Javna ustanova Mjeovita srednja elektrotehnika kola Tuzla

Sejfudin Agi, Jasmina Omerdi

ELEKTRONIKA III

za 3. razred elektrotehnike kole

-skriptaTuzla, septembar/rujan 2009.

SADRAJ
UVOD I POGLAVLJE: OPERACIONI POJAAVAI 1. OPERACIONI POJAAVAI 1.1. IDEALNI OPERACIONI POJAAVA 1.1.1. Invertujui operacioni pojaava 1.1.2. Neinvertirajui operacioni pojaava 1.1.3. Pojaava sa simetrinim ulazom 1.2. ANALOGNE OPERACIJE SA OPERACIONIM POJAAVAEM 1.2.1. Invertor 1.2.2. Mnoa sa realnom konstantom 1.2.3. Sabira 1.2.4. Pomjera faze 1.2.5. Integrator 1.2.6. Diferencijator 1.2.7. Naponski ponavlja (slijedilo) II POGLAVLJE: POVRATNA SPREGA KOD POJAAVAA 2. POVRATNA SPREGA KOD POJAAVAA 2.1. PRINCIP POVRATNE SPREGE 2.2. UTICAJ NA STABILNOST POJAANJA 2.3. UTICAJ NA GRANINE FREKVENCIJE I IRINU PROPUSNOG OPSEGA 2.4. UTICAJ NA IZOBLIENJA I SMETNJE 2.5. LOKALNA I TOTALNA POVRATNA SPREGA III POGLAVLJE: OSCILATORI PROSTOPERIODINIH FUNKCIJA 3. OSCILATORI PROSTOPERIODINIH FUNKCIJA 3.1. RC OSCILATORI 3.2. OSCILATOR SA VINOVIM MOSTOM 3.3. LC OSCILATOR SA INDUKTIVNOM POVRATNOM SPREGOM 3.3.1. LC oscilator sa fetom 3.3.2. LC oscilator sa tranzistorom 3.4. LC OSCILATORI U TRI TAKE 3.4.1. Hartlijev oscilator 3.4.2. Kolpicov oscilator 3.5. STABILNOST FREKVENCIJE OSCILATORA 12.5.1. Klapov oscilator 3.6. PIEZOELEKTRINI EFEKAT 3.6.1. Stabilizacija frekvencije pomou kristala kvarca 4. LITERATURA 2. 3. 4. 5. 6. 6. 7. 7. 7. 8. 8. 8. 9. 9. 9. 10. 11. 11. 13. 13. 14. 15. 17. 18. 18. 19. 20. 20. 20. 21. 22. 22. 23. 23. 24. 25. 27.

UVOD

UVOD
Prvobitno znaenje rijei elektronika odnosilo se na oblast fizike u kojoj su se prouavale fizike pojave u vezi sa kretanjem elektrona, i to prvenstveno u vezi sa kretanjem elektrona u vakuumu i gasovima, a kasnije sa kretanjem elektrona i u metalima. Za vrijeme drugog svjetskog rata, elektronikom je poela da se naziva i oblast primjene elektronskih cijevi, elektronskih kola. Danas elektronika prouava pojave i u elementima elektronskih kola i u samim elektronskim kolima. Poetak datira od polovine XIX vijeka sa prvim prouavanjima poluprovodnika. tranzistora, ukazala je na mogunost izrade itavog kola na jednoj silicijumskoj ploici jer su se pored tranzistrora mogli realizirati i diode, kondenzatori i otpornici.

Slika 1.5 FET BS 208 (200V 0,2 A) TO-92

Slika 1.1 Vanjski izgled poluprovodnike diode

Slika 1.6. MOSFET BSS 89 (200V 0,3A) TO-92

Slika 1.2 Dioda Fiber Opto SPR SFH 350

Danas se elektronika primjenjuje ne samo u svim tehnikim disciplinama, ve je u ivotu susreemo na svakom koraku. Razvijajui se sama i nalazei primjenu u nauci i tehnici, elektronika je doprinijela razvoju nauke i tehnike uopte.

Poetkom XX vijeka pronaena je elektronska cijev trioda, kao prvi aktivni element, tj. element koji je mogao pojaati signal. Polovinom XIX vijeka se pojavio takasti tranzistor i otpoela masovna proizvodnja i upotreba tranzistora u elektronskim kolima.

Slika 1.7 IC Eprom 27 C 256 DIP 28 Slika 1.3. Bipolarnih tranzistor BC 160/16 (PNP 40V 1A)

Na alost, a zahvaljujui zahtjevima armije i vasionskih istraivanja, elektronika se naglo razvijala prema kritetijumima: to manje dimanzije, to manja teina i to je mogue pouzdaniji rad elektronskih sistema.

Poto nije napisan prihvatljiv udbenik za predmet Elektronika za III razred ova skripta predstavlja skromni doprinos autora da prevaziu taj problem i omogui uenicima i svim zainteresiranim lake praenje i savlaivanje nastave iz ovog predmeta. Na izradi skripte i pripremi materijala doprinos su dali uenici treeg razreda: Adin Hadiosmanovi, Edis Malkoevi, Muhamed Heri, Jasmin Mei, Mario Marjanovi, Muamer Halilevi. Jasmin Dedi, Emir Huseinovi, Mirza Beria, Adnan Ibrahimovi i Nedim Hodi

Slika 1.4 Bipolarni tranzistor za vee snage

Proizvodnja planarnih tranzistora, pri kojoj se na jednoj ploici silicijuma istovremeno pravi veliki broj

Skripta je napisana prema Nastavnom planu predmeta Elektronika za 3. razred po GTZ modelu i odlukom Nastavnikog vijea Elektrotehnike kole u Tuzli dozvoljena za internu upotrebu.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

poglavlje

Invertirajui pojaava sa operacionim pojaalom

OPERACIONI POJAAVAI

1. OPERACIONI POJAAVAI
Operacioni pojaavai su jedna vrsta direktno spregnutih pojaavaa. Prema tome oni pojaavaju jednosmjerne signalne i naizmjenine do svoje granine frekvencije. Ovakav pojaava ima simetrian ulaz, a nesimetrian izlaz. Operacioni pojaava je prvobitno koriten u analognim raunskim mainama za vrenje analognih operacija, kao to su: sabiranje, mnoenje, diferenciranje, integrisanje itd. Po tome je dobio naziv: OPERACIONI POJAAVA. Danas se operacioni pojaava izrauje u integrisanoj tehnici. Dimenzije same silicijumske ploice nisu vee od dimenzija ploice prvih tranzistora. Ploica je montirana u isto kuite kao i tranzistor (npr. TO5). Cijena operacionog pojaavaa je jedva neto vea od cijene tranzistora. Budui da je montiran u jedno kuite, moemo ga tretirati kao poseban elemenat sa odreenim karakteristikama. Ovdje emo definisati i objasniti karakteristike operacionog pojaavaa i dati izvjesna osnovna kola u kojima se primjenjuje. Osim primjene za matematiku operaciju u analognim raunskim mainama, poslije usavravanja, naao je primjenu i u mnogim drugim oblastima, tako da je danas jedan veoma esto upotrebljavani nezamjenljiv elemenat u elektronici. Izveden u integrisanoj tehnici, malih je dimenzija, jeftin, pouzdan i temperaturno stabilan pojaava. Na slici 1.1 dat je grafiki simbol operacionog pojaavaa. Lijeva slika je simbol koji se upotrebljava kad nam je bitno da se samo istakne pojaavako svojstvo operacionog pojaavaa.

Slika 1.1. Opti oblik i simbol operacionog pojaavaa sa detaljnom elektrina ema sa prikljucima

Slovo A treba da nas podsjeti da je to pojaava, meutim i ovo slovo se esto izostavlja. Znak + (plus) na ulazu 1 oznaava da se izlazni napon U0 ne invertuje (ne obre) u odnosu na fazu ulaznog signala U1. Taj ulaz se naziva neinvertirajui ulaz. Znak (minus) na ulazu 2, oznaava da je izlazni napon U0 fazno pomjeren u odnosu na ulazni napon U2, oznaava da je izlazni napon U0 fazno pomjeren u odnosu na ulazni napon U2 za 180, odnosno da je faza izlaznog napona invertovana (obrnuta) u odnosu na ulazni napon U2. Taj ulaz se naziva invertujui ulaz. Kad treba da se prikau kolo polarizacije (napajanje UCC), kolo frekventne kompenzacije (FK) i drugo, crtaju se prikljuci kao to je prikazano na slici 1.1b. Poto se ovo vri kod crtanja kompletne eme ureaja u kome su primjenjeni operacioni pojaavai, eventualno i neka druga integrisana kola, to, da bi se razlikovali pojaavai jedni od drugih, esto se umjesto oznake A stavlja oznaka konkretnog operacionog pojaavaa, kao to je ovdje stavljena oznaka pojaavaa A741.

Na slici 1.2 dat je najprostiji operacioni pojaava. Nainjen je samo sa jednim diferencijalnim pojaavaem. Ima simetrian ulaz, a nesimetrian izlaz. Oigledno je da, pored prikljuka za ulaz i izlaz, mora postojati i prikljuak za napajanje kolektora UCC i emitora UEE.

Slika 1.2. Najprostiji operacioni pojaava

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

Operacioni pojaava kao svaki pojaava moemo predstaviti njegovom ekvivalentnom emom. Na slici 1.3 je data, gornja, ekvivalentna ema sa neinvertujuim ulazom, a donja sa invertujuim ulazom. Razlika je u smjeru napona naponskog generatora AdUd. Sem za specijalne primjene, kod pojaavaa sa neinvertujuim ulazom obino je invertujui ulaz uzemljen, a kod pojaavaa sa invertujuim ulazom, neinvertujui ulaz je uzemljen.

1.1.IDEALNI OPERACIONI POJAAVA

Dananji operacioni pojaavai imaju veoma dobre radne karakteristike. Prilikom analize elektronskih kola sa operacionim pojaavaima esto emo njegove karakteristike idealizovati, kako bismo uprostili analizu. Idealan operacioni pojaava ima: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Beskonano veliko diferencijalno (AUd=) pojaanje, koje ne zavisi od amplitude izlaznog napona, Pojaanje srednje vrijednosti jednako nuli (AUc=0), odnosno, Faktor potiskivanja srednje vrijednosti signala beskonano velik (Fp=), Ulazni otpor beskonano velik (R=), Izlazni otpor jednak nuli (R0=0) i Beskonano irok propusni opseg (B=).

