SRCE

Protok krvi kroz srce i mali krvotok:

Gornja i donja šuplja vena  desni atrij  desni ventrikul  plućna arterija  pluća 
plućna vena  lijevi atrij  lijevi ventrikul  aorta

Srednji arterijski tlak: Desno – 1 mmHg, Lijevo – 110 mmHg

PLUĆNA EMBOLIJA - ukoliko dođe do stvaranja ugruška u plućnoj arteriji

Zalici
Atrio – ventrikularni Polumjesečasti
 Trikuspidalni
 Plućni
 Mitralni – pri kontrakciji
 Aortni
atrija je zatvoren

Građa srca
kompaktni miokard – potreban koronarni krvotok za prehranu stanica
Epikard i endokard – vanjska i unutrašnja stijenka srca

Srčani mišić
- jednak raspored aktina i miozina kao i u pp.
- manji SR
- mononukleatne, kraće stanice
- između stanica postoji zadebljanje tzv. INTERKALARNA PLOČA (spojna ploča,
međuploča) - gap junction (prijenos AP), dezmosomi
- za zajedničku kontrakciju potrebno je podražiti sve stanice – podražimo li jednu
podražene su sve (reagiraju kao sincicij)

Akcijski potencijal u srcu

Različiti dijelovi srca stvaraju različite akcijske potencijale.

Kontrakcija ventrikula (grafovi)

1) ulazna faza – otvaraju se Na kanali i Na pasivno ulazi u stanicu
– također se počinju otvarati Ca kanali
2) vrh – otvore se K kanali, a Ca kanali se potpuno otvore
3) sedlo – spori ulaz kalcija, nakon 250 od početka AP zatvore se Ca kanali
4) repolarizacija – K i dalje izlazi iz stanice
Zbog dugog trajanja AP onemogućena je tetanička kontrakcija.

Električni podražaj potječe iz samog srca:

SINUS ATRIJSKI ČVOR – skupina stanica u desnom atriju koja diktira frekvenciju otkucaja.
Te stanice nemaju mirujući potencijal
Zbog F kanala (aktiviraju se kad je potencijal 0) kroz koje ulaze Ca ioni i L kanala postoje
konstantni mali AP
Širenje akcijskog potencijala
SA čvor  impuls se širi po atrijima  dolazi do AV čvora gdje se uspori  ubrzanje u
Hissovom snopu  Purkinjeova vlakna  ventrikuli
Impuls se ne vrati na SA čvor jer je on u stanju apsolutne nepodražljivosti
Ukoliko SA čvor prestane s radom, srce vodi AV čvor svojim (sporijim) ritmom

EKG – predstavlja valove depolarizacije i repolarizacije, 3 temeljna izvoda (P,QRS, T)

Srčani ciklus
1) Punjenje ventrikula – do 80% pasivno, 15% dopuni atrij
2) Kontrakcija ventrikula – raste tlak, zatvore se AV zalisci – IZOVUOLUMETRIJSKA
– kad se izjednači tlak s onim u izlaznoj žili slijedi
3) Istiskivanje krvi
4) Relaksacija

Prvi udarac - zatvaranje AV zalistaka = SISTOLA

Drugi udarac – zatvaranje polumjesečastih zalistaka = početak DIJASTOLE

Atriji – uloga u ekskreciji- luči hormon atriopeptin – uzrokuje vazodilataciju

U stanju mirovanja nefunkcionalnost atrija nije štetna, ali postaje štetna kad je tijelo pod
naporom.

Regulacija protoka
1) Unutarnja
Franck – Sterlingov zakon – ako u srce uđe više krvi, raste i udarni volumen
- ovisi o optimalnoj preklopivosti aktina i miozina
2) Vanjska
Regulacija hormonima – adrenalin, noradrenalin, acetilkolin
Parasimpatikus – zatvara kanale i usporava rad srca
Simpatikus – povećava udarni volumen

KRAJNJI SISTOLIČKI VOLUMEN – volumen krvi koji ostaje u ventrikulu nakon sistole
UDARNI VOLUMEN – količina krvi koja se izbacuje iz srca svakom sistolom
MINUTNI VOLUMEN = UDARNI VOLUMEN x PULS (5,8L)

Trahikardija – smanji se UV, ali se ubrza srce – djelovanjem simpatikusa poveća se i UV

Potrošnja kisika i energije

SRCE NE MOŽE RADITI ANAEROBNO
Ako je veći puls, više je manjih UV, veća je potrošnja kisika.
Ako je visok krvni tlak, srce troši puno više O2 i jače se umara
Glavni izvor energije su KETONSKA TIJELA (nusprodukti korištenja masnih kiselina)
 Komparativna anatomija
Vrste krvotoka
Otvoreni – u beskralješnjaka (srce s ostijama)
Zatvoreni – kralješnjaci, glavonošci
Prednost zatvorenog krvotoka je brži transport tvari, a nedostaci su propusnost kapilara
(potrebna je drenaža)

Vrste miokarda
Kompaktni
Spužvasti – nije potreban koronarni krvotok

Mixyni – više vrsta srca

Hrskavičnjače – 1) sistola sinus venosus  2) sistola atria

kruti perikard uzrokuje stvaranje potlaka pri sistoli atrija pa to uzrokuje
relaksaciju sinusa venosusa

Labirinthodontia – 1P i 1K
kroz srce prolazi i oksigenirana i deoksigenirana krv – pretpostavlja se da to
omogućuje spužvasti miokard

Protopterus – nabori na atriju i ventrikulu omogućuju prolaz okdigenirane i deoksigenirane

krvi (deoks. odlazi u škrge)
– pri disanju zraka plućni vazomotorički segment usmjerava krv u pluća

Vodozemci – spiralni naobr u srcu sprečava miješanje krvi u klijetki

Gmazovi – 2A i 3 komore V – mogućnost preusmjeravanja krvotoka

Varani – pri dijastoli ventrikuli su spojeni, a pri sistoli se odvoje
mišićnom pregradom
Krokodili – nazubljeni ventil regulira izlaz krvi iz desnog ventrikula
- deoksigenirana krv može se usmjeriti na želudac – pomaže u probavi
veća koncentracija H+