I ODJEA KROZ POVIJEST

1. DRAPIRANA ODJEA - ovojni tip, komad tkanine (8m tkanine se koristilo u Grkoj za drapiranje jednog odjevnog predmeta) - Egipat shenti, Grka himation, Tahiti pareo

2. ODJEA ZA NAVLAENJE - slip-on odjea - koa ili tkanina, otovor za glavu, pada niz ramena - Rim paenula, srednji vijek huque, J. Amerika pono

3. KROJENA I IVANA ODJEA ZATVORENOG TIPA - tunika (nema otkopavanja)

4. KROJENA I IVANA ODJEA OTVORENOG TIPA - odjea koja se nosi preko temeljne - koulja, ogrtai, haljetci

5. USKA ODJEA - prijanja uz tijelo, afirmira oblik ljudskog tijela

* Svi tipovi su uvjetovani klimatksim uvjetima, trgovinom (vrste tkanine, jantar, puii, boje..)

GLAVNE KARAKTERISTIKE KULTURE ODIJEVANJA KROZ POVIJEST

Prapovijest: ovojni tip (neznaajne promjene, nema nacionalnog karaktera, osnovne karakteristike: duga, iroka, drapirana; magijska i religijska funkcija) 14. stoljee: kratka, krojena odjea (jasna definicija spolova, varijacije nacionalnog i individualnog stila zaeci mode!) sredina 19. stoljea: masovna industrijska proizvodnja (Pret-a-porter, Haute Couture manje individualnog, a vie internacionalnog stila. utjecaji: ekonomski, socijalni, politiki, gospodarski, drutveni)

* Afirmacija i negacija tijela kroz povijest.

Knjiga postanka - Adam i Eva odjea od smokova lia (tu samo da sakrije njihovu sramotu, kad oni postanu svijesni svoje golotinje, nakon to su kuali voe sa stabla poznaje) I naini Jahve, Bog, ovjeku i njegovoj eni odjeu od krzna pa ih odjenu odjea znak ovjekovog pada - kasnije, zbog te boanske veze, krzno postaje simbol kraljevske moi

FUNKCIJA ODJEE

1. Zatita - od klimatskih uvjeta - transparentni ovoj za zatitu (oslikavanje tijela, magijski znaci kojima su se pokuavali zatiti od nepoznatih, zlih sila)

2. Da znai (Roland Barthes) - znak moi: Luj XIV je jedini smio nositi plavu odjeu, a kada dekretom ovlasti ogranieni broj svojih bliskih prijatelja da nose plavi justaucorps izvezen zlatom i srebrom, slian njegovom, odjea, simbol kraljeve naklonosti, znak je moi - znak vlasti: generalski pu u Aliru 1961, kad se Charles de Gaulle na malim ekranima pojavljuje u generalskoj uniformi, odjea je znak vlasti - znak suprostavljanja: Vijetnamski ratovi (1945-1954), mladi se suprostavljaju odjeom jarkih boja, duge kose, promoviraju mir, nose jeans koji je do tada nosila samo radnika klasa..

MODA/DRUTVO

- do 60-tih godina 20. stoljea vii sloj je utjecao na nie slojeve (koji su nosili sline krojeve ali jednostavnije, i jeftinije tkanine) - od 60-tih godina, ulica postaje ta koja utie na modne promjene

IZVORI ZA ISTRAIVANJE KULTURE ODIJEVANJA

1. Likovna umjetnost: slikarstvo (crte, karikatura, modna ilustracija), kiparstvo, primjenjena umjetnost, fotografija

2. Pisani izvori: romani, pjesme, modni asopisi

3. Usmena predaja (za novija razdoblja)

4. Sauvani odjevni predmeti

II PRAPOVIJEST

1. PALEOLITIK (600.000 8.000 pr.n.e.) lovci na mamute i sobove / krzno i koa 2. MEZOLITIK (8.000 3.000 pr.n.e.) lovci i ribolovci / krzno i koa 3. NEOLITIK (3.000 1.000 pr.n.e.) ovari i ratari / LAN i poetci tkanja 4. BRONANO DOBA (2.100 1.000 pr.n.e.) pomorci i obrtnici / VUNA i ornament kao ukras 5. ELJEZNO (1.000 50 pr. n.e.)

1. PALEOLITIK (600.000 8.000 pr.n.e.)

Homo erectus obiljeja blia majmunu nego ovjeku, upoznao vatru, obmotavao se krznom i koom za zatitu od hladnoe Nomadi bave se lovom, putuju

ODJEA - ovojni tip obmatala se oko tijela, krzno i koa OBUA - koa ili krzno / praopanak (naene rupice u koi kroz koje se vjerovatno provlaila trava kojom se vezivala koa oko stopala) OBRADA *struganje; *namakanje (ilovaa i otopina kore hrasta bogata taninom); *dugotrajno vakanje i namakanje u urinu (eskimi)

Homo sapiens pojava orua za rad (kamen kao runa sjekira)

VENERE velika rasprostranjenost, ukazuju na to da je ovjek moda ve tada imao neki estetski odnos prema svom tijelu i svojoj odjei, tj. moda se nije samo obmatao koom

Venus Lespugue (Francuska, 26.000 24.000 pr.n.e.)

- pojava tkanog bedrenog omotaa! - izraeni atributi

- u Grkoj takoer pojava bedrenog omotaa, kaunakes zvonolika suknja, oblika slova A - kamene suknje i u Francuskoj, na peinskim slikama, 17.000 15.000 pr.n.e.

Najstariji ljudski prikaz (iz oko 25.000 g.pr.n.e.) - od bjelokosti - na kosi mrea dodatak koji je uljepavao kosu!

Najstarije vlakno (30.000 g.pr.n.e.) - laneno vlakno - uvijeno dokaz da je bila prea! - obojeno (boje: siva, crna, tirkiz, ruiasta) - tehnika makramea (pravljenje odjee uz pomo vorova) - pitanje je koja mu je bila namjena, da li odjea ili neto drugo?

