Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Hamdija Mujezin
Dino Rešidović
Definicija aksiomatskog sistema
Aksiomatski metod
Prvi aksiomatski sistem napravio je grčki matematičar Euklid, oko 300 godine
prije nove ere. U svom dijelu Elementi, on je pokušao da u obliku aksiomatskog
sistema izloži sva osnvna do tada poznata znanja iz područja geometrije.
Početke aksiomatskog prikazivanja logike nalazimo kod Aristotela. Od druge
polovine 19 sto. do danas izgrađeni su aksiomatski sistemi i u drugim granama
matematike i u logici, a bilo je i pokušaja aksiomatskog prikazivanja empirijskih
nauka pa katkad i filozofije.
1
7. Ravnina je površina koja za pravce na njoj podjednako leži.
Ako pažljivije pogledamo ove definicije, vidjet cemo da treća i šesta uopće nisu
definicije. Dok su ostale definicije formirane na osnovnu nedefiniranih pojmova.
Euklidova greška nije u tome što je u svoj sistem uveo nedefinirane pojmove,
nego u tome što ih je uveo prešutno, stvarajući sliku da su svi pojmovi
definirani. Savremeni aksiomatičari pocinju eksplicitnim nabrajanjem
nedefiniranih pojmova( zovu ih primitivnim pojmovima), dok Euklid počinje sa
definicijama.
Npr.
Sud p Trava je zelena.
Sud ne-p Trava nije zelena.
Sud q Miš može pojesti zmiju.
Disjunktivan sud je istinit kad je istinit jedan od clanova disjunkcije, tako da sud
p ili q mora biti istinit. Također istint sud p ili q ekvivalentan je sudu ako ne-p,
onda q. Znaci ako je istinit sud ne-p (antecedens), onda je istinit i q (kosekvens).
2
Vrste aksiomatskih sistema
Sistem u kojem ima više zavisnih (dakle suvišnih) aksioma možemo nazvati
neekonomičnim. Ekonomičnost ima stupnjeve, tako da sistem je maskimalno
ekonomičan ako u njemu uopće nema suvišnih aksioma, tj. Ako su svi
međusobno nezavisni.
3
Ekvivalentni i neekvivalentni aksiomatski sistemi
Tri suda :
1. ili p ili q Ili pada kiša ili pada snijeg
2. ne-p Ne pada kiša
3. q Pada snijeg