Nalazim se 1.000 kilometara od Luande, u provinciji Malan, do
koje nema puta, nema eleznice, nema telefona, a ni struje...
Photo: Nite_Owl / Flickr
U nedelja, 5. novembra, tano u 18 sati i 10 minuta Srbija je osvojila
Dejvis kup, odnosno, postala prvak sveta u tenisu. Nije prolo dvadesetak minuta, zove me moj drug ira (Blagoje irovi), Kraljevanin, iz Planuma. Pitam ga gde je, mislei da nije moda u rodnom gradu, a on mi kae da je u Angoli. urim da mu saoptim istorijsku vest. Znam, kae i dodaje, gledao sam, ali kako - to elim da ti ispriam. Evo nas osmorica planumovaca stojimo ispod nae trobojke, pevamo himnu, pucamo i zalivamo ljivkom, uzbueni i ponosni preko svake mere. Blagoje irovi je diplomirani mainski inenjer, preko tri decenije zaposlen u Planumu, a deceniju i po zaduen za Angloplanum Planumovu firmu u Luandi (Angola).
Nalazim se 1.000 kilometara od Luande, u provinciji Malan, do koje
nema puta, nema eleznice, nema telefona, a ni struje, pria mi ira. Krajem novembra stigao sam ovamo i im sam se smestio, odmah sam se bacio na organizaciju gledanja prenosa tenisa iz Beograda. Najvanije je bilo da obezbedim struju, pa sam prvo rekvirirao jedan benzinski agregat i osposobim ga da radi. Namestio sam satelitsku antenu i nekako uspeo da uhvatim signal. I ne samo da ga uhvatim, ve i da ga zadrim tokom svih beogradskih teniskih dana. Znai, gledali smo svih pet meeva, tokom tri dana, sekirali se, strepeli, ali na kraju neverovatno radovali. Bilo je skakanja, pevanja, ne samo himne, skandiranja, ma kao da smo bili u Beogradskoj areni, od nje smo daleko nekoliko hiljada kilometara. Zemunski Planum je vodea srpska kompanija za izgradnju puteva, tunela, pruga, brana, ali prvo i pre svega - aerodroma. Precizno reeno, svega to spada pod niskogradnju. Postoje od 1948. i iza sebe ostavili su trag dublji od est decenija - 37 aerodroma, etiri vazduhoplovne baze, 70 sklonita za avione, 30 hektara podzemnih prostorija velikog profila, 1.750 kilometara magistralnih, regionalnih i auto-puteva, 250 kilometara vodovoda i kanalizacije... Od 1965. grade po inostranstvu u preko 30 zemalja - Azija, Afrika, Evropa. Kada su bili najvei, bilo ih je 3-4.000 zaposlenih, danas 800 stalno i jo toliko sezonaca. Planum se meu prvima privatizovao, po Antinim zakonima, ali je i formalno 100 odsto privatna firma od 2001. godine u vlasnitvu banaka, fondova i malih akcionara. - U Angoli Planum je poslovno aktivan 25 godina, a zajedniku firmu Angloplanum (70 odsto vlasnik Planum, a 30 lokalni partner) imamo 15 godina - kae ira. - U poslednjoj deceniji starog milenijuma i bilo je posla, ali u novom - vrlo malo. Zapravo, naredne godine oekujemo znaajne poslove, pre svega na rekonstrukciji i izgradnji puteva i pruga, kao i na revitalizaciji aerodroma. Inae, ovde su Kinezi veoma prisutni, poto su dravi dali kredit od pet milijardi dolara i izgradili glavnu mreu puteva, odnosno, spojili glavni grad sa najveim brojem provincija. Mi smo doli u provinciju Malan i zapoeli poslove u putogradnji, ali se nadamo i poslovima na eleznici, odnosno, na kompletnoj aerodromskoj infrastukturi (poletno-sletne piste, platforme, rulne staze). Smatram da e trite Angole u narednih nekoliko godina postati glavna Planumova inostrana poslovna destinacija, izmeu ostalog i zato to
je u dravnoj administraciji jedan broj visokih inovnika studiralo u
Beogradu, znaju na jezik i veoma su nam naklonjeni. Ipak, Planum i Angloplanum ponajvie se nadaju u svoje kompetencije i resurse, od ljudskih potencijala, do tehnike i tehnologije. Izvor: Danas, Autor: Rado O. Dragutinovi