3. NEOLIT (3.000 1.000 pr.n.e.) - ivot u zajednici (nastambe), poljoprivreda i stoarstvo

ODJEA: ovojni tip / uz kou i krzno pojavljuje se i odjea biljnog porijekla (od lia, kore drveta, lan)

TEHNIKE: - tkanje (pretpostavke od 7.000 6.000 g.pr.n.e., u Aziji pronaeni predmeti u obliku UNKA) - namakanje i sabijanje (netkani tekstil, tj. hustine)

OTZI ledeni ovjek, 3.000 g.pr.n.e., ivio prije oko 5.300 godina (pronaen u Alpima, Austrija/Italija, 1991.)

gornji haljetak: - koa jelena i koze - s unutranje strane: trava i drvena kora lipe (uvriva i izolator) - raznobojne trake ivotinjske koe s unutranje strane spojene nitima - AV: precizan, miino tkivo ivotinje

donja tunika: - kozja koa - do ispod koljena bedreni omota: - ispod ogrtaa i donje tunike

nogavice: - koa jelena i koze - pretea HLAA

pojas: -

telea koa 3m duine obavijen 2 puta na njemu objeeni predmeti (upalja..)

plat: - od duge alpske trave - duina oko 90cm - obuhvaao itav torzo, zavravao na bedrima - alpski pastiri u 20. st. nosili ogrtae od slame

cipele: - pronaene na mumificiranom tijelu - on od medvjee koe - obloene jelenjom koom, a trava iznutra kao izolator

kapa: - od medvjee koe s dvije trake za vezivanje ispod brade

jantar: najstariji nakit, 2.500 g.pr.n.e.

4. BRONANO DOBA (2.100 1.000 pr.n.e.)

- ovojni tip - nalazite u Danskoj (2.100-1.700 g.pr.n.e.) - sirovina je VUNA - ukras: vez, na ramenima apice i ivotinje - nakit: jantar i zlato

- ponovo se javlja bedreni omota sa resama od vune - remen sa metalnim diskom - gornji haljetak - nakit: spirala, pui (jeli su pueve, to ih odrava na ivotu, stoga njihova vrijednost) ornament

- obua (naena u Alpama, 3000 g.pr.n.e.)

- sirovine: lan, vuna, koa - bojena odjea, intezivne boje (bijela, crna, zelena, crvena, smea, boja vinje, uta, plava) - ukras: kri, linije, trokuti, spirale, pleteri

Vuedolska izmica, 2.800 g.pr.n.e. - vuedolska kultura (obrada metala bakar koji je sadravao arsen) - religijska funkcija (ili moda prototip za izradu prave izmice)? - najranija u Europi visoka izmica (slina 1.800 g.pr.n.e. iz hetitske kulture)

Vuedolsku odjeu istraivala M. Milievi (1984.): - radila rekonstrukciju na osnovu idola (plone skulpture sa dekoracijom na grudima) - ornamenti (da li su oslikavani ili postizani skarifikacijom?) - suknje plisiranje, ili vunene rese? - trake na glavi - terluci i priglavci (visoke i niske vunene arape)

III DREVNI ISTOK

1. MEZOPOTAMIJA - izmeu rijeka Tigris i Eufrat

SUMER I AKAD (3.500 2.000 g.pr.n.e.) - Lapis Lazuri: kamen kojim se bojala tkanina u indigo i plavu boju (iz Avganistana) - trgovina bogata: putevi svile, pamuka.. - ploa iz Ura (3.000 g.pr.n.e.), prikazuje pripremu za bitku, vertikalna perspektiva (sa nje itamo nain odijevanja u to vrijeme)

Odjevni predmeti: muki: 1. PAGNE bedredni omota 2. KAUNAKES zvonolika forma nalik suknji - koristili su vunu, raznovrsna krzna i koe - visoke izme

KAUNAKES - 3.000 g.pr.n.e. / oznaava zvonoliku formu, a ne sastav tkanine (ali reljef nam pokazuje da bi to mogla biti vuna i kozja koa) - 2.700 - 400 g.pr.n.e. / suknja (kozja koa?); privrivala se ukrasnom iglom, vezivala oko struka - oko 500 g.pr.n.e. / debela, teka tkanina oblikovana velikom koliinom vunene dlake. Perzija preko ramena - naziv kaunakes se zatim koristi za formu od vune, lana i koe primarno znaenje suknja sa resama - kasnije u povijesti KAUNAKES = OGRTA (ostalo zbog onoga to se u Perziji nosio preko ramena)

KAUNAKES - enska odjea, 2.800 g.pr.n.e.

Hetiti (1.300 1.200 g.pr.n.e.) doprinos planinskog stanovnitva visoka izmica od koe

Nakit: - bogat, izraen od zlata (simbol suneve energije, plodnosti..) - spiralna linija, krug kao simbol kontinuiteta

2. EGIPAT (3.200 525 g.pr.n.e.) - 207 faraona, 26 dinastija - nepromijenjen stil u odijevanju i umjetnosti

klima blaga: - odjea JEDNOSTAVNOG OBLIKA, LAGANE (prozrane) STRUKTURE - svijetlina i bijelina simbol boanske istoe - tkanine: lan (biljnog porijekla); vuna se smatra neistom jer je ivotinjskog porijekla (vrlo rijetko se koristi) - golotinja, afirmacija tijela, prozrane tkanine

obrtnici: prave sandale tkalci obino ene radnice, a mukarci nadzornici horizontalni i vertikalni tkalaki stan

Muka odjea:

1. SHENTI: - bedreni laneni omota, pridrava ga pojas - u viim slojevima, pojas bogato ornamentiran - tkanina je u jednolikom ritmu naborana = plise (runo otro nabiranje)

2. SINDON: - pravokutna tkanina, laneno sukno - dua suknja (a nije suknja), vor oko struka -prozrana tkanina -ide preko shenti

3. LANENA TUNIKA - pronaena u grobnicama oko 2.300 g.pr.n.e. - slip-on tunika, pravokutni komad tkanine, presavijao se na pola, napravio se otvor za glavu - rukavi su se po potrebi navlaili i vezivali

4. MUKA LENTA - 670 g.pr.n.e. - pravokutna tkanina koja se namatala - to dua lenta, to vii status osobe koja je nosi

5. CALASIRIS - 1.580 g.pr.n.e. - poluprozirna lanena iroka tunika, bez rukava - nabori daju dinamiku

enska odjea:

1. CALASIRIS - pravokutna tkanina, omatanje oko tijela - jedna ruka je slobodna, ili obe ruke pokrivene - pojas se vezuje ispod grudi

2. HALJINA SA NARAMENICAMA - raene od lana i drugih sirovina - jedna do dvije naramenice - naramenice imaju samo funkciju da pridravaju donji dio tkanine, a ne da pokrivaju grudi - vie varijacija ukrasa: mrea od perlica, raznobojnih koljki, poludragog kamenja - nii slojevi rade ukrase od lia