Operacioni pojaava obino radi sa povratnom spregom, pa e pojaanje pojaavaa zavisiti od koeficijenta povratne sprege, ako je samo pojaanje dovoljno veliko uvijek je A>>1, to je jedan od uslova za negativnu povratnu spregu (drugi je protufaznost signala).
Slika 1.3. Ekvivalentna ema operacionog pojaavaa

Danas operacioni pojaavai imaju bar tri pojaavaka stepena, tako da imaju veliko pojaanje. Kako oni moraju imati simetrian ulaz, to bar prvi stepen mora biti nainjen sa diferencijalnim pojaavaem.

Ako predpostavimo da izlazni signal nee biti suvie velik, nelinearnost prenosne karakteristike ne treba uzimati u obzir. Prema tome prva pretpostavka je opravdana. Na sl.1.4 prikazana je idealizovana i realna prenosna karakteristika operacionog pojaavaa. IdealIzovana treba da se poklapa sa ordinatom, jer smo predpostavili da je pojaanje beskonano veliko, dok je karakteristika realnog pojaavaa nagnuta, a napon ogranien.

Slika 1.4. Idealna i realna prenosna karakteristika operacionog pojaavaa

Pojaanje srednje vrijednosti moemo zanemariti, jer je ono mnogo manje od diferencijalnog pojaanja. Ulazni otpor se moe smatrati beskonano velikim, zato to je mnogo vei od spoljanjeg, sa njim vezanim

serijskim otporom, a izlazni otpor jednak nuli, ako je mnogo manji od otpora optereenja. Beskonano veliki opseg moe se pretpostaviti, ako je radna frekvencija mnogo manja od granine frekvencije.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

1.1.1. INVERTUJUI OPERACIONI POJAAVA

Invertujui operacioni pojaava je pojaava sa povratnom spregom kod koga se ulazni signal dovodi na invertujui ulaz. Ovo je osnovno pojaavako kolo operacionog pojaavaa. Kod njega je izvedena naponsko paralelna povratna sprega, kako je prikazano na slici 1.5. Kako se u analognom raunaru operacioni pojaavai vezuju kaskadno, izlazni otpor pojaavaa je jednak nuli, te da bi se moglo ostvariti paralelno dovoenje vraenog signala, mora se staviti otpor R1, jer inae povratne sprege ne bi bilo.

Ova struja, budui da je Id = 0, sva protie i kroz otpor R2, preko kog se vri povratna sprega, te je izlazna struja: Io = I , a izlazni napon:
U o = R 2 I o = R 2 Ui Ri

Prema tome pojaanje operacionog pojaavaa u ovakvoj konfiguraciji je: R A= 2 R1 Ulazni otpor, usljed prisustva virtualne nule jednak je otporu R1.

1.1.2. NEINVERTUJUI OPERACIONI POJAAVA

TAnalogno prostom Tranzistorskom pojaavau sa uzemljenim kolektorom, moe se nainiti odgovarajua konfiguracija sa operacionim pojaavaem. Na izlazu imamo pojaan napon, ali je ostao u fazi sa ulaznim naponom. Ulazni napon se dovodi na neinvertujui ulaz, a povratna sprega na invertujui. Ako bi se povratna sprega izvela na invertujui ulaz, ona bi bila pozitivna. emai konfiguracija neinvertujueg pojaavaa je data na sl.1.6. operacionog

Budui da je diferencijalni napon na ulazu samog pojaavaa jednak nuli, cio pad ulaznog napona bie na otporu R1, te je i kod ovog pojaavaa.

I=
Slika 1.5. ema i ekvivalentna ema operacionog pojaavaa u spoju sa invertovanim ulazom

Ui Ri

Usljed beskonano velikog pojaanja A0o, pri konanom izlaznom naponu U0o ulazni diferencijalni napon Ud je jednak nuli, jer je: Uo Uo Ud = = =0 Ao 1.1

Usljed beskonano velikog ulaznog otpora Ri operacionog pojaavaa, a i zbog toga to je ulazni diferencijalni napon jednak nuli, i ulazna struja Id jednaka je nuli. Prema tome posmatrano sa ulazne strane, pojaava se ponaa kao da mu je ulaz kratko spojen. Zato kaemo da je taka 2 "virtualna nula". Virtualna nula zbog toga, to je struja kroz nju jednaka nuli, a ne jednaka struji kratkog spoja. Posmatrajmo sad ekvivalentna ema pojaavaa. Kako je Ud=0, lako moemo da izraunamo ulaznu struju:
Ii = Ui =I Ri

Slika 1.6. Operacioni pojaava sa neinvertujuim ulazom i povratnom spregom preko invertujueg ulaza

Poto je struja kroz otpor R2 jednaka struji kroz otpor R1, to je izlazni napon:

U o = I(R 1 + R 2 ) ,
te je pojaanje pojaavaa:

A=

Uo I(R 1 + R 2 ) R = =1+ 2 Ui I R1 R1

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

Dakle sa istim elementima, ako se signal dovodi na neinvertujui ulaz pojaanje e biti vee za jedinicu, a faza izlaznog signala bie jednaka fazi ulaznog signala.

Kada treba upotrebljavati dva napona ili kada treba pojaati naponsku razliku izmeu dvije take u nekom kolu, od kojih jedna nije uzemljena, koristi se operacioni pojaava sa simetrinim ulazom.

1.1.3. POJAAVA SA SIMETRINIM ULAZOM

U ovu svrhu se moe koristiti neposredno operacioni pojaava u spoju sa slike 1.1. Tada je pojaanje operacionog pojaavaa vrlo veliko i relativno nestabilno, pa se mora nainiti negativna povratna sprega radi stabilizacije pojaanja. Ulazni otpor pojaavaa mora biti simetrian i za neinvertirajui i za invertujui ulaz. Na slici 1.7 prikazana je ema ovakvog pojaavaa.

Slika 1.7 Operacioni pojaava sa simetrinim ulazom za analogne operacije

1.2. ANALOGNE OPERACIJE SA OPERACIONIM POJAAVAEM

U analognim raunarima se analogne matematike operacije ostvaruju pomou operacionog pojaavaa. Osnovna konfiguracija kola sa operacionim pojaavaem dat je na slici 1.8. Ova ema je ista kao ona na slici 1.5, samo su otpori R1 i R2 zamjenjeni impedansama Z1 i Z2. Prema tome, osnovna konfiguracija operacionog pojaavaa je pojaava sa invertujuim ulazom. Njegovo pojaanje iznosi: A= Z2 . Z1

1.2.1. INVERTOR
Za promjenu znaka neke matematike veliine potrebno je da ta veliina po apsolutnoj vrijednosti ostane ista, ali da joj se promjeni samo znak. Ako je bila pozitivna da postane negativna, ako je bila negativna da postane pozitivna. Prema tome, pojaanje operacionog pojaavaa treba da je jednako jedinici, ali da je izlazni napon suprotnog znaka od ulaznog. Ovo moemo ostvariti sa invertujuim pojaavaem sa slike 1.5, odnosno, ako u osnovnom kolu datom na slici 1.8 umjesto impedansi Z1 i Z2 stavimo otpore R1=R2=R, kao na slici 1.9.

Slika 1.9. Mjenja znaka ili invertor

Pojaanje pojaavaa sa slici 1.9 je:

Slika 1.8. Opta ema operacionog pojaavaa

Veina matematikih operacija se ostvaruje pogodnim izborom ovih impedansi.

A=

Z2 R = 2 = 1 , Z1 R1

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

pa je izlazni napon: U o = AU i = U i Dakle, isti po amplitudi, ali suprotnog znaka dva ovakva kaskadno vezana operaciona pojaavaa propustie nepromjenjen signal.

1.2.2. MNOA SA REALNOM KONSTANOM

Ukoliko je Z1=R1, a Z2=R2 prema slici 1.5, pojaanje e biti: R A = 2 = k , R1 pa je izlazni napon: U o = kU i Ukoliko je:
k>1, izlazni napon je vei od ulaznog, a za k<1, izlazni napon je manji od ulaznog.

Kako je pojaanje operacionog pojaavaa beskonano veliko, to je ulazni napon Ud=0. Prema tome, posmatrano sa ulaza taka 2 se ponaa kao taka koja je spojena sa uzemljenjem. Struja kroz svaki od ulaznih otpornika zavisit e samo od ulaznog napona, dok e se sve struje na ulazu sabirati: I = I1 + I 2 + I 3 + ... + I n Ukoliko su svi ulazni otpori jednaki, kao to je obiljeeno na slici 1.10 bie:
I= U1 U 2 U 3 U 1 + + + ... + n = (U 1 + U 2 + U 3 + ... + U n ) R R R R R

Kako je izlazni napon: U o = R I , to je: U o = (U 1 + U 2 + U 3 + ... + U n ) = n = Ui e

Operacija je ispravna samo ako je konstanta sa kojom se mnoi negativna. Da bi operacija bila ispravna i u sluaju kada treba mnoiti pozitivnom konstantom. u kaskadi sa mnoaem. treba vezati invertor koji e naponu promjeniti znak, te e biti: U o = kU i , jer je invertor promjenio znak.

Dakle zaista se vri sabiranje, ali se istovremeno i mjenja znak. Da se sadri nepromjenjen znak neophodno je staviti u kaskadi jo invertor sa slike 1.9. Tada je: n = U1 + U 2 + U 3 + ... + U n = U i

1.2.3. SABIRA
ema veze operacionog pojaavaa koji vri matematiku operaciju sabiranja data je na slici 1.10.

Broj sabiraka moemo proizvoljno proiriti prostim dodavanjem jo jednog otpornika na ulazu. Ipak treba voditi rauna o tome da pojaanje operacionog pojaavaa nije beskonano veliko i da je napon napajanja takoe konaan, te da jednosmjerni izlazni napon Uo ne moe biti ve od napona napajanja.

Slika 1.10. Analogni sabira

Prema tome, izlazni napon je jednak zbiru ulaznih napona. Meutim, mi moemo pojedini ulazni napon pomnoiti sa konstantom prilikom sabiranja. To emo postii na taj nain to emo taj ulaz napon prikljuiti preko otpora R1 koji e biti vei ili manji od otpora R R Ako sa D obiljeimo odnos: D = R1 Onda je, npr. za dva ulaza, izlazni napon: U o = U 1 + DU 2

Zakljuujemo da je za nepomnoen ulaz sabira obian invertor, a za pomnoen ulaz sabira radi kao mnoa sa konstantom.

