Prijedlog postupka prorauna

nosaa optereenih na savijanje

Julije Milevoj
Kljune rijei

J. Milevoj

Prethodno priopenje

nosa,
naprezanje,
iskoritavanje nosaa,
spajanje dvaju nosaa,
postupak prorauna,
poveanje nosivosti

Prijedlog postupaka prorauna nosaa optereenih na savijanje

Key words

J. Milevoj

girder,
stress,
girder efficiency,
connection of two girders,
calculation procedure,
increase in bearing
capacity

Recommended procedures for the analysis of girders submitted to bending stress

Mots cls

J. Milevoj

poutre,
contrainte,
efficacit des poutres,
liaison de deux poutres,
procd de calcul,
augmentation de
capacit portante

Procdures recommandes pour l'analyse des poutres soumises aux contraintes en flexion

Opisuje se postupak prorauna nosaa optereenog na savijanje koji omoguava poboljanje njegova
iskoritavanja. Predlae se spajanje dvaju prethodno deformiranih nosaa tako da je ukupna visina
jednaka zbroju visina obaju nosaa. Provedeni su prorauni stanja naprezanja takvog nosaa. Rezultati
se usporeuju s rezultatima prorauna nosaa iste visine klasinim postupkom. Analizom rezultata
pokazuje se da je za nosa pravokutnog presjeka poveanje nosivosti do 50%.
Preliminary note

A procedure for the analysis of girders submitted to bending stress, resulting in higher efficiency of
girders, is described. The procedure of connecting two previously deformed girders in such a way that
the total height is equal to the sum of heights of both girders is recommended. The state of stress of one
such girder is analyzed. Results are compared with those obtained by analyzing girders of equal height
according to a traditional procedure. The analysis of results shows that an increase in bearing capacity
of girders of rectangular section may be up to 50 percent.
Note prliminarie

La procdure pour l'analyse des poutres soumises aux contraintes en flexion, rsultant en une efficacit
plus grande des poutres, est dcrite. La procdure de liaison des deux poutres pralablement
dformes, et cela de telle manire que la hauteur totale soit gale la somme des hauteurs des deux
poutres, est recommande. La contrainte d'une telle poutre est analyse. Les rsultats sont compars
avec ceux obtenus en analysant les poutres de mme hauteur selon une procdure traditionnelle.
L'analyse des rsultats montre que l'augmentation de la capacit portante des poutres de section
rectangulaire peut tre mme de l'ordre de 50 pour cent.

. e

,
,
,
,
,

Schlsselworte

J. Milevoj

Trger,
Spannung,
Auswertung des Trgers,
Verbund zweier Trger,
Berechnungsverfahren,
Festigkeitssteigerung

Vorschlag eines Berechnungsverfahrens fr biegebeanspruchte Trger

Autor:

, ,
.
, .
.
. ,
50%.
Vorherige Mitteilung

Beschrieben ist ein Berechnungsverfahren fr bigebeanspruchte Trger das die Besserung ihrer Auswertung ermglicht. Vorgeschlagen ist die Verbindung zweier vorher deformierter Trger, so dass die
gesamte Hhe der Summe der Hhen beider Tger gleich ist. Man berechnete die Spannungszustnde
eines solchen Trgers. Die Ergebnisse vergleicht man mit den Berechnungsergebnissen eines gleich
hohen Trgers nach klassischem Verfahren. Die Analyse der Ergebnisse zeigt dass die Steigerung der
Festigkeit fr Trger mit rechteckigem Querschnitt bis 50 % betrgt.

Julije Milevoj, dipl. ing. stroj., Drvinje 36, Zagreb

GRAEVINAR 56 (2004) 11, 683-688

683

Proraun nosaa na savijanje

J. Milevoj

1 Uvod

Na temelju oznaka na slici 2.a dobivamo

Promatrajui dijagram naprezanja u poprenom presjeku nosaa koji je optereen na savijanje prema slici 1.a,
moe se uoiti da je naprezanje vee to je neka toka
nosaa udaljenija od neutralne osi nosaa, prema tome,
najudaljenija toka ima najvee naprezanje, a toke na
neutralnoj osi nisu napregnute na savijanje. Znai da
materijal nosaa nije jednoliko napregnut, a time niti
dovoljno iskoriten. Razmilja se kako to ostvariti, tj.
kako postii naprezanje kao to je prikazano na slici 1.b.

