SVEUCILISTE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE - ZAGREB

Prof. dr DAVORIN BAZJANAC

ZBIRKA ZADATAKA IZ NAUKE o CVRSTOCI

I

ZAG,REB, 1970.

Odobrenje Odbora za Izdavacku djelatnost skupstine Sveueilista Broj 08-265!2 od 22. X 1974.

J

Tisak: Sveucil isna naklada u Zagrebu - Trg Marsala Tita 14 Broj 3181SL

- 1 ~

rredgovor

Ova su skripta rramtj en.j e na potrebama na s t av e 1 to u prvom redu kao priru6nik zs vje!be iz Nauke 0 ~vrBtoc1. Naime, iskuatvo pokszuje da poznavenje sarno teorijskih oanova Neuke 0 ~vrBtoci nije dovo1jno: Pravo razurn.ij e v a n.j e t e grane t ehnLc ke meh an i k e student p o e t j z e tek kada stekne spo8obnost ssmosta1nog rjesavanja praktt o n i.h problema, koji zasijecaju u Na uk u 0 cvrstocL

Stoga je svrha ove Zbirke zudetake d8 studentime ornoguci provjerevanje i primjenu svojih teorijskih.znanje i de im pom6gne de se naviknu ne metodicen red pri rjesavanju zadataka.

Gradivo je podijeljeno na poglavlja., uglavnom u skladu s predavanjima iz Nauke 0 5vrstoci. Na pocetku SVakog valnijeg poglavlja iz10leni su u sa~etom obliku osnovni p o j mo v L, definicije, formule i metode, iito ce korisno posluiiti kao repetitorij. Zatim je rijeieno nekoliko tipicnih primjera i zadan dovoljan broj zada~aka za samostalno rjBsavanje(s nazna5enim rezultatima). Na kraju vaznijih poglavlja navedena su tipi3na kontrolna pitanja za provjeravanje teorijskih znanja, sto cs sve korisno pos1ufiti studentimada se· sol~dno spreme za

I au.i t e ,

Znatan dio primjera i zadataka uzet je iz poznatih zbirki i udzbenika, navedenihna kraju ovih skripata. Pored toga ~klju~en je znatan broj novih primjera i zadataka iz arhiva Katedre za mehaniku i nauku 0 cvrstoci. Mnogi od zadatakaobrsduju se na vjelbama 1 daju na ispitima. Pri izboru primjera i zadataka teiilo se da pored

z a du t ak a a k.u dernak.og k ar-a k t e r a bude !:ito vl;,\e LLu at r-at Lvn Lh prl_mjera iz tehnicke prakse, posebno 1z poJrucja strojogradnje.

..: 2

U ovom I dijelQ obuhv,ceno je g~Bdivo. koje se obraiuje u predavonjima iz Nauke 0 cvrstoci I

i koje <;e z.ah t Lj e va na f ap i t u iz tog dijela Nauke o cvrstoCi. U II dijelu koji je upripremi bit ce o b ra-teno g ra dlv o , primjeri i zu dac I iz Nauk e 0 cvrstoci II.

Jaano j e da cv o prvo izdanj e Zbirke zada taka iz nauke 0 cvrstoci sadrziniz nedostataka i gre§aka §to je bilo te§ko izbjeci, pa eu biti zahvaIan svirnu koji me upozore na potrebne ispravke kako bi mogli biti otk10njeni u narednom izdanju.

koji su mi pomagali pri

a napose Vnuoec ing. Zdravku, zamehaniku i nauku 0 cvrstoci i Smadilo Ml e de nu , koj i su obradi skripata.

D.B.

3

SADHZAJ

Strana

Fredgovor Uvod

1 5

Poglavlje. I: AKSIJA]:NO OPTERECbNJE

Proracun cvrstoce aksijalno opte-

r e c en i.h s t ap ov a • • . • • . . .• 11

Potencijalnu energlja deformacije 37

Utjecaj vlestite te~ine 54

Staticki neodredeni sistemi 68

'I'ernp e r-a t ur-nn i mo nt azna nap r-e z.an j e 104

Dinamicku opterecenja i savitljivi

no aac i . .. . . . .. ...•. 139

Osnovni pojmovi i formule

7

Poglavl;je II: ANA LIZA NAPHEZANJA I DE]'OHiMlCIJA

J ednoo sno nap.r egnu t o 8 tanj e • • 2.2. Dvoosno napregnut o stanje ••. ~.3. Naprezanja i deformacije posuda

tankih z Ldov a . • • • 177

2.4. Troosno napregnuto stanje

2.5. Teorije cvrstoce

Pog1avlje III: SMICANJE

3.1. Naprezan;ja i deformacije

3.2. Primjena na zakovicne Bpojeve • 228

3.3. Naprozanja kod spoJBva ostvarenih

svar-I vunj",lit • • • . • . . • • . 2)6

I'oglavlje IV: GEOJV:EI'HIJSKE KAll.AK'l'LHIS'rlhE RAVNIH FHESJEKA

4.1. Osnovni teoremi 0 momentima inercije 243 4.2. Primj e na na Lz r-acunev an.i e mome na t a inercJje •.••...••.•.• 246

4

Strana

Poglav1je V: UV1JANJE

5.1. Osnovni pojrnovi i definicije 261

5.2. Poteneijalna energija pri uVijanju 264

5.3. Stati6ki neodredeni sis~emi . . •• 290

5.4. Proracun zavojnih opruga • . • •• 298

5.5. UVijanje stapa neokrug1og presjeka 315

5.6. Uv Lj an.j e cijevi t ankLh zidova . •• 317

Pog1av1je VI: SAVIJANJE

6.1. Naprezanja i deforrnaeije pri

"cistorn" aav Lj anj u •.••

6.2. Proracun cvrsto6e pri "6istom"

savijanju •••.•

6.3. Raciona1ni obliei presjeka 6.4. Opei slucaj savijanja

6.5. Proracun sastavljenih greda

6.6. Glavna napr'e z anj a i trajektorije

na.p r.ezanj a . • • . . . • •• • •

330

(f'''-.

tJ35 340

355 363

370

Poglavlje VII: ODREDIVANJE DEFORliIACIJA PHI SAVIJANJU

·7.1. Difereneijalna jednad~ba elasti6-

ne linije . • • • • • . • • 376

7.2. Analiticko odredivanje ~laBti6ne

linije • • . • . . • • • • . • • 377

7.3. Grafoana1iticke metode

378

7.4. Grafickoodredivanje elasticne linije ...•.•••

7.5. Progib uslijed poprecni sile

)81

/jB~

Prilozi

Tabliee Glavne oznake

,/"'------",\

b8B! 389

1i tera tura •• • . • . . • . . • . . . . . •• 391

- 5 -

U v 0 D

Osnovni ~adBCi Naukeo 6vrsto6i

U p r-e da v a n ] Lma Hauke o;~v r e t c c i r-a zrna t J'eju Sf' metode proracuna i provjeravunju cvrstoce, krutosti, stabilnosti L vibrucija raznih elemenata strojevu i drugih t e hn.i c k Lh k o n str-uk c i j a (v o z Ll.a , br-od ak e i

av i on sk e konstrukcije i 81.).

Pruracun 6vrDtoc:e au et o j a se u odredivanju unutarnjih sila, ~to nustaju u promatrancrn elernentu kon-

s t r-ukc r.j e , kao i u iZfwluz.enju njegove no a i v o e t j, t.j. &ranicnih opterB~enja, koje prcmutrono tijelo mO~B izd r-za t ! pri d anim r-a dni.m uv.l e ti ma , Pri "ri Lme nz Lo n Lr-an] u " treba izabrati glavne dimenzije promatranog elementa tako dB naprezanja ne prekora5e dopu5tenu granicu.

Oaim prora~una 6vrstode vr~i BB, ksd je to potrebno, jo(; i .l2.!2!'UCUIl krutcsti, t.j. provjeravanje da

Ii deformacije mogu irnati utjecuj na funkoioniranje dijela troja (na PI'. kut nagiba rukavca osovine u lezaju, progib oBovine fla rnjestu ucvrscenja zupcanika, d e f'o r-rne c Lj a profiJiranog dijelu turbinske Lop a t i.ce i

slJ. .

U slu6aju vitkih §tapovu rnoraju biti zadovoljeni

uvjeti stubiinosti, tj. treba izvr§iti kontrolni prorscun na izvi,)anje i provjeriti d a Li ee pojavljuju dopunske deforrnacije u slu~auu konstrukcije, loja se ssstoji od takvih profils,

Ako na die stroja ili konstrukcije djeluju promjenljive [~le, mogu se pojaviti vibracije, uslijed cega se mogu pov e ca t i nap r-e aanj a i dovesti u pitanje normalno f'unkc tcn Lr-an.j e stroja, kao i cvrstocc njegovih dijelova. U tom slucaju treba izvr§iti joi i proradun vibracijg.

- 6 -

Pri svim prorl~cunima moraju biti za dovo l j ena zahtjeviSigllrnosti ii ekonomicnosti.

U slucaju kada( se odredivanje naprezanja ne

mos e iZVI'si ti racunsl,kim putem, bilo zbog slozenog oblika dijela e t r-oj a] 'bilo zbog slozenih uvjeta njegovog op t e r-e de nj a , pir,istupa se .eksperimentalnom odre(Hvanju naprezanja s I~)omoeu modela ili na gotovim dijelovima. To je. t.z~. eksperim~ntalna analiza naprezanja i deformacija.

Opeenito 0 rjesavan,ju zadataka iz Nauke 0 cvrstoei

Odmah u po6etku valja naglasiti da je manje vazno i korisno da se na p ame t nauc e formule, vee treba temeljito poznavati pretpostavke na Kojima ae zasnivaju formule i shvatiti kako eu one naatale i kako se mogu pravilno primijeniti.

Vazno je da buduei inzenjer ovlada osnovnirn gradivom tako temeljito da stecena znanja i rezultate umije da primijeni i na slucajeve s izmijenjenim pretpostavkarna. Tada ee on biti u stanju da samostalno rjesavB i

. one probleme s Kojima ee se susretati u praksi.

U Nauci 0 cvrstoCi, alieno kao u Sta'ticikrutih tijela, veoma vaz nu ulogu ima )11~~~()::l.~~_Jl.::,~.f!.j.e!<:a~ :prepor1.lc) I jivo)B .. da ... P:r'9111strsr19. i;:i,jEL19U'i.eJ.ell1el2tk(lnstr1.lk()~jEl:1.l.,lll:i, s). illlBP:r'eSUe(5eIllO, dClQ§'1l)9.C?,<?:e;()Y.£lElOljl.le e !,,:ile (u!ltltarnj§reakC.:i,je), QQnQf;3rrC?!'lQ}1!srtl;eipoElJav:i,lllo jElclna<?:~pe:r.:a:V:IlPtEl?e. Pri tom valja nacr-t a t a odgovarajueu skicu. Mnoge pogreske uproraeunu mogu se izbjeei ako se pridrzavamo tog postupka. Ka da smo s pcmo cu uvjeta ravnoteze i geometrijskih z8visnosti napisali matematicke jednadzbe ostaje jos da ih rijeSimo ,.1 nademo trazene velioine i to najprije ·u algebarskom obliku, pa tek onda uvrstenjem zadanih numerickih vrijednosti izracunavamo trazene rezultate. Poslije treba pristupHi diskusiji dobivenih rezultata uzimajuei u obzir njihov fizicki karakter. Takvo kriticko razmatranje rezultata predstavlja. temelj samostalne teilnicke analize postavljenog problema.

- 7 -

P 0 g 1 a v 1 j e I

AKSIJALNO OPTERE6ENJE ELASTICNIH STAPOVA

& 1.1.Osnovni pojmovi 1 formule za rastezanje i sabijanje

Iz Hookeovog zakona (Ut tensl0, sic vis) u obliku

I 6 .. E £]

i formula

i

gd.i e j e LH = «(1 - t )

apsolutno produljenje, izvodi "Ie glavna

formula za rjeiievanje zadataka 0 aksijalnom op t e r'e ce nj u s t ap a , tj. 8 pomocu

dobivamo

i

N x

FE

Ta formula izrazava Hookeov zukon u razv~Jenom obliku i. pokazuje da je apsolutno produljenje (skracenje) s t apa p r f rastezanju (sabijanju) proporcionalno v Lac no j (tlaonoj) si.li i duljini stapa pri·l!' = konst. i ]\Ix = konst., a obrnuto propol'cionalno tzv. aksijalnoj krutostistapa FE. (Nx je uzduzna aila u

presjeku X, Fpovrsina popraenog presjeka i E modul (uzduzne) elastionosti stapeili ¥oungov modul).

Relativna uzduzna deformacija E pri rastezanju iIi sabijanju odrstiena je Hookeovim zekonom

a relativna popreena deformacije. relacijom

gdje je ft Po i aeo nov koeficijent(lto\,fictjent popr-e.cne deformacij.e)

ma t e r i ja La ( )J. =lv gdje je m Po Lanonov broj).

I (Sv= r~);Ii (6 d>v)1

a kod sabijanja

I ESt = ~,=a ( (Sd)t I

(b)

Zapotpuno p1asticna tij 0.5, za lIIetale 0.25'" JA, <.0.3.

z a celik p. ... 0.3.za eivi lijev 0.1 <,v. <.0.2.

Re1ativna promjena povrsine poprecnog preejeka

~l '<V - 2)A£ =- z »; + ·

a apeolutna promjena volumena stapa opterecenog na,raetezanje,ili

b·, . eilamaP kojEl djElluju na krajevima

sa ~JanJ;,

~v = 1 - ~ #,1>[ J

I Dopusteno Ilaprezanje

Oenovni zadatak proraoulla kone~rukcijejestda bude oeigurana cvrsto6a njezinih ,elemenata u uvjetima eksp1oatacije.

Najve6e naprezanje u stapu koje odgovara eigurnom radu materijala zove se dopust'eno naprezanje.

I eel" 4--r ()';),

pri cemu je\1 koe:f'ic:l.jel'lt sigurnoeti (f'aktorsigurnosti protiv loma). Prema tome.u opaenom presjeku mora biti

(a)

Za plasticne materijale koji imaju ,podrucje razvlacenja mora biti

a za~

I (Set <: E)RI 10et <: E)LI

Kod rastezanja vrijedi etaticka jednadzba cvrstoce

gdj e su 6y i 6tprOraeunom do bi vena naj ve ca v Lac na i t Lacna napre zanj a. a ( eld)y i (,6d )t do pu s t e na v La cna i t Lacna naprezanja. Ove posljednje odredujemo iz izraza:

a) za Elastiene materijale

i

b) za ~ materijale

i

gdje su VR i VL koeficijenti sigurnosti u odnosu na granicu r-az v La c e nj a '6'~) odnosno na prelornno naprezanje e'L'

Na ugz-oz e nom mjestu mora biti;;'\C

16= + ;:a6(lJ) (uvjet cvz-s t o ce )

gdj e j e t5 normalno naprezanj e. rN~")UZdUzna ad La u opasnom pop r ee nom presjeku, F povrsina opasnog presjeka, a 6d dopusteno naprezanje.

