TEHNIKA KOLA PULA J.

Cveia 7 52100 Pula

Ime i Prezime: Mario Celija Razred: 4. ET. Smjer: Elektrotehnika Zanimanje: Elektrotehniar

AUTOMATSKA REGULACIJA TEMPERATIRE

Pula, 12.5.2008. Rok zavrnog ispita: ljetni rok

Mentor: Romeo ain

SADRAJ

1.-Uvod
1.1-Temperatura 1.2-Toplina 1.3-Termometar

2.-Blok shema automatiziranog sustava 3.-Princip rada sklopa 4.-Izrada

4.1-Popis elemenata 4.2-Shema sklopa 4.3-LCD ekran (GDM1602E) 4.4-Temperaturni senzor (DS1612) 4.5-Programiranje PIC-a 4.6-Shema kartice 4.7-Izrada kartice 4.8-Sklop u radu

5.-Zakljuak 6.-Literatura

1.-UVOD 1.1-TEMPERATURA
Temperatura je fizikalna veliina kojom se izraava toplinsko stanje neke tvari i jedna je od osnovnih veliina u termodinamici. Ona ovisi o tome koliko topline sadri neko tijelo odreene mase i tlaka. Temperatura ne moe prelaziti s tijela na tijelo, nego prelazi toplina, dok se temperature izjednaavaju. Pojam temperature moe se definirati na vie naina. Osjeamo kada je neko tijelo toplije ili hladnije od naeg tijela, a uoavamo i fizikalne promjene obujma, tlaka i agregatnog stanja koje pri tome nastaju. Na temelju toga definirane su temperaturne ljestvice kao to su Kelvinova, Celzijeva i Fahrenheitova koje se i danas koriste u veini primjena. Postoji vie mjernih jedinica za temperaturu. U Europi temperaturu mjerimo u Celzijevi stupnjevima (C), a u Americi su uvrijeeni Fahrenheitovi stupnjevi (F). Jedinica SI za termodinamiku temperaturu je kelvin (K), dok se u Americi jo koristi i Rankineov stupanj. Formule za pretvaranje brojevnih vrijednosti uobiajenih temperaturnih ljestvica:
K = C + 273,15 C = 5/9 (F - 32)

Tablica koja prikazuje neke esto koritene temperature s vrijednostima izraenim na raznim temperaturnim ljestvicama:
Opis Kelvinova Celzijeva Fahrenheitova Rankineova Delisleova Newtonova Raumurova Rmerova

Apsolutna nula Fahrenheitova mjeavina leda i soli Talite leda/ledite vode (pri normalnom tlaku) Temperatura ljudskoga tijela Vrelite vode Talite titanija

0 255,37 273,15 310,15 373,15 1941

-273,15 -459,67 -17,78 0 0 37 100 1668 32 98,6 212 3034

0 459,67 491,67 558,27 671,67 3494

559,725 -90,14 176,67 150 94,5 0 -2352 -5,87 0 12,21 33 550

-218,52 -14,22 0 29,6 80 1334

-135,90 -1,83 7,5 26,925 60 883

1.2-TOPLINA
Toplina je energija koja prelazi sa jednog tijela na drugo zbog postojanja razlike u temperaturi. Kada se temperature izjednae, toplina je jednaka nuli. Toplina je vezana iskljuivo za prijelaz, pa je ona procesna veliina. Toplina je vrsta energije, oznaava se sa Q, a SI jedinica topline je dul (J). Toplina spontano prelazi sa toplijeg tijela na hladnije. Q > 0 ako je toplina predana sustavu Q < 0 ako je sustav toplinu predao okolini Toplina se prenosi kondukcijom, konvekcijom i zraenjem.

1.3-TERMOMETAR
Termometar (gr. "toplo" + "mjerim") je ureaj koji mjeri temperaturu ili temperaturni gradijent, koristei razne principe. Termometar ima dva vana dijela:

senzor (osjetilo), na kojem zbiva neka fizikalna promjena vezana s promjenom temperature; konverziju fizikalne promjene u itljivu vrijednost (npr. skala na ivinom termometru).

Termometri se dijele na dvije skupine po poznavanju procesa koji stoji iza fizikalne promjene:

Primarni termometri koriste svojstvo tvari koje je toliko dobro poznato da se temperatura moe tono izraunati bez nepoznatih vrijednosti, npr. na bazi jednadbe stanja plina. Sekundarni termometri su prikladniji za koritenje i ee se koriste, a uglavnom su i osjetljiviji. Kod njih poznavanje procesa nije dovoljno, termometar je potrebno kalibrirati prema primarnom termometru.

2-BLOK SHEMA AUTOMATIZIRANOG SUSTAVA

ULAZNI UPRAVLJAKI SIGNALI

OSJETNIK TEMP.

MIKRO KONTROLER

LCD EKRAN

GRIJA IZVRNI ELEMENT (RELEJ)

3.-PRINCIP RADA SKLOPA

Sklop slui za automatsku regulaciju temperature. Slui za potrebe regulacije temperature prostora ili inkubatora jer se temperatura moe regulirati u podruju od 55 C do +125 C. Glavni element sklopa je PIC16F84a. To je mikrokontroler koju upravlja sklopom prema unaprijed napisanom programu (opis programa u poglavlju 4.5). Temperatura se oitava na digitalnom senzoru DS1621. Digitalni signal se alje na mikrokontroler koji zatim obrauje dobivene podatke (prema programu). Ako je izmjerena temperatura nia od zadane mikrokontroler aktivira Q1 (bipolarni tranzistor) koji radi kao sklopka. Nakon to tranzistor provede aktivira se relej koji pali troilo. Kad temperatura poraste iznad zadane mikrokontroler iskljuuje tranzistor,a time i relej i troilo. Dioda D1 slui za zatitu tranzistora, dok je dioda D2 LED dioda koja slui za indikaciju ukljuenosti troila. X1 je kvartzni oscilator koji u paralelnom spoju s dva kondenzatora generira impulse potrebne za rad mikrokontrolera. Izmjerena i zadana vrijednost temperature se ispisuje na LCD ekranu (koriteni ekran je opisan u poglavlju 4.3). LCD se napaja iz izvora napajanja +5V. Potenciometar RV1 slui za namjetanje kontrasta ekrana. Mikroprekidai (DEC, INC i SET) slue za namjetanje eljene vrijednosti temperature. Na mikrokontroleru su ulazi 12, 13 i 18 unaprijed definirani i postavljeni u stanje logike jedinice. Kada pritisnemo bilo koji od mikroprekidaa te ulaze spojimo na zajedniku toku i na taj nain ih postavimo u stanje logike nule.
5

4.-IZRADA 3.-POPIS MATERIJALA

Naziv Otpornik Otpornik Kondenzator Dioda Tranzistor Quartz oscilator LED dioda Trimer LCD Temperaturni senzor Mikrokontroler Mikroprekidai Oznaka R = 4,7k R = 390 C = 22pF D [1N4148] Q [BC547] X = 400 Mhz RV = 10k LM016L DS1612 PIC 16F84a Koliina 7 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 3

4.2-SHEMA SKLOPA

4.3-LCD EKRAN (GDM1602E)

PIN Simbol Funkcija

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 VSS VDD V0 RS R/W E DB0 DB1 DB2 DB3 DB4 DB5 DB6 DB7 A K GND (uzemljenje) +5V Namjetanje kontrasta Signal za odabir registra Signal za itanje/pisanje Omoguavanje signala Pin za podatke Pin za podatke Pin za podatke Pin za podatke Pin za podatke Pin za podatke Pin za podatke Pin za podatke +4,2V za pozadinsko osvjetljenje 0V za pozadinsko osvjetljenje

4.3-TEMPERATURNI SENZOR (DS1621)

PIN Simbol Funkcija

1 2 3 4 5 6 7 8 SDA SCL TOUT GND A2 A1 A0 VDD Ulaz/izlaz za podatke Ulaz/izlaz za generator takta Izlaz termostata (aktiviran kada je Tmjereno > Tzadano ) Uzemljenje Adresni ulaz Adresni ulaz Adresni ulaz Pin za napajanje (2,7-5,5V)

4.5-PROGRAMIRANJE PIC-A
PIC (Programmable Integrated Circuit) je mikrokontroler, takozvano Raunalo na ipu. Imaju Procesor i memoriju za pokretanje programa koji ovisi o ulazima i prema njima kontroliraju izlaze. Tako da jednostavno mogu obavljati funkcije za koje je potrebno nekoliko integriranih krugova. Programiranje PIC mikrokontrolera moe se initi teko za poetnike, ali danas postoje mnogi programi koji omoguavaju lake koritenje. Za programiranje je potreban samo jedan od takvih programa i jeftina vanjska jedinica za povezivanje PIC-a s raunalom. Programi za PIC se mogu pisati u najjednostavnijoj verziji programskog jezika BASIC, ili koritenjem dijagrama toka.

PROGRAM KOJIM JE PROGRAMIRAN PIC MIKROKONTROLER '************************************************************** '* Name : PIC-Temp.BAS '* Author : F. San '* Date : 10.03.2008 '* Notes : Temperature control, -55C to +125C '* : Using the PIC16F84 and DS1621 temp.sens '************************************************************** @ device xt_osc, wdt_off, pwrt_on, protect_off Define Define Define Define Define Define LCD_DREG PORTB LCD_DBIT 0 LCD_EREG PORTB LCD_EBIT 4 LCD_RSREG PORTB LCD_RSBIT 5 {definiranje LCD ekrana}

{definiranje vaijabli} Temp var word {DS1621 Temperatura} TempLo var byte {DS1621 Temp. Nii byte} TempHi var byte {DS1621 Temp. Vii byte} TempX var byte {varijable za pohrnjivanje} TempNeg var byte { " } SetTemp var bit { " } i2c_sda var PortA.2 {DS1621 pin za podatke} i2c_scl var PortA.3 {DS1621 pin za oscilacije} RelayOut var PortA.0 {pin za izlaze releja} Sw_SET var PortA.1 {Tipkalo za postavljanje temperature} Sw_DEC var PortB.6 {Tipkalo za smanjivanje temperature} Sw_INC var PortB.7 {Tipkalo za poveanje temperature}

TrisA = %11110 PortA = 0 TrisB = %11000000 PortB = 0 SetTemp = 0 EEPROM 0,[22,0] {Poetna temp. 22.0C, pohranjena na EEprom lokaciji 0 i 1} Read 0, TempHi {Dobivanje temprature iz vieg bytea sa EEprom adrese 0} Read 1, TempLo {Dobivanje temperature iz nieg bytea sa EEprom adrese 1} Main: gosub Read_Temp gosub Chk_RelayOut gosub Chk_Switches if not settemp then gosub Disp_Temp pause 100 goto Main Read_Temp: i2cwrite i2c_sda,i2c_scl,$90,$ac,[0] Pause 1 I2CWrite i2c_sda, i2c_scl,$90,[$ee] Pause 1 I2CRead i2c_sda, i2c_scl, $90,$aa,[Temp],Error TempNeg = " " TempX = Temp.HighByte if TempX >= 128 then TempNeg = "-" TempX = 256 - (TempX + Temp.7) endif return Disp_Temp: {Prikazivanje temperature na LCD ekranu} Lcdout $fe, 1, TempNeg, Dec TempX,".", Dec (Temp.7/1*50/10),223,"C Tout:",dec Relayout Lcdout $fe, $c0, "(",SDec TempHi,".",Dec(TempLo/1*50/10),223,"C)" return Disp_SetTemp: Lcdout $fe,1,TempNeg, Dec TempX,".", Dec (Temp.7/1*50/10),223,"C Tout:",dec Relayout Lcdout $fe, $c0, "Tset: ",sDec TempHi,".",Dec(TempLo/1*50/10),223,"C" return Error: {Prikazivanje greke na LCD ekranu} Lcdout $fe, 1, "Error!", $fe, $C0, "Reading Temp."

10

goto Main Chk_RelayOut: if Temphi < 128 then 'Set Temp = pos.temp. if temp.highbyte < 128 then 'Temp = pos.temp if temp.highbyte = temphi then if temp.7 < Templo then RelayOut = 1 else RelayOut = 0 endif else if temp.highbyte < temphi then RelayOut = 1 else RelayOut = 0 endif endif else 'Set Temp = neg.temp. RelayOut = 1 endif else 'Set Temp = neg.temp. if temp.highbyte > 128 then 'Temp = neg.temp if temp.highbyte = temphi then if temp.7 > Templo then RelayOut = 1 else RelayOut = 0 endif else if temp.highbyte > temphi then RelayOut = 0 else RelayOut = 1 endif endif else 'Set Temp = pos.temp. RelayOut = 0 endif endif return Chk_Switches: if Sw_SET = 0 then if SetTemp then gosub Disp_Temp

11

else gosub Disp_SetTemp endif while SW_SET = 0 : wend if SetTemp then Write 0, TempHi {Pohranjivanje TempHi na EEprom lokaciju 0} Write 1, TempLo {Pohranjivanje TempLo na EEprom lokaciju 1} endif settemp = not Settemp endif if not settemp then return if Sw_DEC = 0 then if TempHi > 128 then if Temphi > 201 then TempLo = TempLo ^ 1 'invert state of TempLo if TempLo = 1 then TempHi = TempHi - 1 endif else TempLo = TempLo ^ 1 if TempLo = 1 then TempHi = TempHi - 1 endif endif if Sw_INC = 0 then if TempHi < 128 then if TempHi < 125 then TempLo = TempLo ^ 1 if TempLo = 0 then TempHi = TempHi + 1 endif else TempLo = TempLo ^ 1 if TempLo = 0 then TempHi = TempHi + 1 endif endif gosub Disp_SetTemp return end

12

4.6-SHEMA KARTICE

Pogled na karticu i vodljive linije s donje strane

Pogled na karticu i raspored elemenata s gornje strane

13

4.7-IZRADA KARTICE
Osvjetljavanje i jetkanje kartice:
Za izradu kartice koristio sam karticu s fotoslojem. To jest, na sloj plastike nanesen je sloj bakra, a na bakar fotosloj. Osvjetlio sam ju pomou sheme vodljivih linija. Karticu sam stavio izmeu dvije ploe od pleksiglasa i osvjetlio lampom od 300W. Nakon 6 minuta osvjetljavanja karticu sam stavio u otopinu NaOH (natrijev hidroksid, 8g : 1l vode) i lagano mijeao 4 minute. Zatim sam karticu isprao vodom i poeo s jetkanjem: karticu sam ubacio u otopinu HCl + H2O2 (hidrogen peroksid + solna kiselina, 3 : 1). U toj otopini ostala je sve dok se nije skinuo osvjetljeni bakar. Jo jednom sam is prao karticu vodom te oistio acetonom.

Buenje kartice:
Na izjetkanoj kartici sam otokao mjesta predviena za rupe. Minibuilicom sam izbuio rupe na otokanim mjestima. Karakteristike mini builice Napon 12-18V Brzina vrtnje 12000-20000 okr/min Struja ~1A Snaga 18-45W Svrdla 0,8-1,2 mm

Lemljenje:
Elemente sam poslagao na karticu po shemi, a zatim sam lemio element po element. Lemilicu sam zagrijao na 300 C i naslonio na noicu elementa. Lagano sam dodavao lem icu i polako oblikovao u pravilan lem. Pazio sam na izgled i kvalitetu lemova.

14

4.8-SKLOP U RADU

Slika 4.1 - Kartica sa zalemljenim elementima

15

Slika 4.2 - Sklop u kuitu, spreman za rad

16

Slika 4.3 - Prikaz na LCD ekranu

17

5.-ZAKLJUAK
Izradom ovog elaborata i maturalnog rada nauio sam dosta novih stvari, ali i utvrdio gradivo koje sam nauio u ovoj koli. Shvatio sam to zapravo znai Mooreov zakon, koji govori da se broj elektronikih elemenata udvostruava svakih 18 mjeseci. Tehnologija napreduje vrlo brzo te je vrlo teko pratiti sve novitete koje ona donosi. Izradom ovog rada susreo sam se s tehnologijama koje su relativno nove u mojoj struci i postale su mi mnogo blie. Koritenje jednog mikrokontrolera umjesto nekoliko integriranih krugova, LCD ekrana umjesto 7-segmentnog pokazivaa i digitalnog senzora temperature umjesto temperaturno osjetljivih elemenata je mnogo jednostavnije te bre i lake za izradu.

18

6.-LITERATURA

Internet Svijet Elektronike Janko Kotur, Stanko Paunovi: Analogni elektroniki sklopovi

19