1.2.4. POMJERA FAZE

U dosadanjim primjerima Z1 i Z2 su bile realne impedanse (otpori). Ukoliko izaberemo impedanse Z1 i Z2 jednake po apsolutnoj vrjednosti, one e biti jednake i ulaznom naponu, ali e biti fazno pomjeren u zavisnosti od toga kolika je faza pojaanja.
Z1 = Z 2 = arctg A imaginarno A real no

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OPERACIONI POJAAVAI

U zavisnosti od impedanse Z1 i Z2 moe se ostvariti fazni pomjeraj od 0 360.

U o = I r = RC

du i dt

1.2.5. INTEGRATOR
ema integratora data je na slici 1.11. a

Slika 1.12. Kolo za diferenciranje

Kod diferencijatora takoe moemo izabrati vremensku konstantu RC=1, pa je izlazni napon jednak izvodu ulaznog napona.
Slika 1.11 Integrator sa operacionim pojaavaem

Kao to se vidi umjesto impedanse Z1 stavljen je otpor R, a umjesto Z2 kapacitet C. Ulazna struja i struja kroz povratnu spregu je:
I= Ui R

1.2.7. NAPONSKI PONAVLJA (SLIJEDILO)

Izvjesni pretvarai ili senzori da bi pravilno radili moraju raditi sa malim optereenjem i moraju biti izolovani od mjernog ureaja ili upravljanog ureaja. Operacioni pojaava, vezan slino tranzistoru sa uzemljenim kolektorom, kako je prikazano na slici 1.13, ima naponsko pojaanje praktino jednako jedinici i vrlo veliku ulaznu impedansu, ali zato moe na izlazu dati veliku struju jer mu je izlazni otpor, praktino jednak nuli.

A napon na kondenzatoru koji se puni strujom I je:

U c = U o =
1 C

Te uvrtavanjem dobijmo:
Uo =
1 RC

Izabravi vremensku konstantu RC=1 dobije se: U o = U i dt Dakle, izlazni napon je zaista integral ulaznog napona. Da bi se znala tana vrijednost izlaznog napona Uo neophodno je znati i unijeti poetnu vrijednost napona na kondenzatoru. Poetna vrijednost napona unosi se na taj nain to se prije poetka integraljenja kondenzator napuni prikljuenjem posebnog izvora Uco, pomou prekidaa P. Ovaj prekida se iskljui prije poetka integraljenja. Na slici 1.11 crticama je izvueno kolo za uvoenje poetnih uslova.

Slika 1.13. Naponski ponavlja (slijedilo)

Izlazni napon e biti u fazi sa ulaznim naponom, jer je napon doveden na neinvertujui ulaz. Kako je pojaanje pojaavaa vrlo veliko to je diferencijalni napon jednak nuli, pa poto su izlazi i neinvertujui ulaz kratko spojeni, to je izlazni napon praktino jednak ulaznom naponu. Za jedinino naponsko pojaanje izrauju se specijalni operacioni pojaavai, koji imaju odline karakteristike i vrlo veliki ulazni otpor.

1.2.6. DIFERENCIJATOR
Kolo za diferenciranje, predstavljeno na slici 1.12, moe se dobiti od kola za integraljenje na taj nain da se otporniku i kondenzatoru izmjene mjesta. U ovom kolu struja je:

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

POVRATNA SPREGA KOD POJAAVAA

poglavlje

Naini izvoenja povratne sprege

POVRATNA SPREGA KOD POJAAVAA

11

2. POVRATNA SPREGA KOD POJAAVAA

Povratna sprega kod pojaavaa sastoji se u tome, to se dio izlaznog napona ili dio izlazne struje vraa na ulaz pojaavaa. Ova povratna sprega moe biti sluajna i nepoeljna, ili se moe namjerno izvesti. Sluajno povratna sprega moe biti preko povratnih parametara pojaavakih elemenata (npr. h12, y12), preko zajednikih vodova za vie pojaivakih stepeni, preko unutranjeg otpora izvora za napajanje, preko parazitnih kapaciteta. Povratna sprega kod pojaavaa utie na pojaanje, tako da ono moe biti vee ili manje od pojaanja pojaavaa bez povratne sprege. Uslijed povratne sprege propusni opseg pojaavaa moe da se povea ili smanji. Izoblienja koja se stvaraju u pojaavau mogu se takoe smanjiti ili poveati povratnom spregom. Zbog smanjenja izoblienja povratna sprega se namjerno izvodi kod pojaavaa. Ukoliko je povratna sprega dovoljno jaka, a fazni stav vraenog signala takav da pojaava sam sebe pobuuje, pojaava se pretvara u generator koji daje signal na izlazu pojaavaa i ako na ulaz ne dovodimo spolja signal. Ovakav pojaava koji sam sebe pobuuje nazivamo oscilatorom. Sa povratnom spregom ve smo se sretali. Prvom prilikom kada smo govorili o stabilizaciji radne take, a drugom kada smo analizirali pojaanje na visokim frekvecijama. X = Xi + Xr Dakle, signal na ulazu pojaavaa jednak je zbiru ulaznog i vraenog signala. Prenosna funkcija pojaavaa je: X A= o X U zavisnosti od toga ta je ulazni i ta izlazni signal (napon ili struja) prenosna funkcija A moe biti: pojaanje napona Au, pojaanje struje Ai, prenosni otpor Rm ili prenosna provodnost Gm. Prenosnu funkciju povratnog kola: =
Xr Xo

nazivamo koeficijent povratne sprege. U zavisnosti od toga ta je Xo i Xr, ona je: odnos dva napona (slabljenja napona) odnos struja (slabljenje struje), povratni otpor ili povratna provodnost. Prenosna funkcija pojaavaa sa povratnom spregom je: X Ar = o Xi Uzevi u obzir prethodne jednaine moe se napisati:
Ar = A 1 A

2.1. PRINCIP POVRATNE SPREGE

Kao to smo rekli, princip povratne sprege se sastoji u tome da se sa izlaza vraa dio napona ili struje na ulaz. Na slici 2.1. je pokazana blok ema pojaavaa sa povratnom spregom.

Slika 2.1. Princip povratne sprege

U optem sluaju prenosna funkcija ne mora biti realna. Ona moe biti vrlo sloena funkcija, naroito, ako je pojaava sloen, ako se sastoji iz vie pojaavakih stepeni. Meutim, da bi uprostili analizu i bolje shvatili sutinu povratne sprege analizirati emo povratnu spregu u podruju srednjih frekvencija u kom je pojaanje realna veliina sa znakom + ako je izlazni signal u fazi sa ulaznim, odnosno se znakom - , ako je izlazni pomjeren za 180 u odnosu na ulazni. Isto tako emo smatrati da je i realna veliina sa znakom + ako su u povratnom kolu ne mijenja faza, a sa znakom -, ako se faza mijenja za 180. Osim toga, ograniiemo se na analizu kola kod kojih moemo smatrati da se kroz pojaava signal prenosi samo od ulaza ka izlazu, a kroz kolo povratne sprege samo od izlaza na ulaz pojaavaa. Pretpostaviemo jo da faktor povratne sprege ne zavisi od otpora generatora i potroaa. Analizom poslijednje jednaine se vidi da pojaanje pojaavaa sa povratnom spregom zavisi od proizvoga A. Ovaj proizvod nazivamo krunim pojaanjem pojaavaa. Otkaimo na ulazu povratnu spregu, i izraunajmo pojaanje od ulaza pojaava do izlaza iz kola povratne sprege.

Pojaava prenosi i pojaava signal sa ulaza na izlaz. Obiljeimo signal na ulazu u pojaava sa X, na izlazu pojaavaa sa Xo, a na ulazu pojaavaa zajedno sa povratnom spregom sa Xi. Na ulazu kola povratne sprege imamo izlazni signal iz pojaavaa Xo, a na izlazu kola preko koga se ostvaruje povratna sprega signala jeXr. Kolo povratne sprege na ulaz pojaavaa je prikljueno tako da je:

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

POVRATNA SPREGA KOD POJAAVAA

12

X Xr X = r o = A X Xo X Budui da je izlaz kola povratne sprege vezan za ulaz pojaavaa i na taj nain nainjen zatvoren krug, to se proizvod pojaanja A naziva: kruno pojaanje.
0<A<1 Uzmimo sada da je A veliina vea od nule - pozitivna veliina, ali manja od jedinice. Tada je imenitelj na desnoj strani jednaine za pojaanje kola sa reakcijom Ar, manji od jedinice, pa je pojaanje sa povratnom spregom vea od pojaanja pojaavaa bez povratne sprege. U tom sluaju vraeni signal sa izlaza ima veu fazu kao i ulazni signal, pa je signal na samom ulazu u pojaava povean, to dovodi do poveanja i izlaznog napona.

za Ar, odnosno funkcija povratne sprege je vea od jedinice, pa je pojaanje pojaavaa sa povratnom spregom manje od pojaanja bez povratne sprege. Ukoliko je takva povratna sprega jaa, tj. ukoliko je A, vee, utoliko je pojaanje sa povratnom spregom manje. Ovu vrstu povratne sprege koja smanjuje pojaanje nazivamo negativnom povratnom spregom. Signal sa izlaza koji se uzima radi povratne sprege moe biti proporcionalan naponu. U tom sluaju se ulaz kola za poratnu spregu prikljuuje paralelno potroau. Takvu povratnu spregu nazivamo naponskom ili paralelnom povratnom spregom. Izlazni signal koji se uzima za povratnu spregu moe biti proporcionalan izlaznoj struji. Tada se ulaz povratnog kola vezuje na red sa potroaem. Takvu spregu nazivamo strujnom, rednom ili serijskom povratnom spregom. Izlaz iz kola povratne sprege moe se takoe na dva naina prikljuiti na ulaz pojaavaa. U seriju sa generatorom, te se na ulaz u pojaava naponi generatora i naponi povratne sprege sabiraju. Tada kaemo da se povratna sprega dovodi serijski ili naponski. Kada izlaz iz kola povratne sprege dovodimo paralelno ulazu pojaavaa, tako da se struje sabiraju, govorimo o paralelno ili strujno vraenom signalu. Prema tome, po nainu uzimanja i dovoenju povratnog signala, povratnu spregu moemo podijeliti na etiri vrste: 1. Naponsko-serijska ili naponsko-naponska ili paralelno-serijska povratna sprega (slika 2.2a). Kod nje se uzima signal paralelno izlazu, tako da je proporcionalan izlaznom naponu, a na ulaz se dovodi serijski sa generatorom, tako da se naponi na ulazu pojaavaa sabiraju (napon generatora i vraeni dio izlaznog napona). Naponsko-paralelna ili naponsko-strujna ili paralelno-paralelna (slika 2.2b). Kod ove vrste sprege, povratni signal je struja proporcionalna izlaznom naponu i dovodi se paralelno ulazu, pa se struje generatora i povratne sprege sabiraju. Strujno-serijska ili strujno-naponska ili strujnopovratna sprega (slika 2.2c). Povratno kolo je na izlazu prikljueno serijski sa potroaem pa je vraeni signal proporcionalan izlaznoj struji, a signal iz kola povratne sprege vezuje se u seriju sa generatorom, pa se naponi generatora i naponi iz kola povratne sprege sabiraju. Strujno-paralelna ili strujno-strujna ili serijskoparalelna povratna sprega (slika 2.2d). Povratni signal je struja, proporcionalna izlaznoj struji. Izlaz pojaavaa je vezan redno sa ulazom kola za povratnu spregu, a vraeni signal se dovodi paralelno ulazu pojaavaa, te se struja generatora i vraena struja na ulazu sabiraju.

