Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Prijedlog Postupka Proračuna
Prijedlog Postupka Proračuna
J. Milevoj
Prethodno priopenje
nosa,
naprezanje,
iskoritavanje nosaa,
spajanje dvaju nosaa,
postupak prorauna,
poveanje nosivosti
Key words
J. Milevoj
girder,
stress,
girder efficiency,
connection of two girders,
calculation procedure,
increase in bearing
capacity
Mots cls
J. Milevoj
poutre,
contrainte,
efficacit des poutres,
liaison de deux poutres,
procd de calcul,
augmentation de
capacit portante
Procdures recommandes pour l'analyse des poutres soumises aux contraintes en flexion
Opisuje se postupak prorauna nosaa optereenog na savijanje koji omoguava poboljanje njegova
iskoritavanja. Predlae se spajanje dvaju prethodno deformiranih nosaa tako da je ukupna visina
jednaka zbroju visina obaju nosaa. Provedeni su prorauni stanja naprezanja takvog nosaa. Rezultati
se usporeuju s rezultatima prorauna nosaa iste visine klasinim postupkom. Analizom rezultata
pokazuje se da je za nosa pravokutnog presjeka poveanje nosivosti do 50%.
Preliminary note
A procedure for the analysis of girders submitted to bending stress, resulting in higher efficiency of
girders, is described. The procedure of connecting two previously deformed girders in such a way that
the total height is equal to the sum of heights of both girders is recommended. The state of stress of one
such girder is analyzed. Results are compared with those obtained by analyzing girders of equal height
according to a traditional procedure. The analysis of results shows that an increase in bearing capacity
of girders of rectangular section may be up to 50 percent.
Note prliminarie
La procdure pour l'analyse des poutres soumises aux contraintes en flexion, rsultant en une efficacit
plus grande des poutres, est dcrite. La procdure de liaison des deux poutres pralablement
dformes, et cela de telle manire que la hauteur totale soit gale la somme des hauteurs des deux
poutres, est recommande. La contrainte d'une telle poutre est analyse. Les rsultats sont compars
avec ceux obtenus en analysant les poutres de mme hauteur selon une procdure traditionnelle.
L'analyse des rsultats montre que l'augmentation de la capacit portante des poutres de section
rectangulaire peut tre mme de l'ordre de 50 pour cent.
. e
,
,
,
,
,
Schlsselworte
J. Milevoj
Trger,
Spannung,
Auswertung des Trgers,
Verbund zweier Trger,
Berechnungsverfahren,
Festigkeitssteigerung
Autor:
, ,
.
, .
.
. ,
50%.
Vorherige Mitteilung
Beschrieben ist ein Berechnungsverfahren fr bigebeanspruchte Trger das die Besserung ihrer Auswertung ermglicht. Vorgeschlagen ist die Verbindung zweier vorher deformierter Trger, so dass die
gesamte Hhe der Summe der Hhen beider Tger gleich ist. Man berechnete die Spannungszustnde
eines solchen Trgers. Die Ergebnisse vergleicht man mit den Berechnungsergebnissen eines gleich
hohen Trgers nach klassischem Verfahren. Die Analyse der Ergebnisse zeigt dass die Steigerung der
Festigkeit fr Trger mit rechteckigem Querschnitt bis 50 % betrgt.
683
J. Milevoj
1 Uvod
Promatrajui dijagram naprezanja u poprenom presjeku nosaa koji je optereen na savijanje prema slici 1.a,
moe se uoiti da je naprezanje vee to je neka toka
nosaa udaljenija od neutralne osi nosaa, prema tome,
najudaljenija toka ima najvee naprezanje, a toke na
neutralnoj osi nisu napregnute na savijanje. Znai da
materijal nosaa nije jednoliko napregnut, a time niti
dovoljno iskoriten. Razmilja se kako to ostvariti, tj.
kako postii naprezanje kao to je prikazano na slici 1.b.
a)
b)
(1)
(2)
a)
b)
Unutranji moment jednak je vanjskom momentu, tj. moment sila naprezanja jednak je vanjskom (aktivnom) momentu savijanja.
