Algebra-Pred Poglavlje 1

Diplomski studij Matematika: ALGEBRA - predavanja
ALGEBRA
Poglavlje 1: Grupe
Tanja Vu ci ci c
Akad. god. 2008./2009.
ALGEBRA Poglavlje 1: Grupe 2
1 GRUPE
Koncept grupe je za algebru fundamentalan.
Teorija grupa ne razlikuje izomorfne grupe, pa je njen cilj klasikacija grupa do na
izomorzam, tj. traenje nunih i dovoljnih uvjeta za izomorfnost dviju grupa. Klasi-
kacija svih grupa nije zavrena i za sad su za to slabi izgledi. Ipak, za pojedine klase
grupa (cikli cke grupe, kona cno generirane abelove grupe, nerastavljive grupe i kon-
a cne grupe malog reda) kompletirani su strukturni teoremi.
Ovdje cemo detaljnije razmotriti i grupe koje imaju iroku primjenu u razli citim matem-
ati ckim granama poput simetri cnih, slobodnih, nilpotentnih i rjeivih grupa.
Radi u cinkovitosti studiranja grupa (analogno vrijedi i za druge algebarske strukture)
prostudirat cemo i funkcije koje strukturu grupe cuvaju, a to su homomorzmi. Prim-
ijetit cemo da se u terminima objekata i homomorzama neki koncepti teorije prsten-
ova, modula, polja, vektorskih prostora, itd. mogu jednako izre ci kao u teoriji grupa.
Uvo denjem pojma kategorije zasnovat cemo prikladan "jezik" i okvir unutar kojeg cemo
sagledati te zajedni cke koncepte.
1.1 Osnovni pojmovi
Neka je Gneprazni skup. Binarna operacija na skupu Gje svako preslikavanje GG
G. Za binarnu operaciju koristimo razli cite oznake poput . . +. +. itd., a znak binarne
operacije moemo i ispustiti ako je iz konteksta jasno o kojoj operaciji je rije c. Nama
ce npr. c/ ozna cavati rezultat binarne operacije na paru elemenata (c. /) G G.
Neprazni skup na kojem je denirana binarna operacija nazivamo grupoidom.
Denicija 1.1 Polugrupa ili semigrupa je grupoid G kod kojeg je binarna operacija
asocijativna tj. vrijedi c(/c) = (c/)c. za svaki izbor c. /. c G.
Monoid je polugrupa G koja sadri element c G sa svojstvom cc = cc = c za svaki
izbor c G. c nazivamo jedinicom ili neutralnim elementom od G.
Kaemo da su navedene strukture komutativne ili abelove ako je pripadna binarna
operacija komutativna. Red grupe G je kardinalni broj [G[. Prema redu grupe dijelimo
na kona cne i beskona cne.
Primjer 1.1 (Z. +), (Q. +), (R. +), (C. +), (Q
+
. ), (R
+
. ). (C
+
. ) su abelove grupe.
Primjer 1.2 Grupa izometrija kvadrata 1
+
4
. [1
+
4
[ = 8. nije abelova. Spada u diedarske
grupe.
Primjer 1.3 Grupa o
:
bijekcija skupa 1
:
= 1. 2. . . . . :, : N, nije abelova. Naziva
se simetri cna grupa indeksa :. [o
:
[ = :!. Elementi joj se standardno prikazuju
dvored canim matricama od : stupaca, na na cin o
:
o =
_
1 2 :
o(1) o(2) o(:)
_
.
Primjerice,
_
1 2 3 4
3 1 4 2
_
je jedan element grupe o
4
.
Primjer 1.4 Direktni produkt grupa G i H. u oznaci G H. je primjer kako iz dviju
grupa moemo dobiti novu grupu. Za q
1
. q
2
G. i /
1
. /
2
H binarnu operaciju na di-
rektnom produktu deniramo formulom (q
1
. /
1
)(q
2
. /
2
) = (q
1
q
2
. /
1
/
2
). Vrijedi [GH[ =
[G[ [H[ . Ako su grupe G i H zapisane aditivno, za njihov direktni produkt (u smislu
navedene binarne operacije) se koristi oznaka GH.
Primjer 1.5 Par (Z
:
. +
:
), : N, klasa cijelih brojeva po relaciji kongruencije modulo
: (tj. ostataka pri dijeljenju sa :) uz zbrajanje modulo :, je grupa kardinalnosti :.
Primjer 1.6 Pokae se da je formulom c ~ / = c / Z denirana relacija ekviva-
lencije na grupi (Q. +). Skup Q,Z tako dobivenih klasa ekvivalencije je (beskona cna)
abelova grupa s obzirom na operaciju c + / = c + /. Naziva se grupa racionalnih
brojeva modulo 1.
Denicija 1.2 Neka su G i H (polu)grupe. Preslikavanje , : G H je homomorzam
(polu )grupa ako je ispunjeno
,(r) = ,(r),(r). za svaki izbor r. G.
Injektivni homomorzam je monomorzam. Surjektivni homomorzam je epimor-
zam. Bijektivni homomorzam je izomorzam. Homomorzam , : G G je endo-
morzam (polu)grupe G. Bijektivni endomorzam je automorzam.
Ako postoji bar jedan izomorzam , : G H kaemo da su grupe G i H izomorfne i
piemo G
~
= H.
Primjer 1.7 Preslikavanje , : Z Z
:
denirano sa ,(r) = r je tzv. kanonski epimor-
