ROMANIKA

ARHITEKTURA FRANCUSKA
(DAVOR IFTAR PRODUCTION)

Razvoj romanike:
jaa kult svetaca razvoj hodoasnikih putova i crkava promjene na koru i glavnom brodu grobnica sveca stavlja se najee ispod oltara od sr. 9. st. rade se pravokutni ophodi koji vode oko sveeva groba smjetenog u kripti (Auxerre) este su krune ili osmerokutne kapele posveene Bogorodici, ukljuene u ophod, nalaze se iza bonog pristupa CLUNY I. (915 927.) - jednobrodna crkva na temeljima rimske vile CLUNY II. (981.) - 3 brodna bazilika s transeptom, deambulatorijem i prvi put stupnjevito postavljenim kapelama echelon (2 izdvojena kora, jedan je za laike) TOURNUS (2/2 10 st.) - deambulatorij s radijalno postavljenim pravokutnim kapelama S. MARTIN Tours 1000. - po prvi put kor s radijalno postavljenim polukrunim kapelama S. GERMAIN kod Auxerrea i S. PHILIBERT de Grandlieu (9. st.) imaju apside echelon.

BURGUNDIJA
SAINT BENIGNE Dijon, 1001 - 1018.
William iz Volpiana zamjenjuje merovinku baziliku iz 6. st. koja je bila iznad groba S. Benignea. Nova bazilika ima 5 brodova, transept i kor s 5 radijalnih kapela echelon. Centralna apsida zamijenjena je rotondom posveenom Mariji i podijeljena je u 3 zone: glavni brod, boni brod i 2 deambulatorija. U vanjskom ophodu bavsti svod nije kontinuiran, nego svaki trei travej ima krino bavasti svod. Glavni brod - 3 zone: arkade na kvadratnim stubovima, galerije i prozori.

SAINT PHILIBERT Tournus, 950 - 1120.

Jedno od prvih remek-djela romanike arhitekture. Crkva je zapoeta 950. g., zasvoena tijekom 11. st. i zavrena oko 1120. godine. Sadravala

je kriptu s ostacima Sv. Philiberta i poasno mjesto za grob Sv. Valerijana u sredinjoj kapeli okruenoj ambulatorijem. Ovaj plan s 5 radijalnih kapela pravokutnog oblika ponovljen je na razini crkve. Kripta je posveena 979. g., a iznad nje je gradnja iz 10. st. koja se protee preko transepta do masivnog trodijelnog narteksa. Svodovi nad gornjim ambulatorijem su iz kasnijeg razdoblja (1008). Izmeu 1020 i 1030. g. izgraeni su novi glavni i boni brodovi. Postojei iroki glavni brod s ravnim stropom zamijenjen je uim brodom i bavastim svodom s poprenim lukovima. U bonim brodovima koriteni su etvrt kruni bavasti svodovi.

SAINT MARTIN Chapaize, iza 1030.

3 broda s razliitim travejima: u glavnim brodu pravokutni, u bonim brodovima kvadratni, svod je krino bavasti. u 12. st. bavasti svod glavnog broda zamijenjen je iljasto bavastim.

PAYERNE oko 1040 /50.

Crkva je graena istodobno kad i glavni brod u Tournusu. U 11. st. podignuti su kvadratni stubovi glavnog broda kojima su dodani pilastri koji se proteu do zone zavretka arkada i spajaju se s dijagonalnim lukovima. Kvadratno kriite, visoki transept, radijalne kapele.

Uzori za Cluny III.

SAINTE-CROIX-NOTRE-DAME
La Charite-sur-Loire, 1056 - 1101. Dokumenti iz 12. st. potvruju da je crkva graena po uzoru na Cluny II. 5 brodna bazilika, radijalne kapele, deambulatorij i bavasti svod. Glavni brod je imao 3 zone: arkade, slijepi triforij, prozori.

SAINT- ETIENNE Nevers, 1063 - 1097.

Tri broda, transept, kvadratno kriite, polukruna apsida, deambulatorij s 3 kapele. Tri zone: niske arkade, galerija, prozori. Stubovi glavnog broda su krini, uza zid glavnog broda visoki polukruni stupovi idu do zone prozora, gdje se spajaju s dijagonalnim lukovima bavastog svoda. U bonim brodovima su krino bavasti svodovi. Kor ima 3 zone: arkade, galerije (zamijenjene visokim slijepim arkadama), prozori. S. Etienne je svojim galerijama utjecao na

mnoge crkve, ali se opat Hugo ipak odluio za slijepi triforij (taj element nije utjecao na Cluny III.). SAINT BENOIT-SUR-LOIRE (1080 - 12. st.) Osnovana u 7. st. na relikvijama S. Benedikta iz Montecasina. Deambulatorij s 2 reda kapela i duboki prostor predkora. Transept ima 2 apside na istonom zidu. Kupola je na trompama. Kao i S. Etienne, apsida ima 3 zone: arkade, slijepi triforij i prozori sa stupovima (pod bavastim svodom).

CLUNY III. (1089 1131.)

Gradnju zapoinje opat Hugo, papa Urban II. posveuje glavni oltar 1095., konana posveta 1131. 5 brodna crkva, 3 brodni narteks ispred kojeg su 2 ogromna tornja, 5 brodni kor, deambulatorij s 5 radijalnih zrakastih kapela, 2 transepta od kojih nii ima po 2 apside na istoku. Tri zone: arkade sa iljatim lukovima, slijepi triforij, prozori. 3 prozora imaju irinu jednog traveja. Crkva je duga 181 m.

Nasljednici Clunyja III.

Nema mnogo nasljednika Clunyja III. jer: - javljaju se cisterciti koji grade jednostavne graevine - poinju se graditi crkve s krino rebrastim svodovima - prodire gotika: prije posveenja Clunyja sagraen je savren 6 dijelni svod u Caenu, a opat Suger stvara prvu gotiku graevinu Saint Denis

NOTRE DAME Paray-le-Mondial

Minijaturna verzija Clunyja III., 3 broda s transeptom, predkorom, deambulatorijem s radijalnim kapelama i krinim travejem iznad kojeg je kupola na trompama. Izgradio opat Hugo.

SAINT LAZARE (Autun, poetak 1120.)

To je 3 apsidalni plan Clunyja II. s elevacijom Clunyja III. Crkva ima 3 broda, narteks i transept. Za razliku od Clunyja nema deambulatorij niti apside na istonoj strani transepta. Jedan prozor ima irinu jednog traveja.

SAINT MARTIN (Autun)

Tlocrt slijedi Cluny II: 3 broda, transept, potkovasta glavna apsida. Elevacija predstavlja napredak: na sve etiri strane stubova nalaze se polustupovi koji nose arkade. SAINTE MADELEINE Vezelay, 1120. 3 brodna crkva, 13 traveja, 3 brodni narteks, krini stubovi s polustupovima nose arkade i dijagonalne lukove glavnog i bonih brodova, na kojima su krini svodovi. 1 brodni transept, romaniki je u donjoj zoni, a deambulatorij i gornja zona su gotiki.

ANTIKLINIJEVSKI POKRET 1112.

Nastaje pod vodstvom Bernarda iz Clairvauxa koji se vraa izvornim pravilima Sv. Benedikta: "ora et labora", uperen je protiv raskoi i bilo kakve dekoracije. U Burgundiji on osniva samostane:

CITAUX, samostan gdje su osnovani cisterciti FONTENAY utemeljen 1118.

Jedina sauvana crkva, 3 broda, transept s 4 kapele, pravokutan kor. Kvadratni stubovi s prislonjenim polustupovima podupiru arkade iljatih lukova. Svod je bavasto iljat, uz istoni zid je klaustar.

SJEVEROISTOCNA FRANCUSKA
Nema svoenja i veina graevina iz 11 st. ima ravan strop. Do kraja 11. st. nad glavnim brodovima grade se bavasti svodovi. Glavni brodovi su veliki i iroki, s velikim prozorima.

ST. GERMAIN DES PRES Pariz, 1163.

3 broda, svetite s deambulatorijem i zrakastim kapelama, izvana s kontraforama.

SAINT REMI Rheims, zapoeta 1005.

Hodoasnika crkva - 3 broda, transept, 5 radijalnih kapela, ravan strop, a boni su brodovi s galerijama. U 12. st. inkorporiran je gotiki stil.
SAINT REMI

NORMANDIJA I BRETAGNA
NOTRE DAME Bernay, oko 1051.
Najstarija normanska crkva - 3 broda, svod je samo u istonom dijelu, glavni brod ga nema, iznad kriita je toranj, 3 zone: arkade, bifore (izmjena bifora i slijepog luka), prozori. NOTRE DAME Jumieges, 1040 1067. 3 broda, na proelju 2 tornja; prvi put je travej koriten za proporcije: 1 travej glavnog broda obuhvaa 2 traveja bonih brodova, prvi put izmjena nosaa: stup - kvadratni stub s 4 polustupa; izmjena u gornjoj zoni: trifora stub; prolaz u zoni prozora: graevina s 2 zida - to dovodi do naputanja svoenja kora i sloma kontinuiteta zida do visokih prozora.

MONT-SAINT-MICHEL Manche, 1035.

Poligonalni deambulatorij nad velikom podzemnom kriptom, ali bez kapela zbog neravnog terena. Elevacija kao Jumieges, ali nema izmjene nosaa, traveji su izdueni.

SAVRENSTVO NORMANSKIH IDEJA:

Nekoliko godina nakon Jumiegesa i Mont-Saint-Michela grade se dvije opatijske crkve ije rivalstvo dovodi do savrenstva normanskog stila, obje u Caenu, zapoete 1060 1065:

SAINT-ETIENNE Caen, 1120.

3 broda, galerije, 1 brodni transept, radijalne kapele, 6 dijelni svod, 2 tornja na proelju

SAINTE-TRINITE Caen, 1120.

3 broda, 2 proelna tornja, slijepi triforiji, 3-etana elevacija, transepti bez bonih brodova; ove su crkve uzor za:

SAINT-VIGOR Cerisy-la-Foret, 1080 - 1085. 5

(Manche) 3 katna elevacija u glavnom brodu i predkoru; nema svoda, postoji izmjena nosaa; prolaz u zoni prozora.

UZOR ZA GOTIKU
KATEDRALA u TORNAIJU Belgija, 1130.

SAINT VIGOR

Normanski utjecaj krini stub s 4 polustupa. Prvi primjer gotike elevacije arkade, galerija, triforij, prozori.

JUGOZAPADNA FRANCUSKA Hodoasnike crkve

.

Spoj Clunyja III. i planova crkava Saint Remi (Reims) i Saint Croix (Orleans). Graene su na putu za Santiago de Compostela 1. S. Martin Tours 2. S. Martial Limoges 3. S. Foy Conques 4. S. Sernin Toulouse 5. S. Jakov Santiago da Compostela najvanija

SAINT MARTIN Tours, posv. 1000.

najstarija od ovih pet crkava, s njom je ustanovljen prototip 5 brodne crkve s 3 brodnim transeptom; najraniji potpuno razvijeni tip deambulatorija sa zrakastim kapelama.

SAINTE FOY Conques, 1050 1130.

3 broda, 3 brodni transept, deambulatorij s 3 zrakaste kapele, toranj nad kriitem, 2 etana elevacija: arkade, galerije (bifore) zlatan kip S. Fidesa (1000.) jedan od najranijih primjera monumentalne skulpture

SAINT SERNIN Toulouse, 1080.

5 brodova, 3 brodni transept, bavasti svod, deambulatorij s 5 zrakastih kapela, u kriitu jaki stubovi nose 5 katni toranj, 3 etani kor: arkade, galerije, prozori, 2 etana elevacija: arkade, galerije.

SAINT MARTIAL Limoges, 1062.

3 broda, 3 brodni transept, bavasti svod, deambulatorij s 5 zrakastih kapela.

AUVERGNE
Skupina samostanskih crkava od kasnog 11. st. po uzoru na hodoasnike crkve i crkvu Saint Etienne u Neversu: 1. Saint-Nectaire (Issoire, 1080) 2. Notre-Dame-du-Port (Clermont-Ferrano, 1100.) 3. Saint-Austremoine (Orcival) 4. Saint-Paul (Issoire, 1130.) ZAJEDNIKE KARAKTERISTIKE: niski deambulatorij sa zrakastim kapelama prozorska zona iznad arkada svetita gornji dio kora artikuliran 3 strukom arkadom 1 brodni transept iz 5 dijelova i apsida na istoku 2 etana elevacija: arkade i galerije

ZAPADNA FRANCUSKA
Dvoranske i kupolne crkve

DVORANSKE CRKVE (Hallenkirche)

.

Brodovi priblino jednake visine, zajedniki dvostreni krov, proelje poprenog presjeka, razliito oblikovan prostor prezbiterija, brodovi meusobno odvojeni snanim stubovima, svjetlo ulazi kroz visoko postavljene prozore.

SAINT SAVIN-SUR-GARTEMPE
Najstarija dvoranska crkva kor: 1060 1085., glavni brod: 1095 1115.

NOTRE-DAME-LA-GRANDE
(Poitiers, 1120 - 1145.) 3 broda, deambulatorij s 3 kapele, u glavnom brodu bavasti svod, u bonima krino

bavasti, jako bogata dekoracija proelja.

KUPOLNE CRKVE
.

Javljaju se poetkom 12. st, a ideja je potekla iz Venecije, gdje se od 1063. gradi San Marco. Najpoznatije samostanske kupolne crkve:

FONTEVRAULT (Maine-et-Loire, 1110.)

1 brod, 4 traveja 5 dijelni transept s 2 apside na istoku deambulatorij s 3 kapele, kupola na pandantivima.

KATEDRALA u ANGOULEMEU 1120 - 1130.

nema deambulatorija 8 kutna kupola na tamburu proelje slino kao Notre-Dame u Poitiersu (potpuno prekriveno dekorativnim elementima)

KAREDRALA u PERIGUEUXU 1120.

utjecaj Venecije (San Marco) tlocrt u obliku grkog kria s 5 kupola na pandantivima

PROVANSA Malo se gradilo prije 12. st, a preferira se krino bavasti svod.
8

KATEDRALA Aix-en-Provance, 1108.

1 brod bez svoda a nakon 1200. g. dobiva rebra

S.-MARTIN-de-LONDRES
1 brod, krino bavasti svod, u bonim zidovima su krune nie CRKVE IZ 2 /2 12. st. S KRINO BAVASTIM SVODOVIMA:

ST. TROPHIME ST. HONARAT ST. VICTOR KATEDRALA

Arles Arles Marseille Vaison-la-Romaine

KAPELA S. GABRIJELA 1200.

1 brod, najznaajnija romanika graevina u Provansi.

KRIPTA (Montmajour-Saint-Gilles)
1 brod, prostor nije omoguavao dodavanje deambulatorija s kapelama.

JUNA FRANCUSKA

Centralne graevine .

KAPELA SV. KRIA (Montmajour, 12. st.) 4 lisna grobna kapela

JUNA FRANCUSKA

Cistercitske crkve .

Graene su u 2/2 12. st, jednostavne, iz kamena, nalaze se u prirodi.

SENAQUE (1150.) 9

Istoni dio ima ravan zavretak. Pravokutno svetite kasnije je zamijenjeno polukrunom apsidom irokom kao i glavni brod. Bone kapele su pravokutne. Glavni brod i trasept imaju bavasti svod. Iznad kriita je kupola.

FONTEFROIDE (kraj 11. st.)

Viebrodna bazilika s transeptom. Glavna apsida je poligonalna, 2 bone apside i 2 kapele. Glavni brod ima iljati bavasti svod. U 2/2 13. st izgraeni su klaustar i dormitorij. Kao kod svih cistercitskih crkava apsida je nia od glavnog broda.

Le THORONET (1160 1200.)

irok glavni i uski boni brodovi, u glavnom brodu nema prozora, a svjetlo dolazi kroz glavnu apsidu.

SVJETOVNA ARHITEKTURA
.

1. Tvrava Doue-La-Fontaine (Maine-et-Loire, 950.) 2. Tvrava Fulk Nerra (Langeais, 1017.) 3. Houdan (jedan od najjaih fortifikacijskih sustava)

1 0