POJAM GRADITELJSKOG NASLJEĐA

- graditeljsko nasljeđe unutar šireg pojma kulturno dobro

- GRADITELJSKO NASLJEĐE:
1) nepokretna kulturna dobra nastala ljudskim radom od prethistorije do
danas (sva ostvarenja urbanizma, arhitekture i građevinarstva + ona
djela slikarstva i kiparstva koja su organski vezana s povijesnim
građevinama)
2) pokretna kulturna dobra, sva druga ostvarenja likovne i primjenjene
umjetnosti
- graditeljsko nasljeđe + prirodno nasljeđe = dio čovjekove okoline
- zaštita grad.nasljeđa multidisciplinarna aktivnost

VRSTE GRADITELJSKOG NASLJEĐA

- tri glavne vrste: 1) graditeljske cjeline
2) povijesne građevine
3) arheološka nalazišta
- GRADITELJSKE CJELINE
- povijesni gradovi ili naselja koji izražavaju cjelinu urbanog ili ruralnog
života, koja su važna po svojim urb.-arhit., ambijentalnim, umjetničkim,
kulturno-povijesnim, etnološkim osobinama
- stari gradovi, koji su u cjelini od povijesnog značenja i vrijednosti
- povijesne jezgre, pojedine četvrti i predgrađa, podgrađa
- stara seoska ili polugradska naselja, ruralna suburbana područja oko
starih gradova, koja imaju povijesne i ambijentalne vrijednosti
- POVIJESNE GRAĐEVINE
- ili dijelovi građevina ili skupine građevina kad čine jedinstvenu
arhitektonsku cjelinu su graditeljsko nasljeđe koje ima arhit.,
umjetničke, kulturno-povijesne, etnološke, tehničke i dr.vrijednosti
- po namjeni se dijele
1) kultne građevine (hramovi, crkve, krstionice, samostani
grobna arhitektura...)
2) vojničke građevine (tvrđave, bastioni, logori...)
3) civilne javne zgrade (vijećnice, cisterne,zgrade javne namjene)
4) utvrđeni dvorci
5) spomenici (arhitektonski ili kiparski)
6) privatne stambene građevine i radni prostori (gradske i seoske
kuće, palače, dvorci)
7) privredno – gospdarske građevine: manufakture, tvornice,
silosi, mlinovi)
8) infrastruktura (mostovi, ceste, vodovodi, knali, luke)
- ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA
- posebna vrsta grad.nasljeđa, tretiraju se kao neitraženi arheološki
rezervat u kome se pod zemljom ili vodom nalaze ostaci starih
gradova i naselja/dijelova i ostaci starih građevina/dijelova
- neistražena arheološka nalazišta - područja gdje još traju
arh.istraživanja
- posebne vrste grad.nasljeđa (podjednako pripadaju i prirodnom i grad.naslj.):
1) povijesni i memorijalni parkovi
2) prirodno-grad. cjeline značajne po svojim prirodnim i graditeljskim
vrijednostima
3) prostori vrtne arhitekture, koji osim hortikulturne imaju i kulturno-
povijesnu, arhit.-umjetničku i dr.vrijednost

VRIJEDNOST GRADITELJSKOG NASLJEĐA

- po svojim osobinama grad.nasljeđe može imati
1) povijesna vrijednost (vezano uz određeni događaj, osobu, pov.kontinuitet)
2) vrijednost starosti (odražavaju dugo vremensko postojanje)
3) umjetnički vrijednost (opće prihvaćene estetske i likovne osobine)
4) ambijentalna vrijednost (sadrži određeni stupanj atraktivnosti svog ugođaja)
5) urbanistička (cjelina koja pokazuje sklad organiziranog naseobinskog
života i doprinosi slici grada/naselja)
6) vrijednost izvornosti (sadrži originalne elemente)
7) vrijednost rijetkosti (izražena u odnosu na kvantitetu pojava, vrsta, oblika
na određenom prostoru u određenom vremenu)
8) vrijednost reprezentativnosti (izražavaju jedinstvenost, tipičnost i reliktnost)
9) vrijednost cjelovitosti (izražavaju jedinstvenost funkcija i oblika)

