UDK 624.04.001:159.

954/956

Primljeno 28. 1. 2007.

Uloga kreativnosti i inenjerske prosudbe u konstruktorskom radu

Josip Dvornik, Damir Lazarevi
Kljune rijei kreativnost, inenjerska prosudba, intuicija, konstrukcija, statiki tretman, raunalo Key words creativity, technical judgement, intuition, structure, static analysis, computer J. Dvornik, D. Lazarevi Pregledni rad

Uloga kreativnosti i inenjerske prosudbe u konstruktorskom radu

U lanku se opisuje specifian nain razmiljanja inenjera konstruktora koji se pojavljuje u razliitim fazama projektiranja graevine. Posebno su istaknute osobine kreativnosti i prosudbe koje esto imaju kljunu ulogu u izboru ispravne konstrukcije i njezinog statikog tretmana. Pri tome se pokualo upozoriti na intuiciju koja bitno potie razvoj takvih osobina. Ukratko je opisan i doprinos raunala pri razmiljanju i odluivanju uz isticanje problema koji jo nisu rijeeni. J. Dvornik, D. Lazarevi Subject review

The role of creativity and technical judgement in structural engineering

Specific reasoning patterns of structural engineers, that appear in various phases of the design of structures, are described in the paper. A special emphasis is placed on indispensable faculties, namely creativity and judgement, as they are often of crucial importance during selection of an appropriate structural system and during its static analysis. At that, the attention is drawn to the intuition as it significantly fosters development of such faculties. The contribution of computers in the thinking and decision-making process is briefly described, and related problems that have not as yet been solved are outlined. J. Dvornik, D. Lazarevi Ouvrage de syntse

Mots cls crativit, jugement technique, intuition, structure, analyse statique, ordinateur

Rle de crativit et jugement technique en gnie des structures

La manire spcifique de raisonnement des ingnieurs constructeurs, provenant du fait qu'ils sont engags dans des phases diffrentes d'tudes structurelles, est dcrite dans l'ouvrage. L'accent est mis sur les facults indispensables, notamment la crativit et le jugement, tant donn que ces facults sont souvent d'une importance dcisive au cours de la slection d'un systm structurel appropri et pendant son analyse statique. Dans ce sens, l'attention est attire sur l'intuition puisqu'elle contribue de manire importante au dveloppement de ces facults. La contribution des ordinateurs au procd de raisonnement et de prise des dcisions est brivement dcrite, et les problmes qui n'ont pas encore t rsolus dans ce domaine sont brivement passs en revue. . , .

, , , , , Schlsselworte Schpferkraft, Ingenieur Urteilsfhigkeit, Intuition, Konstruktion, statische Behandlung, Rechneranlage

-, . , . , . , . J. Dvornik, D. Lazarevi bersichtsarbeit

Rolle der Schpferkraft und der Ingenieur-Urteilsfhigkeit im Konstrukteurschaffen

Im Artikel beschreibt man die spezifische Erwgungsweise der Ingenieure - Konstrukteure die in verschiedenen Entwurfsphasen eines Bauwerks auftritt. Besonders sind die Eigenheiten der Schpferkraft und Urteilsfhigkeit hervorgehoben die oft eine entscheidende Rolle bei der Auswahl der richtigen Konstruktion und deren statischen Behandlung spielen. Dabei versuchte man auf die Intuition hinzuweisen die die Entwicklung solcher Eigenheiten wesentlich anregt. Kurz beschreibt man den Beitrag von Rechneranlagen beim berlegen und Entscheiden, wobei Probleme hervorgehoben werden die noch nicht gelst sind.

Autori: Prof. dr. sc. Josip Dvornik, dipl. ing. gra.; doc. dr. sc. Damir Lazarevi, dipl. ing. gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, Kaieva 26

GRAEVINAR 59 (2007) 3, 197-207

197

Kreativnost i in enjerska prosudba z

J. Dvornik, D. Lazarevi c

Ne postoji opasnost da ce ra unala po eti razmiljati kao ljudi, nego da ce ljudi po eti razmiljati kao ra unala. c c s c s c Harris, Sydney J. [1]

Uvod

Na nekadanji profesor Otto Werner jednom je preliss s tavao Timoenkovu knjigu o plo ama i ljuskama [2] i s c naiao na dijagram naprezanja u ljusci koji mu se nije s svidao. Zaista, nisu bili zadovoljeni svi uvjeti ravnoteze. Unato tome nije uspio uvjeriti neke uva ene profe c z sore da je dijagram pogrean. Oni su nastojali na i neko s c objanjenje. Vie su vjerovali Timoenkovu autoritetu s s s nego uvjetima ravnote e i vlastitome zdravom razumu. U z sljede em izdanju knjige [3] pogreka je bila ispravljena. c s Prof. Werner je i u drugim prilikama pokazivao izuzetnu lucidnost i sposobnost za ispravnu prosudbu. Ponekad je gledaju i samo nacrte i gra ke prikaze rezultata otkric c vao pogreke u projektima i znanstvenim radovima. Nas lazio je jednostavne putove za rjeavanje problema koji s su se cinili vrlo tekima. Pri tome se nije trudio da rje s senja budu znanstveno precizna. Primjerice, armatu ru u kratkim konzolama pribli no bi odredio crtaju i po z c osje aju trajektorije naprezanja i rastavljaju i sile u njic c hovim smjerovima (slika 1.). Kasnijim numeri kim moc delom nije se dobila razlika u odabranoj armaturi.

misaonog, procesa opisat cemo ukratko neke radnje u ko jima ima zna ajnu ulogu. c

2.1 Izbor konstrukcije

Ve ina mogu ih rjeenja nekoga projektnog zadatka koc c s pije su ili prilagodbe ve poznatih konstrukcija, ali i za c uspjene je prilagodbe potrebna kreativnost i ispravna s prosudba.
Kreativnost je sposobnost ( esto spontanoga) stvaranja izvan c postoje ih iskustava i pravila. Izraz prosudba obi no se upoc c trebljava u postupku analize, a kreativnost u postupku sinteze nekoga rjeenja. Ova raclamba nije sasvim precizna jer i u s s analizi mo e postojati kreativnost (primjerice novi algoritam, z interpretacija ili analogija). Mi cemo u daljnjem tekstu mahom upotrebljavati izraz prosudba, koji ce se odnositi i na jedan i na drugi pojam.

Po etnu zamisao obi no treba korigirati: promijeniti dic c menzije, dodati ukrute, nosive elemente i sli no. Tijec kom rada cesto nastaju i nove ideje kojima se usavrava s po etno rjeenje. Ponekad se nakon mnogo malih izmjec s na potpuno izgubi sli nost izmedu po etnoga i kona noga c c c izbora konstrukcije. Nije isklju ena ni nagla pojava bitc nih poboljanja ili posve novoga rjeenja. Ipak u in enjers s z skome poslu izvornost i te nja za najve im dometima ne z c bi smjeli biti sami sebi cilj.
Posljednjih smo godina imali prilike vidjeti originalna rjeenja s nepotrebno velikim rasponima, iako je postojala s mogu nost domiljatoga oslanjanja unutar konstrukcije, bez c s znatnijega odstupanja od zamisli arhitekta. Medutim, takvo se rjeenje nije razmatralo jer bi rasponi bili premali za trajnu uss pomenu na genijalnost konstruktora.