Ako se mijenja Nx i F (ili jedna od tih velieina)

J Nx dx M=

EF m

U opeem slucaju kada au zakoni promjene Nx i

za pojedine dijelove

stapa razlieiti

J

<til

U specijalnom slueaju kada' BU Nx/i 1" 'u granicama poj edinih dij elova stapa konstantni vrij edi

LH =

E. F'. ~ ~

Odredivanje Rotrebne povrsine presjeka:

[3tJ

-10-

a o dr-e d Lvanj e vrijednosti dopus t ene uz duane sile: \~~~~~~~~==~~~

IINxl F • 6dl

Na osnovu vrijednosti INxl dobivene metodom presjeka odreduje se dopuitena vrijednost vanjskih sila. Kod ~tati6ki neodredenih sistema t z-e ba postaviti .dopunske jednadzbe de f'o rmac Lj a ,

Zapredznak za ovrijedi isto pravilo kao i za Nx (Nx> 0 pri rastezanju i Nx <: 0 pri sabijanju).

Dimenzije za fS·:

a) u tehniokom sistemu jedinica

[oJ = kp/cm2, kp/mm2, Mp/cm2, Mp/m2
b) u MKS sistemu :
/-) / \
[5]= fN/m~, kN/Il)?J, MN/m 2 N/mm 2 N/cm 2
, •
,~ "_./ De St. Venantov princip

Nezaviano od naeina opterecenja stapa za popreone

presjeke koji eu dovoljno udaljeni od mjesta gdje djeluje

opterecenje naprezanja su raspodijeljena jednoliko. Drugim rijecima: u popreenim.presjecima dovoljno udalJenim od hvatista sila utjecaj nacina njihovog djelovanja mo~e 8e zanemariti. Princip je u skladu a rezultatima pokusa.

Princip superpozicije

Ukupna naprezanja i deformacije, izazvane iatovremenim

djelovanjem avih zadanih 8ila. jednakB au algebarskoj sumi pojedina6nih naprezanja i dei'ormacija, sto nastaju uslijed

djelovanja pojedinih zadanih sila.

.,. 11 -

~:!-.2.Proracun cvrsto6e aksijalno optere6enih stapova

Pri prora6unu 6vrsto6e elemenata konstrukcije abieno se pojavljuju tri tipa zadataka :

Provjeravanje nap r-e sanj

2) Izbor dimenzija presjeka (dirnenzioniranje)

J) Odredivanje no s i.vo s't j , tj. dop u s t e nog op t e r-e cenj a ;

U prvom slucaju po zna t e su p o v r s Lne presj eka J!' i uz duz ne sile N, pa se proracun svodi na izracunavanje radnih naprezanja u karakteristicn1m presjeeima elemenata. pri cemu mora biti

l. (5 = -+;a 6d J

U drugom slucaju odreduju se potrebne vrijednosti

. (1z uzduz,nih sila i dopustenog naprezanja 6d), pri cemu mora biti

I F ~F~)=~' \

u trecem slucaju se iz po z.nat Lh vrijednosti J!1 i 6 d i.zracunavaju dopustene vrijednosti sila Nd = F • (5d' a zatim iz dobivenih Nd odreduju se vrijednosti vanjskih optere6enja Pd • U tom slucaju uvjet cvrsto6e glasi

[ P ;a Pd I

Proracun 6vrstoce na osnovu uvjeta (a) i (b) zove se J2J.::.oracun EO dO,2ystenim napre,:an;ij.~. Optere6enja pri kojem su najve6a naprezanja elementa konstrukcije jednska 6d zove se .~ppust.eno opter~6e~~

Deformaeije mnogih konstrukcija od plastienih materijala nakon postizanja graniee razvlacenja, ne povecavaju se naglo, dapace ni pri "",natnom pove6anju optere6enja, ukoliko ono nije

p r ema.s f.Lo t zv , granicno opterecen;je (P gr np r , kod staticki neodredenih sistema). Proracun takvih elemenata konstrukcija vrsi se ili po dopustenim naprezanjima ili po tzv. granicnom stanju. U ovom posljednjem slucaju dopusteno optere6enje zove se granicno dopustenc opterecenje (Pd)gr.

produljenje PI = 10 Mp, broj m = 4 ?

.promjera d = 40 mm i du LjLne f = 50 em, opterecenju P = 12 Mp i pri tom se produem. Izracunati:E';) naprezanje'6'j ap aol ul.no

lie, r-e l a t Lv no produljenje ,kada d j e Lu j e e i.La

te ko1ika je prornjena volumena /J.Vako je Pc i.aaonov

P, t

Rj esenj e

lz Hookeovog zakona slijedi: E

12000 • 50 (4 11" \,

"4 j. 0,025

, I ",~

v 1?i,(6~

Naprezanje kad djeluje sila PI

10 Mp

2 796 kp Z cm' "'/

Apsolutno produ1jenje

Pf Af = _1_,

EF

10000 . 50

Helativno pr'o du I j e nje

0,0208 ~4 16 . 10-,4,'

50 " , '

Relativna promjena volurnena

o 2

~1 - iii) €.

2) 6-4

(1 - 4 . 4,1 -10

2,08 • 10-4

Apsolutna promjena vo1umena

sv

• v = 2,08

12,

• 50

sv 130,7 menJ

Primjer 1.2.

J ~""0
b \ b
,-" ,S
I
--J._ ·t· e)
,~~~
a , .1-
_. •• 1-- ....
c Fi c/
.... .... -. ~--
~ ~
.....
a a 'si.t t

- 13 -

Celieni stap kruznog presjeka du1jine e = .3 m ucv r s ce n je u presjeku

b - b i aksija1no Qpterecen u presj e c Lma e - e :l. d - d Btl ama

1'1 = 30 Mp i 1'2 = 40 JVlp p r ema sLIt.

Odrediti: a) promjer stapa (d = 7) i b) za ko1iko 6e spustiti presjeei

a - a i e - e, ako je poznato:

6 2 2

E 2,1 10 kp Zcm'", 0d=1400kp/em

(v1astita tezina stapa ne uzima se u obzir).

Rjesenje :

U presjeku b - b djeluje na stap reakeija veze B = Pl + P2 = 70 Mp.

Iz slike vidimo, da su pojedini dije10vi itapa razlicito op t er-e cen Lv

U donjem dijelu izmedu presjeka a - a i e - e imamo N1 0, u dije1u izmedu presjeka e - e i d - d je N2 = 30 Mp, a u gornjoj polovini s t ap a (izmedu presje.ka d - d i b ..;. b) je

N3 = 70 Mp •.. Prema tome, opasni presjeei su u gornjoj polovini

s t apa •

Izaberimo promjer

70,000 1400

d ~ 2 '\[r = 2 \fW = 7.98 em ees 8 em Povrsina presjeka je u tom s1ucaju

50,27 em2

Presjek e - e spustit c e se ze Yrijednost, koja,je jednaka produ~~enju dijela stapa izmedu presjeka e - e i , C

8e'= N33

b - b e v-

EF

70000 • 100

6 ., 0,0663 em = 0,663 rom

2,1'10 ·50,27

bl

- 14 -

=, 3006 (30000 + 3·70000)

6'2,1'10 ·50,27

At '" 0,1137 om '" 1,137 rom

Primjer 1. 3.

Zadan je sistem od dva elasticna stapa AC i BO, koji su u 0 zglobno spojeni i optereceni silom P. Stapovi u pocetku stoje horizontalno, tj. prije djelovanja sile P zglobovi A, B i 0 leze na horizontalnom pravou (al. I 2 ). Treba odrediti:

a ). 9ile :E nanrsZlan;ic'a. u stapovima i b) pomak zgloba C uslijed sile P, ako je zadano: '1'" e, E i F,

~.. ( "I" ~ ~A { B~

.·A ~ ~ ~ k------k---j

" • C B~ A ---- ! ,-'-8

P . -tct-

p~

::1.I2 ~

S1.J 3

Rjesenje :

a) Iz s1. I' :}8. imamo

P=ti2Adcr :.; 2 B dy i odatle A B.

a iz s1.L3b

£= 6f -r-

2 !!tv= E .. £ =< E dCf

- 15 -

1z prve jednadzbe jest

P d'f = 2 A

J dalje A

A3 = f EF

b)

P .3Vk· 3l@re3

2" =--

p2EF'2 EF

Kod krutih ma t e r-Lj e La je 6v.= C>C1, jer je E '" c>c> (ne maze

se zatvoriti trokut sila). U stvari materijali au u manjoj iIi veeoj mjeri elasticni, pa naprezanja ipak imaju konacne vrijednosti (trokut sila moze se zatvoriti).

Npr. za celik je E = 2,1 • 106 kp/cm2, pa imamo

p 2/3 2

0..;=. ( F) • 80,5 kp/cm

Odatle slijedi da vee i relativno mala optere6enja izazivaju velika neprezanje u itapovima. Tako npr. ze

P " 1 kp i J<'

._

2 ov= 80,5 kp/cm •

~16J.-

--~~',l 'I

A

~ ~ Er.L.~ill!lillIllJlIi!l1lllllll_.~_llillt-_tEF

Sl,r 4

Ta je 8ila konstantna duz dijela

vlacnu silu

tl f), f2 2 f I'

P2 2 PI' PJ = 3 PI'

Rjesenje :

1z uvjeta ravnoteze stapa dobivamo reakciju u A

rx

S 1

A - p) + P2 - PI A = 2P1

o

U presjeku Xl djeluje vlacna sila A = 2 PI' Ona je konstantna duz dijela fl'

U presjeku x2 imamo tlacnu sHu
S = A - PJ PI
2
t2, Upresjeku X3 1mamo 83 = A - p) + P2 = PI'

koja djeluje u dijelu fJ' Tako dobivamo S-dijagram (s1. I4b). Buduci da je stap konstantnog presjeka vr1jedi 6= ~ iprema tome odgovarajuci 6- dijagram ima oblik kao na s1. 14 c. Trazeni a-dijagram (sl, I A,d) dobivamo 1zracunavanjem pomaka pojedinih presjeka, tj. porastomnjihovih udaljenosti od nepomicnog presjeka A. U presjeku . Xl pomak je jednak produljenju d1jela Xl tj.

- 17 -

To je jednadiba pravca. Za Xl

Vidimo d a ta ve Li.c Lna odgovara povrsini pravokutnika u 6 -dijagramu. sa s t r-anama 61 i e1 smanjenoj E p u t a ,

Prama tome, a ko p ov r-s i.ne <5 -dij ag rama iznad gore promatranog presjeka zbrojimo i podijelimo ih sa E dobit cemo pomak tog presjeka.

Na s I iean nac i n moz emo nac i i pomak u pre sj eku C

(8111 - S2 f2) EE'

1

o

Pomak slobodnog kraja D dobivamo iz j e driadz be
63 [1 P . t 8J [1
0 1 1
e 1 + f2 + e 3 Eb' EE' EP Ko n.t r-o La :

Produ1jenje lijevog dije1a fl ,i skracenje srednjeg

dijela f2 prikazani su jednakim pravokutnim povrsinama u O-dijagramu. Prema tome, pomak presjeka C jednak je nuli,

a pomak slobodnog kraja stapa bit 6e pednak produljenjudesnog dijela f3•

- 18 -

st.! 5

Rjesenje :

_!':,~~~':l::_~_.?~_}

Pritisak pare u. stroja Lzno ea mjer eilindra

vijaka treba pritegnutl poklopac,ako Se promjer vijka d = 20 mm, a 6d =580kp/cm2?-(Sl. 15)

Ko I Lka 6e bitideblj ina zidova eilindra .-& /ako je ish izraden od sivog lijeva sa 6d = 58 kp/em2?

Napomena: Ovako nisko 6d uzeto

je zbogkaraktera optere6enja,

koje je uovom slucaju vise ili manje udarno.

Nadno eilindra djeluje sila

P = D21r

• q J

4

glas1

Oznacimo li broj vijaka sa .!l uvjet

D2 :rr

q

4

Broj vijaka bit 6e

2

n=~

d e!d

35,62 • 9 2

2,0 ·580

11400

"'" 5

4,92

2.320

Prema formuli za tanKe eilindricne posude imamo

i odatle je

~= .9..J2 26d

-_' -'-----'-'------,.---_.-'---_ ..• ------

2.....:-15~6 = 2,76 em= 27,6 mm "",,28 mm 2 . 58

- 19 -

dulj ine e (u neoptere6enom stanju) spre6ava klizanje

b Lo k a te;:,ine G n i z ko s Lnu nagnutu pod kutom 01. (31.1 6 a). Po z n a t je koeficijent trenja izmedu bloka i kosine. a) U nekom trenutku p06inje djelovati sila P i vu6e blok G niz kosinu. Zati~ se ona postepeno smanjuje tako de se blok G vrad~ uz kosinu Bve dok ails P De bude jednaka nuli. Kolika je defor-

Zadano:

G

5 l'ilp,

t = 10 m ,

50u kp , 0<.'= So. 0,10, Ji'" J cm2

,10106 kp/cri

c) tJG.'.C~~.o(' S.. P

6 Sin Cit .~_

(7COSCl!

G .

Sl.16

macija stapa poznato E i F b) Kolika je

u tom sluoaju, aka je

deformacija kada

sila P izaziva pomak bloka uz kosinu i zatim se postepeno smanjuje dok opet ne postigne nultu vrijednost ?

c) Kolike au sile u stapu u oba ta eluoaja i toe trenjem i bez trenja ?

Rjei:lenje :

a) U pooetku na teiiste S bloka cI;jeluju sile P, G·sin ex i JJ..G.COSoi. (S1. I 6b). Uslijed rezultantetih Bile nastaje deformacija stapa

cfl =, LE'~' = (P+Gsin 01.- ,uGCOSol.)E (a)

J.! EF'

Postepenim smanjivanjem sile P blok

de se gibati uz kosinu uslijed sile u s t apu (P+Gsin 01. - fJ-Gcos ex). komponente s i l e t ez e G sin 0\ i Bile trenja

,Me; cos 0< (suprotno gibanju). Njegovo o e gibanje p r-e s t a t I k a da te sile bu du u r-av no t ez Ls P + G· st.n cc - fJ-G oc s zx - - G sin 01. - ,uG cos 01. '" 0

odakle je

P = 2 . y. G cos 0<.

Uvr6tenjem u jednad~bu (a) dobivamo

G e

BF (sin 01. +

)J-008cX)

- 20 -

sile P, G· s i n cc i djelovanja tih sila nastaje pomak

stapa

(-p + G sin 0( + ).I.G· co s 0( H SF'

(b)

Prestankom djelovanja sile P blok oe se vraoati niz kosinu i umiriti se kada sile sto na nj djeluju budu u ravnotezi

(-P + G· e Ln ec + ,uG co s cc ) + G· sino(- J!-G COSo( 0 i odatle je

P = 2 . G . sin IX

Kada tu vrijednost sile P uvrstimo u (b) dobit cemo

d2 = - ~ (sin 01. - }I. cos 0( )

Uvrstenjem zadanih numerickih podataka dobivamo

d2 = 0,318 rom

i

c) Si1e u stapu kad djeluje trenje

-- u slucaju a)

N1 EF d1 1190 kp
=-r- "'"
N2 EF cf 2 200 kp
[ "'" -- u slucaju b)

Si1a u stapu kada je J!- = 0

N = G sin ex = 5000 • 0,1392

696 kp

Prema tome razlike

1190 - 696

494 kp (v l ak ) i

N - N2 = 696 - 200 = 496 kp (tlak)

predstavljajuotportrenja. izmedu bloks i kosine.

- 2l -

Frirn;jer__l._:.1_:_ Horizontalna kruta greda

duljine

o$lanja se u B na nepomicni zglob, a u C je vezana 8 pomo6u calicnog §taps CD prama 81.17 • Na slobodnom kraju gre4e u A obje§en je teret Q. Koliki mora bit i ku t 0(. ako ae z ah t ij eva da se za stan CD upotrebi najmanja mogu6a kolieina eelika

Rj esenj e

Potrebna kolicina materijala za s t ap CD o d r-e d e na je umno skom povrSine pra8jeka F stapa i njegove duljine a.