zam sa Z na Z
:
. Analogno je deniran epimorzam q : Q Q,Z aditivnih grupa.
Primjer 1.8 Preslikavanje r r je automorzam abelovih grupa.
Primjer 1.9 Neka su 1 < :. / N. Preslikavanje q : Z
:
Z
:/
dano sa r /r je
monomorzam.
Zadatak 1.1 Z
~
= /Z, / Z.
Primjer 1.10 Za dane grupe G i H postoje 4 istaknuta homomorzma G
i
1
:
1
GH
i
2
:
2
H
denirana relacijama i
1
(q) = (q. c). i
2
(/) = (c. /). :
1
(q. /) = q. :
2
(q. /) = /. i
1
i i
2
su
monomorzmi, a :
1
i :
2
su epimorzmi.
Denicija 1.3 Neka je preslikavanje , : G H homomorzam grupa. Tada skup
1c:, = c G [ ,(c) = c H nazivamo jezgrom. a skup 1:, = ,(c) [ c G
slikom homomorzma ,.
Jezgra homomorzma , : G H je normalna podgrupa od G (1c:, C G), a slika je
podgrupa od H (Im, < H).
Teorem 1.1 , je monomorzam ako i samo ako je 1c:, = c.
Teorem 1.2 Skup svih automorzama grupe G tvori grupu uz kompoziciju koju ozna cu-
jemo ntG. ntG je podgrupa grupe (G) svih bijekcija skupa G.
Sa A ozna cujemo podgrupu grupe G generiranu podskupom A _ G. A je pres-
jek svih podgrupa od G koje sadre skup A. A je skup generatora za grupu A . Ako
je A kona can skup, A = c
1
. c
2
. . . . . c
:
. za grupu A kaemo da je kona cno gener-
irana te za nju koristimo i oznaku c
1
. c
2
. . . . . c
:
. Cikli cka grupa je grupa generirana
jedno clanim skupom.
Teorem 1.3 Ako je G grupa, a A _ G njen neprazni podskup, onda podgrupu A < G
tvore svi kona cni produkti elemenata iz A ' A
1
. tj.
A = r
:
1
1
r
:
2
2
r
:
k
/
[ r
i
A. :
i
Z. / N.
Prema prethodnom teoremu, za cikli cku grupu generiranu elementom r vrijedi r =
r
:
[ : Z. Primjerice, (Z. +) = 1 . Vrijedi i (Z
:
. +
:
) = 1 . ali je generator 1 u ovim
dvjema neizomorfnim grupama razli citog reda. Red elementa r G grupe G denira
se kao kardinalni broj skupa r . Simbolima: [r[ := cc:d r .
Primjer 1.11 Naka nam i C ozna cava imaginarnu jedinicu. Tada je [i[ = 4 u multip-
likativnoj grupi (C
+
. ). jer je cc:d i = 4. U grupi (C. +) element i je beskona cnog reda
jer zbrajanjem kona cno mnogo imaginarnih jedinica ne moemo dobiti 0 C.
Ako su H i 1 podgrupe grupe G. za podgrupu H ' 1 _ G cesto se koristi oznaka
H . 1. a u aditivnoj notaciji H + 1.
Zadatak 1.2 Dokaite sljede cu potpunu karakterizaciju strukture cikli ckih grupa: svaka beskon-
a cna cikli cka grupa je izomorfna sa Z; svaka kona cna cikli cka grupa je izomorfna sa Z
:
za neko
: N.
Denicija 1.4 Neka je G grupa i H < G njena podgrupa. Indeks podgrupe H u grupi
G. u oznaci [G : H] . je kardinalni broj skupa desnih (ili lijevih) susjednih klasa od H u
G.
Drugim rije cima, [G : H] = cc:dHq [ q G = cc:dqH [ q G. Skup reprezen-
tanata desnih (lijevih) susjednih klasa od H u G se sastoji od [G : H] elemenata od
kojih nikoja dva nisu iz iste klase.
Teorem 1.4 Neka su G. H. 1 grupe takve da vrijedi 1 < H < G. Tada je [G : 1] =
[G : H] [H : 1] .
Posljedica ovog teorema, koju dobijemo stavljaju ci 1 = c. je cuveni Lagrangeov
teorem: [G[ = [G : H] [H[ . Posebno, i red svakog elementa u grupi dijeli red grupe.
Ako su H. 1 kona cne podgrupe grupe G. onda H1 = // [ / H. / 1 ne mora
biti podgrupa od G. ali vrijedi [H1[ =
[H[ [1[
[H 1[
. Ako je bar jedna od podgrupa H. 1
normalna, onda je H1 = 1H < G i to H1 = 1H = H ' 1 .
Za normalnu podgrupu ` grupe G vrijedi q`q
1
= `. za sve q G. tj. lijeva i desna
susjedna klasa po ` svakog elementa iz G se podudaraju. Kvocijentni skup G,`
je grupa reda [G : `] obzirom na binarnu operaciju (`c) (`/) = `c/. Preslikavanje
: : G G,` denirano sa :(q) = `q je tzv. kanonski epimorzam s jezgrom `.
Ako je ` C G. onda je ` normalna u svakoj podgrupi od G koja je sadri.
Ako je `. 1 C G i 1 ` = c. onda je :/ = /: za sve / 1. : `.
Ako su `
1
. `
2
. . . . . `
:
normalne podgrupe grupe G. onda je podgrupa
`
1
' `
2
' . . . ' `
:
= `
1
`
2
`
:
= :
1
:
2
:
:
[ :
i
`
i
.
Za grupu koja ne sadri nijednu pravu normalnu podgrupu kaemo da je prosta ili
jednostavna.
Teorem 1.5 Neka je , : G H homomorzam grupa i ` C G i ` _ 1c:,. Tada
postoji jedinstveni homo , : G,` H takav da komutira dijagram
G
,
H
|
:

