1 UVOD

Angina pectoris je oblik koronarne bolesti koji se karakterie tipinom retrosternalnom

boli pri naporu, a koja nestaje kada je promjer glavnih koronarnih arterije suen za 75% ili
vie.
Koronarna bol je izazvana hipoksijom miokarda i tipino se javlja u gornjem i srednjem
sternalnom predjelu, u vidu napada. Moe djelovati zraenjem i u jednu ili u obje ruke, donju
vilicu, vrat ili epigastrij. Kvalitet bola bolesnici opisuju razliito, najee kao stezanje ili
pritisak iza grudne kosti. Intenzitet boli moe biti blag ali i veoma jak, kada ga prati strah od
neposredne smrti.
Oko 1-2% odraslog stanovnitva u razvijenim zemljama ima insulficijenciju srca, sa
prevalencom raste do 10% meu osobama do 70 godina ili starijih. Mukarci ine oko 70%
pacijenata sa anginom pectoris. Tipini pacijenti mukog pola sa anginom su u dobi od 40 i 60
godina ili enskog pola izmeu 65 i 75 godina starosti.
Smrtnost uzrokovana koronarnom boleu, tri puta je vea kod mukaraca nego kod ena u
dobi ispod 65 godina. Kod starijih pacijenata smrtnost u oba pola je podjednaka, a u dobi
preko 65 godina, dva puta vea je kod ena.
Uobiajena klasifikacija dijeli anginu pectoris na 3 oblika:
1. Stabilnu anginu pectoris (klasina angina pri naporu)
2. Nestabilnu anginu pectoris
3. Varijabilni Prinzmetalov oblik

2 ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA SRCA

Srce je jedan od najvanijih organa u naem tijelu. Ponaa se kao pumpa koja pumpa krv i
opskrbljuje svaki dio tijela kisikom i hranjivim tvarima. Stoastog je oblika i otprilike je iste
veliine kao ljudska aka. Nalazi se lijevo od prsne kosti.ovjeje srce ima masu od 250 do
350 grama, a otprilike je veliine stisnte ake.
Ima tri sloja prvi je endokard koji oblae unutranjost srca, drugi je miokard koji se nalazi u
sredini i epikard, vanjski sloj. Srce se sastoji od etiri komore odnosno upljine, dvije su s
desne strane srca a dvije su s lijeve strane srca. Gornje komore zovemo pretklijetkama
atrijima, a donje zovemo klijetkama ventrikulama. Glavna funkcija srca je dovoenje krvi
obogaene kisikom u svaki dio tijela.
Prvo neista krv, odnosno krv siromana kisikom i bogata ugljinim dioksidom ulazi u desnu
pretklijetku kroz donju uplju venu (dovodi krv iz donjeg dijela tijela) i gornju uplju venu
(dovodi krv iz gornjeg dijela tijela). Onda prolazi kroz trikuspidalni zalistak i ulazi u desnu
klijetku. Klijetka se gri i gura krv do plunog zaliska koji prenosi neistu krv do plua gdje
kisik ponovo ulazi u krv, a ugljini dioksid iz nje izlazi. Potom pluna vena prenosi kisikom
obogaenu krv do lijeve strane srca. Krv prvo ulazi u lijevu pretklijetku pa kroz bikuspidalni
zalistak i onda u lijevu klijetku. Taj se proces ponavlja sve dok je osoba iva.

Slika 1. ovjekovo srce izvana

Povrina pretklijetki i klijetki obloena je posebnim miiem jer se one moraju griti i opustiti
na pravilan nain kako bi se krv mogla pumpati svakim otkucajem srca.
Sinoatrijalni vor je prirodni pacemaker srca, odnosno elektrostimulator srca koji se nalazi
u desnoj pretklijetki srca koji u redovitim razmacima alji elektrini impuls. alje te impulse
po stopi od 60 do 80 impulsa u minuti dok smo oputeni, te u veoj stopi ako vjebamo ili se
fiziki napreemo. Stopa impulsa ovisi o postojanosti posla kojim se bavimo.
Svake minute se pumpa gotovo 5 litri krvi, a svaki impuls uzrokuje cirkulaciju krvi kroz tijelo
i plua. Teina enskog srca iznosi otprilike 255 grama a mukog otprilike 300 grama. Srce
normalne osobe ima otprilike 72 otkucaja u minuti. Broj otkucaja se mijenja ovisno o dobi,
tjelovjebi, zdravlju itd.
Srce je organ, koji kao i svaki drugi moe patiti od ozbiljnih problema koji zahtijevaju
odgovarajue lijeenje. Teka oteenja u srcu mogu izazvati srani udar koji pak moe
dovesti do smrti.