Pov r s i.nu .1<' do b i t cerno iz uvjeta cv r-s t o ce dijeljenjem sile u stapu S s dopustenim naprezanjem 6d• To znsci da je potrebna kolicina celika proporcionalna umnosku (S.a). Trazeni kut

st. r 7

1z jednadzbe

odgovarat 6e minimalnoj vrijednosti tog umnoska.

tMB = 0 dobivamo

i odatle

S

Duljins stapa jest

i umnozak

S.B

Q f '" St

sin ex:

4 Q

3 sin ex

Q t

2 Q f

sin 2 cc

sin 0( • cos ex

Najmanja vrijednost tog izraza daje

.sin 2 eX.

1 , odno sno

.'Jr -4-

si.r e

Ana1ogno za gredu AB imamo

- 22 -

Prim,jer 1.8.

Za sistem zadan i opterecen prema s1. 18 treba bdrediti promjer stapova Be i EF kruznog presjeka, ake je zadano

P = 5000 kp i dopusteno naprezanje

6d = 1000 kp/em2• Grede AB i OD su

krute.

Rjesenje: Metodom presjeka dodajemo

u stapovima BC iEF sile odnosnoSg,>

pa dobivamo za gredu

s~). 4 - P '.2

i odatle

o '

" _ 2P '"'I - 4

5000 2500 kp /.'

-2- -

81 • 4 82 = 2sin45°

P '4 '2 •

2sin45°

Naprezanje u stapu BC bit ~e

8 1

i odat1e na1azimo

odnosno analegnim postupkom

P

5000 0

sin 45.0 = 707 kp /

4'2500 1000·11'

1,782 em

4 • 7070

1000. 11'. ~ 3.0 em

SL.I9

Rj esenj e

p 0=]'

Pritis~k pare na dno

p

Promjer ~ (jezgre)

- 23 -

];'rimjer 1.9.

Izra6unati promjer d vijka za pri6vrs6enje dna ci1indra parnog stroja,. ako za ovu svrhu treba upotrebiti 10 vijaka pod slijede c.i.m uvjetima (sl.I9):.

D = 600 rom

2 i = 5 at (natpritissk u kp/cm )

0d 3 kp/mm2

n 10 kom.

p

Sl.I9o.. 11" d2

4

d

~-11"-'--~-'-6-d· P = V-n-. n-,-4-. -6-d

4

• 9., =

DV n ~d' = 60 VIO ? 300' =2,445 em

31.75 mm

Tome odgovara Whitworthov narez

(sl.I9a)

27,10 rom

2,5 em, p - 2500

£rimjer 1.10.

AfuminiJ8ki--i,tap kr'uz nog presjeka

(E = 0,7.106 kp/em2) sastavljen je od dva dijela prema sl.t 10. Zadano:

~_.+-----.- tl 60 em, f2 = 40 em, d1 '" 5 em,

Sl.I 10

Rjesenje

a) Ukupno produ1jenje

Treba

izracunati: a) ukupno produljenje s t apa , 'b) naprezanja, u oba njegova dijela.

61 '" konst. ,.

U sv im presjeeima s t apa suma ul1utarnjih e i La mora biti jednska vanjskoj sili P. Oba dijela stapa nose isto optere6enje.

62 = konst.

[1 P [2 P t1 e2
,M1 .M2 Af .7 E (- + F2
= EF] E.I<'2 ." F1 Uvrstenjem numerickih vrijednosti 2

d2 11'

4

4,908

2

em ,

4

de 2500 . i;"'6J{ 40 60 ) 0,04
= ( + = em
0,7 4,908 19,635
b) Naprezanja
62 p 2500 509 kp/em 2
= F = 4,908
2 P 2500

'Fl 19,6;35

127,3 kp/cm2

-25 -

SJ..I 11

p rct[!lj~..LL.Lh

Za koliko ce se promijeniti duljina celicnog stapa promjenljivog presjeka opterecenog aksijalno

p r enia s1.1 J.1 • ako je za.dano

PI 200 kp, P2 500 kp,
P.3 700 kp, l!' 10 2
1 em ,
F2 20 2 fl 50
em , em,
t2 80 ern, f) 40 em,
~4 60 em, E = 2 .106 kp/em2?
Skieirati dijagram uzduznih sHa. Iz uvjeta ravnoteze desnog dijela stapa dobivamo velicine i smjerove uz duzn Lh sila u p r-e aj e c f ma I-I, II-II i III-III:

;zoo kp

- .300 kp

200 - 500 + 700 400 kp

Odgovaraj uti N-dij agram prikazan j e na ald c i.,

Ukupna promjena duljine stapa

~e =

200' 50 2·10b.10

300·80 2>105.10'

300 -40 + 400 • 60 2'105'20 2'105.20

- 4 • 10-4

em

-26 -

Sl.I 12

Primjer 1.12.

Za:geYi6ni~-gtap u abliku Icrnjeg s t o s c a , ~oji je podvrgnut rastezanju silom P

sl I12 a), treba skieirati dj.jagra.m lormaln1h naprezanja 1 1zra5bnati pomBk '10 badnog Icraj a, aka j e zadano:

f '" 4000 kp , e = 4 m, d1 ~ 40 mm,

dZ = 20 mm , E = 2.106 kp/em2•

R;j e;3enj e :

Uzduina s11a u presjeku jest N. = P = 4000 kp

Povr~ina popre5nog presjeka na udaljenost1 x od e Lo bo driog kraja

d1 - d2 2

F x = : (d2 + f x )

Normalno napre.zanje u tom preBjeku

N x P __ .,,_ __

6. = -;;.---0:1 - d 2

Fx 4 (d2 2 x)

tj. napreSanje 6x mijenja se du~ stapa po zakonu hiperbole. Da bisma naertali ~- dijagram izracunavamo tri specijalne vrijednasti:

__ 4UOO 2 ..E:..2

4

1275 kp/em2

4000

-----·-2-

'JT (2+4) "4 2

566 kp/cm2 ,

_1QQQ_ 11" 2 T 4

318 kp/em2

Odgovaraj uci d ij agram p r Lka z an j e na 81.I.12 b. U ovom se primj eru povrsina pre8jeka. neprekidno mijenja PO nj~govoj duzini, pa iako je u aduz na sila konstantna treba z a odredivanje produljenja

s t ap a primijenj.ti o p ou formulu

E

~ f -rr------~d~x~d~1---d~2-: --~2~ o -T (d2 + --~--- x )

,.-----.'------"-.~.- - .. -.".,~----.- .. -. _.-.,_

=i.:4·10J·400 ( 1

2 .1.()b;(4_ 2 ) '2 -

= 0,127 em

Sl.1 13

R,j ei'; enj e :

- 27 -

F J' j ,[I,i e r 1. 1 :3.

Za karneni stup u obliku stapa

j e d na k e cv r e t o de pri t Lucnom .

op.t e r-e c erij u a LLom P (sl.I1;) trebaodrediti: a) povrsinu gornjeg presjeka Fo' b) povrsinu donjegpresjeka Fmax i c)tezinu

i volllrnenstupa, ako l' '" 300 Mp') h '" 15

6d = 10 kp/cm2

je zadano: m,

8"= 2.5 Mp/m3.

a) Povrsina gornjeg presjeka

3000000= 30000) cm2

10 ,.

b) Potrebnu pov r-s Lnu donjeg presjeka Fmax odredujemo s
pomo6u formule
.!!_ 2,5 15
1<'max 1<' .s od 3 . 2,72 100 4.37 2
0 m,
gdje je 6d 10 kp/cm2 100 lVlp/m2 c) Te~;ina stupe

a volumen

4.37·100-300

137 Mp,

- 28 -

Prim,jer 1.14.

-Prope1erska--osovina najve6ih brodova prenosi oko 50000 KS. Moze se pretpostaviti da, propeler transformiraoko 709& o d te snage i da jeiskoristi za gibanje broda brzinom od )0 evorova (l evor ili nau t i cka milja/h '" 1853 m/h). Duljina osovine od prope1era db odrivnoglezaja, gdje se .aksijalna ail a prenosi na trup broda, iznosi t= 90m. Promjer osovine punog

k r-uz nog presjeka je d = 60 em, a E = 2,1 • 106 kp/em2/I 14/. ,

I

Treba izracunati elasticno skraoenje osovine kod prenosa pune snage.

Rjesenje

Korisna snaga jest NKS= N • "l .r

Odri vna sila

p

50000'0.7,75-)600 )0 • 1853

170 Mp y

Sl.I 14

Skraoenje osovine'bit oe

i v KS a brzina V u cvorovima.

gdje je N zrazena U •

uvrstenjem ~adanih numerickih vrijednosti dobivamo

p , t 170000' 9000

llf=-,;;y-= 6

2,1.10 .2827,4

0,258 em

81~I 15

- 29 -

Prirnj er 1.15.

8 pomo6u remenskog prenosa prikazanog na sl.I 15 prenosi se snaga N=15 K8

s remeniee Apolumjera r '" 10 ern na remenieu B polumjera R = 40 ern. Broj okretaja pogonske remeniee je

nl = 2500/min; debljina remena

~ '" 0.5 ern, Gd '" 20 kp/ern2,

e = 200 em. Ko11ka mora biti sirina remena (b '" ?), ako se zahtijeva da naprezanje u njemu ne bude ve6e

od 6'd ?

Rjesenj.e:

Na vratilo pogonske remeniCe djeluje moment

M '" 71620 ~l '" 71620 2;60 '" 430 kpem, a tome odgovara sila na obodu remeniee

8 '" ~ '" 4£2 = 43 kp

Oznacirno sa 81 sHu koja za vrijeme pogona djeluje u napetorn dijelu remena, a sa 82 silu u opustenom dijelu. Da bi te dvije sile dsvale potreban moment mora biti

(a)

8 porno6u Eulerove formule ze trenje uzeta 81 »;«

s: '" e

2

dob1varno

8

..1 '" eO,26.2,64 82

gdje je kut obuhvatanja

(b)

2,

(c)

2 R+ r - 2 4go6° -_ 2,64,

oL =!1C- e- =sc>

s flo'" 0,26 (prema podacima 1z tehnickih prirucn1ka). Odat1e iz (a) i (e) s1ijedi

81 '" 2 8 = 2 • 4:3 == 86 kp

-30 _,

tj. pogonski dio remena zategnut je dvaput VeComsi1om. Ta je sila mjerodavna za dimenzioniranje, pri cemu mora biti zadovoljen

uVjet

Odatle je

F

Preajek remena je pravokutnog oblika

F '" b d' I

pa dobivamo

F b=~

8.6 em "'" 9 em

- 311. -

ZADACI

1.1. ~eret te~ine Q = 160bo kp obje§en je s pomocu ~eli~nog stape k r-uz nog presjeka. Trebj:J. odrediti promjer pop r-e cnog presjeka stars, ako je 6d = 1200 kp/em2•

Odgovor:

d ~ 4,24 em

1.2. Koliko jenajvece do p u s t e no op t e r-e cerij e drvene grede pravokutnog presjeka ~h = 14 em, b = 10 em), ako je

6d = 100 kp/em2 ?

Odgovor:

P d ;2! 14000 kp

1.).Potporni stup od sivog lijeva prstenastog popre~nog presjeka i, vieine 'h =) op t e r-e cen je teretom Q 50 Mp. Treba odrediti:

a) epeeificno i apsolutno skracenje stupa i

b) naprezanje u popr-e cnom presjeku, ako je zadano:

d = 25 em (vanjski promjer stupa) i ~= 25 mm (debljina

st ij enke s t up a ) ,

Odgovor:

b)

E. = 2. 36 • 10-4, 6= - 28) kp/em2

t:f:b 0,71 mm ,

1.4.Pri rastezanju ~eli~nog stapa kruznog popre~nog presjeka u kidaliei siJ.Qm P =1),5 Mp ustanovljeno je de. se prvobitni promjer d = 32 mlj) smanjio za (~d) = 0,0062 mm, a prvobitna

_/ ,,~.~-.,

duljina t"" 35 em se pove oa La z a 0,040 mm. Treba odrediti

modul elast icnosti stapa i Po Le sonov koefieijent.

Odgovor:

6 2

E = 2,1 • 10 kp/em,

)1-= 0,242

1. '). Cilindar motora s unutarnj im izgaranj em ima promjer D ,. 160 mm. Dno eilindra pricvrsceno je s pomocu 8 vijaka. Pritisak plinova u cilindru iznosi q = 60 kp/cm2• Odrediti promjer vijaka, ako je dopuiteno naprezanje materijala od kojeg eu vijei izradeni Eld = 1000 kp/em2•

Odgo vo r !

d

- 32 -

6. Celicna epruveta duljine eo - 40 em i p o v r-s a ne p r-e aj e k a 3,14 em2, aksijalno optere6ena na rastezanje silom

P 4000 kp , dobije produljenje t.e c' 0,0225 ern. Ez r-aii un at f :

a) (5 ? b) €. = ? ,/ ,
e) 0( = ? (Baehov koef'icijent elast Lc no st i) i
el) E = ? ( Yo ung ov mo du l e La s t r cno at i). Odgovor: 6- 1275 kp/crn2, €.= 5,625 . 10-4
0<.- 1/2,27 106 2
. ern /kp,
E - 2,27 106 kp/crn 2
. 1.7. Celicni stap kr-uznog presjeka op t e r-e c en je na ras-

t e zan j e si Lom P - 3600 kp. Du l j Lna s t apa je = 1600 cm ,

6 ,-,

prornjer d = 2 em i' E = 2,1 • 10 kp z'cm'". Ko1iko je

o r-o du ] e n.i e Af stapa ?

Odgovor: t.e = 0,873 ern

1.8.~tap pravokutnog presjeka (b- 16 em,

h = 1,2 em)

optere6en je na rastezanje silorn P = 20 Mp. Koliki je koef'ieijent sigurnosti ( )) = ?), ako je pri probi kidanja epruvetom

o d istog materijala dobiveno 6 L = 4200 kp/em2?

Odgovor:

4,03

1.9.Uie u rudarskorn oknu slu!i 2a dizanje kabine te!ine

G = 454 kp. Promjer uieta je d = 10 mm, a duljina e = 500 m kaela noei samo kabinu. Ako ~e u kabini Jos nalazi Q - 500 kp r-uda ce uze se produlji z a lle = 159 mm. Na ct modul elsEiticnosti uzeta. Utjecaj vlastite tezine uzeta ne uzima se u obzir.

Odgovor :

6 2

E - 2,0 • 10 kp/cm

1.l.0. Prizmaticni s t ap p r-a v oku t nog presjeka (h = 100 mm i

b = 20 mm) i duljine e = 2 m izraden je od a1uminijeke legure (AIMgSi) sa E _ 0,7 106 kp/cm2 i opterecen aksijalnom silom P. Od r-e di t L naprezanje 6, -s i.Lu P i p op r-e cnu kontrakciju t.h presjeka, a ko izmjereno proelu1jenje s t a pa iznosi t.e = 4 mm.

Odgovor

- 33 -

h

Sl.1 16

B ------.---- .-

p

81.1 17

28 Mp,

0,06 mm

1 .11.Kruta greda AB obje~ena je pornocu dva §tapa jednake duljine

p r ema sl. I 16. Poznati su promjeri d1 i d2 poprecnih presjeka stapoVB. Na kojem rnjestu treba objesiti teret Q (atb = ?) da bi greda ostala u horizontalnom p o Lcz a j u ?_.

