UDK 624.153.001.

Primljeno 16. 8. 2000.

Temeljenje graevina na
poboljanom tlu
Robert Goti, Ivan Goti
Kljune rijei

R. Goti, I. Goti

graevina,
temeljenje,
nenosivo tlo,
poboljano tlo,
vezana tla,
nevezana tla

Temeljenje graevina na poboljanom tlu

Key words

R. Goti, I. Goti

structure,
foundations,
weak soil,
improved soil,
cohesive soil,
cohesionless soil

Foundations for structures on improved soil

Mots cls

R. Goti, I. Goti

construction,
fondation,
sol non portant, sol
amlior,
sols lis,
sols non lis

Fondations des constructions sur un sol amlior

Schlsselworte:
Bauwerk,
Grndung,
untragfhiger Boden,
verbesserter Boden,
bindige Bden,
nichtbindige Bden

R. Goti, I. Goti

Struni rad

Opisani su postupaci dubinskog vibracijskog zbijanja primijenjeni pri temeljenju graevina na

nenosivom tlu. Dane su teorijske osnove, definirane granice primjene te prikazani okviri za
interpretaciju geotehnikih parametara nakon izvrenog poboljanja temeljnog tla. Metode kontrole
izvrenog poboljanja temeljnog tla prikazane su na konkretnom primjeru. Uvodi se, pojam plitkog
temeljenja na poboljanom tlu i provodi analiza poboljanja temeljnog tla za vezana i nevezana tla.

Professional paper

Deep vibration-based compaction procedures, as used in building foundations in cohesionless soil, are
described. Theoretical background data are presented, application limits are defined and framework is
set for interpretation of geotechnical parameters after improvement of foundation soil. Methods used
for checking foundation soil after improvement are presented on a concrete example. The notion of
"shallow foundations on improved soil" is introduced and the analysis of foundation soil is performed
for cohesive and cohesionless soils.
Ouvrage professionel

Larticle dcrit les procds de compactage vibrant en profondeur utiliss pour les fondations des
constructions sur un sol non portant. On fournit les bases thoriques, on dfinit les limites dapplication
et on prsente les cadres de linterprtation des paramtres gotechniques aprs les travaux
damlioration du sol de fondation. Les mthodes de contrle de lamlioration du sol de fondation sont
prsentes sur un exemple concret. On introduit la notion de fondation peu profonde sur un sol
amlior et on procde une analyse de lamlioration du sol de fondation pour des sols lis et non
lis.

Fachbericht

Grndung von Bauwerken auf verbessertem Boden

Es werden Verfahren beschrieben fr die tiefe Rttelverdichtung, angewendet bei Grndungen auf
untragfhigem Boden. Dargelegt sind theoretische Grundlagen, definiert die Anwendungsgrenzen und
die Interpretationsrahmen fr die bodentechnischen Parameter nach der ausgefhrten
Bodenverbesserung dargestellt. Der Begriff flache Grndung auf verbessertem Boden wird
eingefhrt und eine Analyse der Verbesserung von bindigen und nichtbindigen Bden durchgefhrt.

Autori: Robert Goti, dipl. ing. gra., Keller Grundbau Wien; prof. dr. sc. Ivan Goti, dipl. ing. gra.,
Sveuilite u Zagrebu Geotehniki fakultet Varadin, Hallerova aleja 7
GRAEVINAR 53 (2001) 2, 75-81

75

Temeljenje na poboljanom tlu

R. Goti, I. Goti

1 Uvod
Neposredni prijenos optereenja od graevine na temeljno tlo zahtijeva ispunjenje odreenih pretpostavki o tlu.
Tlo mora zadovoljiti zahtijevanu sigurnost od sloma, a
slijeganja graevine moraju biti u doputenim granicama za nesmetano funkcioniranje objekta. Ako ti zahtjevi
nisu ispunjeni, moraju se svojstva temeljnog tla poboljati ili optereenja od graevine odvoditi u dublje, nosive slojeve. Razlikujemo ove naine temeljenja:
plitko temeljenje

sprjeavanjem klizanja meu esticama tla (metodama injektiranja)

poveanjem zbijenosti tla (metodama povrinskog i
dubinskog zbijanja)
dreniranjem tla.
Tablica 1. Orijentacijske vrijednosti koeficijenta unutranjeg trenja ' u ovisnosti o gustoi i obliku
zrna za nevezana tla [1]
Vrsta tla

plitko temeljenje na poboljanom tlu

duboko temeljenje
esto je poboljanje tla uz plitko temeljenje jeftinije
rjeenje i sve se vie primjenjuje u svjetskoj graditeljskoj praksi, a posebno s razvitkom tehnologija koje prate
ove metode.
Metodama poboljanja tla treba postii:

Pijesak

ljunak

Gustoa

Kut unutranjeg
trenja ' []

Oblik zrna

rahli
rahli
srednje gusti
srednje gusti
gusti
gusti
srednje gusti

okrugli
iljasti
okrugli
iljasti
okrugli
iljasti

30,0
32,5
32,5
35,0
35,0
37,5
37,5

poveanje nosivosti temeljnog tla

smanjenje i/ili ubrzanje slijeganja.

1.1 Poveanje nosivosti temeljnog tla

Nosivost tla ovisi o posminoj vrstoi koja se sastoji
od unutranjeg trenja i kohezije (kod koherentnih tla).
Prema Coulombovu zakonu vrijedi jednadba:

= ' tan ' + c'

Tablica 2. Orijentacijske vrijednosti koeficijenta unutranjeg trenja ', kohezije c' i kohezije u nedreniranom stanju cu u ovisnosti o konzistentnom
stanju za vezana tla [1]
Vrsta tla

(1)

gdje su:

Glina

- posmina vrstoa [kN/m]

' - efektivni normalni napon u kliznoj plohi [kN/m]
' - efektivni kut unutranjeg trenja []
c' - efektivna kohezija [kN/m]
grafiki je to prikazano na slici 1.

Slika 1. Dijagram posmika za nevezana (a) i vezana tla (b)

Orijentacijske vrijednosti za kut unutarnjeg trenja prikazane su u tablici 1., a za , koheziju c i koheziju u
nedreniranom stanju cu u tablici 2.
Poboljanjem tla radi poveanja nosivosti postie se poveanje posmine vrstoe, i to:
76

Ilovaa
Prah

Nedrenirana
Kut
Stanje
Kohezija
kohezija cu
unutranjeg
konzistencije
c' [kN/m]
[kN/m]
trenja ' []
poluvrsto

25

25

50-100

tvrdo

20

20

20-50

mekan

17

10

10-25

poluvrsto

27,5

10

50-100

mekano

27,5

10-25

27,5

10-50

1.2 Smanjenje i/ili ubrzanje slijeganja

Zbog optereenja graevine dolazi do elastine i plastine
deformacije temeljnog tla. Elastine deformacije nastaju
uglavnom promjenom volumena estica tla, a plastine
deformacije nastaju kao posljedica promjene volumena
pora u tlu. U nevezanim tlima dolazi do slijeganja odmah
po optereenju, a u vezanim tlima kroz odreeno vremensko razdoblje to ovisi u prvom redu o koeficijentu propusnosti k. Vezana zasiena tla mogu se slijegati samo
otjecanjem porne vode jer su estice tla i voda praktino
nestlaivi. Stlaivost odnosno stiljivost temeljnog tla
opisuje se modulom stiljivosti Es koji ovisi uglavnom o
naponu u tlu tj. za svaku vrijednost modula stiljivosti
mora se definirati pripadno podruje naprezanja. Vrijednosti navedene u tablicama 3. i 4. mogu se uzeti samo
kao okvirne veliine za pojedine vrste tla.
GRAEVINAR 53 (2001) 2, 75-81

R. Goti, I. Goti

Temeljenje na poboljanom tlu

Tablica 3. Okvirne vrijednosti modula stiljivosti Es za

nevezana tla [1]
Vrsta tla

Pijesak

ljunak

Gustoa

Oblik zrna

rahli
rahli
srednje gusti
srednje gusti
gusti
srednje gusti

okrugli
iljasti
okrugli
iljasti
iljasti

Modul
stiljivosti
[MN/m]
20-50
40-80
50-100
80-150
150-250
100-200

zavretka poboljanja tla. Ovim postupcima iskoriteni

su postojei resursi tla te su i zbog ugradnje iskljuivo
prirodnih materijala ekoloki vrlo povoljni. Granice primjene PDVZ prikazane su na slici 2.