Povratnu spregu kod koje je A pozitivno i vraeni signal pozitivan nazivamo pozitivnom povratnom spregom. Ukoliko je kruno pojaanje vee, toliko je pojaanje sa povratnom spregom Ar vee. Najvee pojaanje e se imati kada je kruno pojaanje A jednako jedinici. Tada je imenitelj u jednaini za Ar jednak nuli, pa je pojaanje Ar beskonano veliko. To znai da ulazni signal moe biti jednak nuli, a da ipak, na izlazu postoji signal. Drugim rijeima, pojaava sam sebe pobuuje, te se pretvara u oscilator.

A>1 Za A>1, pojaanje sa povratnom spregom je suprotnog znaka od pojaanja pojaavaa bez povratne sprege, to znai da izlazni napon promjeni fazu zaradijana. Fiziki to nema smisla. Da bismo vidjeli ta e tada da se desi ponimo ponovo da poveavamo povratnu spregu polazei od A =0. Odraavamo pri tome konstantan dovedeni ulazni signal. Poveavajui A, odnosno poveavajui vraeni signal, sve je vei signal na ulazu pojaavaa A pa e biti vei signal i na izlazu. Rastui, amplituda izlaznog signala e dostii veliinu napona napajanja, pa daljim poveanjem povratne sprege tj. poveanjem vraenog signala, izlazni signal se ne moe poveavati.
To znai, smanjiti. prenosne poveanje smanjenja od 1. da e se efektivno pojaanje pojaavaa Aeff je manje od A uslijed nelinearnosti karakteristike pojaavaa. Prema tome, faktora povratne sprege dovodi do pojaanja A, tako da A ne moe biti vea

2.

3.

1 A = F Veliinu F nazivamo funkcijom povratne sprege. Kod pozitivne povratne sprege, funkcija povratne sprege F je manja od jedinice. Kada je funkcija povratne sprege jednaka nuli, pojaava se pretvara u oscilator. Drugi sluaj povratne sprege emo imati kada je vraeni signal sa izlaza na ulaz pojaavaa negativan, tako da je ukupna veliina signala na ulazu pojaavaa sa povratnom spregom manja od privedenog signala koji elimo pojaati. U tom sluaju kruno pojaanje je negativno, pa se dodaje jedinici u imenitelju jednaine

4.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

POVRATNA SPREGA KOD POJAAVAA

13

pojaanja sa povratnom spregom u zavisnosti od relativne promjene pojaanja pojaavaa bez povratne sprege, primjenimo diferencijalni raun na izraz za Ar. Odgovarajui izraz je sada: dA r 1 dA 1 dA = = Ar 1 A A F A Dakle, promjena pojaanja pojaavaa sa povratnom spregom razlikuje se od promjene pojaanja pojaavaa bez povratne sprege za 1/F puta. Ako je povratna sprega pozitivna F je manje od jedinice, pa povratna sprega pogorava stabilnost pojaavaa. Kod negativne povratne sprege F je vee od jedinice, pa povratna sprega poboljava stabilnost pojaavaa jer su promjene pojaanja sa povratnom spregom F puta manje. Da bi pokazali koliko negativna povratna sprega stabilie pojaanje uzimamo da je kruno pojaanje negativno (negativna povratna sprega) i da je A>>1. Tada u izrazu 1-A broj jedan moemo zanemariti, pa je kod takvog pojaanja sa negativnom povratnom spregom 1 Ar = Kako moe biti stabilno, ako kolo povratne sprege ostvarimo pomou otpora, to pojaanje pojaavaa sa povratnom spregom sve dok je A>>1 ne zavisi od promjene pojaanja A.

Slika 2.2. Naini izvoenja povratne sprege: a) naponsko-serijska, b) naponsko-paralelna, c) strujnoserijska i d) strujno-paralelna povratna sprega

U daljoj analizi zadraemo samo prve nazive povratne sprege: naponsko-serijska, naponsko-paralelna, strujno-serijska i strujno-paralelna. Ovi nazivi su najpogodniji, jer se najlake pamte i najbolje odraavaju karakteristike pojaavaa. Prva rije govori o tome ta se stabilie kod pojaavaa, a druga kakvo je stanje na ulazu pojaavaa.

2.3. UTICAJ NA GRANINE FREKVENCIJE I IRINU PROPUSNOG OPSEGA

Vidjeli smo da e pojaanje pojaavaa sa povratnom spregom Ar biti nezavisno od promjene pojaanja pojaavaa A sve dotle dok je A mnogo vea od jedinice (negativna povratna sprege). Iznad gornje i ispod donje granine frekvencije pojaanje pojaavaa opada, ali to se na pojaanje sa povratnom spregom nee odraziti sve dotle dok se A ne priblii jedinici. Prema tome, negativnom povratnom spregom gornja granina frekvencija se pomijera na vie, a donja sniava, te se propusni opseg smanjuje. Ovo emo pokazati na jednostavnom primjeru. Uzmimo jednostepeni pojaava sa kapacitivnom spregom koji ima gornju graninu frekvenciju fv i donju Pojaanje takvog pojaavaa na visokim fn. frekvencijama je:
Av = As 1+ j ,

2.2. UTICAJ NA STABILNOST POJAANJA

U prethodnom poglavlju smo pokazali da se pojaanje sa povratnom spregom mijenja. Ako je povratna sprega pozitivna pojaanje se poveava, a ako je negativna smanjuje. Samo pojaanje pojaavaa bez povratne sprege zavisi od temperature, napona izvora za napajanje, od pojaavakih elemenata koje smo stavili (pri proizvodnji ili popravci pojaavaa), a ako je pojaava izveden u integrisanoj tehnici, pojaanje pojaavaa nee biti isto za sva nainjena kola uslijed tolerancije parametara nastalih tokom proizvodnje. Pretpostavimo da je faktor povratne sprege konstantan i nezavisan od svih navedenih uzroka promjene pojaanja i naimo kako povratna sprega utie na stabilnost pojaanja pojaavaa (izraen kao odnos dAr/Ar). Da bismo nali relativnu promjenu

f fv

gdje je: Av pojaanje na visokim frekvencijama, As pojaanje na srednjim frekvencijama, fv gornja granina frekvencija

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

POVRATNA SPREGA KOD POJAAVAA

14

Uvrtavanjem u gornju jednainu, dobijamo da je pojaanje na visokim frekvencijama pojaavaa sa povratnom spregom: Ar = Av = 1 A v A sr f 1+ j (1 A s )f v = A sr 1+ j f f vr

Propusni opseg je:

B = f v fn

Za pojaava sa povratnom spregom:

B r = Ff v fn F

gdje je: f vr = ( 1 A s ) f v = Ff v - gornja granina frekvencija pojaavaa sa povratnom spregom. Prema tome, gornja granina frekvencija pojaavaa sa povratnom spregom je F puta vea od gornje granine frekvencije istsog pojaavaa bez povratne sprege. Ukoliko je F vee od jedinice fvr e biti vee od fv, a ukoliko je manje, granina frekvencija sa povratnom spregom e biti manja od granine frekvencije pojaavaa bez povratne sprege. Dakle, pozitivna povratna sprega smanjuje, a negativna poveava gornju graninu frekvenciju, kako je prikazano na slici 2.3.

pa kako se sa pozitivnom povratnom spregom donja granina frekvencija poveava, a gornja smanjuje, to se pozitivnom povratnom spregom irina propusnog opsega smanjuje. Negativnom povratnom spregom gornja granina frekvencija se poveava, a donja smanjuje, pa se irina propusnog opsega negativnom povratnom spregom poveava (sl. 2.3). Budui da je donja granina frekvencija mnogo manja od gornje granine frekvencije, to moemo smatrati da je irina propusnog opsega priblino jednaka gornjoj graninoj frekvenciji, tj. Bfv. Naimo proizvod iz irine propusnog opsega Br i pojaanja Ar kod pojaavaa sa povratnom spregom B r A r = f vr A r = (1 A s )f v As = fv A s 1 A s

Dakle, proizvod propusni opseg pojaanje ne zavisi od jaine povratne sprege i jednako je proizvodu propusnog opsega i pojaanja istog pojaavaa bez povratne sprege.

Slika 2.3 Uticaj povratne sprege na frekventnu arakteristiku pojaavaa (pojaanje, irinu propusnog opsega, donju i gornju graninu frekvenciju)

2.4. UTICAJ NA IZOBLIENJA I SMETNJE

Uslijed nelinearnosti karakteristika tranzistora nastaju nelinearna izoblienja. Ukoliko je izlazni signal vei, utoliko je i izoblienje vee. Ako je signal vrlo mali, nelinearnu karakteristiku u podruju rada moemo aproksimirati pravom, te nema izoblienja. To je utoliko tanije ukoliko je signal manji. Kod izlaznih pojaavaa teimo da dobijemo to je mogue veu snagu, odnosno to je mogue vei izlazni signal. Meutim, ukoliko je vea izlazna snaga, vea su i izoblienja. Izoblienja se mogu smanjiti povratnom spregom i to negativnom povratnom spregom, kao to smo napomenuli u poetku. Uzmimo da smo izlazni pojaava maksimalno pobudili, tako da smo dobili maksimalnu izlaznu snagu. Neka je tada izlazni signal Xo. Uslijed izoblienja ovaj signal nee biti sinusoidalan iako je pobudni, ulazni signal ista sinusoida. Na izlazu e se pojaviti osim prvog harmonika Xo1 i vii harmonici: drugi harmonik Xo2, trei Xo3 itd. Xo = Xo1 + Xo2 + Xo3 + . . . + Xon + . . .