Mesopotamska plemena donose bogat ornament Asirci (dananji beduini) obuu: SANDALE - podsjeaju na dananje japanke - radile se od trstike i uvrivale travom - faraon je nosio zlatne natikae, a da mu se prsti ne ozlijede, stavljao je zlatne titnike za prste

HIGIJENA I KOZMETIKA - higijena je jako vana, vezana uz: estetske, zdravstvene, terapeutske i magijske funkcije

- nekoliko puta dnevno se kupaju (siromani u Nilu, a ta se voda koristila i za pie, pa je esto dolazilo do boletina) - sapun (natron ili swabu-ist): glina+pepeo+biljno ulje+soli - stanovnici koji se ne kupaju (meu njima i stranci) prijezir, drutvena izolacija - mukarci se obrezuju - i ene i mukarci se u potpunosti depiliraju (pinceta, no, britva) ne samo za ljepotu, ve i protiv uiju - mazali tijela uljima (orah, badem), a naftom za zatitu od sunca - popularna mjeavina balzama za tijelo: biljni ekstrakti pomijeani sa lojem od make, krokodila, konja

minka za oi crna, kohl (iva, jasen, olovo) crvena, oker zemlja pomijeana s vodom, za mazanje usana kana crvena+naranasta, za nokte i kosu bijela olovo sulfid (galica) ili mangan oksid zelena malahit od bakra + minerali

- ene za vrijeme mjesenice koristile lanene runike koji se peru - profesionalni kozmetiari sveenstvo ili vii slojevi - parfemi: korijenje, cvjetovi, lie, rua, cimet, iris, ljiljan + ulje + vosak ili mast (plinije) - med kao maska za kou - lotus aromaterapija - toaletne kutije od bijelokosti i zlata PERIKE: - od crnog uvijenog ili upletnog lana - od prirodne kose - dodaci su nakit - na tjemenu aromatina membrana (ivotinjska mast sa smirnom) - marama zatita od praine

NAKIT: - ima i magijsku funkciju, i funkciju ukraavanja - zlato simbolizira svjetlost sunca - ornamentika (idoli koji simboliziraju bogove) - poludrago i drago kamenje izvor dinamike

IV STARA GRKA (900 g.pr.n.e. 100 g.n.e.)

- Heleni po Rimljanima Grci - oko Jonskog, Egejskog mora, dananja Turska, do Krete - polis grad drava

1. PRETEA GRKE KULTURE - EGEJSKA KULTURA (2200 1200 g.pr.n.e.)

a) Umjetnost Kiklada / Kikladsko otoje / 3000 2000 g.pr.n.e. bronano doba, kikladski idoli geometrijski plosnati oblici b) Kretska umjetnost/ Minojska umjetnost 2700 1450: Knosos, Minos 1600 g.pr.n.e./ megaron -> grki hram/ labirint, asimetrija/ borba s bikovima c) Mikenska umjetnost 1600 1100 g.pr.n.e. Atena, Sparta, Korint; Mikena/ nekropola/ kiklopske zidine/ Atrijeva riznica Agamnenon - megaron, lana kupola, lani luk - prizori lova

EGIPAT, MEZOPOTAMIJA sredite BOG EGEJSKE KULTURE, KRETA -- > GRKA sredite OVJEK

ODJEA KRETSKE KULTURE: preli vunu, koristili lan/ predenje i tkanje, tradicionalna proizvodnja ukras/ vez bogatstvo intezivnih boja na odjei prirodna bojila naglaen struk ceremonijalna odjea tehnike tkanja vii drutveni slojevi

afirmacija tijela intezitet boja

2. STARA GRKA

a) Geometrijski stil 1000 700 g.pr.n.e. - keramika geom. stil: spirale, rozete, pleteri, meandri, trokut, krug, svastika - rasporeeno po trakama / stilizirani ljudski lik b) Arhajsko razdoblje - Homerovi epovi / 776 g.pr.n.e. Olimpijske igre / svetite Delfi i Olimp - Kuros i Kora arhajski osmjeh, intezitet boja - crvene figure na crnoj podlozi 700 g.pr.kr. - crne figure na crvenoj podlozi 600 g.pr.kr. c) Klasino razdoblje 480 336 g.pr.n.e. - Perzijski ratovi 490 479 - knjievnici Sofoklo, Euripid / povjesniar Herodot, filozofi.. - ATENA: akropola + agora / ovjek mjerilo svih stvari / zlatni vez / stupovi / grka kua mikenski megaron - Polikletov kanon / Praksitelov kontrapost / Fidija, Miron d) Helenizam 336 30 g.pr.n.e. - Aleksandar Veliki 336 g.pr.n.e. - do Indije / Oktavijan, Rim (bitka kod Akcija 31 g.pr.n.e.) - zavrna faza helenizma je maniristika, predimenzionirana - Lizipov Apokisomen, Nika sa Samotrake..

Klasino razdoblje / Partenon 5 st.pr.n.e.: - M + jednostavna / od jedne pravokutne tkanine / minimalno ivano - tijelo afirmirano

- vuna (prozrana), lan, pamuk, svila (nakon invazije Perzije) Dva utjecaja: DORSKI vunena tkanina koja je teka i pada te odaje dojam statinosti JONSKI lan, dinaminiji efekt

DINAMIKA --> BOJA: : uta, ljubiasta, plava, zelena, crvena M: bijela i be

ORNAMENT ivotinje: ptice, ribe i cvijee DRAPIRANJE, NABIRANJE

ODJEA:

PEPLOS dorski HITON - vunena tunika, pravokutna tkanina, cilindrino obavija tijelo, privren na oba ramena, jednu stranu ostavlja otvorenom. gornji rub mogao se spustiti sve do struka i stegnuti - nosi se preko hitona ili kao ogrta (po. 6. st. do sredine 6. st.pr.n.e.) ene - fibule, pojas - ukrasna igla 560 g.pr.n.e. - u jonsko doba, lanena tunika, hiton, potpuno istiskuje peplos. enski hiton drugaiji od mukog u nain oblaenja PEPLOSA tome to su otvori za ruke izraeni oko vrata, a ne na bonim avovima HITON - lanena tunika, puno ira od exomisa - s jedne strane zaiven i napuhan iznad pojasa, dri ga fibula na lijevom, ili ee, oba ramena

DORSKI HITON (CHITON) oko 5. st.pr.n.e. mukarci i ene, od vune i lana APOTYGMA prekriva grudi, dopire do struka ZOSTER pojas od koe KOLPOS nabor koji se stvara iznad pojasa - vie vrsta dorskog hitona