- po svojoj funkciji grad. nasljeđe može imati:

1) znanstveni značaj (prostor ili građevina raznolikog znanstvenog interesa)
2) odgojno-obrazovni značaj
3) kulturni značaj (ako se kao kulturno dobro nalazi u kultnoj funkciji)
4) privredni značaj (s obzirom na velike mogućnosti raznovrsnog utilitarnog
korištenja)
 Aktivno očuvanje graditeljskog nasljeđa postiže se primjenom različitih
metoda. Te metode su različite u odnosu na tretman grad. nasljeđa i nisu stvorene
isključivo u današnjem vremenu, ali ono što je zajedničko za primjenu svih tih
metoda, znanstveni je pristup izboru metode. Pristup se zasniva na postupku
istraživanja i valorizacije, putem kojih se odabiru najpogodniji načini suvremenog
očuvanja kulturnih dobara.

1. KONZERVACIJA
- uključuje i potrebne akcije KONSOLIDACIJE (ODRŽAVANJA), što je nekad
vezano i uz zamjenu pojedinih dijelova, ovisno o trajnosti materijala
- Venecijanska povelja, 1964.:»Konzervacija spomenika na prvom mjestu
zahtijeva njihovo stalno održavanje»
- apsolutna konz. lakše je primjenjiva kod neke povijesne građevine, nego kod
povijesnog grada ili naselja
- konzervacija povijesne građevine primjenjuje se:
a) graditeljsko dobro u takvom je stupnju očuvanosti, s takvom
prezentacijom svojih kulturno-umjetničkih vrijednosti, da osim eventualnih
konsolidacijskih radova, nema potrebe za bilo kakvim intervencijama
b) graditeljsko dobro toliko je porušeno da predstavlja arheološki objekt,
kod kojeg, osim eventualnih konsolidacijskih i drugih zaštitnih radova, nisu
potrebni, niti dozvoljeni nikakvi drugi bitni zahvati
- KONSOLIDACIJA - ODRŽAVANJE jedna je od osnovnih preduvjeta
konzervacije (njezinu važnost uočio je još J. Ruskin (romantičarski
konzervatizam))
- često vezano uz izmjenu dijelova (izražajnije kod trošnih materijala,
nego kod tajnijih, npr.kamen)
- problem određivanja autentičnosti neke povijesne zgrade npr.iz gline
ili drveta – česta izmjena dijelova, iako je u potpunosti zadržala prvobitni zgled
i funkciju
- utvrđeno naselje u sjevernoj Sahari, Afrika, od blata; stalna obnova
- japanski sklop hramova Ise Naiku, od lokalnog žutog čempresa, radi
se replika svakih 20godina)
- podrazumijeva i opskrbu građevine nužno potrebnim tehničkim
uređajima (komunalne instalacije, grijanje, kondicioniranje)
- niz konsolidacijskih postupaka (učvršćivanje temelja, zidova i
krovova...)
- uz održavanje vezani su i zaštitni dodaci (privremeni ili trajni)
- privremeni: zaštitni krovovi (najčešće kod arheoloških objekata)
- trajni: - zaštitni krovovi (Augustov žrtvenik mira u Rimu, Ara pacis,
neuspio primjer; kasnoantička vila u Piazza Armerini na Siciliji, novi materijali:
na Al-konstrukciji prozirne plastične ploče)
- završeci zidova
- konzervacija POVIJESNIH GRADOVA ILI CJELINA:
- rijetka apsolutna konzervacija, prvenstveno zbog promjene funkcije
- konzervacija primjenjiva tek nakon potpunog uređenja tih područja,
- potrebno je stalno održavanje, naročito uređenje infrastrukture
- sustavna restauracija gradske cjeline:
- Rothenburg ob der Tauber, Njemačka
- S. Giminiano, Italija
 - muzeološka rekonstrukcija grada iz vremena G. Washingtona:
- Williamsburg, SAD
revitalizacija cjelokupnog starog naselja na otoku u ugostiteljske svrhe:
- Sv. Stefan, Crna Gora