684
Stanje predsavinutih i spojenih nosaa, a prije otklanjanja vanjskog optereenja, prikazano je na slici 3.a. Osi
x1-x1 su osi polaznih nosaa, a os x-x je os novonastaloga (sastavljenog) nosaa. Prije otklanjanja vanjskih optereenja, naprezanja u polaznim nosaima su simetrina. Nakon prestanka djelovanja vanjskih optereenja
predsavinuti nosai imaju tendenciju vraanja u prvobitno stanje, to nije mogue, ve e se ostvariti samo djelomino vraanje. Dijagram unutarnjih naprezanja noGRAEVINAR 56 (2004) 11, 683-688
J. Milevoj
Sljedee to nas zanima jest progib f0 koji e imati sastavljen nosa u ravnotenom stanju, tj. nakon spajanja
dvaju predsavinutih nosaa i uklanjanje vanjskih sila. Iz
razlike u naprezanjima (slike 3.a i 3.b) izraunava se zaostali progib. Progib u fazi predsavijanja, odnosno u sastavljenom stanju prije otputanja vanjskog optereenja
jest f1 i odreen je relacijom:
f1 = vM1L2/48 EIx1
(7)
gdje je:
Ix1 - moment tromosti polaznog nosaa
v - faktor vrste savijanja i on ima vrijednosti: 4 za savijanje nastalo koncentriranom silom na sredini
grede, 5 za savijanje nastalo kontinuiranim optereenjem, 6 za isto savijanje.
Uzmemo li da je pri odreenom naprezanju moment savijanja M1 = Wx1 = 2Ix1/h te uvrstimo u relaciju (7)
dobit emo:
a)
f1 = vL2/24/E/h
b)
(8)
(3)
P1 = Be1/2
P2 = 0Be2/2
u1 = e1/3
f0 = f1-f
gdje je f razlika progiba izmeu predsavinutog stanja
polaznih nosaa i ravnotenog stanja nakon uklanjanja
vanjskih optereenja, tj. razlika izmeu faze 1 i faze 2.
Da bismo izraunali f koristimo se dijagramom naprezanja na slici 4., koji je zapravo faza 1 ili poetno stanje.
Za izraunavanje progiba f svejedno je li je promjena
iz faze 1 u fazu 2 ili obratno. Razlika izmeu faze 2 i faze 1 izraunava se prema razlici naprezanja u dijagramima slike 3.b i slike 4.
(4)
Slika 4.
(5)
0 = (h-2h/3)/2h/3
0 = /2
GRAEVINAR 56 (2004) 11, 683-688
(6)
J. Milevoj
f2:f2 = vM''L2/48/E/Ix
Uz
P5 = bh/2 u5 = h/3
i
M'' = 2P5u5 = 2Bhh/2/3 = Bh2/3.
Uz uvrtenje
u3 = h/2/3 = h/6
u4 = h-h/6 = 5h/6
f2=3vBh2L2/3/48/E/2/B/h3=vL2/96/E/h
(13)
M'= -Bh2/3
Razlika progiba je
dobivamo
f = vM'L /48/E/Ix
(9)
Moment inercije je
Ix = BH3/12 = B(2h)3/12 = 2Bh3/3.
(10)
f = -vL /96/E/h
f3 = vM'''L2/48/E/Ix
(11)
Vertikalno rafirana povrina na slici 6. pokazuje razliku izmeu stanja prema slikama 6. i 5. pa se samo ta
povrina unutarnjeg naprezanja koristi za izraunavanje
momenta sprega sila.
(12)
f3 = v(2Bh2/3)L2/48/E/(2Bh3/3)
odnosno
f3 = 2vL2/96/E/h
686
(14)
J. Milevoj
Zapravo interesantan je zbroj f2 + f3, koji kazuje koliki e
biti progib zbog djelovanja vanjskog optereenja ako po
cijelom presjeku nosaa ostvarimo jednako naprezanje .
