Znaaj zatite krava u svijetu

Zato ljudi moraju ubijati krave da bi ostvarili svoje sebine namjere? Zato se ne zadovolje itaricama, voem i mlijekom iz kojih se meusobnim mijeanjem moe napraviti na tisue ukusnih jela? Zato postoje klaonice po itavom svijetu za ubijanje nedunih ivotinja?
(A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Na sanskrtu rije 'goala' doslovno znai zatita krava ili mjesto na kojem se kravama prua zatita.

Za kravu se na sanskrtu upotrebljavaju jo i pojmovi go-mata majka krava, kamadhenu ona koja ispunjava elje te aghnya koja se nikada ne ubija.

Krava je iznimno vana za cijelo ovjeanstvo

Pokazat emo vam zato

Koritenje volova i bikova

Radno sposobne volove valja uposliti. Primjerice za: oranje i drljanje zemlje prijevoz na kratke udaljenosti turizam, vonje zaprega proizvodnju energije

To je sutina dobrog plana za zatitu krava. Ako se bikovi zaposle na korisnim zadacima, proizvodnja mlijeka e se isplatiti i lako organizirati. Uzgoj krava bez redovitog koritenja bikova i volova za rad nije samo nezdrav, ve i posve ekonomski neisplativ program.

U knjizi Poziv na uzbunu koju su Akhil Bharat Krishi i Goseva Sangh izdali 1994. godine, autori opisuju etiri glavna problema koja mue suvremene poljoprivrednike u Indiji, ali i diljem svijeta: 1. koritenje kemijskih gnojiva; 2. koritenje pesticida; 3. koritenje hibridnog sjemena; 4. koritenje mehanizacije u poljoprivredi

Sve dok poljoprivrednici ne shvate kako bikove mogu iskoristiti kao alternativni izvor energije za oranje i prijevoz, smatrat e izdatke za njihovu prehranu gubitkom.

Zato u veini zemalja poljoprivrednici svoju zaradu nalaze u prodaji bikova za meso.

U Indiji 84 milijuna ivotinja za vuu proizvodi 30 Kw energije, to je dovoljno za obradu 100 milijuna hektara zemlje i prijevoz 30 000 milijuna tona tereta u 15 milijuna zaprega. Ove radne ivotinje godinje utede 6 milijuna tona nafte.

(ivotinje za vuu br. 11. 1989. izdanje Centra za tropsku veterinarsku medicinu na Sveuilitu u Edinburghu, kotska)

Uspjeh u suvremenom gospodarstvu ovisi o masovnoj proizvodnji koja se oslanja na skupe imbenike koji pri tom jo i zagauju okoli kao to su traktori, zatim fosilna goriva, kemijska gnojiva i skupi zajmovi. Mali proizvoai su u takvim okolnostima ubrzo izbaeni iz posla.

Poljoprivreda je postala agrobiznis kada su proizvodnjom hrane zavladale pohlepne mulitnacionalne kompanije. Za male je farme to oznailo poetak kraja.

Poljoprivrednici su esto prisiljeni na obustavu rada, no na kraju e zavriti kao nezaposlena radna snaga ili e biti primorani na rad u tvornicama.

Obzirom na smanjenje zaliha nafte, industrijske zemlje trebaju ponovo poeti koristiti volove za vuu i rad da bi nahranile ljude. Milijune mladih bikova dananjice moe se ukljuiti u procesu proizvodnje itarica.

Kako raste cijena nafte, tako rastu i cijene itarica, pa postoji opasnost da krave i bikovi budu prvi na listi onih namijenjenih klaonicama jer je za njihov uzgoj potrebno najvie hrane.

Kada se njive obrauju oruima na volovski pogon, zemlja se ne sabija i ne liava zraka u onoj mjeri kao to se to dogaa pri obradi suvremenim tekim strojevima. Volovska oprema je jednostavna i da bi se proizvela i odravala nije potrebna teka industrija.

Traktori u potpunosti zamjenjuju koritenje bikova. Istodobno, uvelike smanjuju broj ljudi potrebnih za bavljenje poljoprivrednim poslovima.