,
G,`
tj. vrijedi , : = ,. Tako der je Im, = Im, i 1c:, = 1c:,,`. , je izomorzam ako i
samo ako je , epimorzam i ` = 1c:,.
Zelena teka!
Korolar 1.1 (Prvi teorem o izomorzmu) Neka je , : G H homomorzam grupa.
Tada je G,1c:,
~
= Im,.
, : G Im, je epimorzam grupa. Sada primijenimo prethodni teorem uz ` =
1c:,.

Korolar 1.2 Neka je , : G H homomorzam grupa, ` C G. ` C H i ,(`) < `.
Tada , inducira homomorzam , : G,` H,` deniran pridruivanjem `c
`,(c).
, je izomorzam ako i samo ako je Im, ' ` = H i ,
1
(`) `. Specijalno, ako je
, epimorzam sa svojstvom ,(`) = ` i 1c:, `. onda je , izomorzam.
Zelena teka!
Korolar 1.3 (Drugi teorem o izomorzmu) Neka je G grupa, 1 < G i ` C G. Tada je
1,(` 1)
~
= `1,`.
Zelena teka!
Korolar 1.4 (Tre ci teorem o izomorzmu) Neka je G grupa i H. 1 C G takve da je
1 < H. Tada je H,1 normalna podgrupa od G,1 i vrijedi (G,1) , (H,1)
~
= G,H.
Zelena teka!
Ako je ` C G. tada je svaka podgrupa od G,` oblika 1,`. gdje je 1 podgrupa od G
koja sadri `. I vie, 1,` je normalna podgrupa od G,` akko je 1 C G.
Nekoliko detalja o simetri cnoj grupi o
:
bijekcija skupa skupa 1
:
= 1. 2. . . . . :, : N.
Denicija 1.5 Neka su i
1
. i
2
. . . . . i
:
(: _ :) razli citi elementi iz 1
:
. Tada (i
1
i
2
i
:
) oz-
na cava permutaciju koja preslikava redom i
1
i
2
. i
2
i
3
. . . . . i
:1
i
:
i i
:
i
1
. a
sve ostale elemente iz 1
:
ostavlja na miru. (i
1
i
2
i
:
) nazivamo ciklusom duljine :.
Ciklus duljine 2 naziva se transpozicijom.
Prikaz permutacije pomo cu ciklusa nije jednozna can. Na primjer, . =
_
1 2 3 4
4 1 2 3
_
=
(1432) = (4321) = (3214) = (2143).
Op cenito, ako je t o
:
ciklus i r 1
:
takav da je t(r) ,= r. onda je
t = (rt(r)t
2
(r) t
d
(r)) za neko d _ 1.
Ciklus duljine : je element reda : u o
:
. Ciklus duljine 1 je identi cna permutacija.
Inverz ciklusa (i
1
i
2
i
:
) je ciklus (i
:
i
:1
i
i2
i
2
i
1
) = (i
1
i
:
i
:1
i
i2
i
2
).
Neka je o ciklus duljine 3, o = (125). Tada je o. = (125)(1432) = (1435) ,= (1432)(125) =
(1)(2543) = (2543) = . o. Ciklusi op cenito ne komutiraju.
Denicija 1.6 Za permutacije o
1
. o
2
. . . . . o
:
kaemo da su disjunktne ako za sve 1 _
i _ : i za svako / 1
:
(o
i
(/) ,= /) = o
,
(/) = / za sve , ,= i.
Drugim rije cima, o
1
. o
2
. . . . . o
:
su disjunktne ako niti jedan element iz 1
:
ne pomi ce vie
nego jedna od tih permutacija. Disjunktne permutacije komutiraju. Disjunktni ciklusi
komutiraju.
Propozicija 1.1 i) Svaka permutacija iz o
:
koja nije identiteta moe se prikazati u obliku
produkta disjunktnih ciklusa duljine barem 2;
ii) rastav i) je jedinstven do na poredak faktora;
iii) red permutacije je najmanji zajedni cki viekratnik duljina njenih ciklusa iz i);
iv) svaka permutacija iz o
:
je produkt (ne nuno disjunktnih) transpozicija, tj. o
:
je
generirana transpozicijama.
i) idejno u Zelenoj teci. ii) je posljedica od i).
Permutacija iz o
:
je parna ako je ona produkt parnog broja transpozicija, a u suprotnom
slu caju je neparna. (Svaka permutacija je parna ili neparna; ako za j o
:
vrijedi
rastav u produkt transpozicija j =
1
2