Pojaanje jednostepenog pojaavaa na niskim frekvencijama sa kapacitivnom spregom, uzevi u obzir samo uticaj kapaciteta za spregu je:
An = As 1+ j

fn f

Ponovnim uvrtavanjem dobijamo:

A nr =

An = 1 A n

A sr A sr = f 1 fn 1 j 1 j nr f 1 A s f

gdje je: fnr = fn f = n 1 A s F donja granina frekvencija

pojaavaa sa povratnom spregom. Pozitivnom povratnom spregom (F<1) donja granina frekvencija se poveava, a negativnom (F>1) donja granina frekvencija se smanjuje (sl. 2.3).

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

POVRATNA SPREGA KOD POJAAVAA

15

Pored toga, promijenit e se i srednja vrijednost istosmjernog napona, to ovdje nismo uzeli u obzir. Da bi se dobio izlazni signal Xo, na ulazu pojaavaa je bio signal X. Taj signal je bio toliki da se dobije na izlazu prvi harmonik koji je Xo1 = AX. Napravimo li povratnu spregu, smanjie se pojaanje, pa e se smanjiti i izlazni signal. Kako je pojaanje smanjeno za veliinu funkcije povratne sprege, to e se i izlazni signal smanji za tu veliinu.
X or = X Xo X X = o1 + o 2 + ... + on + ... F F F F

Ukoliko se moe korisni signal na ulazu poveati nezavisno od veliine smetnje, na izlazu e se dobiti vei odnos signal/smetnja, odnosno, negativnom povratnom spregom smanjuje se uticaj smetnje na izlazni signal.

Slika 2.4 Lokalna povratna sprega na izlaznom stepenu pojaavaa

Da bi na izlazu dobili maksimalan signal prvog harmonika neophodno je da na ulazu poveamo signal. Ako na ulazu poveamo signal za F puta, poveae se i izlazni signal. Meutim, na ulazu poveavamo samo prvi harmonik, pa e se i na izlazu poveati samo prvi harmonik. Izlazni signal e biti:
X or = X o1 + X o2 X + o 3 + ... F F

Na slicii 2.4 prikazana je blok ema pojaavaa koji ima predpojaava A1 i izlazni pojaava A2. Povratna sprega je izvedena samo na izlaznom pojaavau. Ako su Xs1 i Xs2 smetnje nezavisne od veliine korisnog signala, onda e za isti koristan signal na izlazu, bez povratne sprege na izlazu biti signal smetnje Xs2 i A2Xs1. Sa negativnom povratnom spregom na izlazu e biti F puta manji i jedan i drugi signal, tj. Xs2/F2 i A2Xs1/F2. Ukupno pojaanje signala sa povratnom spregom je: A r = A1 A2 1 2 A 2

Dakle, povratnom spregom smo smanjili izoblienje, ali smo smanjili i pojaanje, pa se to mora nadoknaditi u prethodnom pojaavau. Prethodni pojaava je pojaava malih snaga, koji ima vrlo mala izoblienja. Na taj nain smo dobili maksimalnu izlaznu snagu izlaznog pojaavaa sa smanjenim izoblienjem. Kod pojaavaa sa pozitivnom povratnom spregom je F<1, pa e izoblienja biti vea nego kad nema povratne sprege. Uslijed izoblienja, na izlazu pojaavaa se pojavljuju vii harmonici. Ovi harmonici su nepoeljni i razliiti od ulaznog signala. Nepoeljni signal na izlazu pojaavaa se moe pojaviti i uslijed nekih smetnji kao to su smetnje uslijed varnienja, sluajnih prekida i ukljuenja potroaa na gradsku mreu, parazitnih induktivnih i kapacitivnih sprega izmeu raznih ureaja, loeg filtriranja usmjerenog napona itd. Negativnom povratnom spregom smanjuju se i ove smetnje. Smanjenje smetnji negativnom povratnom spregom mogue je samo ako na ulazu moemo poveati signal, tj. samo ako ispred pojaavaa u kojem se pojavljuje smetnja imamo neki drugi pojaava koji nema smetnji, kao to kod pojaavaa koji ima izoblienje, moramo imati ispred pojaava sa negativnom spregom koji ne izobliuje signal, kako je prikazano na slici 2.4. Ako je na ulazu pojaavaa signal Xi, a signal smetnje Xs, oba e se jednako pojaati bilo da nema ili ima povratne sprege, te e na izlazu njihov odnos biti isti, bez obzira da li ima ili nema povratne sprege. Ako se smetnja pojavljuje samo na izlazu pojaavaa, onda zadravi isti ulazni signal Xi, povratna sprega e na izlazu smanjiti F puta i korisni signal i smetnju.

Da bi se dobilo eljeno pojaanje Ar, obino se pojaanje predpojaavaa moe podeavati.

2.5 LOKALNA I TOTALNA POVRATNA SPREGA

Govorei o smanjenju izoblienja, zakljuili smo da se smanjuje i pojaanje, pa da moramo signal pojaati u prethodnom pojaavakom stepenu. Na slici 2.4 pokazan je takav pojaava. Na ulazu imamo pojaavaki stepen pojaanja A1, koji ili nema ili su mu izoblienja zanemarljivo mala i dobro je blokiran od smetnji. Izlazni stepen ima pojaanje A2, a kako izoblienja nastaju u njemu i kako je podloan smetnjama, to je povratna sprega izvedena lokalno samo na izlaznom stepenu. Izoblienja i smetnje se mogu jo vie potisnuti ako se naini totolna povratna sprega, od izlaza do ulaza u prvi stepen pojaavaa, kako je prikazano na slici 2.5. Tada se smanjuju i eventualna izoblienja u prvom pojaavau. Neka su pojaavai A1 i A2 na slikama 2.4 i 2.5 isti. Da bi efekat povratne sprege bio isti potrebno je da je funkcija povratne sprege u oba sluaja ista. Ukupno pojaanje bez povratne sprege u oba sluaja je isto i iznosi: A=A1A2.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

POVRATNA SPREGA KOD POJAAVAA

16

Slika 2.5. Totalna povratna sprega

Pojaanje sa povratnom spregom pojaavaa sa slike 2.5 je: A r = A1 uz uslov da je: F=1A1A2 =12A2=F2, za 2 =A1 Kako je u oba sluaja funkcija povratne sprege ista, a oba dijela pojaanja (A1 i A2) ista, to su i izoblienja i smetnje na izlazu u oba sluaja isti, naravno ako su izoblienja pojaavaa A1 zanemariva. A2 , 1 A 1 A 2

Kod viestepenog pojaavaa, kod koga se smetnje javljaju u svakom pojaavakom stepenu, kao na slici 2.6, smetnja e imati utoliko vei efekat ukoliko je blie ulazu. Budui da je signal najvei u izlaznom stepenu i izoblienje e u tom stepenu biti najvea. Na izlazu se pojavljuje najvei signal od smetnje na ulazu u prvi stepen, jer se mnoi sa ukupnim pojaanjem pojaavaa A. Svaka smetnja koja se pojavljuje dalje od ulaza, pojaava se samo onim stepenima pojaavaa koji se nalaze desno od mjesta uticaja smetnje. Smetnja koja se javlja na izlazu pojaavaa uopte se ne pojaava.

Slika 2.6. Uticaj totalne povratne sprege na smetnje koje se pojavljuju na raznim mjestima pojaavaa

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OSCILATORI PROSTOPERIODINIH OSCILACIJA poglavlje

LC oscilator sa uzemljenom bazom

OSCILATORI PROSTOPERIODINIH OSCILACIJA

18

3. OSCILATORI PROSTOPERIODINIH OSCILACIJA

Oscilacije, kao to smo vidjeli, mogu nastati u pojaavau sa pozitivnom povratnom spregom. Pozitivna povratna sprega treba da bude takva, da je vraeni signal u fazi sa pobudnim signalom i iste amplitude. Tada e, iako se ulazni signal iskljui, pojaava sam sebe pobuivati, odnosno, u pojaavau e se odravati oscilacije. Vraeni signal e biti jednak pobudnom signalu, ako je kruno pojaanje pojaavaa jednako jedinici ili ako je funkcija povratne sprege jednaka nuli. Pojaava obino u sebi ima i reaktivne elemente, tako da pojaanje nije realna veliina. Isto tako i faktor povratne sprege ne mora biti realna veliina. Prema tome ni kruno pojaanje nije realna veliina. Zbog toga e oscilacije u pojaavau biti one frekvencije pri kojoj je kruno pojaanje jednako jedinici (ili vee od jedinice), ali realno. Odnosno, one frekvencije pri kojoj je vraeni signal u fazi sa pobudnim signalom. Kruno pojaanje ne treba da je vee od jedinice, ili bar ne mnogo vee od jedinice, jer tada pojaava radi u oblasti zakrivljenosti svoje prenosne karakteristike, pa e oscilacije biti izobliene. Oscilator e, pored osnovnog harmonika, davati i vie harmonike. Ukoliko se za oscilator upotrijebi pojaava sa oscilatornim kolima, oscilatorno kolo (ili oscilatorna kola) e priguiti vie harmonike. Ovakvi oscilatori mogu raditi i sa jaom povratnom spregom. Nije dobro ni kada je kruno pojaanje jednako jedinici. Tada je povratna sprega kritina, pa e bilo kakve promjene parametara elemenata u oscilatoru, koje dovede do smanjenja krunog pojaanja uiniti da oscilator prestane sa radom, jer e povratna sprega biti nedovoljna za odravanje oscilacija. Na kraju moemo izvesti opti zakljuak: povratna sprega mora biti takva da je kruno pojaanje za male signale vee od jedinice (A>1), kako bi pojaava radio stabilno, ali ne i suvie vee od jedinice, kako izlazni signal ne bi bio izoblien. Oscilatori prostoperiodinih oscilacija mogu biti nainjeni i sa elementima koji imaju negativnu otpornost, kao to su tunelske diode, jednospojni tranzistori (samo ulazno kolo) i termistori. Kako su ovi elementi dvopoli, to nema povratne sprege sa izlaza na ulaz. Princip rada ovih oscilatora je u tome da se pojaavaki elementi prikljuuju kolima u kojima se mogu pojaviti oscilacije. Sa svojim negativnim otporom, oni umanjuju ukupan otpor u tim kolima. Kada je ukupan efektivan otpor u kolima jednak nuli, oscilacije e biti nepriguene. Ukoliko ukupan efektivan otpor u kolu nije jednak nuli, kolo e raditi kao pojaava. Da bi na izlazu imali signal mora se dovoditi na ulaz signal za pobuivanje. Tiristor, takoe, ima negativan otpor. Kako taj otpor nije definisan, to je teko ostvariti prostoperiodine oscilacije sa tiristorima.