Karijatida, nosi HITON

Jonski hiton

JONSKI HITON: pojavljuje se ve 550 g.pr.n.e., a uestalije se koristi od 440 g.pr.n.e. - lan i svila - vie vrsta - efebi, konjanici, vozai

EXOMIS: - komad tkanine privren na ramenu i potpasan - kratki hiton s jednom ili dvije naramenice - od grube vunene tkanine -> nii drutveni slojevi - vojnici - i mukarci i ene (boice Artemida, Dijana) HIMATION: (Grka: hiton + himation / Rim: tunika + toga) - preko hitona - M: bez dekoracije, do koljena - : dui (ak u potpunosti prekriva hiton ponekad) - odreivao je drutveni poloaj - politiari, retoriari, poeti, intelektualci (Sofoklo, Demosten) nose na golo tijelo: jedno rame otkriveno, preko ruke

HIMATION

EXOMIS

HLAMIDA/HLAMIS/chlamys

- kratki plat - nose ga vojnici - na ramenu privren fibulom - postaje obavezan za vojnike, jer se pravi od debele kompaktne vune pa slui i kao pokriva - mladii, konjanici kopaju ispod brade

HLAMIDA Vojna odjea: Teka pjeadija oklop od metalnih ljuski Laka pjeadija dvostruka tunika / unakrsno tkanje

OBUA - kone sandale u prirodnoj boji koe, ili crne - enska obua nekada se boji u crvenu ili utu - debeli vrsti potplat pojaan je sa zakovicama (u Aleksandriji npr) - kurtizane iji potplat na pijesku ostavlja trag slijedi me - unakrsno isprepleteni remenii privravali su petu KOSA - do Perzijskih ratova (499-449 g.pr.n.e.) nosi se brada - kosa duga i nakovrana (perike) simbolizuje i plodnost - kasnije: kratka kosa + golobrada lica - kape: eiri od pusta i slame tite od sunca - kozmetika: maslinovo ulje, med (preuzeli od Egipana), izbjegavaju sunce njena put - ene: staro doba: podijeljena na dvije trake, sputa se na lea helenizam: pune (eljevi, ukrasne igle, trake)

NAKIT (u Egiptu da magijski zatiti, privue energiju od sunca) u Grkoj estetska funkcija!, uglavnom od zlata

Helenistika FIBULA

V RIM CIVILIZACIJA ETRURANA (900 500 g.pr.n.e.)

- naselili se iz Male Azije u dananju Toskanu, Umbrija - eljezo! - mnogoboci, pokapanje u obojenim kuama - ples, glazba, brojna kola od njih ih preuzeli Rimljani - Grci i Rimljani ih smatrali nemoralnima, jer se ena odavala veem broju partnera, nisu se udavale, a djecu je odgajala zajednica - afirmacija tijela golotinja - bogat kolorit - nakit: geometrijski oblici, i oblici palme i flore

RIMSKA REPUBLIKA (509 - 31 g.pr.n.e.)

- bitka kod Akcije 31 BC Gaj Oktavijan pobjeuje Marka Antonija i nastaje:

RIMSKO CARSTVO (27 g.pr.n.e. 476 g.)

- Partski ratovi (5 3 g.pr.n.e..) pokrenuti u cilju sniavanja cijene svile (1kg svile = 1kg zlata) - car Tiberije zabranio svilu na mukarcima (bila feminizirana jer se tijelo isticalo) - SUPTOUS VEGES rimski zakon koji je odreivao pravila odijevanja na ceremonijama i banketima: - purpurna togasamo za cara! (10.000 koljaka za jednu purpurnu togu) - u poetku carstva mladiima zabranjena svila - odreeni broj linija na tunicidrutveni status - kazna za luksuz

- bijela boja na togi VIRILIS za djeake do 16g

ODJEA:

- SUBLIGACULUM: - laneni bedreni omota - nosili i mukarci i ene kao donji odjevni predmet

- TUNIKA: - osnovni odjevni predmet M + od 2 g.pr.n.e. - hladni mjeseci odijevali i do 3 tunike

pravilo: DVIJE TUNIKE su se nosile: TUNICA INTERIOR (subuculu, ili kratka tunika), uz tijelo TUNICA EXTERIOR (intusium ili supparus)

tkanine: vuna, lan, pamuk, svila (bogat ukras) vrhunac nabora

Vrste tunika:

1. SUBUCULU: kratka tunika za robove jedini odjevni predmet

2. COLOBA: do polovice bedara, iroka stegnuta u struku, bez rukava

3. TUNICA DALMATICA dugi rukavi od 2-3 g.n.e. i mukarci je odjevaju (do tada su dugi rukavi bili znak enstvenosti) pretpostavlja se da potie iz Dalmacije (bile su od vune, a tamo se vuna proizvodila)

4. CARACALLA duga tunika prorezana sprijeda, uz koju ide kapuljaa

5. TUNICA PALMATA tunika rimskih careva, purpurne boje bogato ukraena zlatnim dekorativnim vezom u obliku palminog lia

Drutveno razlikovanje putem tunike: purpurne linije CLAVUS augustus clavus jahai: dvije pruge na obje strane

latus clavus senatori: jedna pruga na obje strane

- TOGA odjevni predmet od jednog komada VUNENE tkanine pada preko i oko ramena do poda nosi se na golo tijelo, a nekad i na subligaculum (pregaa)

Kratka toga: polukruni komad tkanine etruransko porijeklo nosi se izravno na tijelo oratorski nabor tunika + toga desna ruka se pokriva uz poprsje

u Rimskom carstvu poveava se oblik nabor toliko sloen da je potrebna pomo roba: 6 x 2m

TOGA vunena u ranim danima rim. carstva odjevala se direktno na golo tijelo, sa subligaculumom, kasnije se dodaje tunika s pojasom djeaci i djevojice koji jo nisu uli u pubertet odijevali su togu s crveno-ljubiastim porubom TOGA PRAETEXTA istu odjevaju i sveenici i suci znak statusa

toga praetexta

1. TOGA VIRILIS / TOGA PURA / TOGA LIBERA bijela, nose je djeaci do 16 god. 2. TOGA CANDIDA posebno izbjeljena toga, nose je politiari 3. TOGA MULIEBRIS prostitutke, odvajajui se od obinih ena u tunici ili stoli 4. TOGA PULLA / TOGA SORDIDA tamna tkanina za alovanje 5. TOGA PURPUREA odjevala se u trijumfima nose je pobjednici i rimski car a) toga picta samo za posebne prilike / purpuna, dekorirana zlatom b) Tunica Palmata kratka tunika bogato ukraena zlatnim vezom c) Paludamentum plat rimskih careva, duina je varirala dok nije dosegnula do glenja / purpurne, ali su koristili i druge skupocjene boje: crvena, tamno plava / fibula - desno rame