Ujedno vidimo da je f0 = f2 + f3, tj. da je u tom stanju naprezanja nosaa postignut nulti progib, to je vrlo zanimljivo.
Vertikalno rafirana povrina na slici 6. jest povrina naprezanja koja odgovara povrini naprezanja pri klasinoj
primjeni nosaa istog presjeka prema slici 1.a, pa i progib f3 ima jednaku vrijednost kao pri klasinoj upotrebi.
Ukupni progib pri ravnotenom stanju jest:
f2+f3 = vL2/96/E/h+2vL2/96/E/h = 3vL2/96/E/h
Isto bismo dobili da smo se koristili cijelom povrinom
naprezanja prema slici 6., pri emu je sila P = Bh, a
udaljenost sile od neutralne osi: u = h/2.
a) Klasini proraun
Ix = BH3/12 = 864 cm4
Wx = 2Ix/H = BH2/6 = 144 cm3
Ma = dWx = 86144 = 12384 Nm
Progib fa = 5MaL2/48/E/Ix = 7,679 cm
Vidimo da je progib grede kod granice doputenog naprezanja za 3,84 puta vei od doputenog, to znai da
e pri doputenom progibu od 2 cm moment savijanja
iznositi Md = Ma/3,84 = 12384/3,84 = 3225 Nm, a naprezanje 22,40N/mm2 to je za 3,84 puta manje od doputenog, drugim rijeima vrlo slaba iskoritenost grede.
Usporeujui relacije 7, 11, 13 i 14 za progibe uoavamo da svaki izraz ima dio koji je jednak, pa taj dio moemo uvjetno nazvati konstanta s oznakom K.
K = vL2/96/E/h
f1 = 4K, f = K, f2 = K, f3 = 2K
f1 = 5M1L2/48/E/Ix1 = 15,357 cm
Primjer:
Aluminijska greda duljine 6 m i presjeka B x H=6 x 12 cm.
Optereenje: kontinuirano
GRAEVINAR 56 (2004) 11, 683-688
Napomena 1.
U sluajevima kada osim uvjeta doputenog naprezanja
postoji i uvjet doputenog progiba, tada za svaki konkretni nosa postoji granina duljina ispod koje je utjecajno dozvoljen doputeno naprezanje, a iznad koje je
utjecajan doputeni progib. Na graninoj duljini nosaa
oba faktora imaju jednak utjecaj. to je odnos stvarne
duljine nosaa prema graninoj vei, to je i odnos Mu/Ma
vei.
687
Napomena 2.
U prethodnom primjeru nije uzeto u obzir tangencijalno
naprezanje, pa ga je u svakom sluaju potrebno ukljuiti
u proraun, to znai da e u neznatnoj mjeri smanjiti
naprezanje nastalo savijanjem, a u toj mjeri i moment
savijanja odnosno vanjsko optereenje.
4 Zakljuak
Iz prethodnog prikaza je vidljiv nain primjene, izraunavanje svih relevantnih parametara te korisnost primjene. Znamo izraunati odnos nosivosti nosaa novog
naina primjene prema postojeem nainu, potom moemo kod nosaa duljine vee od granine sa zahtjevom
na doputeni progib opteretiti do granice doputenog
naprezanja, to je najvea korist. Daljnja, vrlo znaajna
pogodnost je da pri maksimalnom optereenju nosaa
ostvarujemo njegov nulti progib, odnosno nosa se vraa u poloaj koji je imao prije prednapinjanja. U ovom
je lanku obraen nosa pravokutnog presjeka na koji se
odnose prorauni. Za ostale oblike presjeka nosaa vrijede sljedea pravila:
J. Milevoj
Napomena Urednitva
Urednitvo se odluilo za objavljivanje ovog rada unato injenici to recenzenti nisu bili jednoglasni u
tome da ga treba objaviti. U radu predloeni nain prorauna ima ogranienu mogunost primjene i nije
do kraja doreen. S obzirom na injenicu da je ideja autora originalna, a obraena je korektno,
Urednitvo smatra da e itateljima koji se bave proraunom konstrukcije lanak biti zanimljiv.!
688