora u
izolaciji apsorbera. Kod ravnih ploastih kolektora koristi se tradicionalni izolacijski materijal
poput kamene vune ili poliuretanske pjene.

Prednosti ravnih ploastih kolektora:

Nia cijena nabave

Nii trokovi odravanja

Idealni za niskotemperaturne sisteme: za pripremu potrone tople vode ili

potporu podnom grijanju
Vakuumski cijevni kolektori najvei solarni prinos iz cijevi
Rad vakuumskih cijevnih kolektora se ne razlikuje od ravnih ploastih kolektora. Takoer
Meutim, za razliku od ravnih ploastih kolektora, vakuumski cijevni kolektori koriste izvrsno
izolacijsko svojstvo vakuuma po emu su dobili i svoj naziv

Prednosti vakuumskih cijevnih kolektora:

Vea energetska uinkovitost, dobri prinosi ak i uz manje suneve svjetlosti i kod

difuznog svjetla

Zahtijevaju manje krovne povrine za isti uinak

Moe se koristiti na krovovima koji nisu usmjereni prema jugu

Proizvode vie temperature te se mogu koristiti i s visokotemperaturnim sistemima

grijanja

21. ta je to biodizel i kako on nastaje?

Biodizel je teno bio gorivo proizvedeno iz biljnih ulja i masti. Jedno od goriva koje se ve
koriste za pokretanje automobila. Iako slogan "dizel" ulazi u njegov naziv, u biodizelu nema
naftnih derivata ili drugih fosilnih goriva. Kod biodizela radi se o sirovinama koje nisu
toksine, koje su biodegradabilne i "obnovljive" Za proces dobijanja biodizela potrebna je
enregija,jednim dijelom se dobija spaljivanjem slame koja nastaje pri proizvodnji biodizela.
Dobija se:
- procesom esterifikacije masti i biljnih ulja
- zrno uljne repice
- soja
- palme
- kikirikija ili drugih uljarica
- ivotinjske masti ili reciklirano jestivo ulje
- suncokreta
22. Objasniti razlike izmeu biodizela i mineralnog dizela.
Karakteristike biodizela su vrlo sline sa karakteristikama dizel goriva dobijenog iz
mineralnog ulja. Iz tog razloga, irom sveta biodizel se sve vise koristi kao zamena

mineralnom dizel gorivu ili u odgovarajuoj smei sa njim. To prvenstveno ima izuzetno
veliki ekoloki znaaj. Ekoloki standardi razvijenog sveta su sve stroiji i izraeniji u
pogledu smanjenja emisije CO2. Biodizel se uglavnom koristi kao zamena mineralnog dizela,
jer se primenom istog biodizela smanjuje emisija tetnih gasova (NOx, CO2, SO2) i vrstih
estica jer biodizel ne sadri sumpor....U biodizelu nema naftnih derivata,nije
toksican.Biodizel ima nizak sadrzaj sumpora cime se smanjuje mogucnost pojave kiselih
kisa,biorazgradiv je..Bolje je mazivno svojstvo-duzi vijek upotrebe,izgaranje je bolje sto
rezultira mirnim radom motora,ima znatno nizu emisiju stetnih tvari.

23. ta je alternativa benzinu kao obnovljivo gorivo?

Druga vrsta bio goriva je ETANOL kao zamjensko gorivo za benzinske motore .Etanol
C2H5OH je prozirna,bezbojna tecnost specificnog i ugodnog mirisa.Proizvodnja etanola se
vrsi fermentacijom.Etanol se kao gorivo moze koristi u 3 oblika:kao cisto gorivo,kao smjesa
sa fosilnim gorivima i kao smjesa sa vodom.Prilikom sagorijevanja etanola mora se
izbalansirati kolicina zraka i goriva.Zbog niske temp ledista koristi se kao tekucina u
termometrima i kao antifriz u automobilima.
24. ta je to geotermalna energija?
Ispod Zemljine povrine nalaze se ogromne zalihe toplinske energije - geotermalna energija.
Naziv geotermalno dolazi od grkih rijei geo, to znai zemlja i therme, to znai toplina.
Geotermalna energija je toplinska energija koja se stvara u Zemljinoj kori polaganim
raspadanjem radioaktivnih elemenata, kemijskim reakcijama ili trenjem pri
kretanju tektonskih masa.
25. Kakve vrste geotermalnih izvora postoje?
Geotermalni izvori se mogu podeliti na nekoliko osnovnih naina:
prema stepenu istraenosti, odnosno potvrenosti leita
prema vrsti leita
prema temperaturi medija (tople ili vrele vode ili pare)

26. Za ta se sve moe koristiti geotermalna energija

Geotermalna energija se moe koristiti u sljedee svrhe:
- grijanje gazdinstva i drugih zgrada.
- izravno grijanje staklenika
- odravanje puteva u stanju bez snijega i leda s toplovodnim cijevima
- proizvodnja elektrine energije na parnim turbinama
27. Kakvi su izvori geotermalne energije u BiH i kako se mogu iskoristiti?
Strunjaci pretpostavljaju da je 25% teritorije Bosne i Hercegovine bogato geotermalnim
izvorima. Koriste se uglavnom kao ljekovita voda, u toplicama.

Geotermalni izvori u BiH, prema dosadanjim istraivanjima, nisu pogodni za proizvodnju

elektrine energije, ali se mogu koristiti za zagrijavanje prostorija, banjske i rekreacijske
potrebe, ukupnog potencijala od oko 90,2 MWt.