Vous êtes sur la page 1sur 13

MSŠ ,,NORDBAT 2”

VAREŠ

Maturski rad
PORESKA OSNOVICA-PDV

Ana Mirčić
[Pick the date]

MENTOR;
PDV-Poreska osnovica
Maturski rad

Prof. Damir Hafizović

Ana Mirčić 2
PDV-Poreska osnovica
Maturski rad

Sadržaj;

I. Poreska osnovica......................................................................................2
I.1 Šta ulazi u poreznu osnovicu....................................................................................4
I.2 Šta ne ulazi u poreznu osnovicu............................................................................3
Type chapter title (level 1)...........................................................................4
Type chapter title (level 2)............................................................................................5
Type chapter title (level 3).........................................................................................6

Ana Mirčić 2
PDV-Poreska osnovica
Maturski rad

U V O D

Porez je doprinos je građani uplaćuju državi,lokalnoj zajednici (općini) i


drugim javnim tijelim,radi finansiranja njihove djelatnosti i zajedničkih potreba
svih građana. Svako bavljenje biznisom bilo kojeg oblika,proizvodi obavezu
plaćanja propisanih poreza. Za početnike u biznisu su propisane zakonske
olakšice u plaćanju poreza na dobit. Samostalni privrednici su 100% oslobođeni
tog poreza u prvoj,50% u drugoj i 25% u trećoj godini. Za svakog novouposlenog
se osnovica poreza umanjuje po 10%,najviše do 50%.
Od sposobnosti kombinovanja različitih metoda i instrumenata javnih finansija i
fiskalne politike zavisi uspjeh svake privrede u cjelini. Institut poreza spada u
domen Javnih finansija i kao takav predstavlja nezaobilazan dio poreske politike
u užem i ekonomske politike u širem smislu svake zemlje. Putem poreza se
ubiru prihodi državnog budžeta od fizičkih i pravnih lica kao obavezna i
nepovratna plaćanja. Porezi su vezani za državu i njene funkcije, a što znači da
su se tokom vremena mijenjali i služili ekonomsko-političkim interesima i
ciljevima vladajućih snaga društva. Tako npr. u antičkim državama poreze su
plaćali pokoreni i potčinjeni pobjednicima i vladarima, a u feudalnom društvu
plemstvo i sveštenstvo bilo je oslobođeno plaćanja poreza.
Zašto služi oporezivanje? Oporezivanje je značajan instrument preraspodjele
dohotka, instrument dinamiziranja privredne aktivnosti , instrument investicija i
potrošnje, instrument koji utiče na cijene, instrument profita i ličnih dohodaka
građana. Već smo rekli da su porezi izvor Državnog budžeta, a načini na koje se
ti porezi ubiru su brojni. Tako i poreze možemo klasifikovati na više načina, a
najznačajnija podjela poreza jeste prema načinu ubiranja. Prema ovoj klasifikaciji
razlikujemo Izravne i neizravne poreze.
U grupu izravnih poreza ubrajamo: porez na dohodak građana, porez na
dohodak (profit) korporacija, porez na svojinu, imovinu, poklone itd.
U grupu neizravnih poreza ubrajamo: Porez na promet ( kod nas i u
Europskoj zajednici – PDV), carine, prelevmani, razne vrste akciza taksi ili
trošarna koji se prenose na krajnjeg potrošača.
Pošto je oblast javnih finansija veoma obimna i zahtjeva veliku stručnost i
ekspertsko znanje, za elaboraciju ovog maturskog rada sam uzela temu poreske
osnovice – PDV-a , a kako se objasnila pojmove i način funkiconisanja poreza na
dodanu vrijednost, te u skladu sa zadatom temom pokazala da zadovoljavam
sve kriterije završetka ovog stepena obrazovanja.

Ana Mirčić 2
PDV-Poreska osnovica
Maturski rad

I.PORESKA OSNOVICA

PDV se obračunava na gotovo sav promet dobara i usluga koji vrše


obveznici DV-a u BiH. Porezna osnovica shvaća generalno,u smislu obima
ukupnog fiksalnog zahvatanja, ZPDV je tu blizu praktičnog zahvatanja. Od
oporezivanja se izuzima samo specifične stavke prometa, djelatnosti od javnog
interesa,financijske i druge usluge kod kojih bi oporezivanje bilo nepraktično.
Osnovica na koju se obračunava porez treba predstavljati jedan od najvažnijih
elemenata svakog poreskog sistema. Treba imati u vidu da su neki elementi za
utvrđivanje porezne osnovice sadržani i u nekim drugim odredbama ovog
pravilnika. Pri utvrđivanju porezne osnovice u konkretnim prilikama uvijek treba
imati u vidu principe i opća pravila funkcionisanja PDV-a kao sistema.
Poreska osnovica sa teoreskog stanovišta je shvaćena kao dohodak svih
izvora,kao što su;
♦ plaće,
♦ svi oblici naknada koji imaju karakter ličnih primanja a vezane su
za obnavljanje poslovne aktivnosti,
♦ dohoci od obavljanja djelatnosti svih oblika proizvodne i
neproizvodne aktivnosti,
♦ dohoci od obavljanja poljoprivredne aktivnosti koja ima tretman
tržišnog privređivanja,
♦ dohoci po osnovu zakupa imovine-renta vlasnika stanova i kuća,
♦ porast vrijednosti imovine,tkz.kapitalne dobitke,
♦ kamate i dividende.

Poreska stopa (17%) primjenjuje se na osnovicu koju čini ukupan iznos naknade
koju obveznik PDV-a primi ili treba da primi za isporučena dobra ili izvršene
usluge koje podliježu obračunavanju PDV-a po zakonu. Vrijednost naknade

Ana Mirčić 2
PDV-Poreska osnovica
Maturski rad

je,obično ugovorena ili na drugi način postignuta cijena koju isporučilac dobara i
usluga iskazuje na fakturi (računu).
Porezna osnovica prometa dobara i usluga jeste oporezivi iznos naknade (u
novcu,stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporučena
dobra ili pružene usluge uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa
cijenom tih dobara ili usluga,u koju nije uključen PDV,ukoliko zakonom nije
drukčije propisano.
Ukupna naknada se oporezuje za isporučeno dobro ili uslugu,u kojoj nije sadržan
sam PDV jer ni ulazni,ni izlazni PDV ne ulaze ni u kalkulaciju troškova ni u
kalkulaciju cijena poreskog obveznika. PDV se izračunava preračunatom stopom
od 14,5299% na osnovicu za koju se predpostavlja da vec sadrži i PDV-e.
Iznos naknade, kao i iznos zaračunatog PDV-a,treba da bude iskazan na fakturi
poreskog obveznika. Poresku osnovicu čini ukupan iznos koji isporučilac (poreski
obveznik) prima ili tek treba da primi od kupca dobara ili korisnika usluge,a
primalac dotičnih dobara ili uslugama treba mu platiti i iznos PDV-a koji je po
propisanoj stopi zaračunat i iskazan na fakturi.

I.1. Šta ulazi u poreznu osnovicu


Osnovicu za obračun PDV-a čini ukupna naknada za isporučena dobra i
obavljenje usluge u kojoj nije sadržan PDV. Iznos primljene naknade (bez PDV-a)
predstavla osnovicu za obračunavanje PDV-a čak i u slučaju da je ta naknada
veca os iznosa na koji je poreski obveznik imao pravo za isporučena dobra ili
usluge.Ukupna naknada koju isporučilac opporezivih dobara ili usluga-obveznik
PDV-a prima ili treba primiti. U osnovicu se uračunavaju svi sastavni dijelovi
vrijednosti isporuke,uključujući i sve sporedne troškove isporuke i druge
naknade koje su neposredno povezane sa cijenom dotičnih dobara ili usluga.
U osnovicu se uračunavaju i;
 akciza,carine i druge uvozne dražbine,kao i ostali javni prihodi,osim PDV-a
 svi sporedni troškovi koje obveznik obračunava primaocu dobara i usluga
(provizije,troškovi pakovanja prevoza, osiguranja i drugi vanredni troškovi
koje isporučilac obračunava kupcu);
 bilo koji iznos koji se obračunavaju na povratnu ambalažu;
 bilo koji troškovi priključivanja,naknade za ugradnju i drugi iznosi koji se
obračunavaju kupcu od isporučioca dobara ili davaoca usluga kao uslv da
se izvrši promet dobara i usluga.

PDV se zaračunava na osnovicu koju čini ukupan iznos koji kupac dobara ili
korisnik usluga plaća ili treba da platiti isporučiocu tih dobara ili
usluga,uključujući i sve one iznose koje mu je isporučilac,uz cijenu zaračunao po

Ana Mirčić 2
PDV-Poreska osnovica
Maturski rad

osnovu dotične isporuke (troškovi pakovanja,slanja,prevoza,osiguranja,troškovi


priključivanja i bilo kakvi drugi troškovi koji se zaračunavaju kupcu
dobara,odnosno usluga).
Ako se kupcu pri oporezivnoj isporuci dobara zaračunava i kaucija za povratnu
ambalažu,tada i kaucija predstavlja dio osnovice na koju se obračunava PDV.

Primjer 1; Domaći proizvođač prodaje 2.000 litara bezalkoholnog pića svom


kupcu-trgovcu na veliko, sa pratećim troškovima,pri čemu mu zaračunava
sljedeće;

Prodajna vrijednost sokova 3.550,00 KM


Akciza (2.000 X 0,10) 200,00 KM
Troškovi pakovanja 150,00 KM
Troškovi prevoza 200,00 KM
Povratna ambalaža 150,00 KM
Ukupno 4.250,00 KM

U poresku osnovicu ulazi i sve ono što isporučiocu dobara i usluga-poreskom


obvezniku daje ili plaća, odnosno treba dati ili platiti bilo koje treće lice,koje nije
primalac dobara ili usluga.
Osnovicu kod prometa dobara ili usluga koje izvrši porezni obveznik koji
nema uspostavljeno poslovanje u BiH čini naknada koju je primalac dobara ili
usliga platio ili će platiti isporučiocu tih dobara, odnosno davaocu tih usluga koje
izvrši promet dobara ili pruži usluge,uključujući i subvencije koje su direktno
povezane sa cijenom takvog prometa. PDV kako onaj izlazni koji se zaračunava
kupcu ili klijentu tako i onaj ulazni,koji je poreznom obvezniku zaračunat i
iskazan u fakturama njegovih dobavljača,nije uključen u osnovicu za obračun
PDV-a.

I.2. Šta ne ulazi u poresku osnovicu

Stavke koje NE uključuju u osnovicu na koju se zaračunava PDV su;

• popusti i druge umanjena cijene,pod uslovom da se isti primaocu


dobara ili usluga daju na fakturi i najkasnije u momentu izvršenja
prometa dobara ili usluga;
• iznosi koje obveznik primi (odnosno treba da primi ) od kupca kao
naknadu troškova plaćenih u ime i za račun drugog,a koji su u
njegovim knjigama knjiženi kao troškovi (tzv. prolazne
stavke,naknade štete,članarine i dr);

Ana Mirčić 2
PDV-Poreska osnovica
Maturski rad

• iznosi zatezne kamate koju je prodavac dobara,odnosno pružalac


usluga obračunao na iznos koji je kupac dugovao,pod uslovom da se
iz ugovora ili druge dokumentacije o uplatama može utvrditi koji se
dio uplata odnosi na kamate.

I.2.1 Popusti i druga umanjenja cijene

Popusti i druga umanjenja cijena (redovni ili vanredni popusti,specijalni bonusi ili
drugi popusti za određene kupce ili određene isporuke u cilju stimulacije za veće
ili posebno usmjerene isporuke,popusti za gotovinska plaćanja i dr) umanjuju
osnovicu na koju se zaračunava PDV ako se ispunjavaju dva uslova;

 da je popust odobren najkasnije u momentu izvršenja samog prometa


odnosno do momenta preuzimanja vlasništva nad dobrima; do momenta
prenosa prava raspolaganja na dobrima ukoliko se dobra isporučuju bez
otpreme ili prevoza i sl.
 da je popust jasno iskazan i na samoj fakturi.

Porezna osnovica se,dakle,može umanjiniti samo za popuste koji su unaprijed


poznati,dnosno koji su odobreni najkasnije u momentu koji se smatra
momentom isporuke dotičnog dobra ili usluge,te koji su iskazani i na samoj
fakturiza dotična dobra ili usluge. Prilikom ispostavljanja fakture, ti popusti
se upisuju kao odbitna stavka od redovne cijene dobra ili usluge. Nebitno je
kako se zovu ti popusti (rabat,popust,super rabat,bonus i sl.) bitno je da su
poznati u trenutku ispostavljanja računa i da su naznačeni na fakturi.

Primjer 2; Domači prozvođač prodaje 2.000 litara bezalkoholnog pića svom


kupcu-trgovcu na veliko kojem (kao redovnom i značajnom kupcu) odobrava i
popust u visni 5% ukupne prodajne cijene;

Prodajna vrijednost sokova 3.550,00 KM


Akciza (2.000 X 0,10) 200,00 KM
Troškovi pakovanja 150,00 KM
Troškovi prevoza 200,00 KM
Povratna ambalaža 150,00 KM
Ukupno 4.250,00 KM
Popust (5%) 212,50 KM
Poreska osnovica 4.037,50 KM
PDV (17%) 686,37 KM
Ukupno za plaćanje 3.351,13 KM

Ana Mirčić 2
PDV-Poreska osnovica
Maturski rad

Primjer 3; Trgovac na veliko i malo. A prodaje robu .B kojem,osim rabata za


prodaju na celiko,kao urednom platiši, odobrava i dodatni rabat zbog
promptnog plaćanja;

Razna roba (ukupno) 20.000,00 KM


Rabat kupcima na veliko (10%) 2.000,00 KM
Super rabat zbog plaćanja unaprijed (5%) 1.000,00 KM
Neto vrijednost (poreska osnovica) 17.000,00 KM
PDV (17%) 2.890,00 KM
Za uplatu 19.890,00 KM

I.2.2. Prolazne stavke,naknade štete i članarine

Kada lice-poreski obveznik, u određenim djelatnostima ili


situacijama,primi,zaračuna ili učini neki izdatak u ime i za račun drugog
lica,takav izdatak ne ulazi u poreznu odnovicu,jer ne predstavlja naknadu za
isporučeno dobro ili uslugu,nego tkz.prolaznu stavku.
Ako se radi o uslugama na koje je zaračunat PDV-e koristi kao svoj vlastiti
ulazni porez. U obračunu svoje špediterske usluge,špedoter te stavke (bez
PDV-a) uvrštava u onaj dio fakture u kojem su navedeni poslovi koji se
zaračunavaju komitentu kao naknada za vlastiti rad,u koju nije uključen PDV.
Ako isporučilac dobara ili usluge neki iznos (prolaznu stavku) zaračuna,primi
ili izda u ime i za račun drugog lica,taj iznos ne ulazi u poresku osnovicu,jer
taj iznos ne predsravlja naknadu za isporučena dobra ili obavljenu
uslugu,nego čini prolaznu stavku koja ne ulazi u poresku osnovicu.

Naknada štete

U poreznu osnovicu ne ulaze ni iznosi primljeni po osnovu naknade štete (npr.


naknada šete po osnovu osiguranja,ili zbog raskida ugovora,odustajanje od
kupovine i sl.),koje imaju osnov u ugovoru.

Primjer; Nastala je šteta na dostavnom vozilu preduzeća,koje je oštećeno u


saobraćajnom udesu i koje je dato na servisiranje kod automehaničarske
radnje-registriranog obveznika PDV-a,koja je ispostavila sljedeću fakturu za
izvršenu opravku;

Ana Mirčić 2
PDV-Poreska osnovica
Maturski rad

12/01
11
241/11/A
Preduzeće ,,Esel“ d.o.o Zenica

1 Opravka automobila / / 2.000,00


2.000 ,0 0
2 PDV (17%) 340,00
2.340,00

ukupno za naplatit
2.340,00

Preduzeće če automehaničarskoj radnji platiti ukupan iznos po


računu,uključujući i zaračunat PDV-e,koji se automehaničarskoj radnji tretira
kao porezna obaveza,a preduzeće kao odbitak ulaznog poreza za mjesec u
kome je izvršena opravka i izdata faktura.

Naknade štete po osnovu nastanka prirodnih nepogoda (zemljotres,poplava i


dr.) tekođer ne podliježu oporezivanju PDV-a, što znači da i ne podliježu
oporezivanju PDV-a,jer se ne smatra naknadom za dato dobro ili učinjenu
uslugu ,nego predstavlja nadoknadu pretrpljene štete nastale kao posljedica
prirodnih nepogoda.

Članarine

Ana Mirčić 2
PDV-Poreska osnovica
Maturski rad

Članarine,same po sebi,ne predstavljaju naknadu za isporuku dobara ili


usluga u smislu propisa o PDV-u,štp znači da i ne podliježu oporezivanju.
Članarine plaćaju članovi koji pristupaju određenom udruženju ili organizaciji i
kasnije (mjesečno,godišnje i sl.) u skladu s opštim aktima i odlukama,te
propisom tog udruženja ili organizacije. Članarine ne predstavljaju nadoknadu
za isporučeno dobro,prema tome na njih se ne plaća PDV.
U pogledu članarina treba imati u vidu da oporezivanju ne podliježe ni promet
dobara ni usluga koji je neposredno povezan sa uslugama koje pojedine
političke,sindikalne,humanitarne,dobrotvorne,invalidske i slične organizacije
pružaju svojim članovima za članarinu pod uslovom da takva oslobađanja ne
dovode do poremećaja u konkurenciji,što znaći da vrijednost tog,meposredno
povezanog prometa dobara i usluga koji se naplaćuje kroz članarinu ne može
biti veći od 50.000,00 KM na godišnjem nivou,jer bi se tad i ti subjekti
smatrali poreskim obaveznikom na takav promet.

I.b.3 Zatezne kamate

Zatezne kamate su svojevvrstan vid nadoknade za štetu koju je pretrpio


povjerilac zbog dužnikovog zakašnjenja sa plaćanjem. U poreznu osnovicu se
ne uključuje ni zatezna kamata koju je prodavac dobara obračunao na iznos
koji je kupac dugovao,pod uslovom da se iz ugovora ili druge dokumentacije
o uplatama može utvrditi koji se dio uplata odnosi na kamate,ukoliko je
prodavac posebno fakturisao ili naplatio zateznu kamatu na iznos koji je
kupac ranije dugovao,takva faktura i takva naplata ne podliježu oporezivanju.
Ukoliko je prodavac zaračunatu zateznu kamatu uključio u redovnu fakturu za
isporučena dobra ili usluge istom kupcu,na toj fakturi treba posebno izdvojiti
iznos koji se odnosi na kamatu i koji ne podliježe oporezivanju. Prodavac
mora biti u stanju dokazati da se zaračunati ili neplaćeni iznos zatezne
kamate zasniva na ugovoru.
Povjerilac ima pravo na zateznu kamatu bez obzira na to da li je pretrpio
kakvu štetu zbog dužnikove docnje. Zatezne kamate obračunate do visine
propisane kamate ne smatraju se naknadom,nego predstavljaju odštetu. Ako
je šteta koju je pretrpio zbog dužnikove docnje veća od iznosa koji bi dobio na
ime zatezne kamate,on ima pravo zahtjevati razliku do potpune nadoknade
štete.

II. TRŽIŠNA VRIJEDNOST KAO PORESKA OSNOVICA

Kada je naknada za promet dobara ili usluga manja od tržišne vrijednosti ili
kada je promet izvršen bez naknade,da se tada za osnovicu PDV-a uzima
tržišna vrijednost dobara,odnosno usluga u momentu njihovih prometa,bez

Ana Mirčić 2
PDV-Poreska osnovica
Maturski rad

PDV-a. Poresku osnovicu predstavlja nabavna cijena tih ili sličnih dobara u
momentu prometa,odnosno iznos naknade za izvršene usluge,što se odnosi
na slijedeće vrste prometa;

1. Uzimanje dobara za privatnu upotrebu (vanposlovna svrha);

Ukoliko se dobra,koja čine dio poslovne imovine poreskog obveznika,uzimaju


ili izuzimaju za privatnu upotrebu uposlenika ili trećih lica,poreska osnovica
se utvrđuje na način da se dobra vrednuju prema tržišnoj vrijednost u vrijeme
njihove isporuke.
Pod tržišnom vrijednošći podrazumijeva vrijednost koju bi obveznik
naplatio od kupca da je to isto dobro prodao,bez PDV-a. Radi se o
realnoj prodajnoj,a ne o nabavnoj cijeni tog dobra kod tog lica. Nabavna
cijena tih ili sličnih dobara u momentu prometa znači cijenu po kojoj bi taj
obveznik ta dobra mogao nabaviti u tom momentu.
Poreznu osnovicu predstavlja prodajna, a ne nabavna cijena.

2. Upotreba vlastito proizvedenih dobara u privatnu svrhu, uključujući


i zadržavanje dobara nakon prestanka poslovanja;

Osnovicu za obračun PDV-a i u ovim slučajevima predstavlja tržišna


vrijednost uzetih dobara u momentu uzimanja ili upotrebe dobara čija je
svrha promjenjena,odnosno tržišna vrijednost dobara koja se zadržavaju u
privatne svrhe,nakon prestanka poslovanja poreskog obveznika u momentu
prestanka poslovanja bez PDV-a.