Odgovor :

a : b

d 2 2

1.12.Na ~tapni sistem koji se sastoji od pet stapova djeluju u zglobov Lma A i B sile P (sl. 1 11). Za ko1iko cese pri bliz it i ( X = ?) zglobovi A i B, ako su stapovi od istog materijala i jednakog presjeka i ako je poznato E, F, P i a ?

Odgovor

Pa(2+ m EF

E 1

p

; -

[Si1a u svakom vanj skorn stapu j e 1'/ l{2, a akr-ac en j e

EF 12

naprezanje u dijagonalnorn ~tapu je P, Ol produljenje

i

tOlda je duljinOl vanjskih stapovaOl.(I + El), a dijagonOllnog stapa - a . V2. (1 + (2)' Pri tom su zanemarene druge po t eric Lj e deformacij a] •

- 34 -

1~~),Pri a.ksijalnom o p t e r-e c e n j u ii t ap a kr-uz nog presjeka sHorn Pl

izmjeren je polumjer rl, a pri opterecenju sHorn P2 izmjeren je polurnjer r2, Odr-e d i.t L polumjer s t apa roprije op t e r-e ce nj a

i njegov Poissonov koeficijent, ako je poznato PI' P2, r l' r2 i E.

Odgovor:

P,

.....,y.-

S1.1 18

1.14.Bakrena p Lo c a pravokutnog oblika opterecena je na rastezanje horizontalnim Bilama PI i vertikalnim P2 (sl.lI8). Za koliko c e se promijeniti dimenzije ploce uslijed tog opterecenja, ako je poznato i

Zadano PI = 1800 kp, P2 = 1400 kp,

b = 15 em, h = 30 em, {)- '" 0, 6 ern .

6 2

(debljina ploae), E = 1,1.10 kp/em,

}J. = 0,33.

Odgovor: Nove dimenzije ploce bit'ce

h + Llh

30,003345 ein

b + LIb

15,000665 em

1.15.6elicni prsten s unutarnjim promjerom i navuaen je u zagrijanom stanju na kruti v a l.j ak promjera d1.Odrediti naprezanje u prstenu nako,p. ohladenj a. , ako je poznat modul elaeticnosti E. Debljina prstene. u odnoeu na njegov polumjer se zanemaruje.

Zadano :

d = 100 rum, d1 = 100,1 rum, E = 2,1 • 106 kp/cm2.

Odgovor:

e = 2100 kp/em2

81. I 19

g dj E ;i e )J- ~ t g 'f

p

Sl.1 20

0,1 i

- 35 -

1.16. Cel16ni ~tap AB kru~nog presjeka promjera d = 2 em mo z e se okretati posredstvom rucice BD duljine

R = 0,5m. U dijelu a urezani su navoji, koji se mogu okretati u odgovaraju6oj matiei prema sl.~ 19. Kut nagiba vijcanih navoja je

~ ~ 3°30', a~oeficijent trenja klizanja J.l. = 0,1.

lzracunsti silu P, kojom treba djelovatl na ru6icu da bi nastupio

2 raskid §tapa, ako je 6L= 4000 kp/cm •

Odgovor: Oduoe izmedu s11e P i

sile Q u s t s pu

F TI Q tg (x + If!),

'f= 5°40'. Uvrstenjem

p = 40,6 kp

J.17.Suplji stap kvactratnog presjeka optereCBn je ns sabijanje silom P prema eLI 2Q • Treba odredlti prornjenu povrslne presjeka AF i p rornje nu dimenzija p r e a j ek a .6a, hkb je zadano:

}.i = 0,3.

A 1" = 0,09

2

mm t

As

0,003 mm

1.lB.1zra5unati promjenu velumena AV mjerneg dijela celicne epruvete (d = 2U mm, mjerrw du Lj i na e= 200 mm ) za a t a t Lc ko ispitlvanje DB l'sstezanje, ake nB epruvetu dJeluje vla6na sila P = 7000 kp.

Zadano :

)J-= \.),3

Odgovor

B

b 2

a

A

Sl.l 21

1.1g.,Kruta greda AB o b j e s e n a je s pomoeu dva jednaka stapa 1 i 2 i aptereeena teretom Q • 3000 kp

,( s1.I21 ). Treba odredi ti p ov r s f.nu I,')opre, enog presjeka s t apov a i za ~.oliko ee se spustiti taeke A i B, t~ koliki je kut nagiba grede, ako je zadanol a =2 m, b = 1 m, f= 1m,

2 6 r,

0d = 1000 kp/cm i E= 2-10 kp/crn"?

Odgovor:

F = 2 crn2 ; tacka A apustit 6e se za 0,025 cm , t a cka B za 0,05 cm,' a ku t IX= 8,33 .10-5 rad = 0,004770•

1.20.Kruta greda AB o b j e seria ja prema s1.121 s porno cu dva s t.apa 1 i 2, ali je lijevi stap .od 6elika kru~nog poprecnog preajeka

(d 20 mm), a deani od bakra takoder kruinog popreenog presjeka (d = 25 mrn ) ,

a) Na kojoj udaljenosti od ever-a A (x = ? ) treba objesiti t e r e t Q = 3 Mp da bi g r-e da i poslije deformacije o s t a La horizontalna;

Odgovor :

b) Kolika au naprezanja u i3tapovima u tom slucaju ?

a)

1.21.Stapni e t st em p r-Lka.z an na aLI 22

.o p t er-e ce n je teretorn Q 10 Mp.

Svi EU stapovi od celika i jednakog poprecnog presjeka

(P = 30 cm2). Odrediti naprezanja u stapovima, ako je -

a = 3 m , b = 4 rn, c = 2 m\

Odgovor:

0AB = 250 kp/crn2, 6BC= 333 kp/cm2,

6AC - 417 kp/cm2,
81.! 22
- 250 kp/cm 2
"'CD - 37 -

Van,jGl;e s i Le rito d j e l.u j u 1111 el.ant i\~tIO

0:~'" ~1~.!~!,d!J-ti,jelO v r s e pri p ornaku n j i hov i.h Iw[,-

a} ~ I-,-".- .... -'----'---_-_-_'t-:\ : __ t ista deformac ioni r ad, pri c ernu ne

0: ~I II u t i j e Lu akumu Li r-a p o t e nc Lj aLna

"".,._,__jAf"j....4-:\._ energi;ja e Laa t Lc n e deforwlG i j e.

Npr . pri r-a a t ez an j u prizmntil;nog stopa silom P stap 6e se produljiti z a v e Li.ci nu Llf= A (slT23 a).

Pri postupnom porustUod U do P silo vrsi rad A, koji je u granicBwB

e Laat i c n Lh deformacija nuruerLc k i, jednak potencijalnoj energiji

p

deformacije

E P

A = E P

~i1a Pl izazvat 6e produljenje ~l' a da1jnji porast si1e P1 za dPl pov ec a t (Se produljenje z a d A1'

Elementarni defol'f.1Bcioni rac1 nile Pl bit 6e tuda

Sl.I 23

sl.I23b vidl se da je

on

dA = d.o. o dno ano A J d.fL n

o

tj. deforlllacioni rad(a prama tome i potencijalna energija) jednak

je pov r-si n l dijs.grama P = f(A), koji u granieama e Lae t Lc n i h deformacija ima ob1ik trokutne plohe, PB je

E p

(a)

Ako umjesto P uv rs t fmo Llzduinu unu t ar-nj u s i Lu N dobivamo [)

p omoc u

A = dE

(b)

tj. E r ast e 8 kv a d r-a trm uz d uz ne sile N. ]l

-38 -

Ako st~pnije konstantnog presjeka i ako uzduzna sila N nije konstantna, onda pri skokovitoj promjeni tih ve]J:icina treba izracunati Ep zapojedine dijelove B konstatnim N i F, pa je t ada ukupna poteneijalna energija

n Ni 2 t i
Ep 1 [ (e)
= 2'
[-1 EFi onda vrijedi

Ako se pak N iIi F mijenjaju postepeno, po bil0 kojem zakonu,

odnosno

Cd)

Primjer 1.16. Stap pronijenljivog presjeka prema 81.I 24 izraden je

P,

Sl.1 24

od bakra i opterecen silama

PI = 2000, kp i P2 = 5000 kp. Odrediti poteneijalnu energiju stapa, ako je zadano:f1)= 30 em,

! 2 = 20 em, f3J= 40 em,

62· 2

E =1-10 kp/em" Fl '" 5 em ,

F2 = 10 em2•

Rjesen~

Primjenom formule (e) .aa pojedine odsjecke stapa dobivamo

20002• 30 + 20002'20 + (_3000)2.40

2.106.5 2,106,10 2.106.10

Primjer 1.17.

34 kp·cm

Treba izracunati po t enc i j u Lnu energiju s t apa kojega 6.e povrsina poprecnog presjeka mijenja po linearnom zakonu, ako j e stap o p t e r-e ds n sHorn l- (sl. I 25 ) i ako j e zadano : r., E, e • 1<\ i F;d'

Sl.I 25

S pomocu formule (d) dobivamo

- 39 -

Rjjesenje :

Unutarnj a uz duz na s Ll.a j ednaka je vanjskoj sili tj.

N = P

Povrsina popre~nog presjeka na udaljenosti x od donjeg kraja s t ap a jest

1\f+(F2-FlH e

f ~
Ep 1 J Nx2dX 1 JE p2 f dx
~ ~ '" ~ ( FIt + (F2-F1Jx]
0 0 potencijalna energija

Dijeljenjem ukupne potencijalne energije s volumenom deformiranog stapa V = Ft dobivamo specifi5nu potencijalnu

energiju

,8 pornocu

imamo

o dnoBno

i

ili.

r-~E£2. l e, ."'''--

L .. ,J::' __ - _~

'-

a

Rjesenje :

:- 40-

Ana1izom izraza za potenCija~nu energiju dolazimo do zakljuoaka:

I

1) Potencijalna energija je uvijek pozitivna, jer u njezinim

izrazima figurira,ju kvadr-a tL naprezanja, deformacija i sila,

2) Ep izazvana djelovanjetn,grupe silanije jednaka sumi potencijalnih .energija, koje su izazvale svaka od tih sila posebno. S matematiokog glediita to do1azi odatle sto' je Ep proporcionalna kvadratu naprezanja iIi sil~, a kvadrat sume nije jednak sumi kvadrata komponenata.

a)

b)

Prim,ier 1.18.

Usporediti potencijalne energije ~~~~~~ e Las t Lcne de ro rmac Lj s akumulirane

u itapovima pz-ema s1.I26a i s1.I2Gb, uz pretpostavku da su naprezanja jednoliko raspodijeljena u popreonim presjecima itapova.

p

p

U slucaju

a) imamo>·.// p2e

2 EI<'

a u slucaju b),gdje je

E' P

2 EF

p2.1 t

. 4

+ 2E • 4F

= ~ + p2.3f

8 EF' 32 EF

= _]_ • p2 t

16 2 EF

i prema tome je

_7_ 16

Vidimo da itap s utorom moze akumulir~ti manju potencija1nu energiju nego itap konstantnog presjeka. Dovoljno je sarno vrlo

malo pove canj e deformacionog z-ada; se nap ne e

pribliZilo opasnoj granici (npr. ked s t ap a prema sLI 26c, koji

ims dubok utor a vanjski promjer re1ativno ve1ik,iako je promjer utora (d) jednak promjeru s t ap a konstantnog presjeka prema s1.126a).

c

Sl. 127

-41-

Primjer 1.19.

Stapni sistem zadani optere6en

prema sl.127 saatoj i se o d pet elasticnih stapova, koji au uzajamno vezani

s pomo6u zglobova. Svi stapovi imaju jednak presjek F' i jednak modul elasticnosti E. Odrediti relativne pomake zglobova A i B uslijed dje10vanja

sila P.

Oznacimo saS sile u stapovimakvadrata i sa 81 silu u dijagonalnom stapu. Iz statickih uvjeta ravnote~e dobivamo

S PIT .

.. -2- ~

Ako pretpostavimo da je zglob A nepomican, zglob B 6e dobiti pomak a i odgovarajuca 8ila vrsi deformaciQni rad

A =

P d

Taj se rad mora akumulirati. u sistemu u obliku potencijalne energije, koju izracunaVHmo 8 pomocu formule

pa imamo u ovom slucaju

E p

N2 t 2 EF

8 2 t 1 1

2 EF'

p2 f: 2 p2 t "'l2

--+

2 EF 2 Eli'

Izjednacenjem 5 izrazom za deformacioni rad dobivamo

d = (2 + 12) L.L

KI!'

-42 -

Primjer 1.20.

Koji je od tri materija1a: mekani ce1ik, kaucuk i speci'" jalni celik najpogodniji za izradu opruga za vozila. ako su poznate odgovarujuce vrijednosti za E i {SR?

Rjesenje:

Pri. izboru rnaterijala za opruge morabiti zadovo1jen zah.l.. tjev, da u jedinici volumena materija1a bude akumu1irana najyeca moguca energija e1asticne deformacije. Zato a pomocu formu1e za apecifienu energiju deformacije

1 {S~V

E - V·e -A - - --

p p - max - 2 E

I • AmQIC

A max

izracunavamo odgovarejuce vrijednosti za ava tri navedena materija1a. Rezu1tati au pokazani tabelarno:

... :/::: ...... :. ..,,'
E tSR Amax Specif • (
Amax
Materijal kp/cm2 kp/cm2 kpcm/cm3 tez7~a3 kpcm/p
- u o. em
Mekani celik 2,10106 2000 0,952 7,8 0,122
Kaucuk 10,5 21 21 0,93 22,6
Specijalni
eelik za 2,0,106
opruge 10000 25 7.8 3,2 Iz tab1ice se vidi, deje kaucuk najpogodniji. Ustvari, tezina opruge kod '\Tozila je nepovo1jnija odnjezina volumena i zato je logicnije, da ae usporedba vrs.i na osnovu jsdinice teZine.

Ako se ima u v Ldu , da je specificna tez-ina obs.ju ce1icnih materijala 7,8 p/cm3, e kaucukao,93 p/cm3, dolazi se do zakljueke (vidi pos1jednji stupec u teblici) da je energije elastiene deformacije,koja se moze akumulirati u kaueuku odredene tezine,oko 200 pute veca nego u materijalu od mekC?g ce1ika jednake tezine.

81. I 28

Iz slike imamo

Q = 2 S e in 01.

i odntle

-43 -

Teret Q= 2240 kp obje§en je 8

p omo cu dv a jednaka s t apa duljine

e '" 4,5 m prema sl.I 28. Odrediti

povrsinu poprecnog presjeka §tapqva

0' :0 ?) i p omak zgloba C (cf" ?),

'")

ako je zudanc : "d_". = 7 kp Zmm".;

E = 21000 kp/mm2 i 0< = 300

Primijeniti metodu potencijalne energije elasti5ne deformacije.

s

;:'240 kp

1"

Po t e nc Lj aLna e n e r-gLj a e I D st iane de f'o rma c:i.j e sistema

oOl]tle

cf sin oc )

2240 • 4500v' L)' 21000.320 • .i

4

Jmm

Odred:i..tInaprezanja u krajnjim ,presjeeima s t ap a u obliku krnjeg

I ~ e t o s ca op t e r-e denog na sabij anj e

3- ~r-P prema al , I 29. i izracunati pomak

---- __:,_ --- - slobodnog kraja stapa i pctenei-

~~~ 14 X jalnu energiju njegove deformaeije,

~~____ I ako je zadano: P = 5000 kp ,

50 ern, dl = 10 ern, d2 =2 ern, E = 2 • 106 kp/em2,

Sl.1 29

- 44 -

Primjer 1.22.

15)(00= - 1592 kp/em2 6)(.t= - 63.7 kP/em2

rJ (.-A t) = 796 • 10-5 ern

E 19.9 kpem

p

Odgovor

Sl.I 30

Prim;jer 1.23.

Za stap promjenljivog presjeka prema s1.~I30 .• koji je op t e r-e cen aksijalnim silama PI i P2, treba izracunati apsolutno produljenje A£ stapa i poteneijalnu energiju elasticne def'ormacije akumuliranu u stapu. te skicirati odgovarajuci dijagram normalnih naprezanja e ,

Zadano: PI = 2 MP. P2 = 6 Mp •... ,

a = 0,8 m , E'2 = 5 cm2•

Odgovor: At -1,067 nun Ep '" 282.7 kpcm

- 45 -

grim,) C:F_lo.~' 4. Odrediti vertikalni pomak zgloba C, u kojem djeluje sila P na stapni sistem koji se sastoji od dva stapa jednakog presjeka i jednakog modula eLa s t Ldno a t L sl.I 3l.a.},ako je zadano : P, E, F, «i '2·

Hjesenje :

-----

Naj prij e cidreduj emo sile u stapovirna (al.I 31 b). U s t apu C 1

$'I.:»;;;....~~c p

djeluje tlacna aila

b)

Sl.I 31

Sl = P • tg 0( ,

a u stapu t2 vlacna sila

Sila S1 izaziva skra6enje stapa [1

c)

C'

E.F'

P tgo( f1 = ~ f.z sino(.

E.F'

dok sila S2 uzrokuje produljenje stapa f2

/). f 2 = 82 f 2 P . f 2

EI" E.F' co s ex

- 46 -

Na sl.I 31c shsITlatskije prikazan pomak zgloba 0 u v e cem mjerilu. Ako zanemarimo beskonacno male velicine viseg reda mozemo pomak zgloba C u polo~aj 0' izraziti ovako

A. y ad + dO' '" ad + Cb ,M t 0( fj, f.2

'" 1 g + cos 0(

o dno ano s pomo cu gornjih re l ac t.j a za fj,f1 i !J..f2

p, f 2 • sin30( + 1

EF cos C(

P f2

+ ---=.,.,--

EF cos"()(.

Ay

- 47 -

ian je B ~omo6u dve jednBka ~eli6na §tapa (:31.1 32a). 'I'r-e bu odrcdlti: a) p ov r-s i nu p o pre c.no g preDJeki3 b) z a ko Li.k o l~e Be epu s t it I (d = '1) evor A uslijed

Zadauo: h = "Hi, 0<. z: JOo, 6'd = 1000 kp/crn2 i

6 2

E • 10 kp/crn.

Lz uv j e t n roy tl":7,e iSvora A (81.1 32b) f.mamo

b) c)

Sl COB ex + S2 cos ex - Q = 0 Odatle .1 e

- 8660, = ")U'flO 1-')

- 2 • 0, tITib .' "

potrebna povrsina presjeka

81.1 32

1<' = .J!. = '3000 °d 1000

Du l.j Lna stapovi3 .iellt

_L_

GOS o;

Svaki 0tup de 08 produljiti zu

0,115 em

Zbog produljenja gtapova 6vor A spustit 6e se u polo~aj A'

(81~ 32 c). Eudu6i da su ~roduljenja yeorna mala mo~e se pretpoBtBviti dB je novi kut izmedu stapovB jednak prYobltnom kutu 1

du au produ1jenja st ap ova bE jecinaka o d aj e cc Lma AD (ta6Iw D dobiyamo 8pustanjem okomice 1z A nn pravce novih polo~Bja stapova).

Iz t z-o kut a AA'D Lmamo

_ 2. 19~

- 0,8

0,133 ero

- 48 -

Prim,jer 1.26.

b)

Teret tezine Q = 5000 kp objesen je s pomocu dva ee1iena stepa du1jine

f1 = 1,16 m i 12 = 1,41 m.

Sl.I 33

t iekj), ako j e

2 0d = 1600 kp/em •

Rj esenj e :

Metodom presjeke odredujemo sile u stapovima

o

IY = Sf cos JO~+ 82 cos 45 - Q 0 Oda t I.e je

Sl = 3690 kp

i

2620 kp

Odgovarajuce povrsine presjeka

3690 • 116 = 0,092 em 2.106.2,31

Da bismo nas1i pomak zgloba A izracunavamo najprije produ1jenja stapova .:

2620 • 141

2 • lOb. 1,64

0,112 em

- 49 -

pomaka zgloba A o dre du j erno £:.!'aficki c rt anj sm

lz B i C cpisali bismo kru~ne lukove, kojih su B.h i CA;? jednaki produJ.jenirn stapovima BA i CA. sjekli u tacki A', koja je novi polo~aj evora A. Zbog vrlo mal ih d e f'o rma c Lj a !it apov a kI'l.lzne 1 ukov e zarnj enj u;j erno pravim linijama A2A'iA1A' (81.1 33a), up r-av Lj e n Lm okomito na BA i CA. Vecu taenost dobivamo crtanjem plana pomaka u prikladnom mjerilu (s1.133b). 'Pa da o d a j ec a k AA'"" <::f c dr etuj e

pornak zgloba A. U ovom je e l u ca j u d·", 0,13 ern,

Analiticki

Dvokratnom primjenom s i.nu snog puuc ka na trokute AA'(,A' i AA1A' dobivamo

°1 d
900 cJ (a)
Sin II Bin
°2 d'
900 cf (b)
sin{'" '0) sin
gdje je v= 1800 - 0<-;3 1050• Izjednaeenjem lijevih strana jsdnadibi (a) i (b) i B pomocu poznate formule

sin (v- t) = sin'" cos r - cos tJ- sin g-

nakon preuredenja imamo

61 Din V

._--

tg l =

Uvrstenjem numerickih vrijednosti

tg t

~')2 Bin 1050 0,112+0,092 cos 105°

l,oue

t = 45°16' , (b) dobivamo

ain t = 0,71 ,

pa .i.z

d 2

O,ll? O,tl64

0,0,)2 0,71

O,129.cm

sin (1050- t )

sin t

- 50 -

Primjer 1.27.

Za sistem zadan i opterecen prema al.I 34a treba odrediti projekcije cfx

'i cfy pomaka hvatiSta sile P, ako je pozpato:

p, a, El' F1,E2,.F'2·

Rjesenje':

Zadani sistem rastav1jamo na dva dije1a prema sl.I34b. 1z uvjeta

z-avno t e s e I: MA = 0 i I:MB 0 dobivamo aile u stapovima 1 i 2

2 P

81 = J P i 82 = J

Produljenje ste.pova odredujemo s pomocu Hookeova zakona

+ 1 P,a Pa (4 + 1 )

3E2F2 = J ~ E2F2

Horizonta1ni pomakhvatista si1e P jest

Pa 4, 1

cf x = cfy tg 0( = cf Y + = '9"'""""'" ( 'E]!l +, 'E2F2

i

51.1 34 b

1z sl.134b vidimo da je horizonta1ni pomak tacke 0 jednak~el' a njezin pomak u pravcu okomitom na BO

bit ce cIO = ~e1 '12.' '

Tacka D moze se pomicati sarno vertika1no i njezin je pomak odreden re1acijom

dD = de 2a

a'{2

Vertika1ni pomak hvatista si1e P sastoji se od vertika1nog pomaka tacke D i produljenja itapa 2, tj.

+

81. I 3'5

- .51 -

] .22. Teret Q = 500 kp objesen je s p omo cu tri e La e t d crie z,ice prema slic1 ( E = 2,1 • 106 kp/cm2 1 6d = 1800 kp/cm2).

a) Odrediti dimenz1je presjeka za sva tri stape,

b) Ne osnovu pretpostavke, da au

~roduljenja ziee uslijed opterecenja Q mala u usporedbi s njihovim,duljinama prije opterecenja, naci vertikalni

pomak (y '" 7) terata Q uslijed de f'o rmac jj e Ziea/a1.1 3"1/.

Zadano E3
fl '" 1,5 m ; t2 0,5 m 1 ro,
0<.= 300
Odgovor: s/ Fl =: 16,05 om~ F2 32,05 om~
]'3 27,8 cm~
h/ y 8.94') Illm 1.23. Kruta greda AB vezana je s pomodu

d ~~

A ;fr- b ~---- .

11f---- --~ ~ tI

II ' ~

I. DI

I

81.1 36

tr1 celiena stapa jednakog poprecnog presjeka (F = 10 em2) i opterecena ail om P = 6 Mp, koja djeluje u pravcu st apa ED.

Odredit1:

a) naprezanja u stab) horizontalni i pomak tacke B/el.1 ~

povima i vertikalni

Odgovor:

a) 0Be= eJAE= 0, 0BD= 6?0 kp/cm2

b) Ilhor = 0,

Il vert

Sl.I 37

Sl.I 38

- 52 -

1.24. Odrediti pomak cf hv a t Ls t a sile P sistema prema sl.I 37

koji se sastoji od elasti6nih §tapova AB i Be. Izraounatinaprezanja u popreonim presjecima tih §tapoV8, ako j~ zadano: P, E, ~,

a i {3.

cf = P a

EF coe2,$

P

F coe (3

1.25.6eliona noeeea konetrukcija sa zglobovima uA i B, koja se sastoji od jedne horizontalne grede ABD poduprte u B kosim stapom BC,

op t e r-e c ena je silom P prema sl.I.38.

a) Za koji ce polozaj (x = ?)

sile P na gredi ABD optereeenje S kose potpore BC biti najveee?

b) Za koji kut ~ ee u tom slucaju tezina kose potpore biti najmanja ?

Zadano: a, P, 6d, E,

Odgovor a) Za x

2P

2a __ S

sin f?

- 53 -

OdrediH projekcije Ox i 0y pornaka zgl6b'li B i naprezanja ,+,~--,-'u e1asticnim stapovima sistema zadanog i op t e r-e ce nog prema

sl.I39 ako je poznato: P = 8000 kp d1 :3 em,

d2 = d3 2 em, b = 4 til, 0(= 45°, E = 2,1 • 106 kp/em2•

Stap AB ;j e krut.

Odgovor: °1 129.5 2 °2 . 2
kp/em v 179,2 kp/em v
6) 90,5 kp/em2v/
Ox 0,169 rom d' 0,514 mm
y 51.I 39

Sl.I 40

pomak hvutista sile P i normalna naprezanja u poprecnim

presjeeima elasticnih ma 81. I 40 Zadano: 0l=30o, E=2.1·

stapova sistema zadanog i opterecenog pre-

p = 1000 kp, F = 2 cm2 (za sva tri stapa), 106 kp/em2• StapAB je krut.

Odgovor:

500 kp/em2

0,81 em

Atapa uzduina ei1a jest

ZaX =f

vrijedi

.Ako na stap djeluje i vanjska sila P, najvece v1acno naprezanje jest

P 0

eimax = F + If I.,

Dimenzioniranje:

Deformacije:

tj. preduljenje stapa uslijed vlastite tezine dvaputje manje nego

kad na s t ap djeluje sila P G u denjem preejeku stapa."

.Ako dj e1 uj e i vanj aka sila P

G . (P +2') f FE

Dakle, ked kratkih stapova utjedaj vlastite t ez Lne mos e se zanemariti.

55' -

Primj er L 29.

Koju duljinu treba da ima vertikalno obje§ena 5e1i6na ~ica, odnosno iica od a1uminijske 1egure, de bi nesteo prekid uslijed vlastite te~ine, ako je lorona 6vrsto6a 5eli6ne

:dce 6" ~ ric kp/mm2• a ep e c i.f'Lc na

te~,ina tC'= 7.8 kp/drn3• odnosno za

iicu od a1uminijske tAl= 2,7 kp/dm3 i /s1.1 41/.

legure

6Al= 40 kp/mm2 ?

31.1 41

7 8 1;6

-6 / 3 2,7 0 10 kp rom

1z jeclnHdzbe 6 (f. f doblje se
p .. ~ gOo106 = 14,1 106 mrn
t.
min6 tc 7,8 {f t

14 100 m

~ 40. l06

tAl 2,7

14,8 • 106 mm

14800 m

- 56 -

Prim;jer 1. 30 .

•.. _., ....•. __ ._", _""-'-"'-'"--+,,

Vertikalni celicni prizmaticni stap

du z Lne f =; .186 m op t e r-e cen je na donjem kraju s f.Lom P =; 2.5 Mp prema s1.I 42. Odredi ti (uzimaj u6i u obzir i vlasti tu t ez Lnu l ,

a) potrebni poprecni presjek ako je dozvoljeno naprezanje 0d = 10 /mm2, a speeificna tezina ce1ika /)= 7,8 kp/dm3

b) ukupno produljenje,d'ako je v E =; 2,1 • 106 kp/em2•

--

I I <0 LL..L_ P

I

Sl.1 42 Bl_ei e n;jJLl.

S pomocu formule za dimenzioniranje

a) F

p °d'·.··-:···{\i'\t .

i ,0/

F

25000.,'

25000 8,55

10 _ 7.~ 186-103 10

25000 10 - 1,45

Ji' 2924 mm2

29,24 cm2,./

b) Ukupno produ1jenje stapa odredeno je relacljom

cf = 186· 103 (25000 + ~

2,10104.29,24.102

cf = 30,3 . 10-4(25000 + 2120)

30,3 • 27120 • 10-4

82,15 mm

8,215 em

- 57 -

Celieno uze konstantnog presjeka F = 1 cm2 i duljine

t = 60 m uevr§6eno je gornjim krajem iviei elobodno, a na donjem kraju ebje§enjeteret Q = 1000 kp. Uzimajuci U obzir vlastitu teiinu uieta treba izraounati: a) najve6e normalno naprezanje,

b) pemak donjeg presjeka uzeta, ake je poznato:

E '" 2,1.106 kp/cm2 i 1= 7,8.10-3 kp/cmJ•

Rjesenje:

a) Normalno naprezanje u presjeku x odredeno je relacijem

e

6(x) = j (Q + Jp dx ) , X

P> dx elementarna vo Lume n aka 8.ila usl ij ed vlaeti te tezine

p . dx = If'F . dx ,
imame r
6(x) - g + '[J dx ~ + tU- x)
- 1" x

Najvece normalno naprezsnje dobivamo za x = 0, tj. u

mjestu ui5vr§6enja gornjeg kraja uzeta

odnoeno nume.r-d c k L

tS max

1047 kp/cm2

b) Pomak donjeg kraja uze t a odredujemo 8 pomo cu poznatih relacija

d d(x~ dx

E. (x)

6(x) E

iF + f (e - x)

- 58 -

+ L (t - X)] . dx EF E

.sr,

EF

numericki

31.1 43

2,93 om '

Prim.i er 1. 32. ,

Kolika je najveca moguca duljina jamskog uzeta, ako se zahtijeva da naprezanje uslijed vlastite tezine uzeta i kabine (sl.143) ne bude veae 00. G'd ?

Zadano: Q = )000 kp (tezina kabins);' F = 1,25 cm2, (poprecni presjek uzeta).' 6'0. '" 2800 kp/cm2, J"= 7,8 • lO-JkP/cmJ (specificna tezina celicnog uzeta).

Rj esen,j e:

Ako ne uzmemo U obzir naprezanje !roje nastaje namatanjem uzeta nB bubanj B, opasni presjek bit 6e uA, gdje je ule optereceno t.l~nom kabine i vlastitom tezinom. pa je ukupna sila u ul~tu

S = Q + G = Q + pf,r

Ta sila izaziva naprezanje G, koje mora zad01roljiti' uv j e t

<5 = Q; Fit ~ Gal Odatle je najve6a dopustena duljina uzeta

Fod'-Q

t - 2800 ·_1,25 - 3000 513 m

= F! - 1,25'7,8.10-3

Pri kojoj bi duljini tog jamskog uzeta nastupio njegov raskid kad bi njegova vIacna cvrstoca iznosila Gl", 16000 kp/cm2 ?

Raskid hi nastupio pri

t = _F_5...;d::,._-_Q Fr

1 , 25 ,,_16000- )000 1,25'7,8'10-3

17,45 km

- 59 -

Primjer 1.33.

Izracunati produljenje stapa u ob1iku konusa prems sl.1 44 us1ijed njegove v1astite t ezLne , ako je zadano: h, E 16 . Pretpostavlja se da su naprezanja u presjeku raspodije1jens jed-

no l f.ko ,

Sl.I 44

Relativno produ1jenje u presjeku x odredeno je re1acijom

G x

-y--

x

D.dx dx

je tezinll stapn vi.s Ln e x
G V x P'
:x r x rj x p a tmcullo

6 x

i p r erna tome je

D. dx

dx

Da bismo odredili ukupno produ1jenje integrirat cemo obje strana te jednadzba u granicama od 0 doh:

h .fL\dX o

t :3 E

h

J r 2

xdx = _ ...... h

o 6 l~

Integral na lijevoj strani predstsv1ja ocito sumu svih elementarnih produljenja, pa imBmo

t 2. ~h = bE h

step AB duljine t= 100 em mel:

ipne pumpe dobiva pogonposredstvc osovine (s1.I45). Pr-e ba odredit po vf-s i.nu presjeka F s t apa , ako je pozna Gd = 5IDO kp/em2• sila PI =90 kp (otpor kl pri giba,nju dolje) i sila P2 '" 900 kp (otp klipa pri gibanju gore). b) Koliki je p o Lu: koljena r ako je hod klipa h = 20 em i

r= 7,85 kp/dm3 ?

RJesenj e:

a) Opasn1 presjek stapa, ako uzmemo u obziI njegovu vlastitu tezinu, bit ce u blizin1 koljenaete oeovine.

S1. I 45

Po vr-s Lnu presjeka s t apa odredujemo iz uv j e t a C\ft'stoce

P2+G P2+ r-Fe

G" = -F- F ~ G'd'

pa imamo

900

500 - i6~6 ·100

b) Pri gibanju do Lj e stap se sabije za ACt /J PI e .

d{;1= ]TIr'

a ~ri gibanju gore

. P2l

A~= -mr-

Produljenje stapa uslijed vlastite tezine zanemarujemo, jer one nema nikakav utjeeaj na velicinu polumjera ;';oljena.