2. ADAPTACIJA (građevine) / REVITALIZACIJA (gradske cjeline)

- jedna od najefikasnijih metoda suvremene zaštite
- osigurava kulturnim dobrima uvjete trajnog očuvanja
- ADAPTACIJA
- davanje nove namjene građevinama koje su ostale bez funkcije
- usporedno s drugim metodama, tj. s konzervacijom zatečenog stanja
ili manjim ili većim restauratorskim zahvatom
- Venecijanska povelja, 1964.:»Za osiguranje zaštite spomenika uvijek je
povoljnije ako oni imaju neku za društvo korisnu namjenu: (...) ali se pri tome
ne smije mijenjati unutrašnji raspored ni izgled građevine»
- važan odabir primjerene funkcije građevine ili gradske cjeline poštujući,
koliko je moguće, prvobitnu namjenu i osnovni društveni kontekst
- bez funkcije - arheološki objekti
- kao ruševine izgubile su svoju prvobitnu funkciju
- nemaju nikakvu funkciju, većinom im nije moguće dati novu
funkciju
- imaju kulturnu vrijednost – uloga spomenika prošlosti
- prvobitna funkcija
- najpovoljnija adaptacija
- napuštene crkve, stare kuće...
- predromanička crkva Sv.Trojice u Splitu (adapt.+restauracija)
- vraćanje prvobitne funkcije često je vezano i uz konzervaciju
povijesne građevine, kad osim popravaka, konsolidacije i
uređenja, nije došlo do bitnih promjena postojećeg izgleda
- sklop blagovaonice(triklinija) Dioklecijanove palače – nova
funkcija: restoran
- ponovno korištenje kanalizacijskog sustava Diokl. Palače
- adaptacija za neku drugu namjenu
- najčešći slučaj
- nova namjena mora odgovarati arhitektonsko-umjetničkim,
ambijentalnim, i prostornim karakteristikama same građevine i
tehničkim uvjetima koji dozvoljavaju novu upotrebu
- zgrade stambene namjene, prvenstveno dvorci, palače i
raskošnije stambene kuće, ali i samostanski i crkveni prostori
često prenamjenjuju u muzeje
- Franco Minissi, «proces muzealizacije»
- Franco Albini: Palazzo Bianco, Genova – muzej
otvoreni prostor uz apsidu crkve San Lorenzo,
Genova – Muzej crkvene umjetnosti
- crkve -> koncertne dvorane
- Franco Minissi: S. Salvatore, Palermo
- negativni primjeri: - crkva Sv. Tome, Zadar – prodavaonica
plastične galanterije
- crkva Sv. Lovre, Hvar – stambena kuća
 - REVITALIZACIJA
- znatno složeniji proces
- ima svoje kulturno-umjetničke i građevinsko-tehničke, ali najviše
ekonomske i socio-demografske aspekte
- humaniziranje starih gradskih područja i njihovo uklapanje u
suvremene tokove unošenjem novih vrijednosti i sadržaja, koji odgovaraju
potrebama gradskog stanovništva
- stari gradovi i naselja: zadržava se osnovna rezidencijalna funkcija
povijesne cjeline, a funkcionalne promjene odnose se na lokacije i karakter
središta, na ekonomsku ulogu povijesne cjeline, tj. raspored tercijarnih i drugih
sadržaja
- Sv. Stefan, Crna Gora
- ruralno naselje nastalo u srednjem vijeku
- zadržalo arhitektonske i ambijentalne vrijednosti
- 1952.-1960. revitalizirano kao naselje-hotel
- eksterijer: zadržane osnovne karakteristike
- interijer: temeljito pregrađen u skladu s novom funkcijom
- potpuna izmjene funkcije naselja – gubitak elemenata
naseobinskog života
- Primošten
- tipografski i topografski sličan Sv. Stefanu
- zadržan osnovni stambeni karakter naselja
- promjena funkcije – tek kao pojedinačni slučajevi
prilagođavanja današnjoj ulozi naselja (štale, prizemni prostori
->ugostiteljski prostori)