TOGA 44 g.pr.n.e. prvi put zabiljeen naziv toga smiju je nositi samo graani, mukarci, Rimskog carstva ene, robovi i stranci ne smiju nositi togu, samo tuniku! vremenom toga iz svakodnevnog odijevanja prelazi u ceremonijalno / senatori i sveenici varijacije toge po dobi, profesiji, drutvenom statusu Seneka kritizirao mukarce koji labavo ili nemarno nose togu

IZUZECI: a) ene koje su uinile preljubu, ili radoznale ene morale nositi togu (toga simbol gubitka enstvenosti) b) u vrijeme Saturnalia svi ostavljali toge kod kue, vii slojevi odijevaju SYNTHESIS (lagani odjevni predmet u boji (uta, crvena, zelena); za razliku od bijele toge)

MUKARCI: bijele toge ENE: areni kolorit (uta, crvena, zelena, mogle su nositi i purpurnu ali iz drugih izvora - od bilja), tunike i stole

- PALLIUM muki ogrta, nosio se preko toge

- PAENULA vrsta zatvorene pelerine sa kapuljaom preuzimaju rimski vojnici V-izrez, ispod se nosila kraa tunika kasnije u liturgijskoj odjei (sveenici)

Opisuju ljude sa sjevera Barbari, Franci, Goti: hlae + gornji odjevni predmet poput dananje koulje, prakoulja Flavius Honoris zabranio noenje barbarskih hlaa Galski rat (58-51 BC) hlae prihvaaju i rimski vojnici Barbari koristili intezivnu plavu boju bojali lice u plavo kada su ili u rat (pa je Rimljani zato smatraju niom bojom, ne koriste je)

ensko odijevanje Rima

1. U sportskim aktivnostima: - pregaa (subligaculum) + strophium (predak grudnjaku)

2. STOLA/ peplos + TUNICA INTERIOR - osnovni enski odjevni predmet - podsjea na grki hiton - na prsima pridravaju i oblikuju nabore dva pojasa - stola je kraa od donje tunike - na donjem rubu ornamentalna linija STILA (obiljeje drutvenog statusa)

stola + palla

3. PALLA (ide preko stole) - enski ogrta - ima ukrasni porub + pridrava fibulama - boje (imaju samo estetsku funkciju): plava, ljubiasta, zelena

pr. vjenanje u Pompejima: naranasto-crvena stola (to intezivnija boja za vie sree) prsten + veo (ostalo do danas, rimsko nasljee)

MUKARCI: TUNIKA (COLOBA i DALMATICA), clavus (linija na tunici) + TOGA (clavus pretvara se poslije iz boje u ornament)

ENE: STOLA + PALLA

RIMSKI TEKSTIL 4 - 5 st., porijeklo iz Egipta tzv. Koptski tekstil bogat je ornamentikom (ornamentske trake)

NAKIT zlato, drago kamenje ima estetsku funkciju samo ene nose

NJEGA TIJELA jako znaajna, potie od ideala grke muke ljepote TERME: hladne i vrue kupelji, vjebaonice (htjeli su biti fit)

KOSA njegovana kosa oznaka vieg drutvenog sloja od 69 138, u doba Vespazijana do Hadrijana enska frizura doivljava vrhunac: istaknut dio iznad tjemena, puno kovra, tijare, igle koriste se i mreice (od zlatne niti za vie drutvene slojeve, a od lana za nie)

VI ISTONO RIMSKO CARSTVO

- Bizant (6 st. sredina 15. st.) - na ruevinama Rimskog Carstva

- pod utjecajem ISTOKA: sklonost raskoi, sjaju i dekorativnosti u umjetnosti i odjevanju - odjea odrava kontinuitet antikih oblika koji su bili obogaeni INTEZIVNIM KOLORITOM - svila je u Bizant dola u vrijeme cara Justinijana u 6. st. (pretpostavka)

TEKSTIL - dominira svila + lan, pamuk, vuna - prvo donose svilu sa istoka, a zatim je i samostalno proizvode - samostalno proizvode tkanine bogatog ukrasa simbol napretka carstva - motivi su do krajnosti stilizirani i ploni, biljni i ivotinjski likovi - kompozicija: naelo zrcaljenja

Prikaz cara Justinijana sa svitom / Ravenna, 6. st.

TUNIKA - bijela, kratka i jedva pokriva koljena - rukavi: dugaki, vrlo uski, te ukraeni na zapeu i ramenima - boni dijelovi tunike takoer ukraeni, to se otkriva kroz raspor plata - SVEENICI: tunica dalmatica + clavus - BISKUP: paenula (nosili rimski vojnici) - CAR: statusni simbol ogrta koji se kopa na desnom ramenu ili ispod brade; boja ogrtaa purpurna; ispod ogrtaa nosi hlae - ukrasi na lanenoj tunici: geometrijski ukrasi od viebojne vune

Prikaz carice Teodore sa svitom / Ravenna, 6. st.

ensko odijevanje: - tunika je neto dulja od muke, ima duge uske rukave - na rubovima, bono, na dnu, te u zapeu bogato ukraena - ogrta figurativni motivi - obua poput muke / CRVENE boje, a Teodorine su ukraene draguljima - slina muka i enska odjea - boje ukazuju na drutveni status - obua i oglavlje takoer ukazuju na drutveni status (kosa pokrivena jer je kosu smio vidjeti samo suprug) - perpendula ukrasni nakit koji visi uz krunu

ORTA PALUDAMENTUM / PAENULA ima ornamente na podruju ruku (za razliku od rimljana)

VII SREDNJI VIJEK

Anglosaksonci, 5. s.t. utjecaj na Europu

TKANINE - vuna seljaci / lan srednji sloj / svila izuzetno skupa

OSNOVNI ODJEVNI PREDMETI - muka i enska odjea SLINA: - vunena tunika do koljena - lanena tunika, nosili malo bogatiji - mukarci: vunene hlae i vunena obua (siromani si je ne mogu priutiti)

izvori: - Bayeux tapiserija, 0.5x70m: Normansko osvajanje Engleske

Haroldova smrt, dio sa tapiserije

1. ROMANIKA (900 1200 g.) - izvori: mozaik, tapiserija, skulptura, minijatura, freske, manuskripti, tekstil.. - ratrkana Europa meu razliitim narodim, trguje s Bliskim Istokom