/
= j
1
j
2
j
|
. onda je / | 2Z).
Preslikavanje (signum) :q: : o
:
1. 1 u multiplikativnu grupu reda 2, koje per-
mutaciji j o
:
pridruuje 1 ili 1, ovisno o tomu je li j parna ili neparna, je homomor-
zam. Dakle je skup svih parnih permutacija
:
= 1c:(:q:) normalna podgrupa od
o
:
i vrijedi [o
:
:
:
] = 2. Odatle i [
:
[ =
:!
2
.
:
je jedina podgrupa od o
:
indeksa 2. Naziva se alterniraju ca grupa indeksa :.
Teorem 1.6
:
je prosta grupa ako i samo ako je : ,= 4
U knjizi, elementaran.
Jedine proste abelove grupe su cikli cke grupe Z
j
~
= Z,jZ. gdje je j prosti broj.
Jo jedna vana podgrupa od o
:
je diedralna grupa 1
:
stupnja :. Ona se interpretira
kao grupa izometrija pravilnog :-terokuta. Vrijedi [1
:
[ = 2:. pri cemu rotacije cine :
elemenata grupe, a ostalih : elemenata su simetrije. 1
:
je generirana s 2 permutacije:
ciklusomc = (123 :) =
_
1 2 3 : 1 :
2 3 4 : 1
_
i sa / =
_
1 2 3 : 1 :
1 : : 1 3 2
_
.
c je rotacija oko centra :-terokuta za
2:
:
. a / je simetrija oko osi kroz vrh 1 i centar.
Teorem 1.7 Za : _ 3 diedralna grupa 1
:
je grupa generirana s 2 elementa c. / koji
zadovoljavaju:
1) [c[ = :. [/[ = 2;
2) /c = c
1
/.
Grupa mora sadravati sve razli cite potencije svih svojih elemenata i sve njihove pro-
dukte. Iz 2) zaklju cujemo da je dovoljno uzeti produkte u kojima je na prvom mjestu
potencija od c. Raspisano,
1
:
= c
i
/
,
0 _ i _ : 1. 0 _ , _ 1 = 1. c. c
2
. . . . . c
:1
. /. c/. . . . . c
:1
/.
1.2 Kategorije
Neki matemati cki objekti koje smo dosad razmotrili (skupovi, grupe) i neki koje cemo
tek razmatrati (prsteni, moduli,...), zajedno s njima odgovaraju cimpreslikavanjima (funkcije
za skupove, homomorzmi za grupe), imaju izvjesna formalna zajedni cka svojstva. Po-
jam (jezik) kategorije ce nam omogu citi da u op ci kontekst formalno smjestimo razli cite
matemati cke situacije.
Denicija 1.7 Kategorija ( se sastoji od klase objekata O/
(
(ozna cenih . 1. C. ...) i
skupa morzama tih objekata tako da je ispunjeno sljede ce.
(i) Za svaki ure deni par objekata . 1 dan je skup Ho:
(
(. 1) morzama iz u 1
cije elemente ozna cujemo npr. , : 1 tj.
,
1.
(ii) Za svaku ure denu trojku objekata . 1. C dan je zakon kompozicije morzama,
tj. funkcija : Ho:
(
(1. C) Ho:
(
(. 1) Ho:
(
(. C). ciji je zapis pridruivanja
(q. ,) q ,. Morzam q , nazivamo kompozicijom morzama , i q.
Objekti i morzmi zadovoljavaju sljede ce aksiome:
1) za objekte . 1. C. 1 iz ,= C ili 1 ,= 1 slijedi da su Ho:
(
(. 1) i Ho:
(
(C. 1)
disjunktni skupovi;
2) kompozicija morzama je asocijativna, tj. vrijedi / (q ,) = (/ q) , za svaki
izbor , Ho:
(
(. 1). q Ho:
(
(1. C). / Ho:
(
(C. 1) - (asocijativnost);
3) za svaki objekt postoji jedini cni morzam 1
Ho:
(
(. ) takav da vrijedi
, 1
= ,. za sve , Ho:
(
(. 1) i 1
q = q za sve q Ho:
(
(1. ) - (postojanje
identitete).
Morzme se naziva i "strelicama". Kategorije je mogu ce uvesti samo pomo cu mor-
zama ako se svaki objekt identicira s morzmom 1
.
Denicija 1.8 Morzam , : 1 se naziva ekvivalencija ili izomorzam ako postoji
morzam q : 1 takav da je q , = 1
i , q = 1
1
.
Morzam q iz prethodne denicije nazivamo inverznim morzmom. On je jedinstveno
odre den s , (zelena teka) i ozna cujemo ga ,
1
. Ako je , : 1 ekvivalencija, onda
za objekte i 1 kaemo da su ekvivalentni.
Propozicija 1.2 Kompozicija ekvivalencija (izomorzama) je ekvivalencija (izomorzam).
Neka su , : 1 i q : 1 C ekvivalencije. Onda postoje ,
/
: 1 . (,
/
, = 1
.
, ,
/
= 1
1
) i q
/
: C 1. (q
/
q = 1
1
. q q
/
= 1
C
). Imamo redom:
(q ,) (,
/
q
/
) = q (, ,
/
) q
/
= q 1
1
q
/
= q q
/
= 1
C
;
(,
/
q
/
) (q ,) = ,
/
(q
/
q) , = ,
/
1
1
, = ,
/
, = 1
.
Primjer 1.12 Skupovi su objekti kategorije o; za . 1 O/
o
je Ho:
o
(. 1) skup svih
funkcija , : 1. Morzam , je ekvivalencija ako i samo ako je , bijekcija.
Primjer 1.13 Grupe su objekti kategorije (; za . 1 O/
(
je Ho:
(
(. 1) skup svih
homomorzama , : 1. Morzam , je ekvivalencija ako i samo ako je , izomor-
zam grupa. Analogno se denira kategorija / abelovih grupa.
Primjer 1.14 Topoloki prostori su objekti kategorije T oj; za . 1 O/
T oj
je Ho:
T oj
(. 1)
skup svih neprekidnih preslikavanja , : 1. Morzam , je ekvivalencija ako i samo
ako je , homeomorzam topolokih prostora.
Primjer 1.15 Parcijalno ure deni skupovi (o. _) su objekti kategorije ciji su morzmi
(o. _) (1. _) monotona preslikavanja, tj. takve funkcije , : o 1 da vrijedi r. o.
r _ = ,(r) _ ,().
Primjer 1.16 Neka je G grupa. Uzimamo je kao jedini objekt kategorije u kojoj je
Ho:(G. G) skup svih elemenata iz G. Kompozicija morzama je mnoenje u grupi
G. U ovoj kategoriji je svaki morzam ekvivalencija jer svaki element grupe ima inverz.
1
G
je neutralni element c grupe G.
Primjer 1.17 Neka nam je dana kategorija (. Novu kategoriju T denirajmo tako da
su njeni objekti morzmi kategorije (. Za ,. q morzme kategorije ( ho cemo denirati
Ho:
T
(,. q). Pogledajmo donji pravokutnik i uo cimo morzme c Ho:
(
(. C) i ,
Ho:
(
(1. 1).
,
1
|
c
|
,
C
q
1
Zahtijevat cemo komutativnost dijagrama i staviti
Ho:
T
(,. q) = (c. ,) Ho:
(
(. C) Ho:
(
(1. 1) [ , , = q c.
Denicija 1.9 Neka je ( kategorija, a
i
[ i 1 neka je familija objekata iz (. Pro-
dukt familije
i
je objekt 1 u ( zajedno s familijom morzama :
i
: 1
i
[ i 1
koji ima sljede ce svojstvo:
za svaki 1 O/
(
i familiju morzama ,
i
: 1
i
[ i 1 postoji jedinstveni
morzam , : 1 1 takav da je ,
i
= :
i
,. i 1.
Prethodnu deniciju moemo vizualizirati komutativnim dijagramom
1
:
i

i
!,

,
i
1
. \i 1.
Za denirani produkt obi cno koristimo oznaku

i1
i
(= 1). Morzme :
i
nazivamo pro-
jekcijama od 1 na
i
.
Primjer 1.18 Neka je 1 = 1. 2. Sada produkt od
1
.
2
predstavljamo komutativnim
dijagramom
1
:
1
1
:
2

2
,
1

!,

,
2
1
Familija objekata ne mora imati produkt. U kategoriji o produkt familije skupova
i
[
i 1 postoji i to je Kartezijev produkt. Vidjet cemo da produkt postoji i u kategoriji
grupa (.
Teorem 1.8 Neka su (1. :
i
) i (Q.
i
) produkti familije
i
[ i 1 objekata u
kategoriji (. Tada su 1 i Q ekvivalentni.
Z.T.
U svakoj kategoriji postoje dualne denicije. One se dobiju okretanjem strelica u origi-
nalnim denicijama. Slijedi denicija koprodukta (ili sume) koja je dualna deniciji pro-
dukta.
Denicija 1.10 Neka je ( kategorija, a
i
[ i 1 neka je familija objekata iz (.
Koprodukt (ili suma) familije
i
je objekt o u ( zajedno s familijom morzama j
i
:
i
o [ i 1 koji ima sljede ce svojstvo:
za svaki 1 O/
(
i familiju morzama
i
:
i
1 [ i 1 postoji jedinstveni
morzam : o 1 takav da je
i
= j
i
. i 1.
Prethodnu deniciju moemo vizualizirati komutativnim dijagramom:
i
j
i
o
i
|
!
1
Oznaka za koprodukt je