3. REKOMPOZICIJA (ANASTILOZA)
- anastiloza (grč.) aná = ponovno + stylos = stup; vraćanje stupova na
prvobitno mjesto
- porušeni izvorni dijelovi postavljaju se na svoju mjesto i u svoju prvobitnu
funkciju (vraća se prvobitni oblik djelomično ili u cjelini)
- samostalna metoda - najviše kod arheoloških lokaliteta
- češće s drugim metodama adaptacije i restauracije
- potpuna anastiloza
- nagla razaranja u ratu, potresu...
- objekti su srušeni, ali u ruševinam su ostali njihovi dijelovi koji se
vraćaju na prvobitno mjesto
- djelomična anastiloza
- najčešća metoda pri uređenju arheoloških lokaliteta građenih od
kamena
- grčki hramovi u Paestumu, Agrigentu, Selinuntu, Segesti
- suvremena tehnička sredstva (beton, čelik) za vezivanje
izvornih elemenata
- Atenskom poveljom, 1931. odobrena je primjena anastiloze
- Venecijanska povelja, 1964.:»Dopunske elemente treba uvijek raspoznati i
svesti ih na minimum(...)»
- moguća je i u povijesnim građevinama živih starih građevina, obično u
kombinaciji s metodama restauracije i revitalizacije
- palača Grisogono-Cipci na Peristilu, Split
4. RESTAURACIJA
- metoda kojom se povijesnim građevinama, tj. cjelinama, dodaju dijelovi koji
su postojali u izvornom izgledu ili u jednoj od razvojnih faza, a danas
nedostaju
- ovom metodom obnavljaju se graditeljska dobra djelomično ili u cjelosti u
izvornom obliku ili u obliku za koji se, nakon valorizacije, utvrdi da je
najprikladniji za zaštitu, suvremenu prezentaciju i korištenje
- jedna od najstarijih metoda u povijesti zaštite
- najrazvijenija u romantizmu
- Atenska povelja, 1931. osporava cjelovite restauracije, ali dozvoljava
mogućnost obnove, koja bi vodila računa o različitim povijesnim slojevima
- veća primjena restauracije nakon Drugog svj.rata -> isključiva
konzervatorska metoda značila bi gubitak nasljeđa
- Venecijanska povelja, 1964.: «Ona(restauracija)se mora zaustaviti temo gdje
počinje pretpostavka»
- zaštitna metoda, cilj očuvanje grad.nasljeđa (kao i konzervaciji)
- cilj restauracije: otkrivanje onih vrijednosti, koje ranije nisu dolazile do
izražaja i njihovo vraćanje današnjem povijesnom životu građevine
- načela restauracije:
1) moguća je ugradnja novih elemenata, ali obnovljeni dijelovi ne bi
smjeli obimom prelaziti postojeće autentične ostatke ->rekonstrukcija
2) ne može imati za cilj vraćanje prvobitnog izgleda povijesnoj građevini
ili cjelini, nego očuvanje autentičnih vrijednosti jednog, višeg ili svih povijesnih
slojeva (ovisno o znanstveno-istraživačkom postupku i valorizaciji)
3) mora se zasnivati na pozntim elementima (Venecijanska povelja,
1964 «zaustavlja se ondje gdje počinje pretpostavka»)
dograđivanja iz estetskih ili funkcionalnih razloga -> suvremeni izraz
4) novi dijelovi moraju biti obilježeni da bi se mogli razlikovati od
autentičnih
5) izbjegavati obnovu dekorativnih dijelova, osim ako nije nužno zbog
estetskih razloga, korištenja povijesne građevine
- podrumske dvorane Dioklecijanove palače, Split
- urušeni svodovi, obnova zidova – 1% od ukupnih zidnih površina
autentičnih prostora
- primjer obnove isključivo prvobitnog sloja, bez obetvređivanja druge
povijesne faze
- restauracija + revitalizacija (različite kulturne namjene:izložbe,
koncerti, predavanja)