Da bi hod klipa bio h = 20 em mora za polumjer koljena vrijedj.ti o dno s

i odatle je

odnosno numericki

r '" 10 + __ 1;!:.;0~0~...,..... _

2'2,1'106.1,8

(90 + 900)

10,013 em

-61-

presjeka z adan je i op t e r e ce n prema sl.I 46. N, naprezanja 6 i re1ativ- 0, uzimajuci u obzir i vlastitu tezinu, aka je 2 tFa.

d)

Rj e sen,j e

Reakcija u presjeku uk l.j e s t e nj a

A=2P-l'+4 t ]'a 6 If ]'a

%--~rt-J~~~--"-·~!~~-·f!~.·--_mEr-2c Uz duz na e i.La u presje-

ku 1 - 1

N,rA-2 1)1" x 2 t F C3a- x ) ,

O:;;x~a

a u presjeku 2 - 2 Nx=A-2 t Fa-2P- 1) F'( x -a) =

= 0 F'( a- x ) , a ~ x ~ 3a.

Odgovarajuci N-dija.gram prikazon je na s1.1 46 b. presjeku 1 - 1:

Sl.I 46

Nap r e zan j e i relativno produljenje u

6X If (3[-1 - X )
E:x .L Oil - x )
E
a u presjeku 2 - 2
6x 1) (a - X )
€..x If (a - x )
E Dijagram naprezanja 6 prikazan je no 81. I 46 c. Pomak presjeka 1 - 1 u odnosu na presjek ukljestenja

x g-
dx = J €.dx 2 E X (6a - X ) 0 ~ X ~ a
0 ~
Za X= 0 - Ox = 0 za x = a - cfx = 2
2 E Pomak presjeks 2 - 2 u odriosu ns uk1jestenje

x

5 (a - x ) d x

5 1\a2 II' 2

'2 ~ - 2 E (a - x) ; a;:;;; x ;:;;; 3a

a.

za

x = a.

Za x = 3a --

Maksimum funkcije

mo±e se izra~uDati i s pom06u poznatih

2 /fa 2 E-'

2 Pa + ?J I"~ + ~ I[ ]i'a· 2a 2 If Paa

- EE' 4E1;' 2 BE' -I 2"E1!'

dva clana u toj jednadzbi izrazavaju produljenja gornjeg i (ionjeg d:Ljela stapa uslijed zadanih sila, druge dv a izra?eveju produljenja tih dijelove uBlij~d v1astite tezine, a posljednji produljenje gornjeg dijela uslijed v1astite te~ine donjeg (keo da djeluje koncantrirana aila ne kreju).

aleo

Odrediti promjer jaJnskog oelj.cnog uz e t a duljine t = 1000 m, t ez Lna kabine Lz.no s i (I '" 12 Mp ]." 810 J" d Vt

~ "c e opus eno naprezanje

2000 kP/cn? Razmo t r-ft L ova tri. e.l uc a j a s

a) Debljina uzeta je konstantna,

b) Deblj1na uieta se mijenja u ~ri polja jednake du1jine, cJ Uie ima jednaku cvrsto6u po cijeloj svojoj du1jin1.

Za dano

E '" 1,9

Naci i produljenje uz e t a t:. t.

Potreban ~e presjek

)i'

- 63 -

uzeta

7,8 10-3• 105 • 9,84 = 7675 kp

enje uze-ta u tom slu6aju iznosi

84.7 em

promjenljive debljine (tri dijela jednake du1jine)

1794 kp

L\ e 1= -.---- 3

32,8 em

12000 + 1794 o 1740

7,8 • 10-3. 1~5 • 7.93 2062 kp

""J.. F

o 3 2

.6C

l 32,8 em

N.,jdeblji dio

Q + G1 + G2 e 6d - r"3

12000 + 1794_...:t_.20§';:: 1740

9,11

2 em

7,8 0 10-3, 105

-:3 . 9,11

2369 kp

LH 1 = 32,8 em

Ukupna te~ina ovakvog uiets promjen1jive deb1jine

Ukupno produ1jenje uieta u tom s1u6aju je

98,4 em

e) Uze ,j e jednake cvrstoce

_If x_ , gdje je Fo
F '" Fe> e 6d = 12000 .

~d 2000

ina u~eta je

Q

- 1)

6 • 2000 •

• (eo, 39 _ 1)

5724 kp

Produ1jenje uleta iznosi

10'3,J em

- 65 -

ZADACI

.Tri stapa; jedan od celika ( 6R = Yf kp/mm2 i 1r '" 7,85 kp/dm3).

drugi od a Lum.i m j a ( 6R ~ '( .lj:p/mm2; If = 2, '( kp/dm3), a treei

od dura1uminija ( oR = 40 kp!mm2; g- = 2,7 kp/dm3) o b.je ae n L

su vertika1no. l'reba o d r-e di. tidu1j ine stapova za koj e naprezanj a uslljedvlastite t ez Ln e p o a t Lz u vriJednosti granice raz-

v Lac e n j a oR'

Odgovor: Eo

2590 m, rdur

14800 m

4'{lO m,

.KOliko Je najvece dopusteno opterecenje ce110nog uzeta

o 6d = 1500 kp/cm2) Jamskog uI'edaja za dizanje rudace, ako je du I j Lna uz e t a e,; !:l':JO m i. ako se uz e sastoji od 200 zLca

p r-cmj e r-a 1 mm ? Za koliko c e se uz e pr-o du.Lj a t f u s.Li.j e d v1astite tezine i tereta ?

Odgovor: Pd = 1225kp; produlJenJe usliJed vlastite t e z i.ne iznosi 14,Cl em, a u el ijed t e r e t a

1225 kp

3),9 em.

,1.)0.Kameni stup vlsine h = 2 m 1 kvadratnog poprecnog presjeka (a = 0,7 rn) opterocen jo vertikalnom sHorn P = 49 Mp (s1.I 47). 'I'r-e ba odrediti:

a) nap r-e z an.] e u osnovici stupa, uzimajuci u obzir i njegovu vlastitu tezinu ( g- = 2,2 Mp/m3), b) za ko1iko Je % naprezanj~'uslijed vlastite tezine vede ~d ~nog 0to ga uzrokuje sila 1'.

-] ~J. ·····~~I-

I

Ell.I 47

Odgovor!

a)

6 = - 10,44 kp/cm2

S1.I 48

81,1 49

p

S1.150

-66 -

I.Jl.~tup u obliku krnJeg stosea visine h cptere6en Je vertikalnom silom P prema sl.I 48 • Specificna tezina materijala jet. Treba o dr-e d i t I po Lumj e r x presJska u koj ern ce se pojaviti najrnanje na.:.. prezanJe, uzimajuci U obzir i vla£titu tezinu etupa. Zadano: P, h, t • R ir.

Odgovor:

x " V 6P r/:~r) ,- 2 r3

DC! b i v rLj e drio s t x bile po z Lt Lvria mora o it ; z ado v o.tj e n uvjet

p > 3 (R-r) r3 nth

1.32.3tap kr-uz nog pr-e s j s ka i duljine E opterecen Je na rastezanje silom P

p r-erna sl.I 49 • 'I'r-e oa odrediti promjer .Q stapa i apsolutno produljenje lI_§;, diJela stapa duljine Q. uzimejuci u obzir i vlastitu teiinu stapa, ako je pc zna t o P, e , 1\, 0d i E;.

OcJgovor:

1 2 P •

4 JJ: ('"""F + 6 L )

il.33.Za koliko 6e se produljiti dio stapa _§;. ako na step osim v La.e t Lt e t ez me djeluje i a i La P pr-erna sl.I 50 i ako j e pozna to:

P, .I~, }ii, a , t i t • Odgovor:

- 67 -

u<iulj inu t r e ba da j_rna v e rt Lka.l.no obj e sena ce1icns zica,

cno z,ica od alurninijske 1egure d a bi nastao raskid uslijed

vla8ti~e te~1ne, ako je prelomna cvrstoca 6e11cne lice

<5 l"e ~ 210 kp/rnm2 i sp e c r fLcna tez, ina oCinosno 2,8, z:ieu ad alurrdnij ak e 1egure

,'" ., " 1 11 3

llAL '.1 ~P/C<fll.

Odgovor

81,,1

3 tFe = 7,8 kp/dm ,

o AI. = J5kp/mrn2 i

26923 m

1296) m

1. Yj. :]e1 i6ne rno t k a dulj Lne C opter-e ce na j a na rast e aanj e 8110m P p r-ema s1.151a.'rrebe odrediti:

a) povrsinu presjeka produ-

1jenja [>.1 mo t k e , uz rma.luc i. u obzir i vlestitu tazinu i

b) kolika bi sa usteda u materiJulu dObile ( u %) da je

mo t ka Lz r-ate'na u obI Lku prikaz.anom ria 81. I 51 b.

Zadano: P

kp, C" 240 m,

"

g- = 7,8 kp/ drn:", E

Odgovor:

bf" 8,47 em

- 68 -

Opei plan rjeiavanja stati6ki neodredenog zadatka sastoji se u slijedeeem:

1) Razmatramo moguee pomake taeaka sistema i postavljamo jednadzbe, koje izrazavaju deformacije pojedinihelemenata. To su t zv , jednadzbe deformaeija,

2) Velicine deformaeija u tim jednadzbama zamjenjujemo silama iIi naprezanjima prema Hookeovom zakOl1u,

3) Postavljamo jednadzbe statlke,

4) Rjesavamo dobiveni sistem jednadzbi.

Primjer 1.37.

Kruti stap tezine a objesen je s pomocu tri ziee prema sl.1 52. Pry a ziea je od celika (El = 2 • 106 kp/em2), druga od bakra (E2 = 1,2 . 106 kp/cm2), a treca od aluminija (EJ = 0,75 • • 106 / 2)

kp em •

PoYrsine preajeka ziea au jednake. Odrediti sile u iieama.

ill esenje:

A

Zbog krutost~ stapa-AC tacke A, B i ostaju na k o.n de r'oz-mac Lje na p r-avo j 1 inij i, pa j e

a a '

r<----__",+O----'-''------

1 2 3

8 C

G ABC

1&----T-----I-

-6:_J___ 1410 14/'

A' ---~ i 9

8' -"--,,--,.1._

, c'

odnosno, ako produljenJe izrazimo s pomocu naprezanja dobit cemo

8 2

= 2~ 2

(a)

81.152 0

gdje su Sl' S2 i SJ sile u stapovima.

Uvjeti ravnoteie daju

Sl + S2 + 8 = a, Sl S)
J
Iz j e dria dz b L (a) i (.b) nalazimo
2 El EJ
81 = S) if El E3+El E2+E2EJ a
82 E2 (El + EJ) G.
4 EIE) + El E2 + E2EJ (b)

- 69 -

nacin

,U nekim slucajevima je prikladniji nacin rJesavanja staticki se izdvoje prekonepoznanice. Pod time podrazumijevamo reakcije onih veza, cijim uklanjanjem zadatak postaje staticki odreden. Pri tom se uklanja sarno onoliko veza koliko je potrebno da zadatak postane

s t a t Lck L odreden. Dodavanjem reakcija tih v e sa biramo njihove velicine tako da se poniste deformacije, koje bi se pojavile uslij~d uklanjanja veza. Te deformacije mogu se lako iZ·.t'acunati posebno uslijed sila koje djeluju na 'sistem i posebno uslijed nepoznatih reakcija, a zatim se zbrajaju i njihova suma izjednacuje s nulom.

Prim,j er 1. 38.

a) t- -__!_.: , p ~-- Prizmaticni s t.ap , ciji se krajevi

=F ¥ .~ oslanjaju .na dva nepomf cna zida, opte-

"~-q--~----....I.-_:~~ . ., . .J" r-e ce n je uz duz n Lm silama prema s1.153a.

I Odrediti sile u sva tri dijela stapa.",-

::::::::::::E~=E==tt4- Rj e s enj e :

:ii",O'p Ako uklonimo desni z·id step, 6e se

i _,skratiti za d'p (sl.I53b)

~:::::::::;;~~::=~::;<j1:}L-._J!~~)6~)= -., ~. - P ~F 2a

,

b) t=~ p P
1111 ! ....
~
c) -1=-
i$i
SI.1 53 Dodajmo sada na desnom kraju.stapa nepoznatu reakciju X, koj a izaziva pro dulj enj e stapa zad' ~\ (sl.I 53c)

Sila X mora biti tolika, da duljina s t apa uslijed djelovanja eila PiX ostane nepromijenjena, tj.

d'. = .x

Odatle je

3 Pa + 3 Xa

-"""ET """ET

'" 0,

x = P

Seda mozemo lako izracunati, da na lijevi dio stapa djeluje

uzduzna sila Nl '" - P, na srednji N2 =0, a ns desni NJ '" + P.

Sa

2a

a)

A

b) $-p

c) It? 11mr' rmmrm~mrr 7T 1",,"WJ.ilJJ.U!WlmUWlL

d)

Sl.I 54

PI'imj er 1. 39.

§tap promjenljivog preajeka uklijesten je na oba kraja i optereCen prema 81.1548. Treba konstruirati dijagrame N, <1:5 i d', uz p r-e t po.s't avku da

je E =~t.

Hj esen,i e : '

Ualijed zadanog optereCenja pojavit Ce se u preajecima ukljestenja reak-

cije A i B. Iz uvjeta = 0

alijedi

A+B=2P

Sistem je jedanput stati5ki neodreden.

Uvjet deformac-ija jest (2 Po

'rEf Ll.f= 0

Za uzduzne sile u popreonim presjecima stapa x imamo

N A O:lix;:;)a i

N

A - 2P

31'1 ~ x :a 5a

Pri tom je ukupno produlj.enje stapa

o

A' 3a (A-2P)·2a

2EF +- EF -

Oda t Le do b Lv amo , da je

8

A "'7 P,

odnosno

6

B = '7 p

OdgovarajuCi N-dijagram prikazan je na sl.I5"4b.

Naprezanja u pop r-e cn Lm preajecima lijevog i d e snog' dijela stapa

o .:ii X ;;; 3a

3a ;;; x ~ 5a

Dljagram 6. prikazan je na aLI 54 c.

Pomak de ancg pl:'ssjeka debljeg dijela stapa U o dno su na presjek ukljeitenja

• 3 A a 12 Pa .t:. '"1" ~ "'l'E'r

dok je pomak deanog presjeka tanjeg dijela u odnoB~ nB ukljestenje jednak nul t ,

- 71 -

Odgovaraj uci 0' - . dij agram prikazan j e na a1'! 54 d.

1z a1. 1540 vidi se da su opasni p~eajeci u desnom dije1u stapa:

P F

1z uvjeta cvrstoce

Prema tome,ako znamo numericku vrijednost sile P i dopusteno naprezanje dd mozemo izracunati najpovoljniju povrsinu poprecnog presjeka stapa

6 F '" 7'

tom 6e naprezanja u poprecnim presjecima lijevog dijela stapa biti manja od dopu s t e nog naprezanja, tj.

,., 4 P 2 '"

u="'{ F =) va

Napomena:

Taj se rezultnt cesto pogresno ovako rasuduje ako

su naprezanja u presjecima deb1jeg dije1a stapa manja cd 0d' ne bili onda treba10 smanjiti te presjeke tako da i u njima naprezanja budu jednaka dopustenim ?

Pri tom se gubi iz vida cinjenica da se proizvo1jnom promjenom dimenzija presjeka mijenja i def'ormacija stapa, a prema tome dobiva se i drug a yrijednost reekcije. To znaci da se raspodje1a sila i naprezanja mijenja U cijelom sistemu, te da se ne mollie smatrati da naprezanja u bilo kojem presjeku ne oe

p r-ema s Lt f ISd•

Radi provjere nevedenog pretpostavimo da je takva pogreska izvrsena i da je povrsina presjeka debljeg dijela na osnova netacnog rasudivanja smanjena 2/3 puta, tj. da je 4/3 F umj e at o 2 F.

1zg1edalo bi de su sada naprezanja u tom presjeku jednaka dd' Medutim u tom slucaju uvjet de f'o r'ma c Lj a gla.si

11~ + (A-2P)· 2a "" 0

j EF EF

Odatle je

A

16 1'7

i

18 P sr

p

- 72 -

Pri tom au naprezanja u presjecima

f5 = 12 P 0 ~ x ;&! 3a
TIF
e; 18 P 3a ;:;;; x ~ 5a
TI F Vrijednost F je pri tom ostala ista. tj.

Prems tome, naprezanja u presjecima deb1jeg dije1a bit 6e

"" 12 Q = TI

a u presjecima tanjeg dijela

18 7 21

6 = TI • b f5 d = TI 6 d > od

Vidimo, dakle, da su pri smanjenim dimenzijama presjeka debljeg dijela naprezanja u presjecima tanjeg dijela postala v e ca od 6 d. Pojavila se nova raspodjela 8ila u sistemu.

Odatle se izvedi vazan zakljucak, da ked staticki neodredenih sistema ne treba zanemariti utjecaj deformacijana raspodjelu s11a.

Sl.1 55e

- 73 -

Primjerl.40.

Stap prema s1.1 55 a cvrsto je uklijesten gornjim krajem. Prije djelovanje sileP razmek izmedu donjeg krajo ikrute pociloge iznosi CI~o= 0,1 mm, Gornji dio stape je od aluminijske legure duljine t1 = l,5m i povrsine presjeka l!\ = 150 cm2; El = 0.72 • 106 kp/cm2• Donji dio stopa je od celika. duljine

e2 1,0 m i povrsine presjeka F2=50 cm2;

E2 = 2,1 • 106 kp/cm2•

Odrediti naprezanja u gornjem i donjem dijelu itapa, eko u presjeku gdje se sestaju oba dijelo djeluje s LLa P = 20 Mp.

Rjesenje (aLI 55b):

e,+f2.+LHo· e,+flf,+t2-4r2. fle1 - flf2 & flfo

lir • All lie .. ..M..L

1 F1 E1 2. F2,EZ

Uvjet sta~ike:
A + B = P --.. P - A
Prems tome imamo
A . ~ (P-A)£2
i-T ]' E
1 1 2 2
A ( f, £.2 P £2- ,. F2E&
]'1 El + F' E = 4eo + I" E f:l.
2 2 2 2 tj. sila u aluminijskom dije1u sta,pa
P flfo F E 20000 + 0101-5002110106
+ 100
A 422 12400 kp ,
1 e. F2E2 1 150'50.211.10
+ e:;"Fl El + 6
100-150'0,72.10 - 74 -

a u celicnorn dijelu stapa

A 12400

(')1= F l5"O 1

82,66 kp/crn2

B P - A = 20000 - 12400 = 7600 kp

Naprezanja u dijelovima stapa izn08e:

7600 - -su

- 152,0 kp/cm2

a) D

c p

b) D

Prim,j er 1. 41.

Kruta ploca ABCD vezana je 8 pomo6u dva celicna stepa jednakog kruznog

C P p r-e aj e ka prema si, I 56a. Na p Lo cu

dje1uje u C horizonta1na ei1a P. Odrediti povrsinu poprecnog presjeka F i naprezanja 61 i 62 u stapovima, ako je poznato dd = 1200 kp/crn2,

h = 4 m, a = 0,8 m i P = 10 Mp.

Rjesenje:

Staticki uvjet ravnoteze

a a

Bl.I .56

LMB = P • h - Sl • 2a - S2 • a = 0,

(a)

gdje su Sl i S2 nepoznate 8ile u stapovirna.

Jednadzba deformacija jest

01 = 2 °2,

odnosno, ako produ1jenja izrazimo 8 pomo6u naprezanja, pri cemu

je

F,

2

i odatle

Uvrstenjem

odnosno

Sl 2 82

(b) U (8.) dbbtvamo

(b)

P • h

Sl

Sf • 2a + ~ • a,

8 2!:.:1l

1 ="5' a

Naprezanja U stapovima

81 2 r- h S2 1 r- h

51 = iT" = ;a 1<' °2 "" "iT" "; a1<'

Naprezanje 01 mora biti manjeIIEjednako 0d' pa iz tog uvjete odredujemo povrsinu presjeka stapova

6 2 P h ....-

1 = ; • aF ;;;a e>d

Uvrstenjem numerickih vrijednosti dobivamo

81 = 20 Mp

1200 kp/cm2

600 kp/cm2

81.1 57 a

{,

81.1 57 b

°1 de sin!3 1 sin !3
°2 -._--
°B s i.n oc 2 sin ex
°1 81 c 81 c 1 b
-mr
°2 --s;b s;-b 2 c
-mr - 76 -

Kruta greda AB, .sarnirno p r-I> cvrscena za stijenu u tacki A pomocu dva staps od jednskog rnaterijals i jednakog poprecnog presjeka, odriava se u poloiaju prema sl.I 57a. Pokazati da tarat P, koji djeluje u tacki B izaziva u stapovims s11e_

Rjesenje (31.1 57b):

Iz uvjeta LlVIA =0 dobivamo - 81 sin (3 .a-82sinex ·2a+P·2a

o

(a)

P B

cfe = 2a : a = 2

8 • c 82 . b
d1 1 °2
EF EF
sin ex h sin (3 h
b c 1 ~ 1 b -2'tl

b 2 c

1 2

(b)

Zadano:

- 77 -

Uvrstenjem (b) u (a) dobivamo

8 2

2 P

81. I 58

PI t Q, d1• d2• E , H , e •

Rjesen,je:

~ • a - 82 • ~ • 2a + 2Pa

o

2h -b-

4 P -n

U h

Primj er 1.43.

Kruta greda AB objesena je s pomocu dva stapa kruznog presjeka od istog materija1a, jednake duljine, a raznih promj era d1 i d2 (sl.I 58). .

a) Na kOjem mjestu treba objesiti teret P da bi greda ostala u horizontalnom po1ozaju ?

b) Koliki je pomak tacke A u vertikalnom .pravcu ?

a) Zadatak je staticki neodreden, pa treba postaviti uvjet cvrstoce, a taj je ds su pomaci tacaka A i B uslijed opterecenja jednak~:

gdje su 81 i S2 aile u stapovima.

Odavde slijedi 81 Ii' r o . F1
1 Hi "'2 112 . :)
~ }l'2 (1)
2 F2
S 81
2 r . . . .
1 - 78 -

Drugi uvjet dobivamo iz r.'{ = 0

81 + 32 - P - q e =0 . • • • •• (2) Treci uvjet daje da LMA =0

e 2

S2 of - ¥- .. Pa = O. • • •• (J)

Ako (1) uvrstimo u (2) dobivamo

P + q f

Uvrstenjem (4) u (1 ) imamo
E'
Sl (P q f ) . 1
+ l!' F2
1. +
Uvrstenjem (4 ) u (3) dobivamo ko na Sno a

2 P •

Ako a t av i.mo Fl = 1"2 izlazi

b) \Tert ikalni pomak tacke A

h ~ 1

- 79 -

- ~--- I---.------'f-

....

p

P r im..1.~_:r.,..l.:._1j_. ,

Kruta greda AB opterecena je vertikalnom ~ilom P i ~vjeiena je sa tri uleta dulj ine t i j ednakog presj eka F prema 81.159a -. Treba odrediti:

a) koje oe ule prvo popuatiti,

b) pri kOjem optereoenju pocinje popustanje,

0) koje uze pocinje popustati kao drugo po redu,

d)' koliko je najv e ce dopus t eno opterecenje.

F = 10m2; 0d = 1500 kP/cm2;

1---_ a .. ~ a • i. a .. i

.D C B x

,- - -1---- - >t---

SI.I 59a

Zadano: f = a = 1 m

E = 2,1

Vlastita tezina grede ne uzima se u obzir.

It,i eienj e :

Presjekomvertikalnih itapova i dodavanjem

I:Y = 0

reakcija veza Sl' S2 i SJ dobivamo iz

a

SI+S2+SJ-P=O •••• (a) odnosno iz EM/i = 0:

P·2a-S2• a - 5J' Ja = 0 •.•• (b) Iz sl.159b imamo odnoee produljenja uzeta

• • • . • ( c )

gdje au

.6 £1= SJ[ LH3 = """'EF""

tih izraza U (0) dobivamo

52 e 81 ~

-W--~

a

2 SI - :3 52 + S3 '" 0
izraza (a) i (b) imamo
P-351 8) P+S1
52 "'-Y- ~ (d)

- 80 -

.1 uvrstenjem u (d) dob1vamo

o 1·2

2P

2

S2 = "'{ p.,

Vidimo da ce prvo puknuti uze ). Odgovarajuce opterecenje dob1vamo iz

p :< -! F '" d = t . 1 • 1500 =2625 kp

Buduci da ce prvo popustiti uze ) imamo (tada je 8) = 0)

s{ + S~ = P,

s~ - 2P = 0,

s~ = 2P,

tj. drugo po redu popu at at ce uze 2 i to o o.uah cimpukne uze

Najvece dopus.teno opterecenje jest

- 81 - Primjer1.45.

Za sistem zadan i optere6en prema s1.I 60 a oclrediti:

a) Udaljenost x, ns koJoj treba objesiti teret Q da bi pomak tB~ke A uslijed optere6enja stapa AB bio dvaput ve6i od onog u tacki B,

b) Kolika mora biti sila Q, da bi pomak tacke C u tom slucaju iznosio 1 mm.

c) Kolika su tada naprezanja u stapovima BD i Al!'.

Napomena: Stap BD j e od celika k ruz nog presj eka (d 25 mm) , a potporni stap AF od drveta kvadratnog presjeka 20 x 20 em. Deformaeija horizontalnog stapa AE i AB ne uzima se u obzir.

81.1 60s

Zadano:

5 m, el 1 m
a 2,5 m, b :3 m
El 100000 kp/em2 (za drvo)
E 2,1 . 106 kp/em2 (za celik) Rj esen,j e

a) Pomak tacke A

3 e 1
dA 1
Fl E
1
fo
dB S ( f 1 b2 + (2')
F E =
0 Pomak tacke B

3i1e 31 i S dobijemo iz stati~kih uv~eta ravnoteze:

Q'X~S (a+b) . sin 0<. 0

Q • x

S

(a.+b). sin 0<.

Q (a+b-x) - 31 (a+b) 0

81.1 60b

b) Sila Q /a1.1 600/:

Sl.1 600

- 82 ~

Pornak t ac ke B r aLI 60b/:

d

sin 0( = -;-roB B

6' B

81. e1 •

2 S LO

Q (a-tb-x).f1 \a+b) F1 • };;1

(a+b) sino( Ji'lt sin ex

2 Q V [2 -t b2'. x F'E sin 0(. (a+b )

2 ve:+? '" tl FE· sin2()( +21<\ E1V e2+b2'

F'E sin2o(.(a+b)

6e : [2 (a+b) - x] = 6A : 2 (a+b)
de 2 (a+b) 81 f1 Q(s+b-xl" f1
dA 2 (a+b)- x FIE1 (a+b)· Fl E1 Q

[2 Ca+b) - x J (a+b-x) El

c)

(a+bjsino(' F

Q . x

Q (a+b-x) (a+b) .10'1

a) x = El,86 em

Uvrstenjem numc r Ldk Lh v r-i j edno st t dobivamo

b) Q '" 41000 kp

c) 6BD = 156,5 kp/om2

2 6AE, = 100,8 lcp/cm

oj

P 2000 kp, Fl 1 2
em'
2
J m, 1<' J em
2 2
a 1 m, ]i' 2 em
:3 2,1'106 kp/em2
E1 2 m E '"
t2 '" 3 m,
e 3 '" 2,5 m, 81.I 61

ravno-Leze

p

Hor:izontalna kruta greda AC

o b j e iie na je s pomo cu tri vertikalna §tapa ad lstog materijala i opterecena ai Lom P pr-ema sl.I 61a.. Lz r-ac una t d a.i.Le i naprezanja u §tapcvima, akoje zadano:

c

1/2 j

-~----l

Rjesen;je :

Zami§ljenim presjeeima §tapova oslobadarno gredu njenih veza, dodajemo reakeije veza SI' S2 1 S3 1 postavljamo dvije jednadzbe

(a)

2 )

0,

p.l_ 2

(b)

Tredu jednadibu dobit demo 1z uvjeta slicnosti trokuta A/B/B· A I G I C /I ( 81. 1 6tb )

.6,£,2 - liCj _ .6,Er.6 fi

a - l

'1'0 je jednadzba deformaci,ja. Uvrst1mo 11 u tu jednadzbu odgovarajuce v r Lj edno et j d e t'o rrna c Lj a do b t t c emo

1 a

(e)

Lz jednadZ,bi (a), (b) J (c,) na La z i.mo s i J.e u stapovirna

". 84 -

712 kp,

a zatim i njihova naprezanja

'" 287.67 kp/ cm2

356 kp/cm2

- 85 -

Primjer 1.47.

~istem prikazan na sl.I 62a ~astoji se od krute grede AB, koja

je u C vezana za nepomieni o.lonac, a u DiE za elasti6ne

celiene stapove DDo i EEo' Nm 1ijevorn kraju objesen je teret Q. Treba iz uvjeta 6vrsto6e sta~ova odrediti: a) dopusteno opterecenje Qd' b) granicno opterecenje Qgr' c) granieno dopusteno

op t e r-o ce nj e (Qd)gr, Zadano: Q, f.". f2' Fl, F2, 0<1' (X2' a, b, c.

SI.I 62

b)

Rjesenje:

U deforrniranom stanju sistema (sl.I 620)8ile u stapovima

Sl i 82 izra~avaju reakcije u z~lobovima DiE. Reakcija u osloneu C ima horizpntalnu Cx i vertikalnu komponentu Cy' Imamo eetiri nepoznanice, a sarno tri statieke jednadzbe ravnoteze. Zadatak je, dekle, jedanput stat16k1 neodreden, pa je potrebna jedna dopunsks jednadzba, koju c erno dobiti 1z de f'o rrnac Lj e a is t ema ,

Od stat1ckih jednadzbi kor1st1mo sarno jednu 1 to

S1 cos 0<1 • b + 82 cos 0<2

c - Q (a- o ) = 0,

jer reakcije Cx 1 Cy nieu od interesa.

Zbog def'ormacije sistema zglobovi 'D 1 E dobivaju vert1ka1ne pomake 01 1 02' 1z slicnosti L'lDD"C i LlEE'C Lrnamo

1z slike je

(a)

i

- 86 -

i odatle

b·cos 0(1 C·COS ()(2

Iz te jednadzbe dobivamo s pomocu Hookeovog zakona

5, £1 F2 S~ £2. F4

b· CO S 011 c· CO s 0(2

S pomocu te jednadzbe i re1acije (a) odredujemo vrijednosti

51 i 52 izrazene kao funkcije tereta Q. Dije1jenjem 51 51

p ov r s Lnama presjeka F1 i F2 do b Ivamo °1 i 6'2 u stapovima. Izjednacenjem ve6eg od tih naprezanja sa 6d na1azimo vrijednost Q, koja je jednaka dopustenom opterecenju Qd'

Granicno opterecenje Qgr dobit cemoiz :tMC = 0, uzimajuci u obzir sve sile eto dje1uj1.\ na krutu gredu u granicnom stanju, tj. kada naprezanje postigne vrijednost fiR i kada je

Q = Qgr' 51 = ofr F1 i 52. = 6R'F2 :

o

i odatle

Vrijednost granicnog dopustenog opterecenja odr-edena je

relecijom

31. I 63

Rjesenje:

- 8'7 -

Primjer 1. 48.

Wa eelieni svornjak I presjeka 10 cm2 navucen je mesingani tu1jak II presjeka

6.5 cm2. Duljina svornjaka i tuljka je

e = 100 em (sl.I 63).

a) Ko1ika 6e si1a produljiti svo r-nj ak s tu1jkom za 0,5 mm ?

b) Izracunati naprezanja u celiku i mesingu.

Zadano :

Pn 0 t Ell FU

p LH E ]'1 Pn b.e Ell Fn
. '" -r- .
I r I
p PI Pn M (Er l"r ElI 1" II )
'" + --e- + Uvrstenjem numeri6kih vrijednosti

P '" 0,05 (2,1.106.10+0,840106.6,5) 100

0,05 . 26,40 • 106 100

dOb:lvamo

p ~ 13230 kp

b) Naprezanje u 6eliku jest

PI 0,05 6

T.> 1 • 2.1 ' 10

"'I .00

1050 kp/cm2,

p

81.1 64

- 88 -

Primj er 1. 49.

U suplji celicni valjak A povrSine presjeka FA = 80m2 umetnut je puni valjak od bakra B povrsine presj.eka FB = 50m2• Oba su valjka jednake dUljine f • Sistem je posredatvom krute ploce C podvrgnut tlacnom

op t ez-e denj u silom P = 100 kN (al.I 64) Treba provj eriti cvrstocu valj.aka, ako je poznato za celik

M 6d.= 1,4 • 105 kN/m2 i

EA = 2 108 kN/m2, a za bakar

- 6d. = 8 • 104 kN/m2 i

En = 108 kIq/m2•

Rj esenj e:

Promatramo najprije staticku atranu zadatka.

ZamiSljamo proizvoljan presjek m - n valjaka i postavljamo jednadzbu ravnoteh gornjeg odrezanog dijela

(a)

Zatim razlJlatramo geometrijsku stranu zadatke. Buduci da je ploce kruto tijelo bit ce skrecenja obaju valjake jednaka.

(b)

Konacno pri rezmatranju fizicke strane zadatka izrazavamo skraoenja valjake s pomoou sila NA i NB

NA f A fA = 'E':"F:" ' A A

Uvrstenjem (a) u (b) dobivamo

(0)

BAFA NA = NB VB

Ako tu vrijednost NA uVrstimo u (a) bit oe

i odatle

E l!' P = NB (1 + ~) ""B-"B

Odnosno

Analogno

- 89 -

p

p

Uvrstenjem numerickih vrijednosti

100

23,8 kN,

N A

76,2 kN

Naprezanja u poprecnim presjecima valjaka

9.52 • 104 kN/m2

Dak l.e , oba valjka z a do v o Lj av a j u u'{jete cvrstoce.

S~.I 65

Oda t Le je

- '90 -

PT.'im,j er \1. '50.

V;ijak povrSiile presjeka Fl umetnut je u cijev 0<:\ istog materija1a povrSine presjeka F2 prema s~.I 65. Odreditinaprezanja u vijku i cijevi kja,da se mat Lea vijka navije tako da se vijak, ploeica iCijev cvrsto dodiruju, pri cemu se niatica pomakne u pravcu uzduzne osi vijka za ve1icinu h.

R,jesen;je:

Oeito j~. da 6e se vijak prod:uljiti zaAe1 a eijev skratiti za Af2, pri cemu je

(a)

gdje je (;)1 v Lac no , a 62 t Lac no naprezanje.

Jednadzba ravnoteze donjeg dijela sistema ispod presjeka m - n glasi

(b)

lz jednadzbi (a) i (b) na La z Lmo

(ra.stezanje)

(sabijanje)

c

Uovom primjeru raeunamo s apso1utnim vrijednostima produljenja i

naprezanja. U dObivenom rezu1tatu eu 61 i 02 pozitivni, ali znamo od prije da je 62 tlaeno naprezanje. Takav nacin rjesavanja u mnogim je slucajevima preg1edniji.

Ako zelimo rijesiti ovaj primjer tako da dobijemo naprezanja 6 odgovarajucim predzaakom, treba izraziti da je uslijed navijanja mattee produljenje vijka vece od produljenja eijevi za velicinu h , tj.

h,

Eh'

-e-

- 91 -

a

Dvije krute grede AB i CD objeiene su s pomo6u 6etiri elasti!na stapa jedankog presjeka i od istog materijala prama al.166a. Greda CD optere6ena je vertikalnom silom p. Treba izrBcunati konstantu elasticnosti u tacki 0, tj. silu koja ta6ku 0 pomakne za 1 em.

Rjesenje :

3 porno6u Hookeovog zakona u

obliku

p f EF

odredujemo najprije pomak tacke °1, a zatim taclce 0 i odatle trazenu ko n at arrtu c (s1. r66b).

31.1 668.

Lz [31 Lke :i.mamo

i o da Le

COD

r-17tI

("I I i

?-"__~'o' i I

P\~ -_ D

-I -I

2 PJ

P 21

S1.1 6Gb

BIl'

(L I. ). 2 1 N 1 H 5 H
- b J + "G' EFi + b Elli 18 Eli'
:3
Pornak .6.E tack,; 0
Cr,1 ..2 i illil 1
N :=: + Hi ? - 92 -

14 Pf. ·(N 14 pe 1 14 pe 2 Pf 8 P[ .6.e .," TIl' .J!i]i + D - 18 EF) ''2= 18 EF + IB EF '9 EF

Trazena konstanta elasticnosti sistema u hvatistu si1e P jest

ID: [kp/cm] r

Docimo da taj uvjet izrazava odnos izmedu mogucih deformacija vijka i cijevi i zeto ako zelimo da to prikazemo na pregledan nacin mo~emo nacrtsti sliku, na kojoj imamo produljenje i. vijka· i c ijevi. Ali u tom slucaju moramo i naprezanja smatrati

v Lac n Lrn , pa jednedzbe r-av no t e ze glssi:

Rjessvanjem tih jednadzbi do b av amo isti rezultat kao gore

s razlikom, de se sada ispred ~2 pojavljuje predznak minus.

ZADAGI:

81. I 67

p

81,I 68

Odgovor: a)

- 93 -

1.3A.Teret Q = 1000 kp obje§en je 8 pomocu tri stapa prema 81.I 67 • §tapovi 1 i 2 imaju istu aksijalnu krutost EF', a stap 3 ima kr'u t o s't E3 ]'3 = ~F • Treba odredi ti sile u s t ap ov Ima , ako je 0(= 60°,

Odgovor:

83 = 666 kp

333 kp

1. .Celioni va Lj ak A i cijev od sivog lijeva B jednake visine h optereceni au posredstvom krute plooe G vert ikalnom silom P prama sl.I 68 •

Izmjereno ekr-ao enj e iznosi £lh", 0,03 mm,

a) Odrediti tlaana naprezanja u oba dijela sistema i ailu P.

b) Da ii bi sarna cijev od eivog Iljeva mogla izdriati opterecenje P ?

Zadano: h = 50 mm, d1 ~ 45 mm,

d2 = 50 mm, d} = 60 mm,

6 r)

E 2., 10 kp/cm~ (za oelik)

E 1,2· 106 kp/cm2 (za slvi lijev)

6 ~ - 1200 kP/cm2 (za celieni valjak)

P = 25, J MP.

2

720 kp/cm (za cijev od eivog lijeva)

6 '" - 2930 kp/cm2

b) Da, jar je to naprezanje mnogo manje od tlaone ovrotoce eivog 1ijeva ( €I~ ::> 50 kp/mm2).

a)

'"
-:»
p -..!'
" I
I -q Sl.I 69

p ~
aluminif g
0'
celik \ ~
I
I ~
~ 5
I
I ~ ~
I
lSi I :$
''l'/-:%- >/4"/,.7 ;;.;; S1.I 70

1. 36.'Celioni stap, ucvr sce n gornJ am k r a j em,

b) JB ima pov r-s t nu p op r'e c nog presjeka ji'=20 em2•