ODJEA - do sredine 12. st. duga je odjea uobiajena pojava - glavni dijelovi odjee mijenjaju ime i podvrgnuti su skromnim prilagodbama

MUKARCI I ENE: DVIJE TUNIKE + OGRTA - tunika CHAINSE: donja tunika, dugih uskih rukava - tunika BLIAUD: gornja, kraa tunika, dugih, irokih ili uskih rukava, stegnuta u struku i ureena vezom ili trakama

ENE: - veo: ene vieg stalea ga privruju obruem - pojas: od dragocjene kovine, s dragim kamenjem, ili od koe / mogao je dosei duinu i do 8m kod bogatih familija (ako ima vor udata)

MUKARCI: - nose BRAIE ispod donje tunike podsjea oblikom na donje rublje, na koje se nastavljaju hlae od tkanine, koje se pridravaju trakama i podvezicama - zimi: tunika DOUBLETA kao kratka koulja, podstavljena lanom; zadrava se i u doba gotike; irokih rukava, kasnije se pojavljuje ornament PELISSON kratka koulja postavljena krznom; izmeu dvije tunike

OGRTAI hlamida, pelerine, kazule, palium nisu doivjeli promjene ARAPE pletene iz jednog komada / bez pete i prstiju / omataju se OBOJCI CIPELE niske, kone, prate oblik noge

TUNIKA BLIAUD - donesena 1130. g. s Istoka, nakon 1. kriarskog rata - nosili vii stalei - irok donji dio, bogat ornament - rukav je centar kreativnog izraaja: na njemu je najvie ornamentike, poslije se toliko iri da dosee do poda, ili se vee u vor

ENSKA TUNIKA BLIAUD - dulja od muke - vor na tunici oznaava udane ene, a bro slobodne - bogatstvo ornamenta

vojnici: - umjesto oklopa nose tzv. BROGNE kakav su nosili Karolinzi iana koulja

- male tendencije koje tee oslobaanju od uniformiranosti, a nailaze na estok otpor crkve: 1. Kriarski ratovi trgovina s Istokom: tenja osloboenja tijela od odijevnog oploja 2. Arapi (do Sicilije + do juga panjolske) donijeli novu kulturu / strast prema krznu (lisica, medvjed) / hermelin - nii drutveni slojevi krzno pasa i maaka bojali u crveno

2. GOTIKA (1200 1450 g.) - rana gotika (1200 1350) - kasna gotika (1350 1450) - stogodinji rat 1337 g.

Primarni izvori: skulptura, drvorez, iluminacija Slikari: Uccello, Massaccio, Limbourg, Giotto, Van Eyck

- od 12-14 st. odjea romanikog doba je velikim dijelom sauvana, uz neke novine: CHAINSE --> COTTE BLIAUD --> SURCOT / duge vunene tunike sa ili bez rukava /

- rukavice: dame ih poklanjale mukarcima, a vitezovi njima pozivali na borbu

COTTE tunika (dua) SURCOTE gornja tunika s otvorom za ruke (znao dosezati do bokova) HOUSSE dugi ogrta irokih i kratkih rukava s kapuljaom /prihvatili ga hodoasnici, a kasnije kao osnovni odjevni predmet Franjevaca/

13 st. viteke kulture / izrazitije tenje oslobaanju tijela / odjea naglaava mekou obrisa tijela

MUKA ODJEA - bogati kolorit - duga tunika / tenja vertikalizmu - razliita oglavlja i eiri - beretka bijela kapica koja se vee ispod brade - cipele se sve vie uiljuju to uzorkuje sve vei revolt crkve

ENSKA ODJEA - tunike (donja dugih, gornja irokih rukava)

- kosu su kovrali ugrijanim karama, pleli pletenice - plava boja postaje dominantna boja kao simbol vladarske moi

PLAVA BOJA (indigo) kralj i bogorodica prikazani u njoj, kasnije crvena boja za mukarce a plava za ene, tek poslije obrnuto, jer je crvena boja do tada ukazivala na mo i snagu

SEOSKO STANOVNITVO - odjea podreena / kraa tunika

VIII SREDINA 14. ST. PRIJELOM U KULTURI ODIJEVANJA

GOTIKA RANA RENESANSA FENOMEN MODE: - razlikovanje odjevnih predmeta po gradovima - revolucija krojene odjee - jasna distinkcija meu spolovima: - muka: kratka i uz tijelo / - enska: duga i leprava

FRANCUSKA - glavni pokreta modnih promjena / vojvoda de Berry, Burgundski dvor - prikazana muka odjea, svila i brokat, bogati kolorit, nogavice imaju zlatni vez, bogate aplikacije

TKANINE - barun, teke svile te damast - procvat tekstilne manufakture i trgovine

MUKA ODJEA vertikalnost, vitka figura, naglaena ramena - jasna podjela gornje od donje odjee - haljetak je kratak, otkriva bedra i naglaava struk, rukavi se ire i nabiru - razliita oglavlja, visoka KALOTA koja naglaava vertikalnost

BRAIE + MI-PARTI - dvije zasebne pripijene nogavice od mekane koe ili tkanine, vezuju se za haljetak ili pojas - djelomino pokrivaju bedra, a izmeu nogu je raspor, ispunjava se umetkom velikog kolorita (bijela, crvena, uta, zelena) crvena pokazatelj vieg drutvenog sloja / podloena je zelenom bojom - bogatstvo nabiranja

PURPOINT - Charles of Blois / 1364. / Lyon - krojena odjea - NE VIDI SE, nalazi se ispod gornjeg haljetka (samo ispod houppelande)

KOULJA - ispod doubleta i purpointa 3m tkanine, do koljena - sorqueine koulja uskih rukava - nii slojevi su za izradu koristili samo vunu

DOUBLET - gornji haljetak - prijanja uz tijelo - naglaava struk i ramena - bogat ornament

HOUPPELANDE - gornji iroki haljetak s bogatom dekoracijom ili vezom - podloen krznom - visoki, vrsti ovratnik - dugi, iroki rukavi pokrivaju ruke - intezitet boja je drutveni pokazatelj, ornament takoer

ESCARCELLE pojas. 15. st. - barun, eljezo + koa

- kao mali novanik, torbica oko pasa (trgovci)

OBUA - pridonosi vertikalnosti - mekana i priljubljena uz nogu - viak cipele se podizao laniem privrenim ispod koljena, to je olakavalo hod.

vojna odjea: BRIGANDINE - poetak 14. st., strukturalno oploje, eljezo, oklop

ENSKA ODJEA - vertikalizam, disproporcija - duga povlaka - krzno - tanak struk naglaen vrstim pojasom, a ispod je naduti trbuh - V-izrez koji je obogaen ukrasom od krzna ili tkaninom u drugoj boji - vei utroak tkanine novana mo - crvena tkanina skupocjena, pokazatelj novane moi - u gornjem dijelu haljina se suava i regulira vezicama, a dolje se umeu klinovi: KLINASTO RUHO, volumioznost donje haljine /istarska narodna nonja je temeljena na obliku klinaste odjee/

OGLAVLJA - duguljasta, konusnog oblika (veo) naziv HENNIN - revolt crkve pogrde jer nalikuje rogovima /slika Fontana ivota svi drutveni slojevi se skidaju i kupaju/slojevi odjee se jasno vide/

- veo drutveni status: to je veo dui, status je vei

NII SLOJEVI - dvije tunike ili haljine, nema ornamenta, pastelni tonovi - pokuavaju pratiti vie slojeve tako to podiu gornji dio haljine

XIX RENESANSA 15. ST.

- sklad + harmonija + ravnotea - ideal se uoava u odijevanju: istoa forme, linearni obrisi, arhitektonski pad tkanine - u drugoj polovici 15.st. posvemanji rast i bujanje volumena - manufakture za izradu svile u Firenci i baruna u Veneciji + veziljske radionice - barun, brokat, damast tkanine dole zahvaljujui Kriarima i Arapima - dominiraju veliki cvjetni motivi (zamjena sitnih gotikih detalja), uglavnom motivi ipka - venecijanske kurtizane odijevaju bogate tkanine, uta boja bile su kolovane u podrujima fizike, astronomije, matematike, zadovoljale su mukarce (A. Durer: Venecijanka, 1495. 1510.)

POPULARNO JE KRZNO - HERMELIN je mali sisavac iz roda kuna, bio je i igraka damama popularnog drutva - krzno hermelina kao podstava ogrtaima ili enskim gornjim haljinama

ENSKA ODJEA - i dalje 2 haljine - struk se vraa na svoje pravo mjesto - plat, ogrta, naglasak na KOULJI - gornja haljina u visini laktova prorezana otvor za ruke - krajem stoljea izrez se poveava - gornja haljina poput oklopa zatvara kompoziciju - rukav koulje - rukav puca i na ramenom avu od lakta prema dolje - prisutne pune (mreice, trake, igle)

IDEAL LJEPOTE - visoko elo (dojam nevinosti), obrijane obrve (docrtavale se)

- KASNA RENESANSA - grofica Medici - gornja haljina poput oklopa zatvara kompoziciju / omekani vratni izrez i orukavlje - bujanje donje odjee - novi duh, bujnost i bogatstvo donje podstave, te krzno koje proviruje kroz proreze rukava MUKA ODJEA - uske nogavice MI-PARTI + gornji haljetak, ali u duhu renesanse - postupno se naputa purpoint /naglasak na DOUBLET/ - strukiran do visine bokova - KOULJA od finog platna + vez, zlatorez / nazire se ispod gornjeg haljetka - GORNJI HALJETAK prisutnost boje

- brojni tipovi ogrtaa - obua prati oblik noge

- KASNA RENESANSA - raznovrsna oglavlja / tuljac fiksiran na obru te se omata oko glave poput turbana

DJEJA ODJEA - omatali se trakama kako se ne bi micali i povrijedili - do 5-te godine jednostavna tunika crvene boje (zatita od uroka)

ENGLESKA/NJEMAKA - ukruivanje forme, negacija kolorita i volumena - crna boja

- tanak rub oko vrata i rukava / koulja - nasluuje se tragika 16. st.

X MANIRIZAM 16. ST.

- rui renesansne ideale - modni diktat: PANJOLSKI DVOR, Karlo V i Filip II

GUENJE FORME - krutost enska odjevna opna - ena depersonalizirani statusni simbol! + CRNINA - panjolski dvor, inkvizicija - protestanti protiv raskoi - njen sjaj dokaz je drutvenog statusa

Baltasar de Castiglione (1478. 1529.) - crna istie vrline (jake boje samo za svetkovine) Tomasso Campanella (1568. 1639.) - suprostavio se Baltasaru i bio progonjen od inkvizicije - crninu opisuje kao pomraenje uma

ODNOS PREMA TIJELU - strah od zlih sila voda / higijena / gola koa / pore zlo ulazi kroz pore - dovodi do kuge i sifilisa!! - minimalizacija gole koe

Rubens: Veronica Spinola, 1607. g. - apsurdne dimenzije i oblici - kontrasti - ovratnik i rupi - ukras tkanine vez i dragulji

ENSKA ODJEA - negacija enskog tijela / ukruivanje - tijelo poprima oblik geometrijskog tijela / dva stoca / bez nabora - akcent: bijele ruke i lice - djeaci se odijevaju kao djevojice

OVRATNIK MLINSKO KOLO pojaana proizvodnja ipke

POJAVA KORZETA od tkanine sa umecima od metala, drva ili kitove kosti

DRVENA PODSUKNJA VERDUGADA / FARTHINGALE

panj.

- verdugo, panj. zeleno drvo - panjolsko drvo, vrba, kitova kost (1580.) - u poetku nose samo visoki slojevi - vrst pad suknje postignut je podsuknjom u koju su ugraeni drveni prsteni, spojeni trakama i privreni oko struka - neeljena trudnoa - ovjes na gornjoj haljini / cipela

VERDUGADA / FARTHINGALE drvo, drvena podsuknja

PANNIER - koarica od prua, donja haljina oko bokova (jako ih naglaava), samo visoki slojevi, panjolski dvor, 18. st., rokoko

KRINOLINA - nije teka! - obru od konjske dlake, lana, pamuka - kruni tlocrt - svi slojevi - lat. crinis = kosa; linum = lan / franc. crin = konjska dlaka - 1830.

ZOCCOLI / CHOPINES - prva polovica 16. st. - cipele s platformom do 40cm - ena u hodu podsjea na lutku, potrebna pomo - neproporcionalna - 2. pol. 16. st. kone / medvjea apa peta

MODNI UKRASI - krzno vaan detalj na zimskim ogrtaima, hermelin na porubu - Flohpelz: - leina ivotinje optoena zlatom, dri se u rukama, ili - lanac koji ide oko struka, na dnu se privruje dragi kamen ili leina ivotinje koja u ustima dri dragulj, ivotinja kao igraka za dame - takoer se stavljao i oko vrata - detalj lepeza za tjeranje muha

MUKA ODJEA - procvat ipke / ovratnik mlinsko kolo - Mignon garcon: - pomalo feminizirani mukarci - francuski dvor, ali popularan i na panjolskom - lepeza, rukavice, uiljena bradica, made, naunica na jednom uhu - naputaju se uske nogavice iz 15. st. (mi-parti) - pojavljuju se HLAE: seu do koljena, te se ukruuju poput 2 balona --> klinasto sputanje struka - ogrta pelerina; ma; plitka kapa

- NAVLAKA ZA PENIS vrste forme predimenzionalnost simbol mukosti

- BALON HLAE - umetanje piljevine ili mekinja - struk: klinasto sputanje --> naglasak trbunog dijela: guja prsa (1580.) - pojava potpetica kod mukaraca u 16. st.

KULTURA ODJEVANJA MANIRIZMA - kruti oblici / negacija tijela - CRNINA prevladava (panjolska inkvizicija je najvei uticaj) - mlinsko kolo (blagi prelaz sa puti na kruti ostatak crne odore) --> razvitak ipke - FARTHINGALE / VERDUGADA raena od drveta (podloga za suknju) - ZOCCOLI / CHOPINES - balon hlae - kruta navlaka za penis - peta (mukarci)

XI BAROK 17. ST.

- beskonaan prostor, otvorenost, sveopa pokrenutost elemenata unutar prostora - DINAMIKA - zaokuplja cijelo 17. st., a razrjeuje se kroz drugi stil rokoko, polovicom 18. stoljea - obuhvaa cijelu Europu

ODIJEVANJE U BAROKU: - odbacivanje strogosti i krutosti odjee - POVRATAK KOLORITA / nestaje dominacija crne (mukarac je pokreta, ene prate) - DINAMIKA (ogrta je asimetrian, frizure pletenice) - omekavanje rubova, gumbi, volani, ipke, obrubljeni ovratnici - UBRZAVAJU SE RITMOVI PROMJENA U ODIJEVANJU!

POETAK 17. ST.

MUKA ODJEA - poputanje napetosti i stroge forme / tenja otvorenoj formi - npr. muki ovratnik mlinsko kolo zamijenjen novim oblikom - krutost popustila i na obliku hlaa: - od vunene tkanine - produuju se - iroke su i skupljene u struku - na rubovima privrene podvezicom - HALJETAK se sprijeda rastvara kako bi otkrio bijelinu koulje / prorez na rukavu - kolorit!!

UKRASI na haljetku i hlaama: - gumbi u jednom redu i do 60 komada - petlje, unakrsno povezani gajtani - volani, manete u zapeu, donji rub hlaa sa podvezicama, satenske vrpce

- u mukoj modi prisutan i kaput ogrta krunog oblika

KOSA - duga, kovrava, bujna, rasporeena u pramenove - pramen kose upleten u pletenicu s crvenom satenskom trakom / asimetrija + dinaminost

MADE moda (u poetku), ak i sredstvo komunikacije, Francuzi ga nazivaju muicom BRKOVI mali ukrueni brii u brk (pomou uarenog eljeza), i mala brada EIR irokog oboda, ureen nojevim perom, crvene boje uglavnom OBUA - izma je ljevkastog oblika sa irokim sarama; mamuze; potpetica - ukrasi od ipke, pompona, kope, mane ili svilene trake

ENSKA ODJEA - krutost poputa ali nema prenaglaene dinamike kao na mukoj odjei - SLOJEVITOST (3 DIJELA): 1. donja koulja + donja suknja (SECRET) 2. gornja suknja (FRIVOL) raskona, od brokata ili baruna + gornji dio KORZET (samostalan je i izraen od istog materijala kao i frivol). Korzet s naramenicama nije tako krut kao u 16. st.; nosi se preko donje koulje 3. gornja haljina (MODEST) skromna, u pravilu od crnog satena (kontrast). Sprijeda otvorena, privruje se za korzet

VRATNI IZREZ uokviren plohom ipkanog ovratnika nazubljenog ruba, to nalazimo i u zapeu RUKAVI veliki, naborani, stisnuti u zapeu NAKIT biseri, ogrlice, narukvice

- tip haljine sa pregaom / pojas sa uporabnim predmetima (sat, noi, novanik) --> graanski sloj

FRIZURA - naglaen oblik sa spljotenim elnim dijelom - kosa pokriva ui poput pseih uiju - straga je kosa skupljena u punu, opletena pletnicom, male ike

- djeca poput odraslih odjevena - nii slojevi u prvoj polovici 17. st. nastoje pratiti vie slojeve

DRUGA POLOVICA 17. ST. - kulminacija tendencija pokrenutosti forme i dinamike - dvor Luja XIV preuzima modni diktat lutke mediji prenoenja novih ideja - modne lutke = odjevene poput dvorkinja, ureene, sa vlasuljama

MUKA ODJEA - haljetak se skrauje znatno - rukavi nisu tako iroki, kroz otvore se nazire bijela koulja - podvezice od crvene satenske trake - ukras na porubu od volana - kolorit

RHINGRAVE - hlae se jae ire, pojasom se oko struka nabiru, proivene su izmeu nogu - rubovi nogavica se nabiru, te povie koljena padaju poput suknje - bogata duga tkanina - podsuknja + gae

KRAVATA - dinamika gibanja saeta u jednu toku - modni detalj preuzet za vladavine Luja XIV - izraena od svile i ipke - kravatar je pored vlasuljara zauzimao vrlo visok poloaj na dvoru, a imali su status vrhunskih umjetnika

KOSA - sve vie boja --> vlasulje - poetak mode vlasulja kad je Luj XIII od sifilisa izgubio svu kosu - ria vlasulja asocira na lavlju grivu - vlasuljar ima status umjetnika - Luj XIV vlasulja sa prozorima

- neizostavan rupi u ruci, tap - suncobrani, kiobrani / drvena konstrukcija i napeto platno - lenta + ma - muf u zimskim danima, oko struka, od krzna

ENSKA ODJEA - gornja i donja haljina, naglaen struk