Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Katarina Krolo
Seminarski rad
Sveučilište u Zagrebu
Riječ Akropola dolazi od grčke riječi akrópolis što znači gornji grad pa je tako Akropola
naziv za sveto brdo iznad Atene, utvrđeno u mikensko doba. Iako su Perzijanci oko 480.
godine prije Krista uništili hram i kipove na Akropoli, Grci nisu klonuli duhom, već su
uzvratili punom snagom. Maratonska bitka je bila točka preokreta koja je Grcima osigurala
pobjedu, ali i više od toga. Psihološki efekt ove kolosalne pobjede je bio od presudne važnosti
jer je između ostaloga utjecao i na izgradnju najznačajnijeg arhitektonskog kompleksa u
Grčkoj – Akropole. Akropola je nesumnjivo svjedok svoga vremena jer utemeljuje grčku
organiziranost, grčki kolektiv, grčku kulturu, ali je i odraz tadašnjih grčkih ekonomskih
mogućnosti. Pretvaranje Akropole, to jest gole zaravni i ruševina nakon perzijskog pohoda u
ponos i diku grčke arhitekture, bio je vrlo težak zadatak. Ipak, Periklo je bio dovoljno
odvažan i suočio se s negodovanjem svojih sugrađana. Oni su mu zamjerali jer nije obnovio
osnovnu infrastrukturu grada nakon rata, ali suptilnom manipulacijom uspio je pridobiti
građane na svoju stranu:
»Ubuduće ću onda troškove za gradnju snositi ja, a ne vi, ali ću na građevine dati uklesati
svoje ime!«1
Gradnja Akropole je bila vrlo skupa, a samo su Partenon, Hram božice Nike i Propileji
zajedno stajali oko 2000 talenata i treba imati na umu da se za jedan talent mogla sagraditi
ratna lađa. Stijena Akropole je strma, a mjestimično i posve okomita i završava zaravni na
visini od 150 metara koju okružuju zidine. Površina Akropole je nešto manja od tri hektara, a
danas se na njoj nalaze samo slomljeni stupovi i mramorni fragmenti. Od stotinjak objekata
koje su arheolozi tamo pronašli, najznačajniji i najsačuvaniji su: Propileji, Partenon, Hram
božice Nike i Erehtejon.
1
mramora. Propileji imaju dva trijema, istočni i zapadni koji ima dva krila. Na južnom krilu
nalazilo se svetište Hora, a na sjevernom krilu nalazila se Pinakoteka (galerija slika) što je
važno jer je to prvi poznati primjer prostorije s takvom namjenom. Stroga forma dorskog reda
razbijena je umetanjem dva reda jonskih stupova duž središnjega puta koji prolazi
propilejama. Kod samog ulaza u Akropolu nalazi se kip Hermesa nazvan Propilejski, a Herite
(Tri Gracije, ljupke kćeri Zeusove)je prema legendi napravio sam Sokrat.
Grčka Akropola
2
Hram božice Nike
Hram božice Nike naziva se još hram Atene Nike ili hram Pobjede bez krila., a nalazi se na
južnoj strani Propileja. Sagradio ga je Kalikrat oko 427. godine prije Krista i njegova gradnja
trajala je tri godine. Pri upoznavanju građevina Akropole dobro je početi upravo ovim malim,
ali značajnim hramom jer ga je danski arhitekt Hansen zajedno s njemačkim arheolozima
Rossom i Schubertom u cijelosti rekonstrurirao između 1836. i 1837. godine. Sagrađen je
zahvaljujući ostacima ruševina koji su ležali uokolo, ali i zbog ruševina ugrađenih u utvrdu.
Turci su naime 1686. godine hram Atene Nike u potpunosti razrušili da bi na njegovo mjesto
postavili četiri topa. To je bio ujedno i jedan od najvećih rekonstrukcijskih pothvata u 19.
stoljeću pa je i taj projekt bio na glasu kao ˝najveće igre slagalica u povijesti˝. Zahvaljujući
Hansenu, Rossu i Schubertu hram Atene Nike stoji na onom mjestu na kojem ga je i podigao
sam Kalikrat. Njegov točan položaj je jedna jugozapadna stjenovita izbočina koja je od velike
važnosti zbog svoje mitske pozadine, s te se izbočine prema legendi kralj Egej bacio u more.
Egej je imao sina Tezeja koji se odvažio otputovati na Kretu kako bi ubio Minotaura. Na put
je krenuo lađom s crnim jedrima pa ga je otac zamolio da ukoliko ubije Minotaura i ostane
živ, postavi bijela jedra kako bi znao sudbinu svoga sina. Tezej je ubio Minotaura, ali zbog
otete Arijadne u koju se u međuvremenu zaljubio, zaboravio je na molbu svoga oca i ostavio
crna jedra. Vidjevši to Egej je mislio da mu je sin mrtav i od tuge se bacio u more. Hram
Atene Nike sagrađen je od pentelskog mramora, stoji na trostepenu podnožju, a sastoji se od
samo jedne dvorane. U grčkom pretklasičnom razdoblju samo su male riznice u Delfima bile
ukrašene jonskim stupovima pa su Atenjani koji su jonski red preuzeli u 5. stoljeću prije
Krista isprva mislili da se on može primijeniti samo na male hramove jednostavna tlocrta. To
je jedan od razloga zašto hram Atene Nike u pročelju i začelju krase četiri jonska stupa pa je
on ujedno i amfiprostil. Nad stupovima nalazi se duboki reljef koji je u originalu obnovljen
na istočnoj i južnoj strani. Na istočnoj strani friza nalazi se prikaz skupštine olimpijskih
bogova s Atenom, a ne Zeusom na čelu. Na ostalim stranama vide se prizori za ono vrijeme
aktualnih tema kao što je boj Atenjana s Perzijancima ili pak boj Atenjana s Boećanima. U
hramu je stajao i nezaobilazni kultni kip Atene izrađen od maslinova drveta. Atena je
prikazana kao božica pobjede, no za razliku od tradicionalnog koncepta, ona je ovaj put
prikazana bez krila kako nikad ne bi napustila Atenu i zauvijek ostala njezina zaštitnica.
3
Hram Atene Nike
4
Erehtejon
5
za nagradu će postati zaštitnik . Posejdon je zabio svoj trozubac u zemlju te stvorio izvor koji
je bio dobar za trgovinu, ali njegova voda je bila slana i nije bila za piće. Atena im je ponudila
maslinu, a oni su ju prihvatili isto kao što su prihvatili Atenu za svoju zaštitnicu jer im je
maslina davala hranu, drvo i ulje. Prema legendi ispod samog Erehtejona nalazilo se i
Erehtejsko more u kojem se skupila sva voda s Posejdonovog izvora, nakon što je Atena
postala zaštitnica. Osim tog slavnog dvoboja na Erehtejonovom mjestu pokopan je i prvi grčki
kralj Kekrops te je poginuo obožavani mitski kralj Erehtej.
Trijem s karijatidama
6
Erehtejon
7
Bibliografija