5. REKONSTRUKCIJA
- obnova postojeće građevine ilicjeline, koja je bila porušena potpuno ili u
većem dijelu
- potpuniji i radikalniji vid restauracije
- nesrazmjerno više novoobnovljenih dijelova nego autentičnih
- dvije metode rekonstrukcije: 1) faksimilska obnova
2) nova izgradnjausklađena s pov.amb.
- FAKSIMILSKA REKONSTRUKCIJA
- samo u iznimnim slučajevima
- povijesnoj građevini ili cjelini vraća se prvobitni izgled, tj.izgled jedne ili
više razvojnih faza, kojeg je građevina/cjelina u potpunosti ili u većem dijelu
izgubila naglim ili postepenim rušenjem
- vjerna reprodukcija prvobitnog, tj.ranijeg stanja
- primjena:
1) naglo rušenje uzrokovano ratom, elementarnom nepogodom ili
nekim drugim naglim uzrokom, a postoje izrazite kulturne, estetske,
političke, kulturne ili dr.potrebe da se obnovi prema prvobitnom ili
ranijem izgledu
2) kad takva obnova, bez obzira na vrijeme i način rušenja
autentičnog graditeljskog dobra, ima istaknuti kulturni, odgojni ili
dr.značaj
- apsolutna sigurnost u poznavanju prvobitnog/ranijeg izgleda koji se
obnavlja
- uključuje i obnovu svih detalja («faksimilska»)
- najčešća primjena: nakon 2.svj.rata (zgrade i čitava naselja)
- šibenska vijećnica
- izgrađena u XVI.stoljeću, sasvim srušena tijekom 2.svj.rata
- rekonstrukcija bez izvornih zatega na tijemu
- Atolova stoa, Atena
- faksimilska obnova arheološkog objekta (prema Ven.povelji nije
dozvoljeno)
- namjera: muzej «in situ»
- rekonstrukcija povijesnih cjelina:
1) ratom porušene cjeline (povijesno središte Varšave, Poljska)
- očuvanje arhit.-ambijentalnih karakteristika
- politički razlozi, obrana nacionalnog identiteta
2) muzejsko-edukativni razlozi (Williamsburg, SAD)
- od konzervacije do faksimilske rekonstrukcije
- muzeološka rekonstrukcija obnovljene gradske zone
(obnova svih namjena zgrada iz kolonijalnog vremena, uz
muzeološku prezentaciju radnih funkcija...)

- NOVA IZGRADNJA, USKLAĐENA S POVIJESNIM AMBIJENTOM

- češći oblik rekonstrukcije (ambijentalna)
- nova izgradnja usklađena s povijesnim ambijentom
- razlika između ovog oblika rekonstrukcije i interpolacije:
- rekonstrukcijom se, kad je to u programu, obavezno
nadomješta porušena zgrada ili cjelina
- interpolacija je svako postavljanje nove građevine u stari
ambijent, bez obzira na potrebu zamjene porušenih objekata ili
aglomeracija
- uvijek nosi obilježja suvremena arhitekture, položajem,
volumenom, gabaritom usklađuje se s postojećim ambijentom, a
arhitektonskim izrazom ne smije biti u neskladu s cjelinom
- primjena:
1) urbanistički razlozi (zadržavanje uličnog gabarita, prostorno
definiranje trgova...)
 2) funkcionalni razlozi (održavanje postojeće ili unošenje neke
nove funkcije)
- pristup povijesnom ambijentu:
1) primjena tradicionalnih materijala, oblika ili detalja
2) neutralnost – najjednostavnije stapanje s ambijentom
3) izrazita obilježja suvremene arhitekture
- uglovnica na Peristilu
- urbanistički razlozi zaštite izvornog srednjovjekovnog ambijenta
- na njezinom prostoru pronađeni značajni ostaci same
Dioklecijanove palače
- kontradiktorni predjeli obnove – od faksimilske rekonstrukcije i
historicističke arhitekture do suvremenih rješenja
- Neven Šegvić
- materijalom, volumenom, oblikom i kompozicijom povezuje se
sa karakterom cjelokupnog ambijenta
- prizemlje – staklena stijena radi prezentacije arheoloških nalaza
- rekonstrukcija povijesne cjeline novom izgradnjom – obnova Zadra
- Bruno Milić