Seljaci bez posla predstavljaju jeftinu radnu snagu za tvorniare. Jeftina radna snaga hranjena jeftinom hranom omoguila je industrijsku revoluciju. A traktori su stvari gurnuli jo i dalje.

Najvei dio nae hrane se danas proizvodi na ogromnim poljoprivrednim dobrima s tekom mehanizacijom u vlasti aice gigantskih poduzea koja se bave agrobiznisom.

Njihove je proizvode jeftino proizvesti, a jeftini su i za kupce. Meutim, sve vie im nedostaju osnovni hranjivi sastojci.

Takvi proizvodi do potroaa u gradovima i selima esto prevale na tisue kilometara.

U meuvremenu raste upotreba kemijskih gnojiva, herbicida i insekticida to za posljedicu ima smanjenje plodnosti tla te irenje otrova zemljom i prehrambenim lancem.

Mlijeko

Je li veganstvo dobro ili loe? Trebamo li uope piti mlijeko?

Prosudite sami!

ovjeanstvu su potrebni mlijeni proizvodi koji tijelo opskrbljuju svim sastojcima potrebnim za fiziko, mentalno i duhovno zdravlje.

Hranjive dobrobiti

250 ml mlijeka masnoe 2,8 % sadri 285 mg kalcija, to predstavlja 22% do 29 % dnevno preporuene koliine kalcija za odrasle.

Kalcij, kojeg u mlijeku ima u izobilju, potreban je za zgrunjavanje krvi te normalni rad srca. Zube uva neutralizirajui kiseline iz hrane koje ih nagrizaju.

Sirovo mlijeko

Mnogi se protive upotrebi komercijalnog mlijeka i potiu ljude da piju ono to se naziva sirovim mlijekom.

Sirovo mlijeko valja odmah prokuhati jer se ne moe sauvati na sobnoj temperaturi. Takoer se moe preraditi u jogurt, maslac ili maslo (proieni maslac).

Sirovo mlijeko sadri

Vitamine D i K, vane za zdravlje kostiju Jod, mineral neophodan za funkciju titnjae Vitamin B12 i riboflavin, neophodne za zdravlje krvnih ila i proizvodnju energije Biotin i pantotensku kiselinu, vitamine B, vane za proizvodnju energije Vitamin A znaajan za imunitet tijela Kalij i magnezij, vane za zdravlje krvnih ila

Selen, element u tragovima, vaan za prevenciju tumora Tiamin, vitamin B vaan za kognitivne funkcije, naroito pamenje Linolsku kiselinu, dobrotvornu masnu kiselinu koja spreava nekoliko vrsta tumora kod mieva; dokazano je da ubija rak koe kod ljudi, rak debelog crijeva i stanice raka dojke te moe pomoi pri sniavanju kolesterola i spreavanju arterioskleroze

Sve je to prisutno iskljuivo u mlijeku krava koje se hrane prirodnom hranom.

Svaki od ovih hranjivih sastojaka znaajno doprinosi zdravlju ovjeka. Slave sirovog mlijeka nemaju granica.

Osim gore navedenog, sadri bjelanevine, ugljikohidrate, kalcij, niacin, fosfor i natrij, kao i druge minerale.

Bjelanevine u mlijeku se sastoje od aminokiselina koje grade i odravaju tkiva, bore se protiv bolesti...

prenose kisik krvlju, reguliraju eer u krvi, pomau pri proizvodnji hormona koji reguliraju metabolizam i opskrbljuju tijelo energijom.

Prava hrana za krave je svjea trava u proljee, ljeto i jesen, a itarice, silaa, sijeno i korjenasto povre zimi.

A ne komercijalna hrana, niti ostaci iz pekare, kokoje gnojivo ili kore od agruma 'obogaene' pesticidima.

Komercijalno obraena hrana

U nekim se zemljama krave svakodnevno hrane raznim odvratnim tvarima poznatim pod nazivom hranjivi koncentrati. U hrani za telad i dodatku za rast (hrana s visokim udjelom bjelanevina koja se u prvom redu koristi za uzgoj govedine) pronaen je kokoji izmet, karton, govee meso i kosti, riblja ulja pa ak i ljudski izmet!

Ne samo da ivotinjama koje se time hrane ti sastojci nisu korisni, ve je utvrena injenica da su oni pridonijeli ili ak i posve odgovorni za nastanak i irenje takvih razornih bolesti kao to je kravlje ludilo.

Nakon II Svjetskog Rata u zemljama poput Britanije tragalo se za jeftinim, lako dostupnim izvorom bjelanevina koji bi ubrzao rast ivotinja uzgajanih zbog mesa.

Protivno svim moralnim pravilima, meu kojima je i hranjenje biljojeda ivotinjskim nusproizvodima (to je posve neprirodno), mlada telad se naroito uzgaja na ishrani s tako visokim udjelom bjelanevina da je kroz 18 mjeseci spremna za klanje.

Vitalni hranjivi sastojci poput vitamina A i D te katalizatora topivog u mastima koji potjee optimalnu asimilaciju minerala, nalaze se u najveim koliinama u mlijeku krava koje se hrane zelenom travom, naroito onom u proljee i ljeto.

Veina mlijeka (ak i veina onog pod nazivom bioloki uzgojeno) dolazi od mlijenih krava koje su cijeli ivot zatvorene i nikada ak ni ne vide zelenu travu!

to ne valja kod komercijalnih proizvoda?

Pasterizacijom se mlijeko na kratko zagrije, a potom se brzo rashladi kako bi se ubili tetni mikro organizmi.

Pasterizacija unitava enzime, smanjuje sadraj vitamina, razara nestabilne bjelanevine u mlijeku, unitava vitamine C, B12 i B6, ubija korisne bakterije, a podstie patogene i povezuje se s alergijama, poveanim ispadanjem zuba,

intenzivnom trbunom boli kod dojenadi, problemima u rastu kod djece, osteoporozom, artritisom, sranim bolestima i rakom.

Telad koju hrane pasteriziranim mlijekom slabo napreduje i uglavnom umire prije nego li dosegne zrelost. Sirovo se mlijeko prirodno ukiseli, dok se pasterizirano usmrdi i pokvari.

Veina komercijalnog mlijeka je danas prekomjerno pasterizirana kako bi se unitile bakterije otporne na toplinu i kako bi se omoguilo dulje skladitenje. Prekomjerna pasterizacija je nasilan proces kojim se mlijeko iz hladnjaka za manje od dvije sekunde dovodi do vrenja.

Zakoni o pasterizaciji favoriziraju velike, industrijske mljekarske tvrtke koje izbacuju iz posla male proizvoae mlijeka.

Kada proizvoai mlijeka imaju pravo prodavati sirovo mlijeko, mogu pristojno zaraditi ak i s malim stadima.

Homogenizacija je postupak kojim se spreava da se na povrini mlijeka napravi sloj vrhnja. Tim se postupkom molekule masnoe u mlijeku razbijaju kako se ne bi podigle na povrinu. Homogenizirano mlijeko se povezuje sa sranim bolestima.

Potroae se navodi da povjeruju kako su za njih dobri mlijeko s malo masnoe i ostali takvi mlijeni proizvodi. Samo ako proizvode od obranog mlijeka reklamira kao zdravu hranu, suvremena se mljekarska industrija moe osloboditi svojih vikova mlijeka loe kvalitete, s malo masnoe, dobivenog od modernih visokoproduktivnih stada.

to ne valja u mlijenim masnoama? (Nita.)

Mlijene masnoe sadre vitamine A i D potrebne za apsorpciju kalcija i bjelanevina iz vodene frakcije mlijeka. Bez njih je bjelanevine i kalcij tee iskoristiti, a mogue je ak i da su u takvom stanju toksini.

Mlijene masnoe obiluju kratkim i srednjim lancima masnih kiselina koje tite od bolesti te jaaju imunitet tijela. Sadre glycospingolipide koji spreavaju poremeaje u probavi te linolenske kiseline korisne u borbi protiv raka.

Umjetni dodaci

Obrano mlijeko u prahu, izvor opasnog, oksidiranog kolesterola i neurotoksinih aminokiselina, dodaje se mlijeku s 1 i 2 % masnoe. Jogurti i vrhnja s malo masnoe sadre toksinu sluz.

Blijedi maslac koji se dobiva od krava to se hrane sijenom, boji se kako bi izgledao kao maslac bogat vitaminima koji daju krave hranjene travom.

Mnogi sirevi iz masovne proizvodnje sadre dodatke i bojila, a imitacije sira sadre biljna ulja.

Izvor najveih koliina komercijalnog mlijeka je suvremeni Holstein, vrsta namijenjena proizvodnji ogromnih koliina mlijeka, tri puta vie nego li ostale vrste krava. Tim kravama treba posebna hrana i antibiotici kako bi se odrale zdravima.

Mlijeko Holstein krava sadri velike koliine hormona rasta iz hipofize, ak i kada joj ne daju genetski pripravljen hormon rasta za goveda kako bi iz njenog vimena izvukli maksimum mlijeka.

Da bi proizveli mlijeko u mljekarskoj industriji moraju:

Svake godine oploditi kravu kako bi osigurali maksimalni prinos po kravi Ubiti telad koja nije namijenjena proizvodnji mlijeka Ubiti kravu im odslui svoje kao proizvoa mlijeka pa zatim njeno tijelo ubaciti u ljudski prehrambeni lanac U nekim zemljama, dati kravama kemijske stimulanse kako bi proizvodile vie mlijeka Ubiti krave koje ne dostignu optimalnu proizvodnju mlijeka Ubiti krave koje obolijevaju jer trokovi lijeenja i brige za njih itav postupak ine ekonomski neopravdanim

Nakon roenja teleta, snana se majinska spona izmeu majke krave i njenog potomka nasilno prekida nakon samo par dana.

Kravu se prisiljava da proizvede deset puta vie mlijeka nego li njeno tele moe popiti. To se mlijeko koristi u komercijalne svrhe, a njeno se tele hrani umjetnim zamjenama za mlijeko. Tele bi inae prirodno sisalo majino mlijeko otprilike osam mjeseci.

Mnoga telad poput ovih nikada ne vide zelenu hranu ni sjajno sunce. Izolirani su u malim drvenim kavezima u kojima se ne mogu ak niti okrenuti.

Hrane ih nezdravom hranom bez eljeza kako bi im meso bilo ruiasto, jer takvo potroai trae. Nakon 3 do 5 mjeseci alju ih u klaonicu.

Othranjeni umjetnom i nezdravom hranom, toliko su bolesni da mnogi od njih umru prije nego li stignu do klaonice.

Samo 20 25% teladi namijenjeno je za mljekarsku industriju. Ostale, nakon dva tjedna poalju u industriju mesa, koe ili sira gdje ih ubijaju da bi se dobilo sirilo.

Strojevi za munju esto prenose zaraze.

Oko 25 % krava koje se tako muzu pate od mastitisa.

Za tzv. ienje tih strojeva potrebne su mone i otrovne kemikalije.

Takoer, ne moe se sa sigurnou utvrditi jeli je u vimenu ostalo dovoljno mlijeka za tele .

Neke injenice
Prirodni ivotni vijek krave je oko 20 godina. No, mesna i mljekarska industrija ubijaju ih u dobi od samo pet godina, zbog neodgovarajue higijene i nedostatka pravilne brige uzrokovane ubrzanim iskoritavanjem. Neke krave muzu 2-3 puta dnevno, 7-10 mjeseci godinje, ak i dok su stelne.

Krave hrane koncentratom bjelanevina kako bi proizvodile vie mlijeka. Tako im vime ponekad dostigne teinu od 50 kg.

Pogledajte neke od prizora okrutnosti u mesnoj i mljekarskoj industriji.

Popratni proizvodi dobiveni od krave

Kada se ivotinjski izmet vrati u tlo, zbog visokog sadraja duika predstavlja izvrsno gnojivo.

Ako se pak baca u vodene tokove (to se obino ini), duik se pretvara u amonijak i nitrate, a oni zagauju seoske bunare pa ak i gradske izvore vode.

Kravlji je izmet najbolje prirodno gnojivo i stabilizator strukture tla. U Engleskoj su tijekom opita u Rothamsedu, dokazali da gnojenje kravljom balegom tijekom 20 godina - daje tlo bogatije humusom i vee prinose jema ak i 50 godina nakon to je takva gnojidba prestala.

Umjesto da se kolju sva goveda koja ne proizvode mlijeko, zato se ne bi njihov izmet i mokraa koristili u gnojivima, kompostu,

sredstvima za tjeranje nametnika, lijekovima, sredstvima za ienje i bio plinu (to su samo neki od korisnih proizvoda koji se mogu prodati)?

Jedna od pozitivnih znaajki kravljeg izmeta (gobar) je da se moe osuiti i koristiti kao gorivo za kuhanje.

Krave jedu razliito lie, travu, stabljike penice, ito, itd. Zbog toga se njihov gobar sastoji od mnogih zapaljivih vlakana.

Pastiri i pastirice u nekim azijskim zemljama mijese gobar u lopte veliine dinje pa ih potom zalijepe na zid da se na suncu osue.

Ako je vrijeme dobro, osue se za 3-4 dana, sakupe i pohrane blizu kuhinje kako bi se iskoristili kao gorivo za kuhanje.

Proizvodi od gobara se uspjeno mogu napraviti i u zapadnim zemljama, kao to dokazuje farma Govindadhama u Engleskoj. Evo popisa nekih proizvoda kolai od gobara vienamjenski kompost kompost za gliste hrana za biljke Biosol dohrana za tlo gnojivo za povre mirisni tapii sapun od gobara ulje Gauvasadhi

Kolai od gobara

Pakirani u vreama od 1 kg Za vatre za kuhanje i kao briketi za ogrijev

Kravlji izmet se moe koristiti umjesto prirodnog plina ili ugljena kao gorivo za stvaranje pare za pogon turbina koje proizvode struju.

Vrtoglave cijene nafte i dravni poticaji (u Indiji) dovode do poveanog interesa za obnovljive izvore energije kao to je kravlji izmet.

Kravlji se izmet takoer moe pohraniti u spremnike gdje e proizvesti plin metan koji se koristi za kuhanje, grijanje pa ak i za vonju automobila, dok se ostatak moe iskoristiti kao gnojivo.

Kuna proizvodnja metana u Indiji

Unato tome, dananje industrijsko drutvo naveliko nabavlja gorivo na temelju nafte, dok svoje lokalne zalihe goriva baca u rijeke te ih tako zagauje.

Indija zauzima vodee mjesto po pitanju tehnologije dobivanja plina iz gobara. irom Indije se rasprostire na stotine tisua postrojenja za proizvodnju plina iz gobara.

Kravlja je mokraa slana, a prema ayur-vedskoj medicini jako uinkovito lijei pacijente koji pate od bolesti jetre.

Briga za krave

Care for Cows (Briga za krave) je skupina dobrovoljaca koji svoja sredstva i talente koriste za brigu o zanemarenim kravama koje ive u Vridavanu (Indija). Briga ukljuuje izdravanje naputenih krava, bikova, umirovljenih volova i teladi siroadi.

Care for Cows ivotinjama daje medicinsku njegu, prirodnu hranu, istu vodu i smjetaj do kraja ivota. Danas imaju stado od preko 120 grla, no puno vie nezbrinutih krava hitno treba utoite.

Budui da mnogi domai stanovnici nisu u stanju svojim neproduktivnim kravama nabaviti komercijalnu hranu, putaju ih da lutaju ulicama gdje se pokuavaju nahraniti na hrpama smea.

Tu krave pojedu razne nejestive i prljave stvari, najee plastine vreice i postupno postanu neishranjene i razbole se. Kako nemaju nikakvog zaklona, odmaraju se na ulici gdje ih udare ili zgaze auti te tamo i umru.

www.careforcows.org

Sutinska naela gospodarenja kravama 1. Krave i bikove ne smije se ni u kojem sluaju ubijati. 2. Teladi se mora dozvoliti da izravno siu majino vime dok sami to prirodno ne prestanu initi u dobi izmeu 7 i 10 mjeseci starosti. 3. Krave se mora musti runo. 4. Bikove koji se ne koriste za rasplod treba na prikladan nain trenirati kako bi se njihove sposobnosti iskoristile za neto smisleno. 5. Krave i bikove valja hraniti samo prirodnom hranom travama, sijenom, itom i prikladnim povrem.

6. Krave i telad ne smije se razdvajati. 7. Krave i bikove ljudi nikada ne smiju maltretirati, to ukljuuje: a) davanje injekcija hormona koji potjeu rast b) umjetnu oplodnju krava zbog profita c) izlaganje bijednim uvjetima ivota d) hranjenje neprirodnom ishranom

Projekt naih farmi je iznimno vaan dio naeg pokreta. Moramo postati samodostatni tako to emo sami uzgajati svoje itarice i proizvoditi svoje mlijeko, onda nee biti ni govora o siromatvu. Zato, razvijte te seoske zajednice najbolje to moete. Treba ih razviti kao idealno drutvo koje ovisi o prirodnim proizvodima, a ne o industriji.
(A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

ini mi se da u naem drutvu nismo spremni platiti pravu cijenu za nae mlijeko, i po meni je to jedan od razloga zato se zatita krava ne podrava. Obino nai hramovi i restorani kupuju jeftine stvari i zato izgleda da nemaju dovoljno novca za kupovinu proizvoda mljekarskih imanja po cijeni koja omoguuje proizvodnju. Kada bi se nai projekti u ISKCON-u sloili da plate pravu, odrivu cijenu mlijeka, siguran sam da bi to urodilo valom novih farmi za zatitu krava.
(Syamasundara dasa, glavni pastir u Novoj Gokuli, Engleska)

Visokovrijedno mlijeko od voljenih i zatienih krava skuplje je proizvesti nego mlijeko na komercijalnim farmama tvornicama koje vlada financijski podrava.

Cijena visokokvalitetnog mlijeka od zatienih krava trebala bi se odraziti u svakoj kupljenoj litri.

Moemo samo zamisliti kako e jedna ISKCON-ova seoska zajednica reagirati kada dobije redovne narudbe za svoje mlijene proizvode najvie kakvoe, proizvedene bez trunke nasilja po cijeni koju oni sami postave.

Takva e imanja biti u stanju poveati proizvodnju mlijeka i zatititi vie krava, uz bolju kvalitetu. Kao potroai i uzor mnogima, moramo razumjeti posljedice koje proistiu iz izbora nae hrane.

Utjecaj mesne industrije i komercijalne mljekarske industrije na svijet

Ekologija i ekonomija

Metan je plin koji globalnom zatopljenju doprinosi 23 puta vie od ugljinog dioksida. 37 % isputanja metana u atmosferu u cijelom svijetu moe se pripisati industrijskom uzgoju stoke.

Umjetna hrana kojom hrane krave na takvim imanjima esto sadri vie bjelanevina nego li krave mogu apsorbirati, djelomino zato jer aminokiseline nisu prikladne za ivotinjsku ishranu.

Posljedino, krave izluuju viak duikovog dioksida (NO2) koji je 296 puta otrovniji od CO2.

Komercijalni uzgoj stoke (mesna i mljekarska industrija) odgovoran je za 18 % isputanja svih plinova koji doprinose globalnom zatopljenju. To je vie nego li to se dobiva od svih vozila zajedno.
(Food and Agriculture Organisation, 2006.)

Uzgoj stoke odgovoran je za 68% emisija amonijaka (NH3) koji je glavni uzrok kiselih kia.

Kada vozila isputaju opasne plinove, svi shvaaju u emu je problem...

no kad jedemo, ekoloke posljedice nam nisu tako oite.

Vie od 1/3 svjetskih itarica koristi se za prehranu ivotinja. Je li to racionalno?

Ako komercijalni uzgoj stoke nastavi iskoritavati plodnu zemlju istom brzinom kao i oni koji tragaju za biolokom energijom, to e neizbjeno dovesti do oskudice plodnog tla. U tom e sluaju gubitnici biti priroda i siromasi.

8.3 do 12.8 kWh energije potrebno je za proizvodnju 1 kg govedine. Za usporedbu, proizvodnja 1 kg graha zahtijeva do 0,86 kWh, dok za proizvodnju 1 kg krumpira treba samo 0,44 kWh energije.
(vedsko sveuilite za studij poljoprivrede Lantbruksuniversitet]

Za proizvodnju 1 kg govedine potrebno je oko 15,000 litara vode. Za usporedbu, za 1 kg kukuruza treba samo 450 litara vode.

Svake godine EU daje poticaje mesnoj industriji - vie milijardi eura. Potiui izvoz u zemlje treeg svijeta,

... EU vrlo negativno utjee na lokalne zajednice tih zemalja.

Predvia se da e potronja mesa u svjetskim razmjerima do 2050. godine porasti sa 229 milijuna tona na 465 milijuna tona. Potronja mlijeka e se poveati s 580 na 1043 milijuna tona.
(Food and Agriculture Organization 2006.)

Sve dok ljudi ubijaju ivotinje, ubijat e i jedan drugoga. Uistinu, onaj tko sije sjeme umorstva i boli ne moe njeti radost i ljubav.
Pitagora 6. st. p.n.e

Ljudi ne razumiju da e zato jer neogranieno ubijaju tako puno ivotinja, oni sami takoer morati u nekom velikom ratu biti ubijeni poput ivotinja. Posljedice moraju doi. VI ubijate nevine krave i ivotinje. Priroda e se osvetiti. Ubijati krave znai okonati ljudsku civilizaciju.
(A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Povijesni dokazi o zatiti krava

Najstarija knjievnost na svijetu Vede, zapisane prije vie od 5000 godina govore o drevnoj kulturi koja se odrala tijekom brojnih tisuljea.

Vedska kultura koja se neko protezala diljem cijelog svijeta, temeljila se na prirodnoj poljoprivredi i zatiti krava.

Zato su u to doba ljudi ivjeli u izobilju. Nitko nije bio gladan. Nije bilo zagaenja, iskoritavanja, oskudice, ni nepravde.

Ta se duhovna kultura potanko opisuje u drevnim spisima kao to je Srimad-

Bhagavatam.

Krave, bikovi i telad pomno su premazani mjeavinom kurkume i ulja, pomijeane s razliitim mineralima. Glave su im ukraene paunovim perjem i ovjenane vijencima, a tijelo prekriveno tkaninom i zlatnim ukrasima.
Srimad-Bhagavatam 10.5.7.

Ako na ovom planetu elimo trajan sklad, mir i pravdu, jednostavno trebamo slijediti isti ekonomski obrazac koji primjerom pokazuje drevna vedska kultura.

To podrazumijeva tradicionalno (prirodno) poljodjelstvo i zatitu krava.

Autor prezentacije: Vladimir Pavi (Vrsabha das) Posebno se zahvaljujem Syamasundari dasu (Stewart Coyle) koji mi je dozvolio da koristim izvatke iz njegove knjige o zatiti krava i treniranju bikova. Prijevod s engleskog: Iva Trumbi (Vinata d.d.)

ISKCON International Society for Krishna Consiousness (Founder A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada)

Ova prezentacija je napravljena u skladu s filozofijom rimadBhagavatama i Bhagavad-gite te uenjima A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupade, vjerodostojnog duhovnog uitelja koji je duhovnu tradiciju drevne vedske literature uinio dostupnom cijelom svijetu. Posjetite nau web stranicu www.cvs-zagreb.org