3.1. RC OSCILATORI
Najjednostavniji oscilator sa jednim pojaavakim elementom je RC oscilator. Uzmimo da analiziramo jedan takav oscilator sa fetom, slika 3.1. To je obian pojaava sa uzemljenim sorsom, kod koga se povratna sprega izvodi preko RC filtra, koji obre fazu za 180. Sam pojaava obre fazu za 180, te je tako vraeni signal u fazi sa pobudnim signalom. Frekvenciju oscilacija odreuje RC filtar. Ulazni otpor je vrlo veliki, tako da njegov uticaj moemo zanemariti. Kako za pobuivanje nije potrebna snaga, to otpori R u filtru mogu biti veliki. Ako pretpostavimo da je RRD, to optereenje uslijed filtra moemo zanemariti.

Slika 3.1. ema RC oscilatora sa fetom

Analitiki proraun (ovdje izostavljen) pokazuje da bi se mogle nastati oscilacije pojaanje pojaavaa treba biti po apsolutnoj vrijednosti vee od 29. Isto tako se dobije da je rezonantna frekvencija ovog oscilatora jednaka:

1 6 RC

, tj f =

1 2 6 RC

RC oscilator moemo nainiti i sa tranzistorom. Na slici 3.2. date su ema i ekvivalentna ema RC oscilatora sa tranzistorom. Kod tranzistora ulazni otpor nije beskonano velik, jer postoji bazna struja. Filtar ne moe biti sa vrlo velikim otporima R. Otpor R je istog reda veliine kao otpor RC. Zbog toga optereenje koje potie od filtra ne moemo zanemariti. Otpore R1 i R2 moemo uzeti dovoljno velike, tako da ih moemo smatrati mnogo veim od ulaznog otpora tranzistora hi, i smatrati da struja koja protie kroz otpor R3 protie i kroz bazu tranzistora, odnosno, da je struja I3=Ib.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OSCILATORI PROSTOPERIODINIH OSCILACIJA

19

3.2. OSCILATOR SA VINOVIM (WIEN) MOSTOM

Oscilator sa Vinovim mostom ima kolo sa povratnom spregom u vidu Vinovog mosta. Kod ovog mosta, samo na jednoj frekvenciji je izlazni napon u fazi sa ulaznim naponom pojaavaa. ema ovog oscilatora je data na sl. 3.3. U ovom sluaju za pajaava je diferencijalni (operacioni) pojaava, koji ima simetrian ulaz.

Slika 3.2. RC oscilator sa tranzistorom

Najmanja vrijednost za faktor strujnog pojaanja sa kojim se moe postii uslov za nastajanje oscilacija u RC oscilatoru sa tranzistorom bie za neku optimalnu vrijednost koja iznosi: min=44,5, to se dobije za rezonantnu frekvenciju od:

1 1 , tj f = 8RC 4 RC
Slika 3.3. Oscilator sa Vinovim mostom

Da bi oscilacije bile neizobliene, fet i tranzistor moraju raditi u podruju pravolinijskog dijela svoje prenosne karakteristike. To znai da moraju raditi u klasi A. RC oscilatori se obino prave tako da im se frekvencija po elji moe mijenjati. Frekvencija se moe mijenjati promjenom parametara elemenata od kojih frekvencija zavisi. Ovdje, kao to smo vidjeli, frekvencija zavisi od veliine R i C. Kako uslov za nastajanje oscilacija ne zavisi od veliine kapaciteta, to je najbolje radi promjene frekvencije mijenjati veliinu kapaciteta C. Praktino se tako i radi, i to istovremeno se mijenjaju kapaciteti sva tri kondenzatora. Promjenom otpora R se mijenjaju uslovi oscilovanja, pa e se mijenjati i amplituda oscilacija. Pri manjim ili veim vrijednostima od optimalne oscilacije mogu i prestati. RC oscilatori se obino prave za niske frekvencije. Oni imaju prednosti nad oscilatorima sa L i C, o kojima emo govoriti kasnije, jer su otpornici jeftiniji od zavojnica, pogotovu za vrlo velike frekvencije. Osim toga sa promjenom kapaciteta ovdje se mnogo mijenja frekvencija. Odnos maximalne i minimalne frekvencije je: C max f = max = max . C min min f min Dakle, jednak je odnosu minimalnom kapacitetu. maximalnog prema

Da bi oscilator radio, kruno pojaanje treba da je jednako jedinici. To znai da je Ui=U1-U2=Ur Frekvencija osciliranja zavisi od otpora R i kapaciteta C lijeve grane mosta na slici 3.3. i iznosi:

1 1 , tj f = RC 2RC

Za ovu vrijednost frekvencie dobijemo da je: Z2 1 = Z1 + Z 2 3 Odnosno da je: R1=2R2. Promjena frekvencije i kod ovog oscilatora se izvodi promjenom kapaciteta C. Kako ovdje imamo samo dva kondenzatora, to je ostvarenje ove promjene jeftinije i jednostavnije. Odnos maximalne i minimalne frekvencije i ovdje je jednak odnosu maximalnog i minimalnog kapaciteta, tj.

C max f = max = max , isto kao i kod RC oscilatora. C min min f min
Kod oscilatora sa Vinovim mostom moe se izvriti stabilizacija amplitude oscilacija. Ova stabilizacija se postie promjenom povratne sprege.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OSCILATORI PROSTOPERIODINIH OSCILACIJA

20

Pojaanje pojaavaa nije beskonano veliko, ve je konana veliina, koja je jo i nestabilna. Tokom vremena pojaanje obino opada. Promjena moe nastati i usljed promjene napona napajanja. U sluaju da pojaanje opadne, opae i izlazni napon Uo. Ako pak pojaanje poraste izlazni napon e porasti. Porast moe biti i tolika da nastupi izoblienje. Zbog toga je neophodno da se sa porastom izlaznog napona smanji povratna sprega i obrnuto, sa smanjenjem izlaznog napona treba da se povea povratna sprega. Prilikom smanjenja pojaanja Au, smanjio se i izlazni napon Uo. Usljed toga smanjila se i struja I1 kroz otpornike R1 i R2, te i disipacija snage odnosno temperatura ovih otpora. Ukoliko veliine otpora zavise od temperature i to tako da se povratna sprega povea kada se pojaanje smanji, dobie se stabilisan izlazni napon. Kao to smo vidjeli, prilikom smanjenja pojaanja, odnosno, smanjenja disipacije na otporima, treba otpor R1 da se povea ili otpor R2 da se smanji. Da bi se to postiglo smanjenjem temperature, otpor R1 treba da ima negativan, a R2 pozitivan temperaturni koeficijent. Prema tome, za stabilizaciju izlaznog nmapona oscilatora sa Vinovim mostom, za otpor R1 treba uzeti termistor, ali za otpor R2 otpor sa pozitivnim temperaturnim koeficijentom, na primjer sijalicu.

Da bi oscilator radio, odnosno stvarao nepriguene oscilacije, povratna sprega mora biti pozitivna i kruno pojaanje jednako jedinici. Drugim rijeima napon povratne sprege Ur mora i po fazi i po amplitudi biti jednak pobudnom naponu UG. Na rezonantnoj frekvenciji oscilatorno kolo se ponaa kao otpor RD. Prema tome napon Ud je pomjeren za 180 u odnosu na napon Ug. Struja kroz induktivitet zaostaje za naponom za 90. Indukovana elektromotorna sila u zavojnici Lg pomjerena je unaprijed u odnosu na struju IL. Na taj nain napon Ur bi bio u protivfazi sa naponom Ug pa bi dobili negativnu umjesto pozitivne povratne sprege. Meutim, ako krajeve zavojnice Lg zamjenimo, promjeniemo fazu napona Ur za 180 i tako dobiti pozitivnu povratnu spregu. Sa takama je na emi osnaeno kako treba prikljuiti krajeve zavojnice Lg. Pretpostaviemo da je efektivan Q-faktor oscilatornog kola mnogo vei od jedinice pa je rezonantna frekvencija jednaka frekvenciji oscilovanja oscilatora i vrlo priblino jednaka:

0 =

LC

, tj f 0 =

1 2 LC

3.3. LC OSCILATOR SA INDUKOVANOM POVRATNOM SPREGOM

Kod ovih oscilatora frekvenciju oscilovanja odreuje oscilatorno kolo i ona je priblino jednaka rezonantnoj frekvenciji tog kola.

3.3.2. LC OSCILATOR SA TRANZISTOROM

LC oscilator sa povratnom spregom nainjen sa tranzistorom dat je na sl. 3.5. Analizirajui rad oscilatora sa fetom, vidjeli smo da je prenosna karakteristika najstrmija ili bar vrlo strma u poetnoj radnoj taki. Sa poveanjem amplitude strmina se smanjuje. Da bi tranzistor mogao poeti sa oscilacijama, neophodno je da poetna radna taka bude u radnom podruju. Ovo e se postii polarizacijom tranzistora. Ova polarizacija je izvedena na uobiajan nain pomou otpora RE, i razdelnika napona RB1RB2. Da ovi otpori ne bi uticali na naizmjenian signal, otpornik RE je blokiran vrlo velikim kapacitetom Ce, a taka A razdjeljnika za napajanje baze takoe je uzemljena velikim kapacitetom Cb.