Slika 2. Podjela srca

3 ETIOLOGIJA

Angina pectoris se javlja kad rad sranog miia i posljedina potreba za kisikom nadmauje
sposobnost koronarnih arterija za dopremom dovoljne koliine oksigenirane krvi, to se
obino dogaa u sluaju suenja koronarnih arterija. Suenje koronarnih arterija je najee
posljedica ateroskleroze ili spazma, rjee embolije. Akutna koronarna tromboza moe
uzrokovati anginu ako je opstrukcija protoka djelomina i prolazna, ali obino izaziva infarkt
miokarda.
Potrebu sranog miia za O2 odreuje frekvencija sranog rada, sistolika napetost stijenke i
kontraktilnost. Stoga, pri tjelesnom naporu suenje koronarnih arterija dovodi do angine, a pri
odmoru smetnje e prestati.
Osim tjelesnog rada, srano naprezanje moe biti poveano u arterijskoj hipertenziji, aortnoj
stenozi, aortnoj regurgitaciji i u hipertrofinoj kardiomiopatiji. U tim sluajevima angina je
mogua i bez ateroskleroze.

Mogui uzroci ishemije miokarda:

1. Suenja (stenoze) epikardijalnog dijela koronarne cirkulacije kao posljedica;
2. Hipertofija (uveanja) mase sranog miia, koja nije praena uveanjem (umnoavanjem)
cirkulacije
3. Promjene u mikrocirkulaciji

4 STABILNA ANGINA PECTORIS

Bolest koronarnih arterija najei je uzrok angine pectoris. Naslage na unutranjim

stjenkama koronarnih arterija sprjeavaju dotok dovoljnih koliina krvi u srani mii.
Aktivnosti ili situacije koje zahtijevaju poveani dotok krvi u srce (vjebanje, tei obroci
hrane, stres), mogu uzrokovati anginu pectoris. Bolest je ea u mukaraca.
Faktore rizika ine: puenje, visoke vrijednosti kolesterola u krvi, visoki krvni tlak, eerna
bolest (dijabetes), pojava koronarne bolesti srca u obitelji, nedovoljna tjelesna aktivnost, te
poveana tjelesna teina (30% vea od idealne).
Kod pacijenata koji imaju stabilnu anginu pectoris bol se uvijek pojavljuje u slinim
situacijama, pri odreenom stupnju napora, koji je individualno razliit kod razliitih osoba.
Bol prolazi poslije nekoliko minuta odmora ili primjene nitroglicerina sublingvalno (pod
jezik).

Slika 4. Osjeaj bola kod bolesnika sa Anginom Pectoris

5 NESTABILNA ANGINA PECTORIS

Bol ili nelagodnost u prsima ili podruju oko prsa uzrokovana nedostatkom dotoka krvi u
srani mii; od stabilne angine, akutnog infarkta miokarda i nesrane boli u grudima
razlikuju se oblikom, teinom, uestalou simptoma i razinom aktivnosti koja ubrzava
nelagodu.
Spazam koronarne arterije uzrokuje anginu u manje od 10% sluajeva. Suenje koronarnih
arterija moe biti dovoljno teko da uzrokuje stabilnu anginu u sluaju napora ili stresa, ili
moe biti takvo da uope ne uzrokuje nikakve simptome.
Kod nestabilne angine, bol u grudima moe se javiti i u stanju mirovanja ili moe doi do
poveanja teine, uestalosti ili trajanja boli i pri niim razinama aktivnosti. Infarkt miokarda
moe biti u anamnezi. Diabetes mellitus, hipertenzija, miksedem, bolest perifernih krvnih ila,
kardiomiopatija i ateroskleroza mogu dovesti do angine pectoris. Bolest je ea u mukaraca.

Nestabilna angina se moe javiti u vie oblika:

- Progresivna angina pectoris
- Inicijalna angina pectoris
- Dekubitalna angina pectoris
- Nona angina pectoris
- Angiozni status

6 PRINZMETALOVA ANGINA PECTORIS

Prinzmetalova angina je neobian i rijedak oblik angine pectoris, sa estim dugotrajnim

napadima, bola u grudima u miru, ponekad i u krevetu, po emu se ona razlikuje od klasine
angine pectoris. Ova vrsta angine je posljedica spazma koronarnih (sranih) arterija koji
dovodi do nagle, prolazne, redukcije njihovog lumena sa posljedinim smanjenim protokom
krvi i pojavom ishemije u sranom miiu. To znai da napadi anginoznog stenokardinog
bola ne zavise od provocirajuih initelja, kao to je npr. Ateroskleroza, fiziki napor...
Bol, izazvan spazmom, poinje naglo najee u ciklusima i javlja se i zavrava u isto vreme
svakog dana (neto ee u veernjim satima).

Predisponirajui faktori:
- rana predispozicija
- spolne razlike
- puenje

Provocirajui faktori:
- zloupotreba alkohola
- emocionalni stres
- izlaganje hladnoi
- upotreba lijekova koji izazivaju suenje krvnih sudova

7 DIJAGNOZA

7.1. Anamneza
Veina pacijenata anginu pectoris ee doivljava kao nelagodnost u grudima iza grudne
kosti, nego kao jako definiran bol. Jedan dio pacijenata anginu pectoris doivljava kao
pritisak, teinu, stiskanje, arenje ili osjeaj guenja. Drugi dio pacijenata osjea angiozne
tegobe.
Angiozni bol moe biti lokaliziran u epigastrijumu, leima, vratu, vilici ili ramenima.
Karakteristine lokacije u koje zrai bol su ruke, ramena ili vrat. Tipino, za anginu je da se
ona javlja nakon napora, jela, izlaganja hladnoi, ili emocionalnom stresu. Tegobe obino
traju od 1 do 5 minuta i povlae se nakon odmora ili primjene nitroglicerina.

7.2. Fizikalni pregled

Ovim pregledom moraju se ustanoviti svi meusobno povelazni uslovi ili faktori rizika.
Obavezno, prvo se provjerava krvni tlak i puls, poto bol obino poveava obe izmjerene
vrijednosti. Kod veine pacijenata fizikalni nalaz pokazuje da nema patolokih znakova.

7.3. Laboratorijske analize

- Kompletna krvna slika (anemija moe biti uzrok angine)
- Glikemija nivo eera u krvi (na tate)
- Lipidni status
- Kreatinin, urea, hepatogram, mokrana kiselina, fibrinogen
- Srani enzimi ako je bol otra i traje due od 10 minuta.

7.4. EKG
Ova metoda u angini pectoris omoguava objektivizaciju nalaza, jer razvoj koronarne
insulficijencije sa prateom ishemijom i promjenama na EKG-u moe nastati naglo, akutno
ali moe postojati i tokom drugog intervala, da bi se pri fizikim ili psihikim naprezanjima
ispoljila u vidu tipinog angioznog napada.

Slika 5. EKG nalaz kod pacijenta koji boluje od angine pectoris

7.5. Test optereenja

Test optereenja, koji se po standardnim protokolima izvodi na pokretnoj traci ili ergociklu,
kao uope prihvaena metoda, rutinski se primjenjuje za dijagnosticiranje angine pectoris ili
ishemijskom bolesti srca.
Test se smatra pozitivnim za koronarnu bolest ukoliko doe do pada krvnog pritiska za vie
od 15 mmHg, pojave ventrikularne tahiaritmije, ili pojave nishodne depresije ST segmenta
vee od 1 mm, trajanja 0,08 sekundi.

Slika 6. Test optereenja na pokretnoj traci

7.6. Ehokardiografija
Ehokardiografija prua informacije o anatomiji srca i njegovim funkcijama.
Ehokardiogram se snima u mirovanju i pri maksimalnom optereenju (ehokardiografija sa
optereenjem).

7.7. Rendgenografija srca

Korist od rutinske rendgenografije srca nije dokazana kod svih bolesnika sa ishemijskom
bolesti srca. Iako se u dijagnostikim prirunicima ona preporuuje, treba je primjenjivati
prvenstveno kod bolesnika sa ishemijskom kardiomiopatijom.

10

8 TERAPIJA

8.1. Ope preventivne mjere

Ope preventivne mjere imaju za cilj zatitu bolesnika od daljeg pogorenja bolesti i
zaustavljanje pojave (ili uestalosti) novih napada bolova uz istovremeno usporavanje razvoja
koronarnog procesa. U ovu grupu mjera prvenstveno spada prestanak puenja i izbjegavanje
boravka u prostoru zagaenom duhanskim dimom i drugim tetnim isparenjima, fizika
aktivnost.

Slika 7. Zabranjeno puenje bolesnicima koji boluju od angine pectoris

8.2. Medikamentozno lijeenje

Glavni cilj je olakati akutne simptome i sprijeiti ili umanjiti ishemiju.
U akutnom napadu nitroglicerin primjenjen sublingvalno je najuinkovitiji lijek.
Kako bi se sprijeila ishemija, svi bolesnici s visokim rizikom trebali bi svakodnevno uzimati
antitrombocitne lijekove.

11

-blokatori, ako nisu kontraindicirani, daju se veini bolesnika. U nekih bolesnika za

prevenciju se koriste blokatori Ca-kanala i dugodjelujui nitrati.

- Antitrombocitni lijekovi inhibiraju agregaciju trombocita. Ti lijekovi mogu smanjiti rizik od

isheminih dogaaja (ak i smrti).