M' = 2B(H/2)(/2)H/3 = BH2/6

a)

b)

Slika 1. Dijagrami naprezanja grede

2 Iskoritenje nosaa prema slikama 1. i 2.

Da bismo dokazali koliki je odnos iskoritenja istog nosaa napregnutog prema slici 1.a u odnosu prema slici
1.b za oba se sluaja izraunava koliki moment moe
djelovati na nosa pri istom naprezanju.
Izraunavanje se izvodi prema slikama 2.a. i 2.b., u kojima su naznaene rezultantne sile naprezanja i njihove
udaljenosti od osi x-x.
Radi jednostavnijeg prorauna koristit emo se nosaem
pravokutnog presjeka dimenzija B H.

(1)

Ako u relaciju (1) uvrstimo BH /6 = Wx dobit emo poznatu relaciju: M = Wx

Na temelju oznaka na slici 2.b dobivamo
M'' = 2B(H/2)H/4 = BH2/4

(2)

Odnos momenata je M''/M' = 1,5

Vidimo da je za sluaj grede pravokutnog presjeka M'' >
M', odnosno M'' = 1,5 M', to znai da ovakav nosa
ima 50% veu nosivost pri savijanju, nego prema klasinom proraunu istog nosaa. Kod drugih oblika presjeka
taj je odnos drugaiji i redovito je vei od 1; za I-profile
je otprilike 1,21, za pravokutne cijevi oko 1,25, a za nosae sastavljene od T-profila prema DIN 1024 taj je odnos od 1,18 do 1,19.
Dio BH2/4 iz (2) jest umnoak povrina presjeka polaznih nosaa i udaljenosti njihovih teita od osi x-x, to
je statiki moment tih dviju povrina na os x-x.
Dimenzija tog izraza je cm3, isto kao i momenta otpora W.
Znai da je dovoljno izraunati moment otpora sastavljenog nosaa i statike momente povrina polaznih nosaa s obzirom na zajedniku os x-x i staviti u odnos te
dvije vrijednosti. Taj nam odnos pokazuje koliki je odnos
nosivosti na savijanje tih dviju sluajeva.
3 Tehnologija ostvarenja stanja prema dijagramu
na slici 1.b. odnosno 2.b
Dijagram prema slici 1.b odnosno 2.b nije mogue postii na jednodjelnom nosau, ve se to ostvaruje iz dvodjelnog nosaa koji je potrebno prije spajanja prednapeti
(predsavinuti) te u takvu stanju spojiti.
Da bismo u konanom stanju postigli odreeno naprezanje po cijelom poprenom presjeku nosaa, potrebno je
predsavinuti dva nosaa istog presjeka do iste vrijednosti i u tom stanju spojiti ih na dodirnoj povrini, te nakon spajanja osloboditi od vanjskih optereenja. Predsavijanje komponenata obavlja se u suprotnom smjeru od
smjera aktivnog optereenja koje e biti u uporabnom
stanju.

a)

b)

Slika 2. Dijagrami naprezanja s oznaenim silama i geometrijskim veliinama

Unutranji moment jednak je vanjskom momentu, tj. moment sila naprezanja jednak je vanjskom (aktivnom) momentu savijanja.
684

Stanje predsavinutih i spojenih nosaa, a prije otklanjanja vanjskog optereenja, prikazano je na slici 3.a. Osi
x1-x1 su osi polaznih nosaa, a os x-x je os novonastaloga (sastavljenog) nosaa. Prije otklanjanja vanjskih optereenja, naprezanja u polaznim nosaima su simetrina. Nakon prestanka djelovanja vanjskih optereenja
predsavinuti nosai imaju tendenciju vraanja u prvobitno stanje, to nije mogue, ve e se ostvariti samo djelomino vraanje. Dijagram unutarnjih naprezanja noGRAEVINAR 56 (2004) 11, 683-688

J. Milevoj

Proraun nosaa na savijanje

vonastalog nosaa u neoptereenom stanju prikazan je

na slici 3.b i taj dijagram pokazuje ravnoteno stanje. Iz
slike se vidi da na neutralnoj osi novog nosaa naprezanje ostaje trajno, i to s jedne strane +, a s druge -. Na
najudaljenijim tokama od neutralne osi naprezanja su
se smanjila na vrijednost 0 koju trebamo izraunati.