i1
i
(= o). Koprodukt se naziva i sumom.
Teorem 1.9 Neka su (o. :
i
) i (1. t
i
) koprodukti familije
i
[ i 1 objekata u
kategoriji (. Tada su o i 1 ekvivalentni.
Z.T.
Denicija 1.11 Konkretna kategorija je kategorija ( zajedno s funkcijomo koja svakom
objektu iz ( pridruuje skup o() (tzv. pripadni skup) tako da vrijedi
(i) svaki morzam 1 iz ( je funkcija na pripadnim skupovima o() o(1);
(ii) identiteta svakog objekta iz ( je identiteta na pripadnom skupu o();
(iii) kompozicija morzama iz ( je kompozicija funkcija na pripadnim skupovima.
Primjeri konkretnih kategorija su na pripodan na cin kategorija grupa, kategorija abelovih
grupa i kategorija parcijalno ure denih skupova. Kategorija iz Primjera 1.16 nije konkretna.
I mada se obi cno poistovje cuju objekt i pripadni skup o(). treba precizno razlikovati
morzme konkretne kategorije od preslikavanja pripadnih skupova.
Denicija 1.12 Neka je 1 objekt konkretne kategorije (, A neprazan skup (ne nuno
objekt u kategoriji) te i : A 1 preslikavanje skupova (ne nuno morzam u kate-
goriji). Re ci cemo da je 1 slobodan nad skupom A ako za svaki O/
(
i svako
preslikavanje (skupova) , : A postoji jedinstveni morzam , : 1 takav da je
, i = , (kao preslikavanje skupova A ).
Ilustracija denicije komutativnim dijagramom:
A
i
1
|
,

!,
Osnovna karakteristika objekta slobodnog nad skupom je da je na njemu denirane

morzme dovoljno zadati na i(A).
Primjer 1.19 Grupa Z je u kategoriji grupa ( slobodni objekt nad skupom A = 1. i je
skupovna inkluzija, i : 1 Z. Neka je G bilo koja grupa i , : A = 1 G bilo koje
preslikavanje. Ono je odre deno s q G za koje je ,(1) = q. Tada je traeni jedinstveni
homomorzam , : Z G koji ima svojstvo , i = , deniran sa ,(:) = q
:
.
Teorem 1.10 Neka su 1 i 1
/
slobodni objekti konkretne kategorije (, 1 nad A. a 1
/
nad A
/
i vrijedi [A[ = [A
/
[ . Tada su 1 i 1
/
ekvivalentni.
Z.T.
1.3 Direktni produkti i direktne sume
Proirimo pojam direktnog produkta grupa dan u to cki 1.1 na proizvoljnu familiju grupa
G
i
[ i 1. Kartezijev produkt skupova G
i
u oznaci

i1
G
i
deniran je sa
i1
G
i
=
_
, : 1

i1
G
i
[ ,(i) G
i
. za svako i 1
_
.
Binarnu operaciju na kartezijevom produktu grupa

i1
G
i
deniramo prirodno, za ,. q
i1
G
i
stavljaju ci
,q : 1

i1
G
i
. i ,(i)q(i). za svako i 1.
Na ovaj na cin
i1
G
i
postaje grupa. Ako se ,

i1
G
i
identicira sa svojom slikomc
i
=
,(i)
i1
. kako se radi u slu caju kona cnog 1. uvedena binarna operacija se svede na
uobi cajeno "mnoenje po komponentama": c
i
/
i
= c
i
/
i
. Grupu

i1
G
i
nazivamo
direktnim produktom familije grupa G
i
[ i 1.
Ako je 1 = 1. 2. . . . . :,

i1
G
i
se ozna cuje G
1
G
2
G
:
. a u aditivnoj notaciji
G
1
G
2
G
:
.
Preslikavanje :
,
:

i1
G
i
G
,
denirano pridruivanjem , ,(,) je epimorzam
grupa. Epimorzme :
,
nazivamo kanonskim projekcijama direktnog produkta.
Teorem 1.11 (
i1
G
i
. :
i
[ i 1) je produkt familije G
i
[ i 1 u kategoriji grupa (.
Z.T.
Korolar 1.5 Direktni produkt (familije) abelovih grupa je produkt u kategoriji abelovih
grupa /.
Direktni produkt abelovih grupa je abelova grupa.
Denicija 1.13 (Eksterni, vanjski) slabi direktni produkt familije grupa G
i
[ i 1
u oznaci
n
i1
G
i
je skup
n
i1
G
i
=
_
,

i1
G
i
[ ,(i) = c
i
za sve osim kona cno mnogo i 1
_
.
c
i
je neutralni element grupe G
i
. Ako su sve grupe G
i
abelove (aditivne notacije),
n
i1
G
i
se obi cno naziva (eksternom) direktnom sumom i ozna cuje
i1
G
i
.
Za kona cne 1 slabi direktni produkt i direktni produkt se podudaraju.
Teorem 1.12 Neka je G
i
[ i 1 familija grupa. Tada vrijedi:
(i)
n
i1
G
i
je normalna podgrupa od

i1
G
i
;
(ii) za svaki / 1 preslikavanje j
/
: G
/

n
i1
G
i
denirano sa
j
/
(c) = c
i
=
_
c
i
. i ,= /
c. i = /

i1
je monomorzam grupa;
(iii) za svaki / 1 je j
/
(G
/
) normalna podgrupa od

i1
G
i
.
Z.T.
Preslikavanja j
/
se nazivaju kanonskim injekcijama.
i
[ i 1 familija abelovih grupa. Tada je

n
i1
G
i
=

i1
G
i
koprodukt (suma) u kategoriji / abelovih grupa.
Z.T.
Dakle je direktna suma u kategoriji / abelovih grupa odre dena jednozna cno do na
izomorzam.
Napomena. Tvrdnja teorema ne vrijedi ako se radi o kategoriji svih grupa.
Dalje nas zanimaju uvjeti pod kojima ce grupa biti izomorfna slabom direktnom pro-
duktu familije svojih podgrupa.
Teorem 1.14 Neka je `
i
[ i 1 familija normalnih podgrupa grupe G i neka je
ispunjeno
(i) G =
_
i1
`
i
_
;
(ii) za svaki / 1 je `
/