3. Uzimanje dobara koja su proizvedena u preduzećima;

Ukoliko se radi o uzimanju dobara pri čemu se, za razliku od predhodnih


slučajeva,misli na uzimanje tih dobara u poslovne svrhe koja su proizvedena
u dotičnom preduzeću ,ili radnji koja je registrirana kao PDV obveznik,
tržišnom vrijednošću se smatra vlastiti trošak utvrđen prema
računovodstvenim propisima. Da se vlastito proizvedeno dobro koristi u
vlastite poslovne svrhe ,poreznu osnovicu ne predstavlja poslovna
vrijednost,nego cijena koštanja dotičnog dobra. U ovom ili sličnim
slučajevima ne radi o krajnjoj potrošnji dotićih dobara,nego o nastavku
njihovog korištenja za poslovne svrhe.
Ukoliko je dotični obveznik koristio ulazni porez za inpute koje je utrošio u
proizvodnji toga dobra, obavezan je i izračunati i izlazni porez na njihovu
vrijednost u momentu kad ih je upotrebio u vlastite svrhe. PDV bi plačao i
kada bi ista dobra nabavio na tržištu,s tim da je njegova ,,interna“ porezna
osnovica u ovom slučaju niža od osnovice na koju bi mu porez zaračunao

Ana Mirčić 2
PDV-Poreska osnovica
Maturski rad

drugi dobavljač,jer kod izuzimanja vlastito dobro proizvedenih dobara za


vlastitu poslovnu upotrebu nema dodane vrijednosti.

4. Uzimanje stalne poslovne imovine bez naknade za privatnu


upotrebu ;

Od strane pojedinca,ili grupe za privatnu upotrebu bez naknade uzima se stalna


imovina (stalna sredstva) poreskog obveznika,poreznu osnovicu čini, vrijednost
te imovine u momentu uzimanja,koja je iskazana u knjigovodstvu poreznog
obveznika, s tim da porezna osnovica ne može biti manja od tržišne vrijednosti u
momentu prometa imovine.
Poreznu psnovicu predstavlja;

a) neotpisana knjigovodstvena vrijednost dotičnog stalnog sredstva


b) Tržišna vrijednost dotičnog stalnog sredstva u momentu njegovog
uzimanja u privatne svrhe,zavisno koja je veća.

U slučaju da je stalna imovina u potpunosti amortizovana,kao osnovica PDV-a


uzima se tržišna vrijednost te stalne imovine u momentu prometa. Tržišna
vrijednost tog stalnog sredstva predstavlja poreznu osnovicu u bilo kom drugom
slučaju kada je neotpisana vrijednost dotičnog sredstva manja od tržišne.
Knjigovodstvenom vrijednošću treba se smatrati nabavna vrijednost dotičnog
sredstva,a ne njegova neotpisana vrijednost. Naime,bez obzira na vrijednost ili
cijenu sredstva u vrijeme bhegove nabavke,izlazni PDV na to sredstvo (dobro) se
može i treba obračunavati isključivo na njegovu stvarnu ili predpostavljenu
prodajnu cijenu. Ukoliko je stvarna tržišna vrijednost sredstava koje se otuđuje iz
poslovne imovine poreznog obveznika i uzima se za privatnu upotrebu niža od
njegove ranije nabavne vrijednosti ,PDV se može zahtjevati samo na osnovicu
koju čini trenutna tržišna vrijednost. Ukoliko je neotpisana knjigovodstvena
vrijednost veća od tržišne postoji osnov da se PDV zahtjeva na tu,veću vrijednost
jer se predpostavlja da se to sredstvo nenamjenski koristi ili čak,zloupotrebljava.
U slučajevima uzimanja stalne imovine za privatnu upotrebu treba imati u vidu
obavezu ispravke ili storna odbitka ulaznog poreza ukoliko do promjene namjene
opreme dođe prije isteka 5,odnosno nekretnina prije isteka 10 godina u odnosu
na mjesec u kome je iskorišteno pravo na odbitak ulaznog poreza po osnovu
njihove nabavke.

5. Privatno korištenje usluga vlastitog preduzeća;

Ana Mirčić 2