6. INTERPOLACIJE I DOPUNE U POVIJESNIM SREDINAMA

- popunjavanje povijesnog grada ili naselja novim objektima ili cjelinama
- primjena: postojeći blokovi u kojima se nalaze prazni prostori,
- razlozi: - korištenja prostora (privredne i stambene svrhe)
- zatvaranje kompozicijske cjeline pojedinog bloka ili veće
prostorne jedinice grada ili naselja
- ne želi vratiti prethodno stanje, već popuniti današnje praznine (bez
obzira na to jesu li one ranije uopće postojale) unošenjem suvremene
arhitekture u povijesno tkivo
- odnos prema postojećem ambijentu:
1) veće ili manje podređivanje (asimilacija)
2) suprotstavljanje (kontrapunkt)
- Maroević,I., metode interpolacije:
1) faksimil, graniči s faksimilskom rekonstrukcijom
2) prilagođavanje, što manje isticanje novog u starom
3) naglašavanje, radi uspostavljanja ravnopravnijeg odnosa
4) kontrast, nadjačati izraz postojeće sredine
- danas često i «interpolacija starog u novome»
- rijetke autentične povijesne građevine nalaze okružene novim

7. DISLOKACIJA
- premještanje povijesnih građevina i cjelina
- iznimna metoda, samo u slučaju kad se ni jednom drugom metodom ne
može očuvati kulturno dobro na izvornom mjestu
- najčešće prilikom izvođenja velikih hidrotehničkih zahvata
- područja se pretvaraju u akumulacijska jezera, a kulturna dobra mogu se
očuvati jedino dislokacijom na drugi položaj(što bliži izvornom)
 - Cesare Brandi osporava dislokaciju, smatrajući da je umjetničko djelo sraslo
s izvornim ambijentom iz kojeg se ne smije izdvojiti
- Aswanska brana, Egipat
- premještanje hrama Ramsesa II. u Abu Simbelu
- premještanje sklopova hramova s otočića File
- gradić Puertomarin, Španjolska
- zbog izgradnje akumulacijskog jezera za hidrocentralu
- čitavo povijesno naselja(romaničke crkve, stambene kuće, trgovi,
ulice, sve je premješteno na novu lokaciju)

8. REPLIKA I «MUZEJI NA OTVORENOM»

- metoda faksimilske rekonstrukcije povijesne zgrade u kojoj se iz
muzeoloških, odgojno-obrazovnih ili nekad i zaštitnih razloga kopiraju izvorna
graditeljska i umjetnička djela i postavljaju na drugom mjestu
- ne može se uvijek smatrati zaštitnom metodom, postaje zaštitna tek kad se
originalno djelo radi zaštite nadomiješta kopijom
- Michelangelov David u Firenci
- mramorna poprsja katedrale u Pisi
- «muzeji na otvorenom»
- omogućavaju na jednom mjestu sagledavanje povijesno-umjetničkih,
tehničkih, kulturnih, ambijentalnih i naročito etnoloških osobina
povijesne sredine
- prvi osnovao etnolog Arthur Hazelius 1891.u Švedskoj
- etno-park, tj.kolekcija izvorne ruralne arhitekture
- etno-parkovi uglavnom se temelje na premještenim autentičnim
građevinama
- otok Kiži na Oneškom jezeru, Rusija
- Detmold, Njemačka
- Westfalski muzej tehničke kulture u Hagenu

9. NOVA IZGRADNJA S POVIJESNIM REMINISCENCIJAMA

- nova izgradnja izvan povijesnih sredina, ali zbog veće ili manje zastupljenosti
povijesnih reminiscencija pridonosi očuvanju tradicionalnog karaktera širih
povijesnih prostora
- ne može se smatrati zaštitnom metodom
- često u Sredozemlju
- podržavaju se povijesni stilovi u mjerilu, oblicima, organizaciji prostora
- marina Port Grimaud, Francuska
- historicističko projektiranje
- karakter starog sredozemnog naselja u turističke svrhe
- često i kod nas na Jadranu, neinventivnost, ilegalna izgradnja
- «tradicionalistički manirizam»

- osnovno obilježje svih metoda:

- respekt prema graditeljskoj baštini i najveća moguća prezentacija njenih
autentičnih vrijednosti