2.2 Prora un konstrukcije c

Slika 1. Trajektorije naprezanja koje je skicirao profesor Werner [4]

I drugi se dobri in enjeri manje ili vie (prema vlastiz s tim sposobnostima) oslanjaju na in enjersku prosudbu z (engl. engineering judgement), ali znaju da joj ne smiju u potpunosti vjerovati. Zaklju ke je potrebno provjec riti stro im metodama. I obratno rezultate formalnoga z prora una treba razjasniti uz pomo neformalne interprec c tacije. 2 Uloga in enjerske prosudbe z

In enjerska prosudba dolazi do izra aja u cjelokupnome z z konstruktorskom radu. Prije objanjenja toga, ponajprije s 198

Konstrukcija se mo e prora unati na mnogo na ina. Ne z c c mo e se re i koji je od njih najbolji. Svaki ce in enjer z c z odabrati razli iti stati ki sustav konstrukcije, a potom i c c numeri ki model toga sustava. Pristup mo e biti ravc z ninski ili prostorni, naj ece temeljen na stapnom ili c s plonom tretmanu nosivih dijelova konstrukcije. Diss kretizacija tih dijelova u numeri kome modelu danas c se naj ece obavlja metodom kona nih elemenata koji c s c mogu biti razli itih veli ina i oblika. Pri tome prora un c c c mo e biti linearan ili nelinearan, stati ki ili dinami ki. z c c Primje ujemo da i linearni problem, koji teorijski ima jec dinstveno rjeenje, pri prakti noj realizaciji mo e imati s c z mnogo prihvatljivih rjeenja jer mu mo emo pristupiti s z na mnogo na ina. Pri tome smatramo da su svi modeli c korektno zadani [5]. GRA- EVINAR 59 (2007) 3, 197207 D

J. Dvornik, D. Lazarevi c Odluke o izboru modela treba donijeti tako da se jednostavnim pristupom, uz sto manje truda, dobiju pouzdani i jasni rezultati.
Pri pretjeranoj numeri koj pa i modelskoj to nosti prora una c c c profesor Werner bi u sali govorio: Ne treba dozvoliti da se faktor sigurnosti dosaduje.

Kreativnost i in enjerska prosudba z

u inkovit. Jednostavno, komponenta popre ne sile T u smjec c ru vla ne trajektorije (pod kutom od 45 ) iznosi T 2/2 sto c podijeljeno s doputenim naprezanjem u s glatkoj armaturi od 1, 4 t/cm2 2 t/cm2 daje armaturu od T 2/(2 2), odnosno T /2.

2.3 Interpretacija rezultata formalnoga prora una c

Rezultati slo enijih numeri kih prora una cesto su neprez c c gledni i teko razumljivi, a ipak ih pojedini in enjeri nes z kriti ki prihva aju. Da bismo ih razjasnili, rezultate treba c c neformalno interpretirati. Ponekad ce za to biti dovoljno razmiljanje, u nekim ce slu ajevima prikladni gra ki s c c prikazi razjasniti nedoumice, a za najslo enije ce proz bleme trebati provesti dodatni jednostavniji prora un. c

Ako in enjer pri formalnome prora unu otkrije veliko odz c stupanje od rezultata koje o ekuje, mo e biti siguran da c z postoji pogreka u ra unu ili u prosudbi. Osvrnimo se u s c nastavku na osnovne sposobnosti i znanja pojedinca, ali i na stroge zakonitosti koje utje u na in enjersku prosudbu. c z 4 Intuicija

2.4 Nastava i komunikacija medu in enjerima z

Da bi se slo eniji stati ki sustav ili algoritam prora una z c c objasnio studentima ili kolegama in enjerima, prikladno z je upotrijebiti interpretaciju. Protivno miljenju nekih s profesora, za osnovno objanjenje rijetko je potrebna s slo ena teorija! Cesto je dovoljno upotrijebiti nekoliko z crte a i dosjetljive usporedbe s lako shvatljivim pojavama z iz svakodnevnice. Tek bi nakon slikovitoga uvoda trebalo pristupiti formalnoj teorijskoj razradbi teme. 3 O in enjerskoj prosudbi z

In enjersku je prosudbu teko denirati pa cemo je samo z s pribli no opisati. Osim toga, problem je i interdiscipliz naran trebalo bi istra ivati slo ene procese u mozgu u z z suradnji s psiholozima i neurolozima. Posljednjih se godina u te probleme uklju uju i kvantni zi ari. Mi cemo c c se ograni iti samo na posljedice tih procesa na in enjerc z sko razmiljanje. s In enjerska je prosudba neformalni pristup rjeavanju z s problema i ne da se predo iti algoritmom. c
Kada bi se in enjerska prosudba mogla predo iti algoritmom, z c lako bi se realizirala u nekome programskom jeziku i time postala dio ra unalnoga programa za prora un konstrukcija. Taj bi c c program imao znanje i kreativnost najboljeg in enjera. U poz stoje im ekspertnim je sustavima rijeen samo djeli te problec s c matike.

Prema jednoj deniciji [6] intuicija je sposobnost izravne spoznaje bez svjesnoga razmiljanja. s Poznata su mnoga velika umjetni ka, znanstvena i izuc miteljska djela u nastanku kojih je intuicija imala va nu z ulogu. No va na je i u obi nim in enjerskim aktivz c z nostima. Djelomice je prirodena, ali se ponajprije nadopunjuje iskustvom ste enim u enjem na principu poc c kuaja i ispravljanja pogreaka (engl. trial and error), s s zatim tra enjem uzora u prirodnim oblicima i starim z gradevinama, estetskim kriterijima i skolovanjem. Prema [7] intuicija se sastoji od pripreme (engl. preparation), inkubacije, spoznaje (engl. insight) i provjere (engl. verication). Priprema je upoznavanje s problemom i po etni pokuaji rjeenja. (Ako problem nije jako c s s te ak, ve se u toj fazi mo e na i rjeenje.) Inkubaz c z c s cija je vrijeme koje protekne kada in enjer nakon vie z s s neuspjenih pokuaja odgada rjeavanje ili cak odustaje. s s Spoznaja nastaje kada covjeku zaokupljenom ne im dru c gim iznenada sine ideja koja rjeava problem koji ga je s prije mu io. Stru njaci ka u da tada ideja zapravo prec c z lazi iz podsvijesti u svijest. Proces zavrava provjerom s kao neizostavnim dijelom intuitivnoga procesa.

4.1 Izvori in enjerske intuicije z

4.1.1 Urodeni osje aji c c Ljudi u ve oj ili manjoj mjeri imaju urodeni osje aj za c geometriju i mehaniku. Za odr avanje ravnote e i staz z bilnosti ljudskoga tijela postoji posebno osjetilo u unutranjem uhu, a u tome sudjeluju i druga osjetila i organi, s osobito vid i opip. O hodanju po stubama ili izbjegavanju sudara s prolaznicima na ulici ni ne razmiljamo, iako to s zahtijeva prostorno snala enje i precizno upravljanje giz banjem tijela. Mnogi sportovi zahtijevaju jo izotreniji s s zor i koordinaciju. 4.1.2 Prikupljanje iskustava Covjek od djetinjstva stje e razli ita iskustva povezana s c c mehanikom raznih predmeta.
Rije iskustvo zna i spoznaju do koje se dolazi vlastitim c c do ivljajem. Ovdje se upotrebljava u barem dva zna enja od z c

z Proces prosudivanja sadr i mnogo komponenata koje c se medusobno ispreple u: intuiciju, vizualnu predod bu, heuristiku, iskustvo, teorijsko znanje, poznavanje z uobi ajenih postupaka, preporuka i propisa te prethodnih c rjeenja sli nih problema. Va na je i sposobnost brzoga, s c z pribli nog ra unanja napamet ili na komadi u papira. z c c
Profesor Werner bi odredio pribli nu povrinu kose armature z s u gredi (u cm2 ) kao iznos polovine popre ne sile u tonama c (Aa [cm2 ] = T /2 [t]). Izraz dimenzionalno nije ispravan, ali je

GRA- EVINAR 59 (2007) 3, 197207 D

199

Kreativnost i in enjerska prosudba z

kojih su oba potrebna za opis in enjerskoga razmiljanja. Citaz s telj ce ih lako razlikovati iz konteksta. Jedno je racionalno iskustvo koje se mo e poop iti induktivnim z c zaklju ivanjem i uobli iti u pravila. Pravila se zapisuju kao prec c poruke i propisi i tako se prenose s generacije na generaciju. Pravila se unapreduju sustavnim i ponekad neuspjelim pokusima, ali i teorijskim rjeenjima. Ova iskustva utje u na tzv. hes c uristi ko zaklju ivanje. O tome vie u to ki 6. c c s c Drugo je podsvjesno iskustvo koje covjek ne mo e eksplicitno z formulirati niti neposredno objasniti drugome. Ono dolazi do izra aja pri tr anju, skakanju, hvatanju lopte i sli nim radnjama. z c c Ova se iskustva naj ece povezuju s intuitivnim sposobnostima. c s

J. Dvornik, D. Lazarevi c i tanki lim su mnogo kru i u svojoj ravnini nego izvan c nje (slika 3.), sto se mo e iskoristiti za izradu naborane z konstrukcije (slika 4.).

Dijete postupno uvje ba slaganje kocaka i drugih predz meta u sve slo enije gradevinetako da se ne srue (slika z s 2.); nau i se igrati loptom, zvrkom, koturaljkama, voziti c bicikl i mnotvo drugih stvari; stje e osje aj za krus c c tost, cvrsto u, elasti nost, plasti nost, zilavost, tvrdo u, c c c c povrinsko trenje i ostala mehani ka svojstva raznih mas c terijala i predmeta.

Slika 3. Utjecaj oblika na krutost [10]

Slika 4. Jedno od rjeenja krovita sportske dvorane u Vos s dicama; autori J. Dvornik i D. Lazarevi c

Opisali smo da tijekom odrastanja dijete prikupi neo ekic vano veliko iskustvo iz mehanike. Ipak, ako nam neto od s toga pokua objasniti shvatit cemo da su njegove interpres tacije nespretne i pogrene. Primjerice, kamen i metalni s uteg djetetu se cine neizmjerne krutosti i cvrsto e. Tome c se ne treba cuditi jer znamo da su i mnogi znanstvenici sve do Newtona (primjerice Aristotel ili Galileo [9]) imali krive predod be o nekim principima mehanike. z 4.1.3 Uzori iz prirode i drevnoga graditeljstva Nosivi oblici koje sre emo u prirodi, poput debla i grana c drveta, pu eve ku ice, skoljke, paukove mre e i sli no, z c z c optimizirane su dugotrajnom evolucijom. Prema tome, prirodni oblici mogu poslu iti in enjerima kao uzori za z z vrlo djelotvorne stati ke sustave. Medutim, mi rasc pola emo jo jednim pouzdanim izvorom koji je proao z s s dugotrajnu provjeru. To su drevne gradevine koje su se odr ale do danas. z
Jedno od obilje ja Hrvatskoga zagorja su crkvice sagradene z na padinama bre uljaka. One se rijetko nalaze na klizitima z s i ve ina nema ozbiljnijih ote enja konstrukcije. Mo emo li c s c z na temelju ovoga zapa anja zaklju iti da su seoski majstori z c znali izbje i klizita? Ne! Crkve koje vidimo potvrda su samo c s slu ajno uspjenoga izbora lokacija za temeljenje! Ne znamo c s koliko je bilo neuspjenih pokuaja, jer sruene crkve nisu ostas s s vile traga koji bi nam svjedo io o promaajima. c s

Slika 2. Ravnote ni polo aj vrlo slo ene konstrukcije[8] z z z koju je napravila devetogodinja djevoj ica s c

Dijete nau i prelomiti zicu savijaju i je naizmjence na c c dvije strane dok se materijal zice ne umori. Upoz nalo je impuls (udarac nogom ili reketom po lopti), oscilacije (njihaljku), akumulaciju i oslobadanje deformacijske energije (pra ku), popre nu kontrakciju pri rastezanju c c (tijesto, gumu za zvakanje), izbo enje ljusaka (uga enu c z stolnotenisku lopticu, zgnje enu limenku), sirenje pukoc tina (paranje papira, lom raznih predmeta), koncentraciju naprezanja (no , iglu, cavao), prednapinjanje (remen na z hla ama, kota na biciklu, kva icu). Pronicljivija djeca c c c mo da uo avaju i utjecaj oblika na nosivost: list papira z c 200

GRA- EVINAR 59 (2007) 3, 197207 D

J. Dvornik, D. Lazarevi c Ne mo emo re i da su stari graditelji bili nepogreivi, ali z c s gradevine koje su ostale do danas svakako mogu slu iti z kao dobar primjer uspjene gradnje. s 4.1.4 Estetski kriteriji S druge strane, dugotrajnom su se primjenom ljudi priviknuli na prirodne oblike i drevne proporcije pa su one posc tale i estetski privla ne. Ta povezanost izmedu stati ki c u inkovitih oblika i njihova sklada in enjeru mo e biti c z z dobar put prema ispravnomu rjeenju. s Zaista, ljudsko ce oko (ne nu no in enjersko!) odmah za z z paziti anomaliju u konstrukciji primjerice konzolu manje visine na upetome nego na slobodnome kraju (slika 5.). Zanimljivo je da su takve pojave istodobno stati ki c nelogi ne i estetski dvojbene i ne pripadaju na elima doc c broga projektiranja. Zbog toga se ovakve proporcije nisu mogle zadr ati kroz povijest. To se ne odnosi na z umjetnost. U slikarstvu primjerice postoje razli iti nekc lasi ni smjerovi pravila kojih (ako uop e postoje) ipak c c nisu nadahnula graditelje.

Kreativnost i in enjerska prosudba z linije i plohe, relaksacijski postupci (Cross i Werner Csonka) koji se provode na crte u stati koga sustava i z c daju vizualnu predod bu o ponaanju konstrukcije i toku z s sila. Danas su gra ke i ru ne relaksacijske metode zasc c tarjele za primjenu, ali bi trebale ostati u nastavi kao nezamjenjivo pomagalo za pojanjenje problema i razvijanje s intuicije. 5 Paradoksi

Va no je istaknuti: intuitivne spoznaje smijemo priz hva ati samo kao slutnje i uvijek ih moramo provjeriti c stro im metodama. Intuicija nas ponekad vara, a protuinz tuitivne se istine zovu paradoksi.
Kada je sira javnost saznala da je Zemlja okrugla mnogi su se cudili kako ljudi s druge strane Zemlje stoje naglavce i ne padnu u svemir, a vidjevi prve bicikliste pitali su se kako odr avaju s z ravnote u. Ve ina vjetina iz cirkusa od hodanja po zici do z c s balansiranja s razli itim predmetima protuintuitivna je, pa glec dateljima izgledaju nemogu e. Ba to ih cini zanimljivima. c s

Slika 5. Neuobi ajena konzola c

Spomenimo jo jedno zapa anje koje ide u prilog estes z tici: istra ivanja psihologa pokazuju da sluanje ugodne z s glazbe u ranoj dobi zivota poti e razvoj prostornoga zora c i matemati koga, apstraktnoga razmiljanja [11, 12]. c s Ali, budu i da se i ovdje radi o intuiciji, potreban je oprez c i (samo)kriti nost. Lijepo rjeenje konstrukcije ne mora c s biti stati ki u inkovito, niti logi an stati ki sustav jam i c c c c c estetiku. 4.1.5 Obrazovanje U enjem zike, mehanike, otpornosti materijala i c stru nih konstruktorskih predmeta u enici i studenti se c c uz ostalo susre u s opisima pojava koje su podsvjesno isc kusili. Zainteresirani studenti shva aju tuma enja iz nasc c tave, ali ih rijetko odmah povezuju s iskustvom. Tome je dijelom razlog i previe formalno iznoenje gradiva s s u mnogim kolegijima. Naknadno povezivanje iskustva i ste enih znanja, uklju uju i ispravljanje krivih spoznaja, c c c cini temelj in enjerske intuicije. z Intuicija se posebno poti e u enjem gra kih metoda i vic c c zualnoga prikaza rezultata, jer tada formulacije problema i rjeenja postaju zorne. Ovamo pripadaju dijagrami des formacija, unutranjih sila i naprezanja, veri ni poligon, s z Culmannova i Cremonina metoda za reetkaste nosa e, s c Williotov plan pomaka, trajektorije naprezanja, utjecajne GRA- EVINAR 59 (2007) 3, 197207 D

Kada se paradoks razjasni, intuicija se korigira. Ipak, uvijek mogu nastati novi paradoksi. U povijesti graditeljstva cesto su se namjerno gradile pa radoksalne konstrukcije, da bi se postigli posebni arhitektonski u inci. (Prolaznici bi se pitali: Kako to uop e c c mo e stajati? ) Primjer su goti ke crkve s visokim siz c ljastim lukovima, kontraforima i vrlo vitkim tornjevima. Dananji se ljudi vie ne cude goti kim katedralama jer s s c su se kroz stolje a navikli na takve oblike, ali mo emo c z samo nagadati kako su zadivljeno reagirali suvremenici. Noviji su primjeri paradoksalnih konstrukcija Gaudijeve nepravilne i prividno posve proizvoljno oblikovane konstrukcije od kamena s kosim stupovima i dananje vla no s c tla ne tensegrity konstrukcije [13, 14] (slika 6.). c
U matematici se rije paradoks upotrebljava u drugome smislu, c nevezano za intuiciju. Matemati ki je paradoks logi ka protuc c rje nost do koje se dolazi potuju i sustav aksioma i pretposc s c tavki neke teorije, tako da nema sumnje u ispravnost svakoga koraka zaklju ivanja. Poznati su mnogi paradoksi od anti ke c c Gr ke do danas. (Primjerice, Zenonov opis trke izmedu Ahila c i kornja e poznati je paradoks o kojemu se raspravlja i danas.) c Svakako, mogu nost nastanka kontradikcije dokazuje da aksic omi i pretpostavke nisu bili dobro odabrani, sto zna i da treba c izgraditi stro e temelje teorije. Tako su paradoksi bitno utjecali z na razvoj matematike. Matemati ki objekti koji se ne mogu intuitivno spoznati (pric mjerice krivulje koje ni u jednoj to ki nisu derivabilne) zovu se c cudovita (engl. monsters). Budu i da je pojava takvih tvore s c vina mogu a, matemati ari smatraju intuiciju nedopustivom, ali c c je ilegalnoupotrebljavaju barem u po etku svojih istra ivanja. c z Naravno, naknadno provode vrlo stroge provjere.

Heuristika

Heuristika je gotovo suprotna intuiciji jer se zasniva na svjesnom zaklju ivanju, premda ne strogom. c 201

Kreativnost i in enjerska prosudba z

J. Dvornik, D. Lazarevi c

Slika 6. Kompjutorska simulacija konstrukcije nadstrenice na aerodromu Cilipi; autori J. Dvornik i D. Lazarevi s c Jednostavan zadatak kod kojega dolaze do izra aja heuristi ki z c postupci rjeavanja punjenje je prtlja nika kutijama razli ite s z c veli ine. c

Lanac zaklju aka zapo inje od niza tvrdnji i ograni enja c c c (to zamjenjuje aksiome u matematici). One potje u iz s c raznih izvora: teorijskih na ela (aksioma i nekih teorema c klasi ne mehanike), analogija, iskustvenih pravila, odrec daba i ograni enja iz propisa, rezultata pokusa, podataka c o izvedenim objektima, zahtjeva arhitekta ili investitora i sli no. Tih je aksioma vie nego sto je logi ki nu no c s c z za zaklju ivanje, pa se u svakome pojedinom zadatku c upotrebljavaju samo neki. Suvina su pravila ili ekvivas lentna ostalim pravilima ili su im samo pribli no ekviz valentna pa im u posebnim slu ajevima mogu i protuc rje iti. Kontradikcije se tada razrjeavaju daljnjim odbac s civanjem pravila. Pri tome teorijska na ela moraju nu no c z biti zadovoljena, a i odredbe propisa, ako nisu u proturje ju s na elima. To je o igledno mogu e jer prac c c c vila ne cine potpun i konzistentan sustav. Sam postu pak zaklju ivanja nije strog jer se osim na formalnoj loc gici zasniva na pogadanju i na subjektivnoj (Bayesovoj) vjerojatnosti [15]. Viak pravila i nestrogo zaklju ivanje s c omogu uju da se problem interpretira na vie razli itih c s c na ina te odabere najlaki put kojim ce se rjeavati. Odac s s bir je osoban put koji je jednomu in enjeru lagan druz gomu mo da nije. z
Kad bi se dopustilo samo strogo zaklju ivanje, razmatranja bic smo ograni ili na formalne metode prora una koje obi no ne c c c poistovje ujemo s bljeskomu glavi ili kratkom provjerom na c poledini omotnice (engl. back of the envelope).

Dobri se in enjeri ipak obi no slo e nakon rasprave, a z c z preostale nesuglasice nestaju nakon formalnih provjera koje su svima mjerodavne. Va na je korist od heuristike sto se brzo odbacuje veliki z broj o igledno loih pokuaja pri rjeavanju problema, c s s s cime se znatno smanjuje opseg pretra ivanja. (Sahist i z ne razmatra poteze koji mu se cine bez izgleda. U pro cjeni mo e pogrijeiti, sto se i dobrim igra ima ponekad z s c dogada.)
U neke ra unalne programe za razli ite primjene ugradeni su c c formalizirani heuristi ki postupci ( heuritmi heuristi ki alc c goritmi) koji rade po strogim, programskim jezikom utvrdenim naredbama koje nisu teorijska pravila. Oni su sastavni dio umjetne inteligencije i izlaze izvan podru ja ovoga clanka. c

Razmotrimo pobli e osnovna na ela i izvore motivacije z c koji najvie utje u na heuristi ko razmiljanje. s c c s

6.1 Na ela klasi ne mehanike c c

Pravila s najve om te inom su na ela aksiomi i tec z c oremi klasi ne mehanike. Za razliku od ostalih pravila, c ta se na ela nikada ne smiju prekriti. Pogrenih rjeenja c s s s u kojima su ona naruena ima u in enjerskim projeks z tima, znanstvenim radovima, cak i u znamenitim knji gama Lagrangea, Eulera i drugih velikana [16] (primjer s Timoenkom spomenut je u uvodu). Dotaknimo se na ela s c koja se naj ece provjeravaju (ali i kre!). c s s 6.1.1 Uvjeti ravnote e z Ako optere eno tijelo miruje, a prema rezultatima prorac cuna optere enje i reakcije nisu u ravnote i, prora un je c z c sigurno pogrean. s GRA- EVINAR 59 (2007) 3, 197207 D

Treba jo jednom istaknuti: intuitivne i heuristi ke spozs c naje nisu pouzdane i cesto se razlikuju medu ljudima. 202

J. Dvornik, D. Lazarevi c 6.1.2 Zakon odr anja energije z Energija se ne stvara niti mo e nestati samo se tranz sformira u drugi oblik. (Prema spoznajama suvremene zike energija se mo e transformirati i u masu, ali to nije z va no za naa razmatranja jer ne izlaze iz okvira Newtoz s nove mehanike.) Iz toga na ela slijedi da perpetuum moc bile nije mogu . Ako nam neki izumitelj zeli pokazati c svoj najnoviji projekt takvoga stroja, mi ga ne emo ni poc gledati. Time se izla emo ogor enoj kritici izumitelja z c koji ce re i da su . . . predstavnici slu bene znanosti aro c z gantni, pa ne zele ni pogledati njegove genijalne nacrte, a kamoli provjeriti neoborive dokaze ili razgledati prototip koji ce sigurno proraditi cim se uklone preostali sitni ne dostaci. Prema njima, . . . tradicionalna je znanost kon zervativna, a njezini se predstavnici boje novih ideja, jer bi mogli izgubiti svoje katedre i privilegirane pozicije u drutvu. . . [17] s Do sada nismo sreli takvoga izumitelja, ali povre meno otkrijemo da je u projektima, clancima i knji gama naruen zakon odr anja energije. To se dogada s z i u in enjerskim prora unima, naravno zbog grubih poz c greaka koje se na ine bez namjere da se stvori savreni s c s stroj. 6.1.3 Minimum potencijalne energije Ovo je na elo (zapravo teorem) ekvivalentno uvjetima c ravnote e i stabilnosti. Tijelo (preciznije: konzervativan z mehani ki sustav) u stabilnoj ravnote i posti e minimum c z z potencijalne energije, sto zna i da mora pru iti otpor po c z macima. Drugim rije ima, za deformiranje tijela iz ravc note noga polo aja treba ulo iti pozitivni rad. Ako rezulz z z tat prora una nije u skladu s ovim na elom, prora un je c c c pogrean ili tijelo nije ni bilo u stabilnoj ravnote i. s z Iz toga na ela slijede i posljedice koje takoder mogu c poslu iti u mnogim provjerama: matrica krutosti modela z tijela u stabilnoj ravnote i mora biti pozitivno denitna, z sto zna i da broj i raspored le ajeva moraju sprije iti slo c z c bodne pomake krutoga tijela. Iz toga odmah slijedi da sve svojstvene vrijednosti modela (kriti ne sile izvijanja c ili periodi osciliranja) moraju biti pozitivne. Bez dodatnih komentara nabrojimo jo nekoliko na ela s c koja se ne smiju prekriti: pozitivnost mase, zakon s odr anja mase, poop ena ortogonalnost razli itih oblika z c c osciliranja, zakoni odr anja koli ine gibanja i momenata z c koli ine gibanja. c

Kreativnost i in enjerska prosudba z rjeenja za jednoliko optere ene pravokutne i kru ne s c z plo e s razli itim rubnim uvjetima, oblik koncentracije c c naprezanja oko kru noga otvora na jednoliko optere enoj z c beskona noj stijeni, parazitni momenti na rubovima ljuc saka, poznata analiti ka i numeri ka rjeenja za visokosc c s tijene nosa e, naborane konstrukcije, gljivaste stropove, c kupole, hiperbolne paraboloide i druge oblike s jednostavnim optere enjima. c In enjer obi no vizualno zapamti takva rjeenja (oblike z c s dijagrama pomaka, unutranjih sila i sli no), a u pojedis c nim jednostavnijim slu ajevima i formule u zatvorenom c obliku ili pribli ne ekstremne vrijednosti numeri koga z c rjeenja. s

6.3 Analogije
Ve od daleke prolosti graditelji su odredivali optimalne c s oblike lukova, svodova, kupola i drugih tla nih konstrukc cija (uklju uju i ve spomenute Gaudijeve paradoksalne c c c konstrukcije) po analogiji s oblikom mre e vla no opz c tere enih niti. c I danas se rjeenje problema cesto nalazi (ili provjerava) s prema analogiji s nekim drugim problemom koji je bolje istra en, ili se mo e jednostavnije rijeiti, ili je s njim z z s lake eksperimentirati u laboratoriju, ili ga konstruktor s bolje poznaje. Analogija mo e biti jaka (kada dva proz blema imaju zajedni ki matemati ki model obi no istu c c c diferencijalnu jednad bu) ili slaba (primjerice vizualni z prikaz neke pojave, problema ili rjeenja asocira na neku s drugu pojavu, problem ili model). 6.3.1 Jaka analogija Jaka se analogija upotrebljava u teorijskoj analizi konstrukcija i u pokusima. Nekoliko cestih primjera iz kon struktorske prakse i istra ivanja jesu: analogija tla ne z c konstrukcije s vla nom (pri nala enju oblika), torzije u c z elasti nom podru ju s deformacijom membrane, torzije c c u plasti nom podru ju s hrpom pijeska ili krovnom ploc c hom, grani noga stanja plo e u plasti nom podru ju s c c c c krovnom plohom, elektri noga polja s poljem naprezanja c i momentnoga dijagrama s progibnom linijom. 6.3.2 Slaba analogija Slaba se analogija primjenjuje za jednostavne i brze provjere prora una te ako jaka analogija ne postoji ili je teka c s za rjeavanje. Neke od takvih analogija jesu: reetkaste s s konstrukcije s punostijenom, trajektorija naprezanja sa strujnicama pri laminarnom te enju, plo e u elasti nom c c c podru ju s rotiljem te cilindri ne ljuske i naborane konsc s c trukcije s gredom.
Primjer slabe analogije izvan graditeljstva: izum tipkovnice pisa ega stroja inspiriran je analogijom s klavirskim tipc kama [18].

6.2 Poznata rjeenja jednostavnih problema s

Realni se problem cesto mo e interpretirati kao modi z kacija nekoga skolskog primjera iz ud benika ili prakse z koji tada slu i za procjenu rjeenja toga problema. z s Navedimo jednostavne primjere: homogeno stanje naprezanja ili deformacija, kotlovska formula za tanku cilindri nu ljusku pod djelovanjem konstantnoga pritic ska iznutra (sli no rjeenje postoji i za sfernu ljusku), c s GRA- EVINAR 59 (2007) 3, 197207 D

203

Kreativnost i in enjerska prosudba z

J. Dvornik, D. Lazarevi c sebnih prora una. To je mogu e jer se model raclanjuje c c s na niz neovisnih cjelina s malim brojem nepoznanica. Promotrimo poznati primjer ru ni hijerarhijski c prora un zgrade na vertikalno optere enje. Primarna c c je konstrukcija sastavljena od plo a na sekundardnim i c glavnim gredama te okvira (ili zidova) s temeljima koji le e na tlu (slika 7.). z

6.4 Idealizacije
Idealizacija je pojednostavnjenje pri kojem se uzimaju u obzir samo ona svojstva modela za koja se (ovisno o problemu) pretpostavlja da su dominantna. Cesti je primjer materijalna linearizacija kojom se pretpostavlja neograni ena valjanost Hookeova zakona. c Ovako idealizirani model pregledniji je i dostupniji in enjerskoj prosudbi, ali i matemati kim formulacijama. z c U predra unalno je doba va na korist od toga pristupa c z bilo pojednostavnjenje i skra enje prora una, bez prevec c likog utjecaja na to nost. Danas nije toliko va no trajanje c z prora una koliko jasno a interpretacije. c c Nabrojimo jo nekoliko idealizacija koje susre emo u s c naim modelima: apsolutno kruto tijelo, geometrijska s linearizacija, Winklerova podloga, BernoulliNavierova hipoteza za stapove, Kirchoffova hipoteza za plo e i c membranska teorija ljusaka.

6.5 Aproksimacije
Aproksimacija je postupak kojim se izvorni model zamjenjuje pribli nom ina icom ponaanje koje je procijenjeno z c s (vie ili manje) na sigurnu stranu. Ponekad se, kod znas cajnih objekata, procjenjuje i pogreka zamjenskoga mo s dela. (Spomenimo samo da i tvorba izvornoga modela zna i aproksimaciju.) Pribli avanje se mo e primijeniti c z z na model ili njegov dio, optere enja, na in prora una i c c c pojanjenje rezultata. Spomenimo tri tipi na postupka. s c 6.5.1 Interpolacija rjeenja s Interpolacijom rjeenja izmedu dva idealizirana ekstrema s s cesto se mo e omediti rjeenje nekoga problema ako z pouzdano znamo da se ono nalazi medu tim ekstremima. Takav je pristup osobito koristan kada ne raspola emo pouzdanim podacima. Primjerice, rjeenje z s s elasti no upete grede nalazi se izmedu rjeenja greda sa c zglobnim i upetim rubnim uvjetima. 6.5.2 Kvazistati ki prora un c c U mnogim se prakti kim primjerima dobivaju dovoljno c dobri rezultati ako se dinami ki prora un zamijeni mnogo c c jednostavnijim stati kim prora unom. Djelovanje vjec c tra, potresa ili strojeva cesto se aproksimira stati kim c rasporedom i iznosima sila uve anima procijenjenim dic nami kim faktorom. c 6.5.3 Hijerarhijski model konstrukcije Hijerarhijski je model u predra unalno vrijeme bio goc tovo jedini na in prora una slo enih konstrukcija. Konsc c z trukcija se rastavlja na niz hijerarhijski medusobno ovisnih elemenata, cime se zadatak raclanjuje na nekoliko s mnogo jednostavnijih koraka. Takvo je rastavljanje va no z za in enjersku prosudbu jer je stati ki sustav mnogo lake z c s interpretirati, provesti kontrole, a cesto i rjeavati bez po s 204
Slika 7. Bojama istaknuta hijerarhijska ovisnost medu nosivim elementima zgrade.

Faze prora una jesu: c 1. Prora un plo a (sivo). Plo a le i na gredama i c c c z pre kama okvira koje se idealiziraju kao apsolutno krute c i nepomi ne (nemaju ni pomake krutoga tijela) pa predc stavljaju le ajeve plo e. z c 2. Prora un sekundarnih greda (crveno). Pretpostavc lja se da je plo a apsolutno gipka na savijanje te samo c optere uje sekundarne grede. Glavne grede i pre ke okc c vira i dalje smatramo apsolutno krutima pa predstavljaju oslonce sekundarnih greda. 3. Prora un glavnih greda (plavo). Plo a i sekunc c darne grede sada su apsolutno gipke, a pre ke ostaju apc solutno krute i nepomi ne pa predstavljaju le ajeve glavc z nih greda. 4. Prora un okvira (naran asto). Plo e, sekundarne i c c c glavne grede apsolutno su gipke i djeluju u razini pre aka c kao optere enje okvira. Temelji su apsolutno kruti i nec pomi ni, sto zna i da pretpostavljamo i apsolutno kruto c c temeljno tlo.
Membranska krutost plo e pridonosi krutosti svih greda i c pre aka okvira. To se uzima u obzir sudjeluju om sirinom c c plo e koja se uklju uje u presjek grede. Tako dobivamo T c c presjek. Medudjelovanje plo e i grede ne utje e na opisani hic c jerarhijski slijed.

5. Prora un temelja (zeleno). Stupovi okvira prenose c teret na temelje, a oni na tlo. Stupovi (zapravo okviri, sve grede i plo e) sada su apsolutno gipki, a samo tlo ostaje c apsolutno kruto. GRA- EVINAR 59 (2007) 3, 197207 D

J. Dvornik, D. Lazarevi c 6. Prora un temeljnoga tla (nije prikazano). Temelji c prenose optere enje na tlo. Pogadamo, oni su sada apsoc lutno gipki. Uo avamo da se ponavljaju iste pretpostavke. U fazi proc ra una unutranjih sila promatranoga elementa krutost se c s hijerarhijski ni ih elemenata zanemaruje, a hijerarhijski z vii elementi apsolutno su kruti i nepomi ni. Posljes c dica toga je da promatrani element uvijek nasljeduje optere enje od hijerarhijski ni eg, a rubne uvjete (le ajeve) c z z dobiva od vieg elementa. Time je odreden (lako rjeiv!) s s zadatak za taj element. Ovaj je pristup pribli an jer u stvarnosti ne postoji samo z jednosmjerni utjecaj hijerarhijski ni ega elementa (opz tere enjem) na vii, nego i obrnuto. Deformacije nec s kog elementa uzrokuju pomake i deformacije u svim elementima, sto uzrokuje promjenu unutranjih sila u cijeloj s konstrukciji. Zbog toga je to nije (premda ne uvijek) anac lizirati konstrukciju kao cjelinu, sto se svodi na rjeavanje s ve ih sustava jednad bi. c z U dananje doba hijerarhijski nas prora un najvie zas c s nima kao aproksimacija u ranoj fazi projektiranja, koji zbog svoje jednostavnosti omogu uje brzi izbor po etnih c c dimenzija elemenata i jednostavno pribli no razjanjenje z s ponaanja konstrukcije. Uglavnom smatramo da je kod s stati kih sustava s jasnom hijerarhijom opisani pristup na c strani sigurnosti. I u slo enijim se konstrukcijama procjenjuje put prijenosa z sila, iako hijerarhijske ovisnosti medu nosivim elementima nisu tako jasne. Primjerice, u nepravilnim plonim s nosa ima pokuavaju se na i skrivene grede ili skric s c veni lukovi podru ja koja se ponaaju kao hijerarhijski c s via (kru a prenose dominantni dio optere enja). Tas c c kav je model jo manje to an od modela zgrade, ali je s c prije pojave ra unala bio i jedini mogu i na in prora una c c c c ne istih stati kih sustava koji se nisu mogli analiti ki c c c rijeiti (poput konstrukcija Nervija, Torroje, Finsterwals dera i Freyssineta [19]). Ovaj je pristup i danas koriss tan, jer poti e na in enjersko rasudivanje i olakava anac z lizu rezultata, premda u slu aju slo enih prostornih konsc z trukcija mo e biti vrlo te ak. Pri raclanjivanju takvih z z s stati kih sustava treba biti oprezan s uvodenjem hijerarc hijskih pretpostavki. Pogreke mogu biti pogubne! s

Kreativnost i in enjerska prosudba z medusobnih razmaka i debljine stupova od 2,25 ulijevao graditeljima povjerenje u pouzdanost od ruenja. s Pravila se nisu uvijek mogla slijediti u potpunosti, ali su odstupanja obi no bila mala. Najbolji i najhrabriji grac ditelji ponekad su se usudili znatno odstupiti od uzanca i dati novo rjeenje. Ako je taj iskorak bio uspjean, nass s talo je novo pravilo. Graditeljstvo je na taj na in napredoc valo, ali vrlo sporo. Neuspjesi su bili vrlo cesti, a ruenja s s tragi nim posljedicama bilo je neusporedivo vie nego c s danas. I u suvremenoj praksi postoje sli no motivirana pravila c koja se kod uobi ajenih konstrukcija uvijek slijede: prec poru ljive dimenzije ravninskih i plonih nosa a u odc s c nosu na raspon i optere enje, spljotenost luka, svoda ili c s kupole, prosje na te ina konstrukcije ili utroak celika c z s po kvadratnome ili kubnom metru, osnovna frekvencija i oblik osciliranja tipi nih konstrukcija zgrada te mnoga c druga. I ta su pravila nastala modikacijom starih preporuka zbog pojave novih materijala, konstrukcija, tehnologija izvedbe, namjena objekta, na ina spajanja, ali i c mode. Iskusan ce in enjer opaziti odstupanja od uobi ajnih vri z c jednosti, sto ce ga potaknuti na provjeru.
Profesor Werner bi cesto u sali govorio da svaka greka nas s taje zbog kontrole. Svi znamo da naknadnim provjerama cesto c c pronademo nedostatke u vlastitome stati kom prora unu.

Iskustvena se pravila mijenjaju i nadopunjuju i danas, a Vitruvijeva je ideja aktualna jo vie u razli itim oblicima s s c tipizacije detalja i citavih konstrukcija, uklju uju i i pos c c tupke njihove izvedbe.

6.7 Propisi
Dananja pravila nisu samo iskustvena, nego sadr e i s z stroge, teorijski i pokusima utemeljene formule. Stovie, s neka su pravila obvezatna, a to su norme i propisi. Naravno, takvi podaci postoje u priru nicima, ali korisno c je vrijednosti koje se cesto primjenjuju znati napamet. (Njih se i nau i nakon vie primjena.) Evo nekoliko pric s mjera: mehani ki podaci o materijalu ( vrsto a, modul c c c elasti nosti, Poissonov koecijent i granica poputanja), c s faktori sigurnosti, doputeni progibi, omjer debljine i pros mjera cijevi potreban za stapni pristup, formule za dimen zioniranje i sli no. c
Postoji analogija s u enjem stranoga jezika. Sto vie rije i i c s c gramati kih pravila nekoga jezika znamo napamet i njima se c slu imo bez svjesnoga razmiljanja, to bolje znamo taj jezik. z s

6.6 Iskustvena pravila

Graditelji su oduvijek nastojali prenositi iskustvo na mlade pa su podatke bilje ili u obliku niza pravila koja z su se prenosila generacijama. Iz Rimskoga je Carstva poznata Vitruvijeva knjiga [20] kojom su se slu ili graz ditelji jo dugo poslije propasti carstva. U njoj se nas lazi velik broj iskustvenih pravila (engl. rules of thumb) koja su, izdr avi stolje a provjere, jam ila starim majz s c c storima sigurnost njihovih gradevina. Tako je primjerice preporu eni omjer visine i debljine stupa od 9,5 ili c GRA- EVINAR 59 (2007) 3, 197207 D

Zaklju imo: svaki in enjer konstruktor posjeduje vlasc z titi skup podataka prikupljen kroz godine projektiranja. Obi no govorimo o iskustvu. Ono je va an oslonac pri c z izboru i analizi konstruktivnoga rjeenja. s 205

Kreativnost i in enjerska prosudba z 7 Ra unalo i in enjerska prosudba c z

J. Dvornik, D. Lazarevi c Ra unala i inteligencija. Evo i suprotnoga primjera c kada se o ekivanja nisu ostvarila. Osamdesetih godina c dvadesetoga stolje a japanski su stru njaci najavili proc c izvodnju revolucionarnih ra unala pete generacije [25] c koja su trebala biti inteligentna, temeljena na programskome jeziku Prolog. Te su najave izazvale paniku medu proizvoda ima ra unala, posebno u SAD-u. Nekoliko c c tvrtki, koje zbog medusobne konkurencije nikada nisu z z suradivale, udru ilo se u sto er na celu kojega je bio umirovljeni ameri ki general?! Na njihovu sre u, nita se c c s revolucionarno nije dogodilo do danas. Problem kombinatori ke eksplozije c Pitanje je mogu li se metode pretra ivanja kakve se priz mjerice rabe u ra unalnome igranju saha primijeniti u c in enjerskim zada ama? Teorijski gledano vjerojatno z c mogu, ali trajanje pretra ivanja postaje ograni avaju i z c c faktor. Sah je odreden sa 64 polja, 32 gure i razmjerno malim skupom pravila. Unato tome, broj mogu nosti c c u sredinjici partije tako je velik da ih nije mogu e pres c tra iti u razumnome vremenu. Zbog toga se za ograniz cavanje opsega pretra ivanja upotrebljavaju razli ite he z c uristi ke metode. Skup pozicija na plo i koje treba proc c vjeriti i dalje ostaje velik, ali se svladava metodom grube sile (engl. brutal force method), odnosno pretra ivanjem z svih pozicija, sto s porastom brzine ra unala postaje sve c manji problem. Za razliku od saha, in enjerski zadaci imaju mnogo z redova veli ine ve i, ali i nepoznati broj mogu nosti, c c c mnogo vie slo enijih i nejasno odredenih pravila, a time s z i neusporedivo vie odredenih i slabo odredenih ina ica s c za pretra ivanje. Razlog je tome nepredvidiv broj faktora z koji mogu utjecati na projektiranje i izvodenje gradevine. Nai problemi nisu zatvoreni sustavi temeljeni na jasno s s odredenim pravilima koja odreduju njihovo ponaanje. Prema tome, pretra ivanje svih rjeenja ne mo e se prez s z pustiti ra unalu jer je broj mogu nosti golem. Obi no se c c c govori o kombinatori koj eksplozijikoja se ne bi mogla c svladati ni mnogostruko (recimo 106 i vie) br im ra unas z c lima. Zbog toga je nu no ograni iti analize na mali broj z c smislenih ina ica koje opet na temelju prosudbe mora c odabrati konstruktor. Ina e se prakti ni problemi ne bi c c ni mogli rijeiti. Vrijeme ce pokazati ho e li tako i ostati. s c 9 Zaklju ak c 8

Unato sna nomu razvoju ra unala i programske c z c podrke, rezultati istra ivanja u podru ju prosudbe vrlo s z c su skromni. Pokuava se dodue s metodama umjetne s s inteligencije koje daju zanimljive rezultate, ali daleko od onih kojima bi ra unalo zamijenilo in enjera. Postoje rec z lativno uspjeni ekspertni sustavi i neuralne mre e tes z meljene na skupu pravila ili u enju iz prethodnih pric mjera kojima se mogu rijeiti neki tipizirani in enjers z ski problemi. Medutim, to je samo rutinski pristup koji upotrebljava brzinu ra unala za analizu velikoga broja c ina ica kojima se dolazi do optimalnih (teko je re i izc s c vornih!) rjeenja iz zadanoga podskupa. s Klju no je pitanje: Ho e li ra unalo mo i in enjerski c c c c z prosudivati? . O tome se danas vode burne rasprave, cesto s prizvukom lozofskih nadmetanja [2123]. Mi ne znamo odgovor i s c ne usudujemo se nita predvidati. Pou eni primjerima iz prolosti, mo emo re i da je proricanje budu nosti u pos z c c dru ju razvoja ra unala i podrke vrlo nezahvalno. U vrlo c c s kratkom vremenu ostvarilo se mnogo toga sto se sma tralo nemogu im, ali se istodobno nije ispunio veliki broj c o ekivanja (to ne zna i da su neostvariva). Navest cemo c s c nekoliko ishitrenih prognoza. Ra unala i sah. Kada su se pojavili prvi programi za ic granje saha, stru njaci za ra unala i sahisti tvrdili su da c c ra unalo (s odgovaraju im programom) nikada ne e poc c c bijediti svjetskoga prvaka. To se ipak dogodilo 1997., a glavni uzrok poraza suvremenici su tra ili u podcjenjivaz nju ra unala. c
Zaista, tadanji svjetski prvak Gari Kasparov pogrijeio je u s s otvaranju i izgubio protiv IBMova ra unala Deep Blue. Tvrdi c se da bi takvu pogreku teko napravio u va nome me u pros s z c tiv velemajstora. Argumenata za takvo razmiljanje ima i das nas. Svjetski prvak Vladimir Kramnik nedavno je izgubio od (opet IBMova) ra unala Deep Fritz previdjevi mat u potezu. S c s druge strane, ra unalo protiv svih igra jednakom snagom. Ono c ne zna podcijeniti protivnika!

S poboljanjem ra unala i algoritama velemajstori su s c po eli sve cece gubiti, tako da pobjeda nad svjetskim prc s vakom vie nije tako neobi na. Suprotno predvidanjima, s c cini se da u bliskoj budu nosti covjek ne e mo i pobije c c c diti ra unalo. Ipak, ra unalo ne rasuduje poput covjeka. c c Ono nadoknaduje nedostatak intuicije golemom brzinom kojom analizira velik broj mogu nosti i odabire potez koji c ocijeni najboljim.

Ra unala i egzaktna matematika. Mnogi su stru njaci c c tvrdili da ce ra unalo uvijek ra unati samo numeri ki i c c c da ne e mo i teorijski rjeavati matemati ke probleme ili c c s c provoditi stroge dokaze. Ta su predvidanja takoder bila pogrena. Danas postoje programi koji mogu analiti ki s c i simboli ki derivirati, integrirati, rjeavati nelinearne dic s ferencijalne jednad be, dokazivati teoreme i jo mnogo z s toga [24]. 206

Nismo do sada imali prilike vidjeti neko izvorno umjetni ko djelo (sliku, kip, operu ili fugu) koje bi svoc jim, neosporno velikim, mogu nostima kreiralo ra unalo. c c Sli na se tvrdnja mo e izre i i za podru je znanosti, pa c z c c tako i za graditeljstvo. Cini se ipak da u doglednoj budu nosti sposobnosti poput kreativnosti, prosudbe ili c intuicije, toliko svojstvene konstruktoru ra unalo, ne e c c mo i oponaati ili nadmaiti. c s s GRA- EVINAR 59 (2007) 3, 197207 D

J. Dvornik, D. Lazarevi c LITERATURA

[1] Sydney, J. Harris quotes, http://thinkexist.com/ quotes/sydney j. harris/ [2] Timoshenko, S.: Theory of plates and shells, McGrawHill, New York, 1940. [3] Timoshenko, S.; WoinowskyKrieger, S: Theory of plates and shells, McGrawHill, New York, 1959. s [4] Werner, O.: Neto o konzolama, Gradevinar 51 (1999) 1, 1329. c [5] Dvornik, J.; Lazarevi , D.: Manjkavosti prora unskih modela c in enjerskih konstrukcija, Gradevinar 57 (2005) 4, 227236. z [6] A Will Durant Glossary of Philosophical and Foreign Words, http://www.willdurant.com/glossary.htm [7] SplitBrains: Interhemispheric Exchange in Creativity, http://www.its.caltech.edu/jbogen/text/ creat6.htm [8] Bobile , Hog Wild, LLC, Portland, 2003. [9] Timoshenko, S. P.: History of strength of materials, McGraw Hill, New York, 1953. [10] Salvadori, M.: Why Buildings Stand Up, W. W. Norton & Company, New York, 2002. [11] Steen, L. A.: Twenty Questions about Mathematical Reasoning, St. Olaf College, http://www.stolaf.edu/people/ steen/Papers/reason.html [12] Frances, R.; Shaw, G.: Music Training Causes LongTerm Enhancement of Preschool Childrens SpatialTemporal Reasoning, Neurological Research 19 (1997) 28. [13] Dvornik, J.; Lazarevi , D.: Prednapregnute gipke konstrukcije od c u adi i tkanine, Gradevinar 47 (1995) 4, 185199. z c z [14] Dvornik, J.; Lazarevi , D.: Vise e konstrukcije od platna i u adi, c Gradevni godinjak 97, Hrvatsko drutvo gradevinskih in enjera, s s z Zagreb, 1997.

Kreativnost i in enjerska prosudba z

[15] Jeffrey, R.: Subjective Probability. The Real Thing, Cambridge University Press, Cambridge, 2004. [16] Panovko, Y. G.; Gubanova, I. I.: Ustojchivost i kolebaniya uprugikh sistem, Sovremennye kontseptsii, paradoksy i oshibki, Nauka, Moskva, 1987. [17] Dudley, U.: Mathematical Cranks, The Mathematical Association of America, Washington, 1992. [18] Madhukar Shukla: The Creative Muse: Stories of Creativity & Innovation, http://www.geocities.com/madhukar shukla/crebook/21.html [19] Mainstone, R. J.: Developments in Structural Form, Allen Lane/Penguin Books, Middlesex, 1983. [20] Marcus Vitruvius Pollio: The ten books on architecture, Dover Publications, New York, 1960. [21] von Neumann, J.: The Computer and the Brain, Yale University Press, New Haven, 2000. [22] Hofstadter, D. R.: Goedel, Escher, Bach: An Eternal Golden Braid, Basic Books, New York, 1999. [23] Penrose, R.: The Emperiors New Mind: Concerning Computers, Minds, and the Laws of Physics, Oxford University Press, New York, 2002. [24] Wolfram, S.: A New Kind of Science, Wolfram Media, Champaign, 2002. [25] Feigenbaum, E. A., McCorduck, P.:The Fifth Generation: Articial Intelligence and Japans Computer Challenge to the World, AddisonWesley, Boston, 1983.

GRA- EVINAR 59 (2007) 3, 197207 D

207