_
i,=/
`
i
_
= c .
Tada je G
~
=

n
i1
`
i
.
Z.T.
U razmatranju strukture grupa od velike koristi ce nam biti specijalni slu caj ovog teo-
rema koji se odnosi na kona cnu familiju podgrupa.
Korolar 1.6 Ako su `
1
. `
2
. . . . . `
:
normalne podgrupe grupe G takve da je
G = `
1
`
2
`
:
= :
1
:
2
:
:
[ :
i
`
i
i da za svako /. 1 _ / _ :. vrijedi
`
/
(`
1
`
/1
`
/+1
`
:
) = c . onda je G
~
= `
1
`
2
`
:
.
(Ovdje se radi o kona cnoj familiji podgrupa, pa se slabi direktni produkt i direktni pro-
dukt podudaraju.)
Prethodni teorem inspirira sljede cu deniciju.
Denicija 1.14 Neka je `
i
[ i 1 familija normalnih podgrupa grupe G takvih da je
G =
_
i1
`
i
_
i za sve / 1 vrijedi `
/
i,=/
`
i
_
= c . Tada kaemo da je G interni
(unutranji) slabi direktni produkt familije grupa `
i
[ i 1 (ili unutranja direktna
suma ako je G abelova, aditivno zapisana grupa).
Teorem 1.15 Neka je `
i
[ i 1 familija normalnih podgrupa grupe G. G je unutranji
slabi direktni produkt familije `
i
[ i 1 ako i samo ako za svaki q G. q ,= c postoje
razli citi elementi i
1
. . . . . i
:
iz 1 i jedinstveni c ,= c
i
k
`
i
k
, 1 _ / _ :. takvi da je
q = c
i
1
c
i
2
c
i
n
.
Posljedica Teorema 1.14.
Napomena. Ako je grupa G interni slabi direktni produkt familije grupa `
i
[ i
1, onda su grupe `
i
stvarne podgrupe od G, a G je izomorfna eksternom slabom
direktnom produktu

n
i1
`
i
. S druge strane, eksterni slabi direktni produkt

n
i1
`
i
ne sadri zapravo grupe `
i
nego njihove izomorfne kopije j
i
(`
i
). Kako ovu neznatnu
razliku moemo zanemariti kad kod ne moe do ci do konfuzije, koristit cemo oznaku
G =
n
i1
`
i
za grupu Gkoja je unutranji slabi direktni produkt familije svojih podgrupa
`
i
[ i 1.
Teorem 1.16 Neka je ,
i
: G
i
H
i
[ i 1 familija homomorzama grupa i neka je
, =

i1
,
i
preslikavanje sa

i1
G
i

i1
H
i
koje pridruuje c
i
,
i
(c
i
). Tada je ,
homomorzam grupa za koji vrijedi:
(i) ,(
n
i1
G
i
) _
n
i1
H
i
;
(ii) 1c:, =

i1
1c:,
i
;
(iii) Im, =

i1
Im,
i
.
Nadalje, , je mono (epi) ako i samo ako je svaki ,
i
mono (epi).
Z.T.
Korolar 1.7 Neka su G
i
[ i 1 i `
i
[ i 1 familije grupa, `
i
C G
i
. i 1. Tada je
(i)

i1
`
i
C

i1
G
i
;
(ii)
_
i1
G
i
_
,
_
i1
`
i
_
~
=

i1
(G
i
,`
i
) ;
(iii)
n
i1
`
i
C
n
i1
G
i
;
(iv)
_
n
i1
G
i
_
,
_
n
i1
`
i
_
~
=

n
i1
(G
i
,`
i
) .
Z.T.
1.4 Slobodne grupe
Pokazat cemo za dani skup A u (konkretnoj) kategoriji ( uvijek postoji slobodni objekt
nad A; nazvat cemo ga slobodnom grupom i ozna citi sa 1. Ovo cemo iskoristiti da
grupu (generiranu s A) opiemo u terminima "generatora i relacija".
Postupak konstrukcije grupe 1:
1) Ako je A = ?. stavljamo da je 1 = c (trivijalna grupa).
2) Ako je A ,= ?. uzimamo s njim disjunktni skup iste kardinalnosti i ozna cujemo ga
A
1
. Iz [A[ =

A
1
slijedi da postoji bijekcija A A

1
. Za svaki r A sliku od r
po ovom preslikavanju ozna cimo r
1
. Kona cno odaberemo jedno clani skup disjunktan
s A ' A
1
i njegov jedini element ozna cimo s 1.
3) Deniramo rije c u A kao niz (c
1
. c
2
. . . .) sa svojstvom c
i
A ' A
1
' 1 i postoji
: N takvo da je c
/
= 1 za sve / _ :.
4) Konstantni niz (1. 1. . . .) nazovemo praznom rije cju i ozna cimo je tako der s 1, no to
u kontekstu ne ce stvarati konfuziju.
5) Rije c (c
1
. c
2
. . . .) cemo nazvati reduciranom ako je osigurano:
(i) r i r
1
. r A. nisu susjedni u niti jednom od dva mogu ca poretka tj. c
i
= r =
c
i+1
,= r
1
i c
i
= r
1
= c
i+1
,= r za sve : N;
(ii) c
/
= 1 = c
:
= 1 za sve : _ /.
Dakle svaku nepraznu reduciranu rije c moemo napisati u obliku niza
(r
`
1
1
. r
`
2
2
. . . . . r
`
n
:
. 1. 1. . . .).
gdje je : N, r
i
A. `
i
= 1 i razumijevamo r
1
= r. Zapis ovakve rije ci cemo iz
prakti cnih razloga skratiti na r
`
1
1
r
`
2
2
r
`
n
:
.
Po deniciji jednakosti nizova slijedi da su reducirane rije ci r
`
1
1
r
`
2
2
r
`
m
:
i
o
1
1

o
2
2

o
n
:
(r
i
.
,
A; `
i
. o
,
= 1) jednake ako i samo ako su obje 1 ili je : = : i r
i
=
i
. `
i
= o
i
za svaki i = 1. 2. . . . . :.
Skup svih reduciranih rije ci u A ozna cujemo 1(A). Preslikavanje A 1(A) deni-
rano s r r
1
= (r. 1. 1. . . .) je o cigledno injektivno. Po toj osnovi cemo poistovje civati
A s njegovom slikom po ovom preslikavanju i smatrati da je A _ 1(A).
Teimo na 1(A) denirati binarnu operaciju za koju bi prazna rije c 1 bila neutralni
element.
Denicija izravnim dopisivanjem (jukstapozicioniranjem)
_
r
`
1
1
r
`
2
2
r
`
m
:
__
o
1
1

o
2
2

o
n
:
_
= r
`
1
1
r
`
2
2
r
`
m
:

o
1
1

o
2
2

o
n
:
ne bi bila dobra jer na desnoj strani moda imamo nereduciranu rije c (ako je r
`
m
:
=
o
1
1
). Zato se binarna operacija uzima kao dopisivanje uz sva potrebna "skra cenja", tj.
uz otpisivanje r
1
r
1
i r
1
r
1
dok se ne dobije reducirana rije c.
Primjerice, (r
1
1
r
1
2
r
1
3
)(r
1
3
r
1
2
r
1
4
) = r
1
1
r
1
4
. Formalizirajmo.
Neka su r
`
1
1
r
`
2
2
r
`
m
:
i
o
1
1

o
2
2

o
n
:
neprazne reducirane rije ci u A. neka je : _ : i
neka je /. 0 _ / _ :. najve ci broj sa svojstvom r
`
mj
:,
=
o
j+1
,+1
za , = 0. 1. . . . . / 1.
Deniramo
_
r
`
1
1
r
`
2
2
r
`
m
:
__
o
1
1

o
2
2

o
n
:
_
=
_
_
r
`
1
1
r
`
mk
:/
o
k+1
/+1

o
n
:
. ako je / < :;
o
m+1
:+1

o
n
:
. ako je / = : < :;
1. ako je / = : = :.
Denicija je potpuno analogna u slu caju : :.
Teorem 1.17 Neka je A neprazan skup i 1 = 1(A) skup svih reduciranih rije ci u A.
Tada je 1 grupa uz prethodno deniranu binarnu operaciju i vrijedi 1 = A .
1 je neutralni element za uvedenu binarnu operaciju, a inverz elementa r
`
1
1
r
`
m
:
je r
`
m
:
r
`
1
1
. Preostaje dokazati asocijativnost. To je mogu ce na ciniti induktivno
i razmatraju ci sve mogu ce slu cajeve (dugo i dosadno), ali postoji i elegantan na cin.
(Z.T.) Kako A cine kona cni produkti iz A ' A
1
. to je o cito 1 = A .
Grupu 1 = 1(A) nazivamo slobodnom grupom nad skupom A.
Primjer 1.20 A = ? = 1(A) = c (trivijalna grupa);
A = r (jedno clani skup) = 1(A) = r
~
= Z.
Svaki element slobodne grupe je beskona cnog reda.
[A[ _ 2 = 1(A) nije abelova.
Naime, r. A i r ,= = rr
1
1
je reducirana rije c, tj. rr
1
1
,= 1. pa je i
r ,= r.
Svaka podgrupa slobodne grupe je izomorfna nekoj slobodnoj grupi.
(G _ 1(A) = 1 tako da je G
~
= 1(1 )) (Bez dokaza!)
Teorem 1.18 1 = 1(A) je slobodni objekt nad skupom A u kategoriji (.
Z.T.
Ako je 1
/
= 1
/
(A) neki drugi slobodni objekt nad skupom A u kategoriji ( s preslika-
vanjem ` : A 1
/
, onda postoji izomorzam , : 1 1
/
takav da je ,i = ` (Teorem
1.10).
A
i
1
|
`

, (izo)
1
/
Posebno, `(A) je skup generatora za 1
/
.
Korolar 1.8 Svaka grupa G je homomorfna slika slobodne grupe.
Neka je A skup generatora za G i neka je 1 slobodna grupa nad A. Prema Teoremu
1.18 inkluzija , : A G inducira jedinstveni homomorzam , : 1 G takav da je
, i = ,. gdje je i : A 1(A) inkluzija. Za r A je ,(i(r)) = r. Im, je podgrupa od
G koja sadri A. Jer je G = A najmanja takva, to je Im, = G. tj. , je epimorzam.
Ovaj korolar i Prvi teorem o izomorzmu daju da je svaka grupa G = A izomorfna
kvocijentu 1,`, gdje je 1 slobodna grupa nad A, a ` jezgra epimorzma , iz Korolara
1.8.
Dakle, da bismo neku grupu G opisali do izomorzma, potrebno je specicirati A. 1
i `. 1 je do izomorzma odre dena s A (Teorem 1.10), a ` je odre dena nekim pod-
skupom elemenata koji je generira kao podgrupu od 1. Ako je n 1 generator od `.
n = r
o
1
1
r
o
2
2
r
o
n
:
. onda se po epimorzmu , : 1 G (oznaka iz dokaza Korolara 1.8)
n preslika u c G. Jednadbu r
o
1
1
r
o
2
2
r
o
n
:
= c u G nazivamo relacijom na genara-
torima r
i
. Kona cno zaklju cujemo da se grupu G u potpunosti moe opisati skupom
njenih generatora A i odgovaraju cim skupom 1 relacija na tim generatorima. Pritom
izbor A i 1 ne mora biti jedinstven za danu grupu.
Vrijedi i obratno. Za dani skup A i skup 1 reduciranih rije ci u A postoji grupa G koja
je generirana s A i ciji elementi zadovoljavaju relacije n = c. n 1.
Ovdje n = r
o
1
1
r
o
2
2
r
o
n
:
ozna cava produkt u G. (Pritom doputamo da neke elemente
iz A grupa G ne razlikuje, primjerice elemente c. / A za koje je c
1
/
1
1.)
G konstruiramo na sljede ci na cin.
Neka je 1 slobodna grupa nad A i ` normalna podgrupa od 1 generirana s 1. tj.
presjek svih normalnih podgrupa od 1 koje sadre 1 .
Za G uzmemo kvocijentnu grupu 1,`, a A identiciramo s njegovom slikom po pro-
jekciji na kvocijent A 1 1,`.
Tako Gmoemo promatrati kao grupu generiranu s A, a po konstrukciji vrijede i relacije
n = c. n 1. Naime, n = r
o
1
1
r
o
2
2
r
o
n
:
1 = r
o
1
1
r
o
2
2
r
o
n
:
` = `r
o
1
1
`r
o
n
:
= `.
a ovo zna ci ispunjenost r
o
1
1
r
o
2
2
r
o
n
:
= c u G = 1,`.
Ovom diskusijom smo opravdali sljede cu deniciju.
Denicija 1.15 Neka je A skup, a 1 _ 1(A) skup reduciranih rije ci u A. Re ci cemo
da je grupa G denirana generatorima r A i relacijama n = c (n 1 ) ako je
G
~
= 1(A),`, gdje je ` normalna podgrupa slobodne grupe 1(A) generirana s 1.
Par A; 1 nazivamo prezentacijom grupe G.
Ako je A; 1 prezentacija grupe G u smislu gornje denicije, onda je G najve ca
mogu ca grupa s opisanim svojstvom kako se vidi iz sljede ceg teorema.
Teorem 1.19 (Van Dyck) Neka je A skup, 1 skup reduciranih rije ci u A i G grupa
denirana generatorima r A i relacijama n = c (n 1 ). Ako je H bilo koja grupa
generirana generatorima r A i koja zadovoljava relacije n = c (n 2 _ 1 ), onda
postoji epimorzam , : G H.
Z.T.
U sljede cim primjerima zadavanja grupe generatorima i relacijama koristit cemo (kako
je i uobi cajeno) eksponencijalni zapis rije ci, primjerice r
1
r
1
1
r
1
= r
2
3
r
1
.
Primjer 1.21 1(A) = A; ? .
Slobodna grupa je "slobodna od relacija". Skup (netrivijalnih) relacija koje zadovol-
javaju elementi iz A je prazan.
Primjer 1.22 Z Z =
r. ; rr
1
_
.
Z je slobodna grupa s jednim generatorom, pa je kod ovog direktnog produkta jedina
relacija zahtjev da generatori svakog od faktora komutiraju.
Primjer 1.23 Z
:
= r; r
:
. : N.
Primjer 1.24 Pogledajmo koja je grupa zadana s G =
c. /; c
:
. /
2
. /c/c
_
.
Vidjeli smo da diedralna grupa 1
:
izometrija pravilnog :-terokuta ima 2 generatora:
rotaciju c oko sredita za
2:
:
(reda :) i osnu simetriju / (reda 2) kroz vrh i sredite.
Prema Teoremu 1.7 ovi generatori zadovoljavaju relaciju /c = c
1
/ to je ekvivalentno
s /c/c = c. Zna ci da skup relacija za 1
:
moe biti samo ve ci nego onaj za grupu G.
Prema Teoremu 1.19 postoji epimorzam , : G 1
:
. pa je [G[ _ 2: = [1
:
[ . S druge
je strane G
~
= 1(c. /),`. gdje je ` normalna podgrupa od 1(c. /) generirana
skupom rije ci c
:
. /
2
. /c/c. Iz `/c/c = ` == `/c = `c
1
/ = `c
:1
/ lako je
vidjeti da je svaki element od 1(c. /),` mogu ce napisati u obliku `c
/
/
|
za neke / i
|. 0 _ / _ : 1. 0 _ | _ 1. Naime, provjeri se `/c
/
= `c
:/
/.
Dakle, 1(c. /),` = `c
/
/
|
[ 0 _ / _ : 1. 0 _ | _ 1. tj. [1(c. /),`[ = [G[ _ 2:.
Kona cno, [G[ = 2: i , je izomorzam. Zadana grupa G je (izomorfna s) 1
:
.
1.5 Slobodni produkti
U ovoj to cki smo i dalje u (konkretnoj) kategoriji grupa (; uvodimo "slobodne produkte"
koji su koprodukti familija objekata (grupa).
Neka je G
i
[ i 1 familija grupa po pretpostavci (kao skupova) me dusobno disjunkt-
nih. Ozna cimo A =

i1
G
i
; 1 neka je jedno clani skup disjunktan sa A.
Deniramo rije c u A kao niz (c
1
. c
2
. . . .) sa svojstvom c
i
A ' 1 i postoji : N
takvo da je c
/
= 1 za sve / _ :.
Rije c (c
1
. c
2
. . . .) cemo nazvati reduciranom ako vrijedi:
(i) niti jedan c
i
A nije jedini cni element pripadne grupe G
i
;
(ii) za sve i. , _ 1. c
i
i c
i+1
(susjedni elementi) nisu iz iste grupe G
,
;
(iii) c
/
= 1 = c
:
= 1 za sve : _ /.
Posebno, 1 = (1. 1. . . .) je primjer reducirane rije ci. To je tzv. prazna rije c.
Svaku nepraznu reduciranu rije c moemo na jedinstven na cin napisati u obliku niza
(c
1
. c
2
. . . . . c
:
. 1. 1. . . .) = (skra ceno) = c
1
c
2
. . . c
:
.
gdje je c
i
A.
Skup svih reduciranih rije ci ozna cuje se
+
i1
G
i
(odnosno, G
1
+ G
2
+ + G
:
ako je 1
kona can).
Pokazuje se da je

+
i1
G
i
grupa; nazivamo je slobodnim produktom familije grupa
G
i
[ i 1.
Binarna operacija je jukstapozicioniranje uz sva mogu ca skra cenja dok se ne dobije
reducirana rije c. Na primjer, ako su c
i
. /
i
G
i
. i = 1. 2. 3. onda je
(c
1
c
2
c
3
)(c
1
3
/
2
/
1
/
3
) = c
1
c
2
/
1
/
3
= (c
1
. c
2
. /
1
. /
3
. 1. 1. . . .).
gdje je c
2
= c
2
/
2
G
2
.
1 je neutralni element za binarnu operaciju. 1 je rezultat ako se sve skrati.
Za svako / 1 preslikavanje j
/
: G
/

+
i1
G
i
denirano sa
j
/
(r) =
_
1. r = c
(c. 1. 1. 1. . . .) = c. r = c
je monomorzam grupa. Na toj osnovi ponekad grupu G
/
identiciramo s njenom
homomorfnom slikom j
/
(G
/
) <
+
i1
G
i
.
i
[ i 1 familija grupa. Tada je
+
i1
G
i
koprodukt u kategoriji
grupa.
Bez dokaza

Algebra-Pred Poglavlje 1

Transféré par

Informations du document

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Algebra-Pred Poglavlje 1

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Diplomski studij Matematika: ALGEBRA - predavanja

Diplomski studij Matematika: ALGEBRA - predavanja

Osnovna karakteristika objekta slobodnog nad skupom je da je na njemu denirane

slijedi da postoji bijekcija A A

Vous aimerez peut-être aussi