Sljedee to nas zanima jest progib f0 koji e imati sastavljen nosa u ravnotenom stanju, tj. nakon spajanja
dvaju predsavinutih nosaa i uklanjanje vanjskih sila. Iz
razlike u naprezanjima (slike 3.a i 3.b) izraunava se zaostali progib. Progib u fazi predsavijanja, odnosno u sastavljenom stanju prije otputanja vanjskog optereenja
jest f1 i odreen je relacijom:
f1 = vM1L2/48 EIx1

(7)

gdje je:
Ix1 - moment tromosti polaznog nosaa
v - faktor vrste savijanja i on ima vrijednosti: 4 za savijanje nastalo koncentriranom silom na sredini
grede, 5 za savijanje nastalo kontinuiranim optereenjem, 6 za isto savijanje.
Uzmemo li da je pri odreenom naprezanju moment savijanja M1 = Wx1 = 2Ix1/h te uvrstimo u relaciju (7)
dobit emo:
a)

f1 = vL2/24/E/h

b)

Slika 3. Naprezanja predsavinutih i spregnutih nosaa:

a) u optereenom stanju, b) u neoptereenom stanju

Progib novonastalog nosaa u ravnotenom stanju bit e:

Izraunavanje 0 izvodi se na osnovi ravnotenog stanja

prema slici 3.b, tj. iz sume spregova sila unutarnjih naprezanja, odnosno momenata sila naprezanja P1 i P2 s obzirom na os x-x.
Mx-x = 0
2P1u1-2P2u2 = 0

(8)

(3)

P1 = Be1/2
P2 = 0Be2/2
u1 = e1/3

f0 = f1-f
gdje je f razlika progiba izmeu predsavinutog stanja
polaznih nosaa i ravnotenog stanja nakon uklanjanja
vanjskih optereenja, tj. razlika izmeu faze 1 i faze 2.
Da bismo izraunali f koristimo se dijagramom naprezanja na slici 4., koji je zapravo faza 1 ili poetno stanje.
Za izraunavanje progiba f svejedno je li je promjena
iz faze 1 u fazu 2 ili obratno. Razlika izmeu faze 2 i faze 1 izraunava se prema razlici naprezanja u dijagramima slike 3.b i slike 4.

u2 = h-e2/3 = h-(h-e1) = (2h+e1)/3

Uvrtavanjem P1, P2, u1 te u2 u (3) dobit emo:
2be1e1/3/2-20be2(2h+e1)/3/2=0
e12-0e2(2h+e1) = 0
Uvrstimo za e2 = h-e1, te sredimo izraz, dobit emo:
e12-0(2h2-he1-e12) = 0

(4)

Iz slike 3.b dobivamo odnos izmeu 0 i :

0/ = e2/e1
0 = e2/e1 = (h-e1)/e1
Uvrtavanjem u (4) imamo:
e12-(h-e1)(2h2-he1-e12)/e1 = 0
Sreivanjem dobijemo:
e1 = 2h/3, odnosno e2 = h/3:

Slika 4.

(5)

0 = (h-2h/3)/2h/3
0 = /2
GRAEVINAR 56 (2004) 11, 683-688

(6)

Stanje naprezanja faze 1

Spreg sila naprezanja u odnosu na os X-X prema slici 6

jednak je nuli, a spreg prema slici 4. ima odreenu vrijednost, i to upravo onu vrijednost koja uzrokuje progib f.
685

Proraun nosaa na savijanje

J. Milevoj

Iz sume momenata na os X-X dobivamo:

f2:f2 = vM''L2/48/E/Ix

M' = 2P3u3-2P4u4 = 2P3(u3-u4) |P3|=|P4|

Uz

|P3| = |P4| = ||Bh/4

P5 = bh/2 u5 = h/3
i
M'' = 2P5u5 = 2Bhh/2/3 = Bh2/3.

Uz uvrtenje
u3 = h/2/3 = h/6

Uvrstimo Ix prema (8) u izraz za f2 dobivamo

u4 = h-h/6 = 5h/6

f2=3vBh2L2/3/48/E/2/B/h3=vL2/96/E/h

u3-u4 = h/6-5h/6 = -2h/3

(13)

M'= -Bh2/3

Iz relacije (13) vidi se da je progib nosaa u ovom stanju

smanjen na polovicu prvobitnog progiba f1,a za 1/3 ravnotenog progiba f0.

Razlika progiba je

Stanje prema slici 6.

dobivamo

f = vM'L /48/E/Ix

(9)

Moment inercije je
Ix = BH3/12 = B(2h)3/12 = 2Bh3/3.

(10)

Ako u relaciju (7) uvrstimo vrijednosti za M' i Ix dobit

emo:
f = -vBh2L23/48/E/2/B/h3/3
2

f = -vL /96/E/h

f3 = vM'''L2/48/E/Ix
(11)

Usporedbom relacije (8) i (11) vidi se da f ima

vrijednosti f1 pa zaostali progib f0 ima vrijednost f1 na
temelju ega slijedi:
f0 = f1-f = 3vL2/96/E/h.