Poboljanje nevezanih i mjeovitih tala tj. poveanje modula stiljivosti, a time i smanjenje stiljivosti tla moe
se postii:
zbijanjem, ime se smanjuje volumen pora

Slika 2. Granice primjene PDVZ [4]

ispunjavanjem pora injektiranjem

Pri izvedbi vibrator se sputa do projektom odreene dubine i u ovisnosti o vrsti postupka tlo se zbija odozdo prema gore ili se izvodi ljunani stup. Na taj nain pobolja se nenosivo tlo i time se optereenje prenosi unutar
granica doputenih slijeganja, u dublje nosive slojeve.
Nasuprot tome kod konvencionalnog pilotiranja nenosivo tlo se premouje nosivim elementima, a svojstva tla
ostaju nepromijenjena.

smrzavanjem porne vode.

Tablica 4. Okvirne vrijednosti modula stiljivosti Es za
vezana tla [1]
Vrsta
tla
Glina
Ilovaa

Stanje konzistencije
poluvrsto
tvrdo
mekano
poluvrsto
mekano

Prah

Modul stiljivosti
[MN/m]
5,0-10,0
2,5-5,0
1,0-2,5
5,0-20,0
4,0-8,0
3,0-10,0

Poboljanje vezanih tala tj. poveanje modula stiljivosti, a

time i smanjenje stiljivosti tla moe se postii:
dreniranjem koje se najee prati predoptereenjem
dovoenjem u vie konzistentno stanje npr. iz mekanog u tvrdo uz istovremeno smanjenje pora
izvoenjem kostura od nosivog nekoherentnog materijala koji se sa strane oslanja na okolno nenosivo tlo.
2 Postupci dubinskog vibracijskog zbijanja (PDVZ)
Osnovna karakteristika ovih postupaka je prilagoavanje specifinim uvjetima temeljnog tla i optimalno iskoritavanje postojeih fizikalno-mehanikih svojstava tla.
Zahvaljujui tome te razvitku prateih tehnologija ove
metode zauzimaju znaajno mjesto u niskogradnje [2].
Mitchell naziva uvoenje PDVZ najznaajnijim razvojem struke u posljednjih 50 godina [3].
Bitno je napomenuti da su postupci dubinskog vibracijskog zbijanja znatno jeftiniji od konvencionalnih naina
temeljenja. Vrijeme izvoenja je kratko, a postupak izuzetno prilagodljiv terenskim uvjetima. Radovi betoniranja temeljne ploe ili trake mogu uslijediti odmah nakon
GRAEVINAR 53 (2001) 2, 75-81

Dubinski vibrator je u obliku cilindra, duljine 3 do 5 m

ovisno o tipu te priblino 2 tone teak. U donjem dijelu
cilindrinog oscilatora, odmah iznad iljka, nalazi se ekscentrina masa s okretnim pogonom od jakog elektromotora. Na taj nain dobije se jaki rotacijski udar velike
energije. Dubinski oscilator se produuje s pomou cijevi
do proizvoljne duljine, a voenje osigurava posebni ureaj. Tvrtka Keller patentirala je dubinski vibrator 1934. g.
Dosad su je postupci dubinskoga vibracijskog zbijanja
primjenjivani s uspjehom na gradilitima diljem svijeta
za temeljenje najrazliitijih graevina: nasutih brana, cesta,
eljeznica, stambenih i industrijskih zgrada, mostova,
hidrotehnikih i drugih objekata.
U Hrvatskoj je PDVZ prvi put primijenjen 1997. godine
za temeljenje upne crkve Presvetog srca Isusovog u
Karlovcu. Od tada do danas (2000) izvedeno je jo nekoliko projekata primjenom PDVZ i to: TE Plomin 2 (1998.)
temeljenje zgrade proiivaa otpadnih voda; Luka Ploe
terminal 5, (1998.) Slavonski Brod (1999.), temeljenje
zgrade za preradu pitke vode, Nova Gradika (1999.);
temeljenje silosa i prateih objekata. Projekt Karlovac
biti e kasnije detaljnije opisan.
Principijelno se razlikuju dva tipa PDVZ-a i to:
PDVZ u nevezanom tlu
PDVZ s punjenjem odnosno izvoenjem ljunanih
stupova u vezanom i mjeovitom tlu
77

Temeljenje na poboljanom tlu

2.1 PDVZ u nevezanom tlu (Vibro-Compation)

Prirodna ili nasipna nevezana tla gustoe manje od maksimalne mogu se oscilacijama i vibracijama zbiti u gue pakiranje kao to je prikazano na slici 3.

R. Goti, I. Goti

2.2 PDVZ s punjenjem odn. izvoenjem ljunanih

stupova u vezanom i mjeovitom tlu (VibroReplacement)
Kohezivna tla, osobito kad su zasiena vodom, ne mogu
se samim vibriranjem efektivno zbijati. To je razlog to
se u takva tla ugrauju stupovi od ljunka ili kamena koji odvodi optereenje do nosivog tla.

Slika 3. Zbijenost tla prije i nakon PDVZ [4]

Odvoenje optereenja u tlo ide preko dodirnih mjesta

izmeu zrna tla. to je broj dodirnih mjesta vei, utoliko
je vea i gustoa slaganja zrna, a time i nosivost. Oscilacije vibratora potpomognute tlakom vode svladavaju
trenje na dodirnim tokama i zrna padaju u ovisnosti o
tlu, tipu vibratora i postupku zbijanja u nove poloaje
vee gustoe.

Slika 5. Princip izvoenja PDVZ s punjenjem [4]

Zajedno s okolnim tlom, ovakav zrnasti materijal ugraen pomou vibratora, ima veu krutost i prua vei otpor smicanju. Princip izvoenja ovog postupka prikazan
je na slici 5., a na slici 6. prikazani su presjeci izvedenih
stupova na razini terena.

Slika 4. Princip izvoenja PDVZ [4]

Variranjem rastera napadnih toaka moe se tlo heterogenih karakteristika pretvoriti u temeljno tlo jednolike nosivosti po cijeloj povrini. Kao to je ve u uvodnom
dijelu spomenuto poveanjem gustoe (zbijenosti), a
time i kuta unutranjeg trenja ' i modula stiljivosti Es
poveava se nosivost i sigurnost od potresa. Na slici 4.
prikazan je princip izvoenja PDVZ.
Ovim postupkom mogu se postii pritisci na temeljno
tlo i do 1000 kN/m kao to je bio sluaj pri temeljenju
pilona viseeg mosta preko rijeke Rajne u Dsseldorfu.
Mjeovita tla s udjelom sitne frakcije (d < 0,06 mm) veim od 20% [5] ne mogu se uglavnom vie vibracijama
efektivno zbijati te se u takva tla ugrauje kostur od nosivog nekoherentnog materijala koji se sa strane oslanja
na okolno nenosivo tlo. Tada se govori o PDVZ s punjenjem odnosno izvoenjem ljunanih stupova u vezanom i
mjeovitom tlu
78

Slika 6. ljunani stupovi nakon izvoenja [4]

Ovako izvedeni nosivi elementi poveavaju nosivost temeljnog tla, smanjuju slijeganja i diferencijalna slijeganja koja su esto ograniavajui parametar pri projektiGRAEVINAR 53 (2001) 2, 75-81

R. Goti, I. Goti
ranju temeljenja. Zbog velike vodopropusnosti ljunanih stupova dolazi do ubrzanja vremena konsolidacije i
poveanja posmine vrstoe temeljnog tla.
3 Dimenzioniranje i kontrola postupaka dubinskog
vibracijskog zbijanja (PDVZ)
Postupak zbijanja odnosno raster napadnih toaka odreuje se na osnovi podataka o temeljnom tlu, graevinskih
ciljeva, oblika temelja i eljenog stupnja poboljanja tla.
Postignuti rezultati zbijanja mogu se jednostavno provjeriti
razliitim metodama sondiranja kao to su CPT, SPT te
teke udarne sonde (TUS). Prva su dva tipa sondiranja
ustaljena u geotehnikoj praksi u Hrvatskoj dok su se
sondiranja tekom udarnom sondom poela pojavljivati
tek posljednjih godina [6]. TUS-om se mjeri broj
udaraca utega od 50 kg koji pada s visine od 0,5 m, po
10 cm prodiranja iljka sonde u tlo. Biedermann [7] daje
opsene korelacije izmeu geotehnikih parametara i
rezultata sondiranja te njihove interpretacije. Za procjenu
nedrenirane posmine vrstoe vezanih tla vrlo su korisni pokusi krilnom sondom i dilatometrom.
Prvi dijagram za dimenzioniranje PDVZ kod vezanih tla
predstavio je Greenwood 1970. godine [9]. Faktor pobolj-

Temeljenje na poboljanom tlu

anja prikazan je u ovisnosti o razmaku ljunanih stupova i nedrenirane posmine vrstoe tla. ljunani stupovi se najee dimenzioniraju prema Priebeu [10]. Na
slici 7. prikazan je dijagram za dimenzioniranje ljunanih stupova, a na slici 8. dijagram odreivanja slijeganja
za pojedinane temelje.
Dijagrami za dimenzioniranje prema Priebeu daju rezultate koji se poklapaju prilino dobro s rezultatima prorauna prema metodi konanih elemenata [11, 12].
4 Primjena postupaka dubinskog vibracijskog
zbijanja u Hrvatskoj
Na primjeru e se prikazati primjena PDVZ te kontrola
izvrenih radova u nevezanom tj. mjeovitom tlu.

4.1 Temeljenje upne crkve Presvetog srca

Isusova u Karlovcu
Prema postojeoj dokumentaciji tlo nije pogodno za preuzimanje zadanih optereenja. Temeljno tlo sastoji se u
gornjoj zoni do dubine od 3,0 m od pjeskovitog, glinovitog praha itke do tvrde konzistencije. Ispod ovoga
geotehnikog horizonta nalazi se pijesak, prainast te
ljunak, pjeskovit, prainast rahle do srednje guste zbijenosti. Pokusi tekom udarnom sondom (TUS) pokazali
su broj udaraca od 0 do 8, a ispitivanja SPT-om izmeu
3 do 7 udaraca. Predloeno je temeljenje na armiranobetonskim pilotima.

Slika 7. Dijagram za dimenzioniranje

Slika 9.

Slika 8. Dijagram odreivanja slijeganja ljunanih stupova za

pojedinane temelje

GRAEVINAR 53 (2001) 2, 75-81

Tlocrtna skica temelja s rasterom napadnih toaka

poboljanja tla

Tvrtka Geotechnik d.o.o. izradila je u suradnji s tvrtkom

Keller iz Bea projekt izvoenja poboljanja temeljnog
tla PDVZ. Na slici 9. prikazana je tlocrtna skica temelja te
79

Temeljenje na poboljanom tlu

raster napadnih toaka poboljanja tla s dimenzijama
1,4m x 1,1 m i prosjenom dubinom od 8,5 m. Ovaj
nain temeljenja bio je 30% jeftiniji od prvobitno predloenog rjeenja. Radovi su na veliko zadovoljstvo investitora zavreni za 17 dana, a odmah nakon zavretka
moglo se zapoeti s izvoenjem temelja.