~~~~~~Duljina gornjeg dijela fl = 200 em, a

! donjeg 100 cm. Izmedu njegova donjeg

! kraja i ne pomi.cne podloge prije optere-

c Lv an.l a jezazor /!;. = 0,375 mm (S1.I69a). Odrediti naprezanja u gornjem i donjem dijelu stapa pod djelovanjem sile

P = 22 Mp.

- 94 -

p

625 kp/em2

Odgovor:

6B

H

1. 37. Al uminij ski s t ap prikazan na s1.I 70 ima povrsinu popreonog presjeka 20 cm2 i u neopterecenom stanju duijinu

25,004 em. Geliena eij.ev Lma istu pov r-sinu poprecnog ~resjeka i pod istim uvjetima duljinu 25 em <sl~70 ). Kolika je sila P, 'koja izaziva jednako naprezanje u celiku i aluminiju ?

Zadano:

Ev = 2. 106 kp/em2 c

E = 0,7 • 106 kp/em2 al

Odgovor:

P 6900 kp

1.J8.Kruti stap AB uevrscien je u A s pomo6u zgloba, a uBi C oslanja se na dVije jednake opruge, cija je ]constanta £ /s1.I 71/.

Na kojem mjestu (x = ?) mora djelovati sila P, ako se zahtijeva da konstanta sistema (F podijeljeno progibom uslijed p) ima vrijednost (20/9) c?

SI.I 71

Odgovo!'

x ~ a

81..I 72

F

2F

Sl,1 73

51.,1 74

-95 -

1.39. K.uta greda AB obje§ena je s pomo6u tri §Uapa od istog materijala i jednakog

pdpre6nog presjeka. Greda je optere6ena ve:rt:i.kalnom silom P prema 81.I 72 ••

120

em,

b '" )0 em,

P = 20 Mp,

1600 kp/em2

Odgovor:

2 em

F = ,4,85

SF

1.40.Kruta grede AB obje§ena je B pomodu t:ri §tapa jednake duljinE i razlicitog presjeka, a u C je optere6ena teretom Q prema 81. I 73 • Treba odrediti eile u eva cri §tapa.

Odgovor ~jl 0,13;>1 Q
0,:3019 Q
c 0,566 Q
C> J I.~l.Odrediti naprezanja u 6eli3nom svornjaku 1 i bakr eno j cijevi 2 pr erna 81. I 74 , ako se matics J zakrenB zo 1/) Devoja.

Zadano :

e = 750 mm,

h '" 3 mm 2

mm ,

(hod nav o j a ) ,

625

lil 'eu

1250 mm2,

21000 kp/mm2,

E Pe

2 kp/rnm' •

112'00

s t av Lj a 8e d a je c t j e v t jec1rwlw d ul j Lna Odgovor:

€lEe 14,45

dulj ana celicnog 2 kp/mm ,

bakrene 8vornjaka"

S1.1 75

- 96 -

l_d_;:>~. Za a i.e t ern za dan i o p t e r-e c e n prema sl. I 75 treba odredi,ti pomak d hvati~ta s11e P i norma.l.na nap rc z anj a u poprEt n i m pre-

sjecim5. elasticnih s t ap ova AC i EF, ako je poznato P, F1, E1, q, a. Stapovi AB i CD su kruti.

Odgovor:

6 Fa cf '" E };' 1 1

1.43.KoIika ce naprezanja izazvati u ceIlcnom vljku i bakrenoj cijevi okretanje ma t i.c e za 1/4 o k ret aj a (sl. I 76 ), ako je duljina vijka 750 rom, korak h = J mIll, povr~ina poprecnog presjeka v ij k a Fv = 6,25 cm2, a p ov r-s Lna presjeka cijevi

F = 12,5 C1l)2?

c

Odgovor:

S1.1 76

2 540 kp/crn

1080 kp/crn2

S1.1 77

L44.Na ceIicnu cijev unutarnjeg promjera d1 1 deb1jine 'l'l'Fe navucena j e bakrena cijev deblj ine 1.'rCu (sl. I 77 ). Aka cij ev t1acirno iznutra hidrostatickim pritiskom q1 '" 7 kp/cm2, ko1iko je

naprezanje u materija1u cijevi uslijed tog pritiska? Zadano:

EPe 2,10. 104 kp/rom2, BOu = 1,12 • 104 kp/rnm2, d1 = 100 mm,

15 E]'e l2.)

"'"Fe 2,5 rom, 'l'l'Ou tl "'E'e' (~ S' Ou

Odgovor:

€leu

37,3 kp/cm2 :

70,Okp/cm2