Ovo je konana faza, to se vidi iz dijagrama naprezanja

prema slici 6. u kojoj je naprezanje jednako po cijelom
presjeku nosaa, s tom napomenom da s jedne strane osi
X-X naprezanje ima pozitivan predznak, a s druge strane osi X-X ima negativan predznak. Jedina nepoznanica
koja je ostala je konani progib nosaa. Njega emo izraunati prema izrazu:

Vertikalno rafirana povrina na slici 6. pokazuje razliku izmeu stanja prema slikama 6. i 5. pa se samo ta
povrina unutarnjeg naprezanja koristi za izraunavanje
momenta sprega sila.

(12)

Stanje prema slici 5.

To je stanje karakteristino po tome to naprezanje na
najudaljenijim mjestima od osi X-X ima nultu vrijednost.
U ovome nas sluaju interesira samo iznos progiba u
odnosu prema ravnotenom stanju.

Slika 6. Stanje naprezanja konane faze

Moment sprega sila naprezanja jest:

M''' = 2P6u6
uz
P6 = Bh/2 u6 = 2h/3
dobivamo
M''' = 2Bh2h/2/3 = 2Bh2/3
Uvrstimo li relacije (10) Ix u izraz za progib dobijemo:
Slika 5. Stanje naprezanja s nultom vrijednosti na krajevima

f3 = v(2Bh2/3)L2/48/E/(2Bh3/3)

Prema slici 5. spreg sila unutarnjih naprezanja daje

moment savijanja prema kojem raunamo progib

odnosno
f3 = 2vL2/96/E/h

686

(14)

GRAEVINAR 56 (2004) 11, 683-688

J. Milevoj
Zapravo interesantan je zbroj f2 + f3, koji kazuje koliki e
biti progib zbog djelovanja vanjskog optereenja ako po
cijelom presjeku nosaa ostvarimo jednako naprezanje .
Ujedno vidimo da je f0 = f2 + f3, tj. da je u tom stanju naprezanja nosaa postignut nulti progib, to je vrlo zanimljivo.
Vertikalno rafirana povrina na slici 6. jest povrina naprezanja koja odgovara povrini naprezanja pri klasinoj
primjeni nosaa istog presjeka prema slici 1.a, pa i progib f3 ima jednaku vrijednost kao pri klasinoj upotrebi.
Ukupni progib pri ravnotenom stanju jest:
f2+f3 = vL2/96/E/h+2vL2/96/E/h = 3vL2/96/E/h
Isto bismo dobili da smo se koristili cijelom povrinom
naprezanja prema slici 6., pri emu je sila P = Bh, a
udaljenost sile od neutralne osi: u = h/2.

Proraun nosaa na savijanje

Naprezanje: d = 86 N/mm2
Doputeni progib: fd = L/300 = 600/300 = 2 cm
E = 70000 N/mm2

a) Klasini proraun
Ix = BH3/12 = 864 cm4
Wx = 2Ix/H = BH2/6 = 144 cm3
Ma = dWx = 86144 = 12384 Nm
Progib fa = 5MaL2/48/E/Ix = 7,679 cm
Vidimo da je progib grede kod granice doputenog naprezanja za 3,84 puta vei od doputenog, to znai da
e pri doputenom progibu od 2 cm moment savijanja
iznositi Md = Ma/3,84 = 12384/3,84 = 3225 Nm, a naprezanje 22,40N/mm2 to je za 3,84 puta manje od doputenog, drugim rijeima vrlo slaba iskoritenost grede.

b) Nov nain prorauna

Usporeujui relacije 7, 11, 13 i 14 za progibe uoavamo da svaki izraz ima dio koji je jednak, pa taj dio moemo uvjetno nazvati konstanta s oznakom K.

Sastavljena greda od dva nosaa presjeka Bxh = 6x6 cm

K = vL2/96/E/h

Wx1 = 2Ix1/h = Bh2/6 = 662/6 = 62 = 36 cm3

Kad to uvrstimo u relacije 7, 11, 13 i 14 imamo

M1 = dWx = 8636 = 3096 Nm

f1 = 4K, f = K, f2 = K, f3 = 2K

Prema (7) slijedi:

Slika 7. grafiki ilustrira progibe i odnos izmeu njih.

Naroito je interesantno da nosa optereen na savijanje
prema slici 1.b. postie nulti progib, tj. vraa se, to se
tie progiba, u nulto stanje.

f1 = 5M1L2/48/E/Ix1 = 15,357 cm

Ix1 = Bh3/12 = 663/12 = 64/12 = 108 cm4

Dalje prema slici 7.:

f = f1/4 = 15,357/4 = 3,839 cm
f0 = f1-f = 15,357-3,839 = 11,518 cm
f2 = f1/4 = 3,839 cm
f3 = f1/2 = 7,679 cm
Ukupni aktivni progib grede jest: fu = f2+f3 = 11,518 cm
Ukupni progib fu nastat e djelovanjem vanjskog momenta savijanja Mu = M''+M'''
Mu = Bh2d/3+2Bh2d/3 = Bh2d = 18576 Nm

Slika 7. Odnosi izmeu progiba

Pri tome stanju nosa je optereen 50% vie nego to bi

se mogao opteretiti nesastavljen i neprednapregnut nosa istih dimenzija. Znai da osim vee nosivosti dobivamo i drugu pogodnost, a to je nulti progib. To je naroito bitno kod greda s velikim rasponom i uz uvjet doputenog progiba pri emu korist takve upotrebe prednapetih nosaa moe biti viestruko vea od 50%.

Primjer:
Aluminijska greda duljine 6 m i presjeka B x H=6 x 12 cm.
Optereenje: kontinuirano
GRAEVINAR 56 (2004) 11, 683-688

Ako usporedimo nov nain upotrebe s klasinim, tj. ako

stavimo u odnos Mu/Ma = 5,76 primjeujemo da je nosivost za ovaj konkretni sluaj 5,76 puta vea u novom
nainu primjene nego u klasinoj primjeni.

Napomena 1.
U sluajevima kada osim uvjeta doputenog naprezanja
postoji i uvjet doputenog progiba, tada za svaki konkretni nosa postoji granina duljina ispod koje je utjecajno dozvoljen doputeno naprezanje, a iznad koje je
utjecajan doputeni progib. Na graninoj duljini nosaa
oba faktora imaju jednak utjecaj. to je odnos stvarne
duljine nosaa prema graninoj vei, to je i odnos Mu/Ma
vei.
687

Proraun nosaa na savijanje

Napomena 2.
U prethodnom primjeru nije uzeto u obzir tangencijalno
naprezanje, pa ga je u svakom sluaju potrebno ukljuiti
u proraun, to znai da e u neznatnoj mjeri smanjiti
naprezanje nastalo savijanjem, a u toj mjeri i moment
savijanja odnosno vanjsko optereenje.
4 Zakljuak
Iz prethodnog prikaza je vidljiv nain primjene, izraunavanje svih relevantnih parametara te korisnost primjene. Znamo izraunati odnos nosivosti nosaa novog
naina primjene prema postojeem nainu, potom moemo kod nosaa duljine vee od granine sa zahtjevom
na doputeni progib opteretiti do granice doputenog
naprezanja, to je najvea korist. Daljnja, vrlo znaajna
pogodnost je da pri maksimalnom optereenju nosaa
ostvarujemo njegov nulti progib, odnosno nosa se vraa u poloaj koji je imao prije prednapinjanja. U ovom
je lanku obraen nosa pravokutnog presjeka na koji se
odnose prorauni. Za ostale oblike presjeka nosaa vrijede sljedea pravila:

J. Milevoj

nosivost sastavljenog nosaa izraunava se na isti

nain,

progibi se izraunavaju na isti nain,

-ravnoteni progib f0 nije isti kao kod pravokutnog

presjeka, ve ima drugi odnos prema f1, a ovisan je
o odnosu momenta otpora presjeka sastavljenog nosaa i statikih momenata povrina polaznih nosaa.

-ukupni progib optereenog nosaa pri postizanju

pravokutnog dijagrama naprezanja analogan je kao
i pri pravokutnom presjeku, tj, ima vrijednost f0,
to znai da je postignut nulti progib.

Nov je nain primjene zanimljiv s teorijskog gledita,

ali jo vie sa stajalita ekonominosti u primjeni. Prethodni primjer pokazuje koliko je slabo iskoritenje nosaa u klasinoj primjeni te viestruko vee iskoritenje
prema predloenom rjeenju. U praksi se pojavljuju sluajevi gdje je odnos novog prema postojeem jo znatno
povoljniji.

Napomena Urednitva
Urednitvo se odluilo za objavljivanje ovog rada unato injenici to recenzenti nisu bili jednoglasni u
tome da ga treba objaviti. U radu predloeni nain prorauna ima ogranienu mogunost primjene i nije
do kraja doreen. S obzirom na injenicu da je ideja autora originalna, a obraena je korektno,
Urednitvo smatra da e itateljima koji se bave proraunom konstrukcije lanak biti zanimljiv.!

688

GRAEVINAR 56 (2004) 11, 683-688