3.3.1. LC OSCILATOR SA FETOM

ema LC oscilatora sa fetom data je na sl. 3.4. U kolu drejna nalazi se oscilatorno kolo. Povratna sprega je ostvarena induktivno meuinduktivnou M izmeu zavojnice L oscilatornog kola i zavojnice Lg za koju je vezan gejt feta. Kapacitet Cg je vrlo velik, tako da na frekvenciji rada oscilatora pretstavlja kratku vezu. Pomou Rg i Cg ostvaruje se polarizacija gejta.

Slika 3.4. LC oscilator sa fetom i induktivnom povratnom spregom

Slika 3.5. LC oscilator sa tranzistorom i induktivnom povratnom spregom

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OSCILATORI PROSTOPERIODINIH OSCILACIJA

21

Pri vrlo slaboj povratnoj sprezi, tranzistor e raditi u klasi A, kao to radi i oscilator sa fetom. Poveavajui spregu, amplituda naizmjeninog baznog napona sve vie raste. Zbog usmjerivakog dejstva emitorskog spoja tranzistora, ostvarie se samopolarizacija kao kod feta. Napon na otporu RB2 i kondenzatoru Cb se mijenja, tako da tranzistor poinje da radi u klasi AB, B i C, ve prema tome kolika je sprega. Za analizu rada tranzistora kao oscilatora uiniemo slijedee pretpostavke: Frekvencija oscilacija oscilatora je mnogo manja od granine frekvencije tranzistora, pa parazitne kapacitete tranzistora moemo zanemariti.

Kako je bazno kolo periodino, a induktivitet Lb relativno mali, to emo u analizi pretpostaviti da je XLb=Lb mnogo manja od aktivnog otpora u baznom kolu (hi+Rb). Otpor zavojnice u baznom kolu Rb je takoe mali, pa i njega u odnosu na hi moemo zanemariti. Na sl. 3.6 data je ekvivalentna ema oscilatora. Da bi pojednostavili analizu pretvorili smo strujni generator u naponski generator i nactrali novu ekvivalentnu emu, koja ima tri zatvorene petlje.

Slika 3.6. Ekvivalentna ema oscilatora sa slike 3.5.

Za nalaenje uslova za oscilovanje i frekvencije oscilacija u dosadanjoj analizi smo traili kruno pojaanje i stavljali da je ono jednako jedinici, tj. izjednaili smo Ir sa Ib. Ovaj put emo uraditi na sledei nain. Umjesto, da pretpostavimo da je kruno pojaanje jednako jedinici, pretpostaviemo da je funkcija povratne sprege jednaka nuli, to je isto. Ako je funkcija povratne sprege jednaka nuli, onda je pojaanje pojaavaa sa povratnom spregom beskonano veliko. Pri beskonano velikom pojaanju i pri minimalnom sluajnom pobudnom signalu izlazna struja e biti beskonano velika. Dobije se da je frekvencija osciliranja oscilatora jednaka: 1 1 0 = , tj f 0 = , kao kod feta. LC 2 LC

mijeanje. Tada se ulazni signal dovodi na bazu tranzistora. Treba zapaziti da se kod oscilatora sa uzemljenom bazom ne obru krajevi zavojnice za povratnu spregu (uporedi slike 3.5 i 3.7).

3.4. LC OSCILATORI U TRI TAKE

Umjesto induktivne povratne sprege, oscilator se moe nainiti i na taj nain, to e se aktivan element prikljuiti na tri take oscilatornog kola. Aktivan element moe biti fet tranzistor ili operacioni pojaava. Na slici 3.8 data je principijelna, a na slici 3.9. ekvivalentna ema ovakvog oscilatora. Oscilatorno koli je nainjeno od tri elementa ije su impedanse Z1, Z2 i Z3. Pojaavaki element je u ovom sluaju operacioni pojaava pojaanja praznog hoda Au i izlaznog otpora Ro. Ulazni otpor je vrlo velik tako da njegov uticaj moemo zanemariti.

Slika 3.7. LC oscilatora sa tranzistorom u spoju ZB

Na sl. 3.7 data je ema tranzistorskog oscilatora sa uzemljenom bazom. Ovakav oscilator se esto koristi u radioprijemnicima, pri emu isti tranzistor slui i za

Slika 3.8. LC oscilator u tri take

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OSCILATORI PROSTOPERIODINIH OSCILACIJA

22

Da bi Z1 ,Z2 i Z3 inili oscilatorno kolo sve tri impedanse moraju biti reaktivne. Zanemarimo li aktivan otpor svake impedanse imamo da je: Z1=jX1, Z2=jX2, Z3=jX3

3.4.1. HARTLIJEV OSCILATOR

Oscilatori kod kojih su Z1 i Z2 induktivnosti nazivaju se Hartlijevi oscilatori (Harltey). Na slici 3.10 date su eme Hartlijevih oscilatora sa fetom i tranzistorom.

Slika 3.9 Ekvivalentna ema LC oscilator u tri take

Slika 3.10. Hartlijev oscilator sa fetom i tranzistorom

3.4.2. KOLPICOV OSCILATOR

Oscilatori kod kojih su Z1 i Z2 kapacitivnosti, nazivaju se Kolpicovi (Colpitz) oscilatori. Primjer Kolpicovih oscilatora dati su na slikama 3.11. i 3.12. Fet ima vrlo veliku ulaznu impedansu, pa se izvedena analiza rada oscilatora moe prihvatiti kao relativno tana. Kod tranzistora ulazni otpor nije velik. On optereuje oscilatorno kolo, te se impedansa Z1 ne moe smatrati za istu reaktansu, to bi jako komplikovalo analizu. Analiza bi bila jo komplikovanija kada bi oscilator radio na vrlo visokim frekvencijama, tako da reaktivne parametre tranzistora ne moemo zanemariti. Tada bi morali koristiti komplikovaniju ekvivalentnu emu tranzistora.
Slika 3.11. Kolpicov oscilator sa fetom

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OSCILATORI PROSTOPERIODINIH OSCILACIJA

23

na izvod zavojnice, odnosno na dio ukupne reaktanse u jednoj grani oscilatornog kola. Ukoliko se tranzistor ili fet prikljueni na dio reaktanse, to e se njihovi parametri prikljuiti paralelno maloj reaktansi, pa e njihove promjene procentualno manje uticati na promjenu cijele reaktanse, te i na frekvenciju oscilatora. Oscilatori se, pogotovu ako se eli stabilna amplituda oscilacija, prave za male snage. Ukoliko nam je potrebna vea snaga, vri se naknadno pojaanje snage. Stabilnost ovih oscilatora zavisie i od povratnog dejstva narednih pojaavakih stepeni, odnosno od optereenja oscilatora nastalog prikljuenjem pojaavakog stepena, odnosno promjene ulazne impedanse pojaavaa. Zbog toga se za prvi stepen pojaanja koristi pojaava sa velikom ulaznom impedansom (pojaava sa uzemljenim kolektorom) ili pojaava kod koga je povratna sprega mala (kaskodni pojaava).

Slika 3.12. Kolpicov oscilator sa tranzistorom

3.5.1. KLAPOV OSCILATOR

Oscilator kod koga se pojaavaki element prikljuuje na dio reaktanse oscilatornog kola je Klapov (Clapp) oscilator. Ovaj oscilator je vrlo slian Kolpicovom oscilatoru (slike 3.11. i 3.12.). Razlika je u tome to C1 i C2 ne ine ukupan kapacitet oscilatornog kola, ve su samo dio kapaciteta (slika 3.13. i 3.14.).

3.5. STABILNOST FREKVENCIJE OSCILATORA

Prilikom analize LC oscilatora sa povratnom spregom, vidjeli smo da ako se uzmu u obzir i aktivne komponente, frekvencija oscilatora zavisi i od njih. Kako, parametri tranzistora, zavise od napona napajanja, kolektorske struje, temperature, to e i frekvencija zavisiti od ovih veliina. Ove veliine se obino tokom vremena mijenjaju, pa e se i frekvencija mijenjati. Prilikom analize rada oscilatora, parazitne kapacitivnosti tranzistora i feta smo zanemarili, odnosno, pretpostavili da se oni nalaze u kapacitetu C oscilatornog kola. Ovi parazitni kapaciteti takoe zavise od temperature, napona i struje, pa e oni doprinositi promjeni frekvencije. Prema tome, i zbog aktivnih i reaktivnih parametara pojaavakih elemenata oscilatora, neophodno je zbog stabilnosti frekvencije, stabilisati napon napajanja i temperaturu okoline oscilatora. Promjena temperature moe uticati i na parametre samog oscilatornog kola, pa je potrebno, kondenzatore i zavojnice izabrati takve, da im se parametri to manje mijenjaju sa temperaturom. Frekvencija oscilatora e biti stabilnija i ako je Q-faktor oscilatornog kola vei. Ukoliko je Q-faktor velik, promjena faze u blizini rezonantne frekvencije je vea, pa se uslove za oscilovanje (A=1) prilikom promjene parametara, postie za manje promjene frekvencije. Sva prethodna analiza ukazuje na to, da e frekvencija oscilatora biti stablinija ukoliko je uticaj parazitnih elemenata manji, a Q-faktor oscilatornog kola to je mogue vei. Efektivan Q-faktor e biti velik, ako je Qfaktor samog oscilatornog kola velik. Osim toga, on e biti velik i ako se optereenja oscilatornog kola prikljue

Slika 3.13. Klapov oscilator sa fetom

Ukupan kapacitet oscilatornog kola je 1 1 1 1 = + + C C1 C 2 C 3 Uslijed promjene parametara pojaavakih elemenata mijenjaju se i C1 i C2, jer smo pretpostavili da oni sadre u sebi i parazitne kapacitete pojaanih

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OSCILATORI PROSTOPERIODINIH OSCILACIJA

24

elemenata. Osim toga, na njihovu efektivnu veliinu utiu i realni parametri pojaavakih elemenata.

Na slici je 3.16. je oznaka za kristal kvarca na elektrinim emama.