- -blokatori ublaavaju simptome, spreavaju infarkt i naglu smrt bolje nego drugi lijekovi.
Smanjuju sistoliki tlak, kontraktilnost i minutni volumen, tako smanjujui potrebu miokarda
za O2 i poboljavaju podnoenje napora. Veina ih bolesnika vrlo dobro podnosi.

- Nitroglicerin je snaan relaksans glatkog miija i snaan vazodilatator. Glavno podruje

djelovanja su periferne krvne ile, posebno vene te koronarne arterije. Sublinvalni
nitroglicerin se daje u akutnom napadu i profilaktiki prije napora.

- Nitrati s produenim djelovanjem se koriste ako su simptomi i dalje izraeni uz maksimalne

doze -blokatora. Ako se angina javi u tono odreeno vrijeme, nitrati se daju kako bi
djelovali ba tada. Kako je rizik od infarkta miokarda najvei u jutarnjim satima, preporuljiv
je period neuzimanja nitrata u poslijepodnevnim ili ranoveernjim satima, ako to doputaju
klinike okolnosti.

- Blokatori Ca-kanala se mogu koristiti ako su simptomi ustrajni unato primjeni nitrata i kod
nepodnoenja nitrata. Oni su od posebnog znaaja kad postoji arterijska hipertenzija i spazam
koronarnih arterija.

12

9 PROGNOZA

Sa duinom trajanja angine pectoris tok i tegobe se produavaju razliitom uestalou,

intenzitetom napada i epizodama sranog udara, ili se mogu zavriti iznenadnom smru.
Prosjena duina preivljavanja nakon prvog napada angine pectoris iznosi od 8 do 10 godina.
Smrtnost nastaje u oko 5-8 % bolesnika, i van uestalosti koja se oekuje na osnovu starosti i
spola bolesnika.
Duinu ivota bolesnika skrauje i eerna bolest, povien krvni tlak, srani udar, aritmije srca
izazvane poremeajem u provodnom sistemu srca.
Prognoza angine pectoris je znaajno loija kod bolesnika koji su doivjeli prve angiozne
napade prije 40.godine ivota, kao i kod onih iz ije se obiteljske anamneze doznaje za ranu
sranu smrt nekog od bliih lanova. Insulficijencija srca takoer spada u jedan od moguih
uzroka prijevremene smrti.
Od ukupnog broja bolesnika 50 % umire iznenada, a oko 33 % poslije sranog udara.

Slika 8. Pravovremeno lijeenje angine pectoris je klju uspjeha

13

10 KOMPLIKACIJE

- akutni infarkt miokarda posljedica potpunog prekida dotoka krvi koronarnoj arteriji ili
njezinim granama.
- iznenadna smrt uzrokovana smrtonosnim aritmijama nastaju kada elektrini impulsi koji
su odgovorni za rad sranog miia nastaju prebrzo, presporo ili nepravilno.

14

11 ZAKLJUAK

Stabilna angina pectoris se javlja pri naporu i prolazi nakon primjene nitroglicerina. Stabilna
angina je esta kod mukaraca a faktore rizika ine: puenje, visok krvni tlak, dijabetes,
nedovoljna tjelesna aktivnost i poveana tjelesna teina.
Nestabilna angina pectoris se javlja pri mirovanju. Bolest je takoer ea kod muke
populacije. Faktori rizika su: diabetes mellitus, miksedem, visok krvni tlak, kardiomiopatija,
ateroskleroza.
Prinzmetalova angina pectoris se moe javiti i u naporu i u mirovanju. Javlja se bol najee u
veernjim satima. Neki od faktora rizika su: puenje, zloupotreba alkohola, emocionalni stres,
izlaganje hladnoi.
U dijagnozu angine pectoris spada: anamneza, fizikalni pregled, laboratorijske analize, EKG,
test optereenja, ehokardiografija, rendgenografija srca.
Terapija:
- ope preventivne mjere (fizika aktivnost, prestanak puenja)
- medikamentozno lijeenje (antitrombocitni lijekovi, -blokatori, nitroglicerin, nitrati,
blokatori Ca-kanala
Komplikacije: akutni infarkt miokarda i srane aritmije koje mogu dovesti do smrti

15

12 LITERATURA

http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/24/Angina-pectoris.html#22881
http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/24/Angina-pectoris.html#22881
Interna medicina II Dr. Ivan Botteri

http://perpetuum-lab.com.hr/medicinski_eponimi/o-p/prinzmetalova-angina-r218/
http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/kardiologija/koronarna-bolest/anginapektoris
Principi interne medicine Harrison

https://sh.wikipedia.org/wiki/Angina_pektoris
http://www.pharmamedica.rs/kardiologija/angina-pectoris/
http://www.stetoskop.info/Angina-pectoris-632-c29-sickness.htm
http://www.uksrb.org/index.php?strana=4&topic=25
http://www.dietpharm.hr/angina-pektoris-a36

16