R. Goti, I. Goti
Osim interne Kellerove kontrole (kompjutersko praenje
i ispis svih relevantnih parametara pri izvoenju PDVZ)
Geotehnikog fakulteta iz Varadina obavila je kontrolu
kvalitete izvrenih radova i to:
dinamikim sondiranjem TUS-om prije i poslije poboljanja temeljnog tla
seizmikim metodama.
Rezultati dinamikog sondiranja TUS-om prikazani su
dijagramima na slici 10. Efekt zbijanja vidljiv je odmah
nakon zavretka PDVZ-a na temelju relativno velikog
udjela nekoherentnih estica u sastavu temeljnog tla.
Iz dijagrama a) i b) vidi se da je prazni hod vibratora
iznosio je 1,5 m (sputanje vibratora bez vibracija) dok
se od dubine 2 m moe pratiti sukcesivan porast broja
udaraca TUS-e nakon izvrenog poboljanja, a time i
porast modula stiljivosti Es te koeficijenta unutranjeg trenja ' prema tablici 5. Dubina temeljenja objekta iznosila
je 1,5m.
Kontrola poboljanja temeljnog tla provedena je i s pomou plitke refrakcijske seizmike mjerenjem brzina primarnih i sekundarnih valova prije i nakon poboljanja.
Izmjerena brzina P vala prije PDVZ-a na dubini 2,5 m
iznosila je priblino 1500 m/s to pokazuje malu relativnu zbijenost koja se potvrdila rezultatima dinamikog
sondiranja, i to TUS i SPT. Vrijednost SPT do dubine 6 m
nije prelazila 5 N (broj udaraca za prodor iljka/noa za 30
cm). Brzina S vala prije PDVZ-a iznosila je oko 200 m/s.
Nakon PDVZ-a brzina P vala poveala se na 2300 m/s,
a brzina S vala na 800 m/s. Uzrok poveanja brzina P i
S vala jest u poveanju relativne zbijenosti temeljnog tla,
to se vidi u rezultatima dinamikog sondiranja, i to
TUS-om i SPT-om kojem su se vrijednosti N nakon
PDVZ kretale od 25 do 35 na dubini od 2,5 do 6,0 m.
Seizmika mjerenja izvrena su aparaturom vedske
tvrtke ABEM.
Osim brzine P i S valova mjerene su brzine oscilacija
estica tla koje nastaju zbog dinamikog utjecaja PDVZ-a.
Ova su potresanja vrlo slaba u odnosu prema potresanjima izazvanim silama potresa, ali zbog trajnosti djelovanja izazivaju deformacije i utjeu na ponaanje tla.
Mjerenje je izvedeno s etiri trokomponentna geofona
koji su bili na 5, 10, 15 i 20 m od izvora pobude. Iz dobivenih snimaka rauna se rezultantna brzina oscilacija
u trenutku najveeg poremeaja prema jednadbi:

v R = vu2 + v 2p + vv2

(2)

gdje su:
Slika 10. Rezultati dinamikog sondiranja TUS-om na dvjema
lokacijama prije i nakon poboljanja tla, a) u sredini
temelje samce, b) ispod temeljne trake

80

vu, vp, vv - komponente brzina oscilacije.

Rezultati mjerenja prikazani su u tablici 5.
GRAEVINAR 53 (2001) 2, 75-81

R. Goti, I. Goti

Temeljenje na poboljanom tlu

Tablica 5. Rezultati mjerenja trokomponentnim geofonima

Udaljenost od
Broj
izvora pobude
mjerenja
[m]
1
2
3
4

5
10
15
20

vertikalna

uzduna

poprena

Rezultanta
brzina
[cm/s]
vR

0,197
0,131
0,126
0,052

0,481
0,208
0,104
0,049

0,350
0,252
0,134
0,071

0,63
0,35
0,21
0,10

Komponente brzine [cm/s]

Na temelju provedenih kontrolnih istranih radova moe

se zakljuiti:
Mjerodavni imbenici tla, tj. modul stiljivosti, kohezija i kut unutranjeg trenja u funkciji su relativne
gustoe odnosno zbijenosti tla.
Kod veeg broja mjerenja primijeeno je da su pri
veim dubinama zbijanja amplitude oscilacija estice
tla vee, a samim tim i rezultantno ubrzanje oscilacija i posmina deformacija.
Oscilacije izazvane vibratorom imaju priblino istu
frekvenciju.
to je frekvencija oscilacija tla via, vee je slabljenje s udaljenou. Razlog tome je karakteristika priguivanja tla koja je ovisna o frekvenciji ciklikog
optereenja.
Rezultantna brzina oscilacije estica tla brzo pada s
udaljenou.
5 Zakljuak
Opisan je postupak dubinskog vibracijskog zbijanja
(PDVZ), dane su teorijske osnove za njegovu primjenu,
definirane granice primjene te prikazani okviri za interpretaciju geotehnikih parametara nakon izvrenog poboljanja temeljnog tla. Osim klasine podjele na plitko
i duboko temeljenje uvodi se pojam plitkog temeljenja
na poboljanom tlu i provodi analizu poboljanja vezanih i nevezanih temeljnih tala.

Rezuzltantno
ubrzanje
[cm/s]
aR
19,7
11,5
6,62
3,16

Posmina
deformacija
[x 10-5]

313
176
105
5

Istaknuta je vanost kontrole kvalitete izvrenih radova.

Uvodi se i pojam teka udarna sonda (TUS) to je postupak za jednostavnu, preglednu i brzu kontrolu kvalitete poboljanja nevezanih i mjeovitih tala prema austrijskom i njemakom standardu. U vezanim tlima ovaj postupak kontrole kvalitete nije preporuljiv.
Opisani praktian primjer primjene PDVZ-a, te drugi izvedeni objekti pokazali su tehniku uspjenost, ekonomsku
opravdanost i ekoloku prihvatljivost primjene ove
metode i u homogenim i u vrlo heterogenim tlima.
Ciljnim dimenzioniranjem rastera napadnih toaka odnosno ljunanih stupova prema veliini prijenosnog
optereenja i optimalnom mogunou prilagodbe uvjetima na terenu ovaj postupak pokazuje odreene prednosti u odnosu prema klasinim metodama dubokog
temeljenja, a to su:
ekonominost i brzina izvoenja
metoda je uz modifikacije primjenjiva za gotovo svaku
vrstu tla
radovi betoniranja temelja mogu se izvoditi odmah
nakon zavretka PDVZ-a
nejednake karakteristike tla mogu se neutralizirati, a
time i diferencijalna slijeganja
ugrauju se samo prirodni (ekoloki) materijali koji
nisu skloni troenju
ovom se metodom moe sprijeiti likvefakcija tla
razina podzemne vode ne utjee na izvoenje PDVZ-a.

LITERATURA
[1] Schnell, W., Vahland, R.: Verfahrenstechnik der Baugrundverbesserungen, B.G. Teubner Stuttgart, pp 370., 1997.
[2] Goti, I.: Uvod u Geotehniku, Sveuilite u Zagrebu, Geotehniki
fakultet Varadin, pp 96., 1995.
[3] Mitchell, J. K.: Soil Improvement - State of the Art Report, Stockholm
XI ICSMFE, pp 509.-565., 1981.
[4] Tvrtka Keller Grundbau: Tehnike temeljenja Poboljanje tla
postupkom dubinskog vibriranja, Geotechnik d.o.o. Varadin, pp
12., 1999.
[5] Goti, R., Schwab, E., Zinsenhofer, M.: Wirtschaftliche Fundierung durch Bodenverbesserung, Porec - Xl Donau - Europische
Konferenz, pp 892.-897., 1998.
[6] Goti, R.: Izvjee o izvoenju poboljanja tla u svrhu temeljenja
upne crkve u Karlovcu, Geotechnik d.o.o Varadin, pp 28., 1997.

GRAEVINAR 53 (2001) 2, 75-81

[7] Biedermann, B.: Dynamische und statische Sonden und ihre

praktische Bedeutung in der Bodenmechanik, Symposium Sondierungen und in situ Messungen, OFPZ Arsenal, pp 5.-85.,
1979.
[8] Greenwood, D.A.: Mechanical Improvement of Soils Below Ground
Surface, . London - Proc. Ground Engng. Conf Inst. of Civ. Engeneers, pp 11.-22., 1970.
[9] Priebe, H.: Die Bemessung von Rttelstopfverdichtung Mechanical,
Bautechnik 3, pp 183.-191., 1995.
[10]Balaam, N.P., Poulos, H.G.: Settlement Analysis of Soft Clays
Reinforced with Granular Piles, The University of Sidney,
School of Engineers, 1977.
[11]Kirsch, K.: Erfahrungen mit der Baugrund verbesserung durch
Tiefenrttler, Geotechnik 1/79, pp 21.-32., 1979.

81