Slika 3.16. Simbol kristala kvarca

Kristal kvarca je odlian dielektrik. Prikljuimo li elektrode na istosmjerni napon, praktino nee tei elektrina struja. Dovoenjem izmjeninog napona kvarc e oscilirati u ritmu dovedenog napona. Kako je kapacitet kristala relativno mali, to e i struja i amplituda mehanikih oscilacija biti mala. Ipak e se izvjesna energija troiti na odravanje tih oscilacija. Poveavajui frekvenciju izmjeninog napona, dostii emo mehaniku rezonanciju oscilacija kristala. Pri toj frekvenciji oscilacije e biti najvee, pa e i utroena energija biti najvea, odnosno i izmjenina struja e biti najvea. Daljim poveanjem frekvencije, poto se udaljujemo od rezonancije, amplituda mehanikih oscilacija se smanjuje, pa e se smanjiti i izmjenina struja.
Slika 3.14. Klapov oscilator sa tranzistorom

Frekvencija oscilovanja Klapovog oscilatora je:

, tj f =

1 2 LC

LC

3.6. PIEZOELEKTRINI EFEKAT

Kistal kvarca ima piezoelektrinu osobinu. Naime, pod uticajem deformacije molekuli kristala se polariu, tako da se na suprotnim stranama kristala pojavljuje naelektrisanje i obrnuto, ako se povrina kristala naelektrie, kristal e se deformisati. Ovu njegovu osobinu moemo iskoristiti za dobijanje mehaniko-elektrinih oscilacija. U tu svrhu kristalu kvarca dajemo pravilan geometrijski oblik (paralelopiped, disk) na ije dvije suprotne strane nanesemo metal i napravimo kontakte na tom metalu. Tanak sloj metala je debljine nekoliko mikrona i slui kao elektroda, kako je prikazano na slici 3.15.

Prema tome, kristal kvarca se ponaa kao serijsko oscilatorno kolo. Posmatrajui spolja samo izvode i mjerei napone i struju, umjesto kvarca moemo nacrtati njegovu ekvivalentnu emu, koja se sastoji od jedne grane sa induktivnou L, otporom R i Kapacitetom C vezanim u seriju. Dubljom analizom se moe pokazati da induktivnost L zavisi od mase kristala, kapacitet C od elestinosti, a otpor R od naina i kvaliteta izrade i privravanja kristala u sredinu u kojoj se nalazi (vazduh, vakuum ...). Osim toga, krista sa svojim metalnim elektrodama predstavlja kondenzator kapacitivnosti C, koji se crta u drugoj grani, paralelno serijskom oscilatornom kolu LRC. Da bismo imali predstavu o veliini parametara kristala kvarca navedimo primjer: Kvarcna ploica dimenzija 30x4x1,5 mm ima: - rezonantnu frekvenciju oko 90 kHz, - induktivnost L=137H, - kapacitet C=0,0235 pF, - serijski otpor R=15 k, - paralelni kapacitet C=3,5 pF, - faktor dobrote Q=5500. Kao to se vidi induktivitet je vrlo veliki pa je zato veliki i Q-faktor. Uslijed prisustva paralelnog kapaciteta C u podruju u kojem je serijsko oscilatorno kolo induktivnog karaktera moe nastati paralelna rezonancija. Prema tome, kvarc se ponaa i kao serijsko i kao paralelno oscilatorno kolo. Na slici 3.17 je prikazana zavisnost reaktanse kristala kvarca od frekvencije.

Slika 3.15. Izgled kristala kvarca

Uslijed deformacije, izmeu elektroda se javlja potencijala razlika, a ako se uspostavi potencijalana razlika kristal e se deformisati.

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OSCILATORI PROSTOPERIODINIH OSCILACIJA

25

Dakle za itav 1 kHz. Meutim, sa poveanjem frekvencije induktini otpor mnogo bre raste. Za daleko manje poveanje od 1 kHz induktivitet se povea za 2%, te se nova rezonantna frekvencija mnogo manje razlikuje od prethodne. Umjesto 1 kHz, promjena e biti svega nekoliko Hz. Da bi se postigla to vea stabilizacija frekvencije pomou kvarca, neophodno je: 1. Dimenzionisati parametre oscilatora tako da kvarc radi u podruju frekvencija fr dofp i to na frekvenciji kod koje je najvea promjena induktivnog otpora sa promjenom frekvencije. Obezbjediti takve uslove rada pri kojima su promjene parametara oscilatora minimalne, kao ro su stabillnost napona napajanja, istosmjerni radni reim, temperatura okoline... Izabrati kvarc koji ima najmanji temperaturni koeficijent promjene frekvencije. Stavit cjeli oscilator u termostat, kako bi radna temperatura ostala konstantna.

2.

3.
Slika 3.17. Zavisnost reaktanse kristala kvarca od frekvencije

4.

Karakteristine take su r serijska rezonacija i p paralelna rezonancija. Razliika frekvencija rp se kree od nekoliko Hz do nekoliko stotina Hz: Za tako malu promjenu frekvencije induktivitet se mijenja u vrlo velikim granicama, pa je radno podruje kristala kvarca upravo u tom opsegu frekvencija.

Frekvencija oscilatora sa kvarsom je odreena samim kvarcom. Meutim, u uskim granicama ona se moe dostjerivati promjenom veliine ostalih parametara kola. Pri ovome se mora voditi rauna da se ne doe u podruje rada kvarca sa malom promjenom induktivne otpornosti, jer e tada biti mala stabilnost frekvencije. Oscilator sa kvarscnom stabilizacijom frekvencije moemo dobiti kada bilo kojem LC oscilatoru zamjenimo zavojsnicu sa kvarcom. Na slici 3.18 i 3.19 prikazane su dvije varijante Pirsovog (Pirce) oscilatora.

3.6.1. STABILIZACIJA FREKVENCIJE POMOU KRISTALA KVARCA

Stabilnost frekvencije kod Klapovog osclikatora postigli smo na taj nain, to smo kolo oscilatora modifikovali tako da se promjena pojaavakih elemenata to manje odrazi na promjenu paramaetara oscilatornog kola. Primjenom kvarca, stabilizacija frekvencije se postie kompenzacijom promjena pojaavakog elementa. U svin oscilatrima ssa kvarcom, kvarc zamjenjuje induktivitet. Kako se kvarc ponaa kao induktivitet samo u uskom opsegu frekvencija od fr do fp, to i oscilator moe raditi samo u tom uskom opsegu frekvencija. Prema rtome, ma kako da se mijenjaju ostali parametri oscilatora, frekvencija ne moe izai iz tog opsega. Van tog opsega oscilatro ne radi. U praksi je taj "radni" oseg jo ui. Kod obinih oscilatora je stabilnost frekvencije reda f/f=10-2. To znai da se parametri kola praktino ne mijenjaju vie od 1-2%. Uzmimo sad da smo napravili oscilator sa kvarcom dimenzionirajui ga tako da kvarc radi u podruju gdje je najvea promjenainduktivne otpornosti sa promjenom frekvencije. Promjeni li se bilo koji parametar, promijenie se i frekvencija. Neka se npr. kapacitet ekvivalentrnog oscilatornog kola smanji pa dolazi do poveanja frekvencije. Neka je smanjenje bilo oko 2% i ako se induktivnost ne bi mijenjala frekvencija bi se poveala za oko 1%, npr. sa 100 na 101 kHz.

Slika 3.18. Pirsov oscilator sa fetom

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

OSCILATORI PROSTOPERIODINIH OSCILACIJA

26

Slika 3.20. Oscilator sa fetom i kvarcom u ulaznom kolu

Slika 3.19. Pirsov oscilator sa tranzistorom

Ovi oscilatori odgovaraju kolpicovim oscilatorima (slike 3.13. i 3.14) u kojim je zavojnica zamijenjena kvarcom. Na slikama su otpori RD i RC zamijenjeni prigunicama LD i LC. Prigunice imaju vrlo veliku induktivnost, pa praktino za izmjenini signal predstavljaju beskonani otpor, a za istosmjerni kratki spoj. Pomou njih se postie visok istosmjerni napon (nema nikakvog pada napona), a izbjegnuto je optereenje oscilatronog kola koje bi se imalo da su ostali otpornioci RD i RC. Jo vea stabilnost frekvencije bi se postigla ako se kao osnova upotrijebi Klapov oscilator umjesto kolpicovog. Na slikama 3.20 i 3.21 su date eme oscilatora stabilisanih kvarcom, koji su dobijeni polazei od Hartlijevog oscilatora.
Slika 3.20. Oscilator sa tranzistorom i kvarcom u ulaznom kolu

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

LITERATURA

27

4. LITERATURA
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. Vojin Cveki, Elektronika II, Linearna elektronika, Nauna knjiga Beograd, Beograd 1987. Vojin Cveki, Elektronika I, Poluprovodnika elektronika, Nauna knjiga Beograd, Beograd 1986. Sejfudin Agi, Predavanja na predmetu Elektronika za III razred, JU Mjeovita srednja elektrotehnika kola Tuzla, kolska 2005/06. godina. Sejfudin Agi, Predavanja na predmetu Praktina nastava za III razred, JU Mjeovita srednja elektrotehnika kola Tuzla, kolska 2007/08. godina. Jasmina Omerdi, Predavanja na predmetu Impulsna Elektronika za III razred, JU Mjeovita srednja elektrotehnika kola Tuzla, kolska 2007/08. godina. Ratko Opai, Elektronika II, za III razred elektrotehnike kole, Zavod za udbenike i nastavna sredstva Beograd, Beograd 1996. Senad etovi, Boo Ljuboja, ivko Marjanovi, Osnovi elektronike, telekomunikacija i automatike, Svjetlost, Sarajevo,1989. I. Modlic, B. Modlic, Visokofrekvencijska elektronika modulacija, modulatori, pojaala snage, kolska knjiga Zagreb, 1982. Praktina elektronika, asopis za elektronike, ET Nikola Tesla, Beograd, 1998. Slavoljub Marjanovi, Elektronika, diskretna i integrisana analogna kola, Nauna knjiga, Beograd, 1981. Spasoje Tei, Integrisana digitalana elektronika, Nauna knjiga, Beograd 1981. L.W.Turner, Electronic Engineers Reference Book, Newnes-Butterworth, London, 1976. Katalog firme Intel, Component Data Catalog, Santa Clara, 1998. Katalog firme Motorola, Analog Devices, Data-Acquisitio Databook, Norwood, 1982. C. Jung, The New Penguin Dictionary of Electronics, London 1985. P. Obradovi, Telekomunikacioni vodovi, Beograd, 1990. International Telecommunication Union, Radio-relay systems, 1994. International Telecommunication Union, Fixed-satelite service, 1994. Z. Smrki, Mikrotalasna elektronika, kolska knjiga, zagreb, 1986. www.diyaudio.com www.elektronika.ba www.sound.westhost.com www.driverguide.com www.bih.net.ba www.bhtelecom.ba

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole