Vous êtes sur la page 1sur 86

ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO HRVATSKOG SABORA 3399 Na temelju svoje nadlenosti iz lanka 59.

Poslovnika Hrvatskoga sabora i zakljuka Hrvatskog sabora od 22. listopada 2010. godine, klasa: 140-01/10-01/02, urbroj: 6511-10-16, Odbor za zakonodavstvo Hrvatskog sabora na 105. sjednici odranoj 9. studenoga 2010. godine, utvrdio je proieni tekst Zakona o mirovinskom osiguranju. Proieni tekst Zakona o mirovinskom osiguranju obuhvaa Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 102/98) te njegove izmjene i dopune objavljene u Narodnim novinama, br. 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 40/10, 121/10 u kojima je naznaeno vrijeme njihova stupanja na snagu. Klasa: 021-17/08-02/105 Zagreb, 16. studenoga 2010. Predsjednik Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora Emil Tomljanovi, dipl. iur. v. r. ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU (proieni tekst) I. OPE ODREDBE lanak 1. Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj ine: 1) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, 2) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje, Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u toki 2. dio teksta brisan. 3) dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje. lanak 2. (1) Ovim Zakonom ureuje se obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. (2) Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje i dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje uredit e se posebnim zakonima. Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2. dio teksta brisan.

(3) Obveznim mirovinskim osiguranjem na temelju individualne kapitalizirane tednje bit e obuhvaeni osiguranici mlai od 40 godina ivota. Stopa doprinosa za to osiguranje ne moe biti manja od 5% od osnovice za plaanje doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 3. dio teksta brisan. lanak 3. Osiguranicima se na naelima uzajamnosti i solidarnosti obvezno osiguravaju prava za sluaj starosti i invalidnosti, a lanovima njihovih obitelji prava za sluaj smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine. lanak 4. Obvezno se osiguravaju prava na: 1) starosnu mirovinu, 2) prijevremenu starosnu mirovinu, 3) invalidsku mirovinu, 4) obiteljsku mirovinu, 5) najniu mirovinu, 6) osnovnu mirovinu, 7) profesionalnu rehabilitaciju, 8) naknadu zbog tjelesnog oteenja, 9) naknadu putnih trokova u svezi s ostvarivanjem osiguranih prava. lanak 5. (1) Prava iz mirovinskog osiguranja neotuiva su osobna materijalna prava, ne mogu se prenijeti na drugoga niti se mogu naslijediti. Dospjela novana primanja koja nisu isplaena do smrti korisnika mogu se nasljeivati, a novana primanja iza korisnika koji nema nasljednika pripadaju Republici Hrvatskoj, odnosno dravnom proraunu. Odredbom lanka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 92/05, stupio na snagu 31. prosinca 2005., u stavku 1. dodan dio teksta. (2) Prava iz mirovinskog osiguranja ne mogu zastarjeti, osim dospjelih a neisplaenih mirovina i drugih novanih davanja u sluajevima odreenim zakonom. (3) Ukinut. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 17. oujka 2010., Narodne novine br. 40/10, ukinut stavak 3.

(4) Primanja na osnovi mirovinskog osiguranja mogu biti predmet ovrhe i osiguranja u skladu sa zakonom. (5) Ukinut. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 17. oujka 2010., Narodne novine br. 40/10, ukinut stavak 5. lanak 6. Za ostvarivanje prava radnika, poljoprivrednika, obrtnika i drugih osiguranih osoba utvrenih ovim Zakonom osniva se javna ustanova Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod). Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomino izmijenjen lanak 6. lanak 7. (1) Republika Hrvatska, jedinice lokalne uprave i samouprave, jedinice lokalne samouprave, poslodavci i Zavod stvaraju uvjete za provedbu prevencije invalidnosti i osiguravaju zatitu invalida rada, vojnih invalida i drugih osiguranih osoba glede njihova osposobljavanja za rad i zapoljavanje. (2) U provedbi mjera prevencije invalidnosti kao to je sanacija radne sredine, higijenski uvjeti rada, zatita na radu i drugo, iji su nositelji jedinice lokalne uprave i samouprave, jedinice lokalne samouprave, poslodavci i druge pravne osobe, surauje i Zavod. Ta se suradnja ostvaruje ugovaranjem sadraja i oblika prevencije invalidnosti i sudjelovanja u osiguranju sredstava za ostvarivanje ugovorenih mjera prevencije invalidnosti, u skladu s opim aktom Zavoda. lanak 8. Sredstva za mirovinsko osiguranje osiguravaju osiguranici, poslodavci, drugi obveznici plaanja doprinosa odreeni zakonom i Republika Hrvatska. Odredbom lanka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomino izmijenjen lanak 8. lanak 9. (1) U postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja osigurava se dvostupnost rjeavanja u Zavodu, kao i sudska zatita prava. (2) U postupku rjeavanja o pravima iz mirovinskog osiguranja primjenjuju se odredbe Zakona o opem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. II. VRSTE OSIGURANJA I OSIGURANE OSOBE A. OSIGURANICI 1. Obvezno osiguranje lanak 10.

(1) Obvezno su osigurani: 1) radnici i s njima, prema posebnim propisima, izjednaene osobe, Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1. djelomino izmijenjena toka 1. 2) osobe koje su izabrane ili imenovane na dunosti u tijelima dravne vlasti, jedinicama lokalne uprave i samouprave i jedinicama lokalne samouprave, ako za taj rad primaju plau, 3) osobe koje se nakon zavrenog kolovanja nalaze na obveznom praktinom radu ili na dobrovoljnoj praksi (volonteri), bez obzira na to primaju li za taj rad plau, odnosno naknadu, Odredbom lanka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1., toki 3. dio teksta brisan. 4) hrvatski dravljani koji su zaposleni kod inozemnih organizacija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koje ne uivaju diplomatski imunitet (strano predstavnitvo, meunarodna organizacija i ustanova), kod inozemnih fizikih osoba s prebivalitem ili sjeditem u Republici Hrvatskoj, ili kod diplomatskih misija i konzularnih ureda strane drave te meunarodnih organizacija ili predstavnitva sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koji uivaju diplomatski imunitet, ili u osobnoj slubi kod stranih dravljana, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno, Odredbom lanka 1. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 1. izmijenjena toka 4. 5) strani dravljani i osobe bez dravljanstva, koji su zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno. 6) izaslani radnici koji za poslodavca sa sjeditem u Republici Hrvatskoj obavljaju poslove u drugoj dravi te osobe na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu. Odredbom lanka 1. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 1. dodana toka 6. 7) lanovi posade broda u meunarodnoj plovidbi, za vrijeme plovidbe, prema odredbama Pomorskog zakonika, ako meunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukije odreeno. Odredbom lanka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., u stavku 1. dodana toka 7. (2) Nezaposlene osobe obvezno su osigurane pod uvjetima i u trajanju utvrenim propisima o zapoljavanju. (3) Obvezno su osigurane osobe koje pruaju pomo i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i koje za taj rad primaju naknadu prema posebnim propisima.

Odredbom lanka 1. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodan stavak 3. lanak 11. Obvezno su osigurani: 1) obrtnici i trgovci pojedinci, upisani u odgovarajui registar, 2) osobe koje u skladu s posebnim propisima, samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost kao to su odvjetnici, lijenici, zubari, umjetnici, novinari, odgajatelji, lektori, prevoditelji, primalje i drugi, 3) vrhunski portai i ahisti, ako nisu osigurani po drugoj osnovi. 4) osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i umarstva obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, Odredbom lanka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodana toka 4. 5) osobe koje obavljaju djelatnost za ije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije, ali imaju obiljeje samostalnosti, trajnosti i s namjerom stvaranja izvora dohotka ili dobiti i po osnovi obavljanja tih djelatnosti su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, ako nisu korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ili nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi. Odredbom lanka 2. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., izmijenjena toka 5. Odredbom lanka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodana toka 5. 6) osobe koje obavljaju obrt kao domau radinost ili kao sporedno zanimanje, ako nisu korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ili nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi. Odredbom lanka 2. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodana toka 6. lanak 12. (1) Obvezno su osigurane osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u svojstvu nositelja ili lana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Odredbom lanka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., izmijenjen stavak 1.

(2) U smislu ovoga Zakona smatra se da osobe iz stavka 1. ovoga lanka ne obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje ako su obvezno osigurane po drugoj osnovi, ako su korisnici mirovine, ili su na redovitom kolovanju. Odredbom lanka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen lanak 12. lanak 13. Obvezno su osigurani lanovi uprave i izvrni direktori trgovakih drutava, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi. Odredbom lanka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan dio teksta. lanak 14. Obvezno su osigurani sveenici i drugi vjerski slubenici vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadleno sredinje tijelo dravne uprave, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi. Odredbom lanka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen lanak 14. lanak 15. (1) Obvezno je osiguran roditelj koji obavlja roditeljske dunosti u prvoj godini ivota djeteta, a nije obvezno osiguran po drugoj osnovi, ako je dijete hrvatski dravljanin i ako roditelj i dijete imaju prebivalite u Republici Hrvatskoj. Roenjem sljedeeg djeteta, prije navretka prve godine ivota prethodnog djeteta, prestaje pravo na obvezno osiguranje po prethodno roenom djetetu. (2) Ako oba roditelja obavljaju roditeljske dunosti prema djetetu, a nisu osigurani po drugoj osnovi, obvezno se osigurava majka djeteta, ako se roditelji drukije ne dogovore. (3) Obvezno je osiguran roditelj njegovatelj prema propisima o socijalnoj skrbi, za vrijeme trajanja toga svojstva. Odredbom lanka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan stavak 3. lanak 16. (1) Na osobni zahtjev obvezno se osiguravaju hrvatski dravljani zaposleni u inozemstvu kod meunarodnih organizacija i stranih poslodavaca, ako nisu obvezno osigurani prema inozemnim propisima na koje se odnosi meunarodni ugovor o socijalnom osiguranju. Odredbom lanka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dio teksta brisan.

(2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka obvezno se osiguravaju i hrvatski dravljani zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjeditem u inozemstvu, koji nemaju registriranu podrunicu u Republici Hrvatskoj. Odredbom lanka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen stavak 2. (3) Obvezno osiguranje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka uspostavlja se od dana zaposlenja, a najranije od 1. sijenja godine u kojoj je podnesena prijava na osiguranje. lanak 16.a (1) Obvezno su osigurane osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaa doprinos (u daljnjem tekstu: drugi dohodak) za mirovinsko osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja. Odredbom lanka 5. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino izmijenjen stavak 1. (2) Osobama iz stavka 1. ovoga lanka ne osiguravaju se prava prema ovome Zakonu za sluaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti u vezi s poslovima za koje ostvaruju druge dohotke iz stavka 1. ovoga lanka. Odredbom lanka 5. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino izmijenjen stavak 2. Odredbom lanka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan lanak 16.a. 2. Produeno osiguranje lanak 17. (1) Osobe kojima je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje mogu se osigurati na produeno osiguranje ako od prestanka obveznog osiguranja nije proteklo vie od 12 mjeseci i ako podnesu prijavu osiguranja u tom roku. (2) Osoba iz stavka 1. ovoga lanka moe se osigurati na produeno osiguranje za vrijeme: 1) neplaenog dopusta, 2) mirovanja radnog odnosa dok dijete ne navri tri godine ivota, 3) strunog usavravanja ili specijalizacije nakon prestanka ugovora o radu, slube, odnosno obavljanja djelatnosti, 4) nezaposlenosti, Odredbom lanka 6. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2. toki 4. dio teksta brisan.

5) privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti, 6) zaposlenja u inozemstvu u meunarodnim i drugim organizacijama na osnovi meunarodnih ugovora, odnosno kod stranog poslodavca, ako za to vrijeme nije obvezno osigurana u Republici Hrvatskoj, odnosno ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno, 7) boravka u inozemstvu kao brani drug osiguranika hrvatskog dravljanina na radu u inozemstvu, 8) nezaposlenosti pomoraca nakon prestanka ugovora o radu na odreeno vrijeme. Odredbom lanka 6. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 2. toki 8. dio teksta brisan. (3) Na produeno osiguranje moe se osigurati i osoba koja ima prebivalite na teritoriju Republike Hrvatske za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka obveznoga mirovinskog osiguranja u dravi s kojom je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, neovisno o tome je li prije obveznog osiguranja u inozemstvu bila osigurana u Republici Hrvatskoj. Odredbom lanka 6. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen stavak 3. (4) Na produeno osiguranje osigurava se osoba za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka ugovora o radu na odreeno vrijeme za stalne sezonske poslove. Odredbom lanka 6. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan novi stavak 4. (5) Pravo na produeno osiguranje prestaje i prije prestanka okolnosti iz stavka 2. i 3. ovoga lanka, ako dospjeli doprinosi nisu uplaeni u roku od 3 mjeseca od dana dospijea. Odredbom lanka 6. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino izmijenjen stavak 5. Odredbom lanka 6. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomino izmijenjen dotadanji stavak 4. koji postaje stavak 5. B. OSOBE OSIGURANE U ODREENIM OKOLNOSTIMA lanak 18. (1) Za sluajeve invalidnosti i tjelesnog oteenja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti osigurani su: 1) uenici i studenti na dodiplomskom studiju za vrijeme praktine nastave, za vrijeme strune prakse kod poslodavca, odnosno za vrijeme rada putem posrednika pri zapoljavanju uenika i redovitih studenata,

Odredbom lanka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 1. djelomino izmijenjena toka 1. 2) nezaposleni za vrijeme strunog osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije, na koje ih je uputila nadlena sluba zapoljavanja, 3) osobe koje obavljaju odreene poslove za vrijeme izdravanja kazne zatvora, primjene sigurnosnih mjera obveznoga psihijatrijskog lijeenja i obveznog lijeenja od ovisnosti, kao i odgojnih mjera. (2) Odredbe stavka 1. toke 1. ovoga lanka primjenjuju se i na strane dravljane koji se nalaze na kolovanju u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom uzajamnosti. lanak 19. (1) Za sluaj invalidnosti i tjelesnog oteenja zbog ozljede na radu osigurane su osobe koje su ozlijeene na teritoriju Republike Hrvatske: 1) sudjelujui u spaavanju ili obrani od elementarnih nepogoda kao to su poar, poplava, potres i ostale nepogode uzrokovane viom silom, ili u spaavanju ivota graana, ili radi otklanjanja materijalne tete koja prijeti imovini, 2) lanovi dobrovoljnih vatrogasnih drutava sudjelujui u gaenju poara, spaavanju ljudi i imovine ugroene poarom i drugim elementarnim nepogodama, pri odlasku na vjebu i na povratku s vjebe, kao i za vrijeme obuavanja koje organizira vatrogasno drutvo, 3) prigodom obavljanja dunosti graana u obrani, u skladu s propisima o obrani. (2) Ozljedom na radu smatra se i bolest koja nastane izravno i iskljuivo kao posljedica obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga lanka. lanak 20. Za sluaj invalidnosti i tjelesnog oteenja nastaloga zbog ozljede na radu, osigurane su osobe koje na zahtjev dravnih tijela prue pomo tim tijelima i tom se prigodom ozlijede ili razbole. C. LANOVI OBITELJI OSIGURANIKA lanak 21. (1) U sluaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani su lanovi njegove obitelji, i to: 1) udovica, odnosno udovac, 2) razvedeni brani drug s pravom na uzdravanje, 3) djeca roena u braku ili izvan braka ili posvojena, 4) pastorad koju je osiguranik uzdravao, unuad koju je osiguranik uzdravao ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opa nesposobnost za rad,

5) roditelji otac, majka, ouh, maeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdravao, 6) djeca bez roditelja braa, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdravanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opa nesposobnost za rad. (2) Smatra se da je osiguranik, odnosno korisnik mirovine uzdravao lana obitelji iz stavka 1. ovoga lanka: 1. ako je lan obitelji ivio s njime u zajednikom kuanstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdravanje, jer nema dohodak od poljoprivrede i umarstva ili ako mu drugi stalni prihod u trenutku smrti osiguranika ili korisnika mirovine nije bio vei od 66% svote najnie starosne mirovine odreene za 15 godina mirovinskog staa prema ovome Zakonu, ili 2. ako lan obitelji nije ivio s njime u zajednikom kuanstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdravanje prema toki 1. ovoga stavka, a umrli osiguranik odnosno korisnik mirovine redovito mu je osigurao sredstva za uzdravanje u prosjenoj svoti od najmanje 80% svote najnie starosne mirovine odreene za 15 godina mirovinskog staa prema ovome Zakonu. Odredbom lanka 1. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 79/07, stupio na snagu 1. sijenja 2008., izmijenjen stavak 2. (3) Pravo na obiteljsku mirovinu ostvareno prema stavku 2. ovoga lanka prestaje kada doe do promjene u prihodima korisnika mirovine, tako da isti preu svotu iz stavka 2. ovoga lanka. Odredbom lanka 1. stavaka 2. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 79/07, stupio na snagu 1. sijenja 2008., dodan novi stavak 3., a dotadanji stavak 3. postao stavak 4. (4) lanovi obitelji iz stavka 1. ovoga lanka, osigurani su za sluaj smrti osoba iz lanka 18. do 20. ovoga Zakona, ako je smrt tih osoba nastala zbog ozljede na radu ili bolesti, dok su obavljale poslove pod okolnostima iz lanka 18. do 20. ovoga Zakona. (5) Pod lanom obitelji iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka smatra se i izvanbrani drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti ivio u zajednikom kuanstvu najmanje tri godine. Status izvanbrane zajednice utvruje se u izvanparninome sudskom postupku. Odredbom lanka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 35/08, stupio na snagu 28. oujka 2008., dodan stavak 5. III. MIROVINSKI STA lanak 22. Mirovinski sta, prema ovome Zakonu, na temelju kojega se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja obuhvaa razdoblje: 1) provedeno u osiguranju, prema odredbama ovoga Zakona,

2) provedeno u osiguranju prema propisima o mirovinskom osiguranju vojnih osiguranika, 3) dokupljenog staa osiguranja prema odredbama ovoga Zakona, 4) pridodanog staa, 5) provedeno u Domovinskom ratu prema posebnim propisima, 6) provedeno u zaposlenju na katoliko-bogoslovnim uilitima u razdoblju od 29. sijenja 1952. do 23. srpnja 1990., 7) navreno do 31. prosinca 1998. koje se, prema zakonskim propisima koji su se primjenjivali do toga dana, raunalo u mirovinski sta kao sta osiguranja, sta osiguranja s poveanim trajanjem i posebni sta. 1. Sta osiguranja lanak 23. U sta osiguranja rauna se razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navrene 15. godine ivota u obveznom mirovinskom osiguranju i produenom osiguranju. lanak 24. (1) Osiguranicima iz lanka 10. stavka 1. toke 4., lanka 11. do 14. i lanka 16. i 17. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona koji su sami obveznici plaanja doprinosa, rauna se kao sta osiguranja razdoblje provedeno u osiguranju, ako su u cijelosti plaeni doprinosi za mirovinsko osiguranje i obveze koje proizlaze iz neuplaenih doprinosa. Odredbom lanka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dio teksta dodan. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, kada doprinosi za mirovinsko osiguranje nisu plaeni u cijelosti, sta osiguranja se utvruje na temelju plaenih doprinosa i razmjernog dijela kamata, posebno po svakoj osnovi osiguranja. (3) Nain utvrivanja staa osiguranja na temelju plaenih doprinosa za mirovinsko osiguranje utvruje pravilnikom ministar nadlean za mirovinsko osiguranje, uz prethodnu suglasnost ministra financija. Odredbom lanka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodani stavci 2. i 3. lanak 25. (1) U sta osiguranja rauna se razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom prema propisima o radu. Odredbom lanka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 117/03, stupio na snagu 23. srpnja 2003., izmijenjen stavak 1. (2) Kao razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom smatra se i razdoblje koje u zaposlenju sa skraenim radnim vremenom koje provedu:

1) zaposleni roditelj koji radi s polovicom punoga radnog vremena nakon proteka obveznoga porodiljnog dopusta, kao i u sluaju rada sa skraenim radnim vremenom zbog pojaane brige i njege djeteta, Odredbom lanka 7. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2. toki 1. dio teksta brisan. 2) roditelj djeteta s teim smetnjama u razvoju koji radi s polovicom punoga radnog vremena, 3) radnici koji rade sa skraenim radnim vremenom prema posebnim propisima. Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2. djelomino izmijenjena toka 3. (3) U sta osiguranja rauna se i razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom, u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takva rada ostvarenog za pojedine godine, obraunatih na puno radno vrijeme. (4) Odredbe stavka 1. do 3. ovoga lanka primjenjuju se i kad je radno vrijeme ostvareno u zaposlenju kod dva ili vie poslodavaca. (5) Razdoblje provedeno u zaposlenju na sezonskim poslovima na kojima je ostvaren vei broj sati od punoga radnog vremena rauna se u trajanju preraunatom na puno radno vrijeme. (6) Korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad u sta osiguranja rauna se razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom u trajanju koje odgovara dvostrukom vremenu provedenom u zaposlenju, ali najdue u trajanju do punoga radnog vremena. (7) Sta osiguranja iz stavka 1. do 6. ovoga lanka priznaje se u sta osiguranja u trajanju najvie 12 mjeseci za pojedinu kalendarsku godinu. (8) Iznimno od odredaba lanka 30., 31., 39. stavka 2., lanka 52. stavka 1. i 2., te lanka 60. stavka 1. ovoga Zakona, za ispunjenje uvjeta za stjecanje prava prema ovome Zakonu, razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom prema stavku 3. ovoga lanka smatra se razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom. Odredbom lanka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 35/08, stupio na snagu 28. oujka 2008., dodan stavak 8. lanak 26. U sta osiguranja rauna se i razdoblje koje je osoba, odnosno osiguranik proveo: 1) na bolovanju nakon prestanka zaposlenja ili drugog rada na osnovi kojega je bio osiguran, a za to je razdoblje primao naknadu plae, 2) na profesionalnoj rehabilitaciji na koju je bio upuen kao invalid rada ili kao vojni invalid, kao slijepa osoba, osoba oboljela od distrofije i srodnih miinih i neuromiinih bolesti, oboljeli od paraplegije, cerebralne i djeje paralize, multipleks skleroze, gluha osoba, reumatoidnog artritisa ili kao civilni invalid rata i osoba kod

koje postoje funkcionalni poremeaji zbog kojih se ne moe samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica, bez obzira je li prije toga bio osiguran, 3) koristei se s naknadom plae u svezi s pravom na profesionalnu rehabilitaciju. lanak 27. U sta osiguranja rauna se i razdoblje koje je osoba, odnosno osiguranik proveo izvan zaposlenja na osnovi kojega je bio osiguran, i to: 1) za koje je primao plau, odnosno naknadu plae prema posebnim propisima, 2) za koje je ostvario pravo na mirovinsko osiguranje, u skladu s propisima o zapoljavanju, 3) obavljanja roditeljske dunosti iz lanka 15. ovoga Zakona. lanak 27.a (1) U sta osiguranja rauna se i razdoblje u kojem su isplaeni drugi dohoci za koje su plaeni doprinosi prema lanku 16.a ovoga Zakona. Odredbom lanka 9. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino izmijenjen stavak 1. (2) Sta osiguranja utvruje se za svaku kalendarsku godinu tako da se osnovica prema dohocima iz stavka 1. ovoga lanka na koju su obraunati i uplaeni doprinosi podijeli s prosjenom mjesenom plaom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u istoj godini, prema podacima Dravnog zavoda za statistiku. Odredbom lanka 9. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen stavak 2. lanak 27.b Sta osiguranja ostvaren po svim osnovama osiguranja prema ovome Zakonu rauna se najvie 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Odredbom lanka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodani lanci 27.a i 27.b. 2. Dokupljeni sta lanak 28. U sta osiguranja rauna se razdoblje koje je osiguranik odnosno, korisnik mirovine sveenik, redovnica ili redovnik dokupio za razdoblje provedeno u sveenikoj ili redovnikoj slubi prije 1. sijenja 1999. Odredbom lanka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen lanak 28.

3. Pridodani sta lanak 29. (1) Pridodani sta je razdoblje koje se pridodaje prigodom odreivanja visine invalidske i obiteljske mirovine ako osiguranik nije navrio 60 godina ivota. (2) Pridodani sta poinje: 1) kod invalidske mirovine na dan nastanka invalidnosti, 2) kod obiteljske mirovine na dan smrti osiguranika. (3) Trajanje pridodanoga staa rauna se tako da se pribroje razdoblja do navrene 55. godine ivota osiguranika u trajanju od dvije treine, a nakon 55. do navrene 60. godine ivota osiguranika u trajanju od jedne polovine, a za razdoblja u kojima osiguranik nije ostvario sta osiguranja. (4) Kada je osiguranik bio osiguran u dravi s kojom je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, pridodani se sta odreuje razmjerno udjelu mirovinskog staa koji se rauna prema ovome Zakonu i ukupnoga mirovinskog staa obraunatog pribrajanjem staa iz odnosne drave, a u skladu s ugovorom o socijalnom osiguranju s tom dravom. IV. PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA 1. Starosna mirovina lanak 30. (1) Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navri 65 godina ivota i 15 godina mirovinskog staa. Odredbom lanka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dio teksta brisan. (2) Brisan. Odredbom lanka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 35/08, stupio na snagu 28. oujka 2008., brisan stavak 2. Odredbom lanka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 117/03, stupio na snagu 23. srpnja 2003., dodan stavak 2. 2. Prijevremena starosna mirovina lanak 31. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik kada navri 60 godina ivota i 35 godina mirovinskog staa. Odredbom lanka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dio teksta brisan. 3. Zajednike odredbe

lanak 32. (1) Pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu, s tim to se pravo na mirovinu moe ostvariti nakon prestanka osiguranja. (2) Zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu moe se podnijeti najranije dva mjeseca prije prestanka osiguranja. (3) Kada se pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruje na zahtjev osiguranika nakon prestanka osiguranja, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga idueg dana nakon prestanka osiguranja, ako je zahtjev za ostvarivanje prava na mirovinu podnesen u roku od est mjeseci od prestanka osiguranja. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenoga roka, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga dana idueg mjeseca nakon podnoenja zahtjeva i za est mjeseci unatrag. (4) Osiguranik iz lanka 24. ovoga Zakona, koji nije u cijelosti uplatio doprinose za mirovinsko osiguranje, moe ostvariti pravo na starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na mirovinu na temelju staa osiguranja za koji je uplaen doprinos za mirovinsko osiguranje. Ostvarivanjem prava na mirovinu ne prestaje, za razdoblja za koja doprinos nije u cijelosti uplaen, obveza uplate dospjelih doprinosa. Odredbom lanka 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen stavak 4. (5) Osiguranik moe est mjeseci prije podnoenja zahtjeva obavijestiti Zavod o svojoj namjeri za podnoenje zahtjeva za priznanje prava na starosnu mirovinu, ili prijevremenu starosnu mirovinu, u svrhu kompletiranja i kontrole podataka o stau osiguranja i plai, odnosno osnovici. Obavijest osiguranika prema ovoj odredbi ne smatra se zahtjevom za priznanje prava na mirovinu prema stavku 2. ovoga lanka. Odredbom lanka 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodan stavak 5. lanak 33. Osiguranici koji rade na osobito tekim i za zdravlje i radnu sposobnost tetnim radnim mjestima i osiguranici kojima nakon odreenih godina ivota, zbog naravi i teine posla, fizioloke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemoguavaju daljnje uspjeno obavljanje tog posla kao i osiguranici slijepe osobe, osobe oboljele od distrofije i srodnih miinih i neuromiinih bolesti, oboljeli od paraplegije, cerebralne i djeje paralize, multipleks skleroze, reumatoidnog artritisa, gluhe osobe te osobe kod kojih postoje funkcionalni poremeaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica, ostvaruju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti prema posebnom zakonu. 4. Prava na osnovi invalidnosti lanak 34.

(1) Invalidnost postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti lijeenjem, radna sposobnost trajno smanjena za vie od polovice prema tjelesno i psihiki zdravome osiguraniku iste ili sline naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad). Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihikim sposobnostima, a smatraju se odgovarajuim njegovim dosadanjim poslovima. (2) Invalidnost postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti lijeenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opa nesposobnost za rad). (3) Invalidnost u smislu stavka 1. i 2. ovoga lanka moe nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti. (4) Kada je kod osiguranika utvrena profesionalna nesposobnost za rad iz stavka 1. ovoga lanka, utvruje se preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, ivotnu dob, naobrazbu i sposobnost, moe profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu. lanak 35. Invalid rada, prema ovome Zakonu, je osiguranik koji je na osnovi invalidnosti ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju. lanak 36. Neposredna opasnost od nastanka invalidnosti postoji kada pri obavljanju odreenih poslova uvjeti rada, bez obzira na mjere zatite na radu koje se primjenjuju ili se mogu primijeniti, utjeu na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika iz lanka 10. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona toliko da je prijeko potrebno, radi sprjeavanja nastanka invalidnosti, premjestiti ga na drugi posao primjeren njegovoj naobrazbi i sposobnostima na kojemu moe raditi s radnim naporom koji ne pogorava njegovo zdravstveno stanje, u skladu s propisima o radu. lanak 37. Ozljedom na radu smatra se svaka: 1) ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehanikim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama poloaja tijela, iznenadnim optereenjem tijela ili drugim promjenama fiziolokog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzrono vezana uz obavljanje poslova na kojima radi, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozlijeena osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu, 2) bolest osiguranika koja je nastala izravno i iskljuivo kao posljedica nekog nesretnog sluaja ili vie sile za vrijeme rada, odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti ili u svezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu, 3) ozljeda nanesena na nain predvien u toki 1. ovoga lanka koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojega je osiguran,

4) ozljeda nanesena na nain predvien u toki 1. ovoga lanka koju osiguranik pretrpi u svezi s koritenjem prava na zdravstvenu zatitu prema propisima o zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju prema odredbama ovoga Zakona, 5) ozljeda, odnosno bolest iz toke 1. i 2. ovoga lanka koju pretrpi osigurana osoba iz lanka 18. do 20. ovoga Zakona, 6) ozljeda nastala na nain predvien u toki 1. ovoga lanka koju osoba pretrpi u svezi s prethodnim utvrivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa. lanak 38. (1) Profesionalne bolesti su odreene bolesti izazvane duim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na odreenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu. (2) Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjete pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvruje se zakonom. a) Profesionalna rehabilitacija lanak 39. (1) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik iz lanka 10. stavka 1., lanka 11. i 13. i osigurana osoba iz lanka 18. do 20. ovoga Zakona kod koje je nastala invalidnost iz lanka 34. stavka 1. ovoga Zakona i kod koje postoji preostala radna sposobnost iz lanka 34. stavka 4. ovoga Zakona. (2) Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede izvan rada ili bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako ispunjava uvjete mirovinskog staa za stjecanje prava na invalidsku mirovinu. (3) Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju bez obzira na duinu mirovinskog staa. lanak 40. (1) Osiguraniku kojemu je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema lanku 39. ovoga Zakona duan je tu rehabilitaciju osigurati poslodavac kod kojega je osiguranik bio zaposlen u vrijeme nastanka invalidnosti, a osiguraniku iz lanka 11. i 13. i osobama iz lanka 18. do 20. ovoga Zakona profesionalnu rehabilitaciju osigurava Zavod. (2) Trokove profesionalne rehabilitacije za osiguranike iz lanka 10. stavka 1. ovoga Zakona isplauje poslodavac na teret Zavoda, a za osiguranike iz lanka 11. i 13. i osobe iz lanka 18. do 20. ovoga Zakona trokove profesionalne rehabilitacije isplauje Zavod. lanak 41. (1) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik ili invalid rada kod kojega nastane invalidnost prije navrene 50. godine ivota, ako se s obzirom na preostalu radnu sposobnost moe osposobiti za rad na

drugom poslu s punim radnim vremenom. (2) Profesionalnom rehabilitacijom smatra se i prilagoavanje invalida rada za rad na poslu na koji je premjeten, odnosno upuen nakon zavrene profesionalne rehabilitacije, kada je ono potrebno radi postizanja normalnoga radnog uinka uz normalan napor. lanak 42. Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju, a ima strunu spremu za posao na kojemu je radio prije nastanka invalidnosti, osposobljava se za rad na drugom poslu za koji se trai isti stupanj strune spreme. Ako takva mogunost ne postoji, invalid rada moe se osposobljavati i za poslove za koje se trai neposredno nii stupanj strune spreme. lanak 43. Osigurana osoba iz lanka 18. ovoga Zakona, koja stekne pravo na profesionalnu rehabilitaciju, osposobljava se za rad na poslovima za koje se trai stupanj strune spreme koji odgovara stupnju strune spreme koji bi stekla ili je kolovanjem stekla prije nastanka invalidnosti. lanak 44. (1) Uvjeti i nain provedbe profesionalne rehabilitacije invalida rada ureuju se ugovorom koji sklapa Zavod s poslodavcem. (2) Ako se profesionalna rehabilitacija ne moe obaviti kod poslodavca, ugovor iz stavka 1. ovoga lanka Zavod zakljuuje s ustanovom za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje invalida. (3) Zavod ima pravo i dunost prema ugovornim stranama iz stavka 1. i 2. ovoga lanka provjeravati provodi li se profesionalna rehabilitacija invalida rada u skladu s ovim Zakonom i sklopljenim ugovorom. lanak 45. (1) Invalida rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, koji nije u roku od est mjeseci od dana pravomonosti rjeenja o priznanju prava upuen na profesionalnu rehabilitaciju, Zavod upuuje na pregled ovlatenom vjetaku prema ovome Zakonu radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti. (2) Na pregled radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti uputit e se i korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju, kada Zavod ocijeni da se invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju nee moi osposobiti za rad na odreenom poslu. (3) Poticaj za pregled invalida rada u sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe dati i poslodavac. lanak 46. Invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, kojemu je za odlazak na profesionalnu rehabilitaciju i povratak s rehabilitacije potreban prijevoz, a zbog invalidnosti se ne moe sluiti sredstvima javnog prijevoza, Zavod osigurava poseban prijevoz. lanak 47.

(1) Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede izvan rada ili bolesti ima, od dana nastanka invalidnosti do dana poetka profesionalne rehabilitacije i od dana zavretka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajuem radnom mjestu, pravo na naknadu plae u visini invalidske mirovine za sluaj profesionalne nesposobnosti za rad. (2) Invalid rada iz stavka 1. ovoga lanka za vrijeme profesionalne rehabilitacije ima pravo na naknadu plae u visini invalidske mirovine zbog ope nesposobnosti za rad. (3) Naknada plae iz stavka 1. ovoga lanka pripada invalidu rada najdue 12 mjeseci od dana zavretka profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana zavretka profesionalne rehabilitacije prijavio nadlenoj slubi zapoljavanja i da se u skladu s propisima o zapoljavanju redovito prijavljuje toj slubi. lanak 48. (1) Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ima, od dana nastanka invalidnosti do dana poetka profesionalne rehabilitacije, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od dana zavretka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajuem radnom mjestu, pravo na naknadu plae u visini invalidske mirovine zbog ope nesposobnosti za rad za 40 godina mirovinskog staa. (2) Naknada plae iz stavka 1. ovoga lanka pripada invalidu rada najdue 24 mjeseca od dana zavretka profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana zavretka profesionalne rehabilitacije prijavio nadlenoj slubi zapoljavanja i da se u skladu s propisima o zapoljavanju redovito prijavljuje toj slubi. lanak 49. Invalid rada ima pravo na naknadu plae iz lanka 47. i 48. ovoga Zakona i za vrijeme naknadnog lijeenja, odnosno medicinske rehabilitacije na koju je upuen tijekom koritenja prava na profesionalnu rehabilitaciju zbog bolesti i drugih uzroka, zbog kojih bi mu, prema propisima o zdravstvenom osiguranju, pripadala naknada plae, kao i za vrijeme prilagoavanja za rad. lanak 50. Kada se profesionalna rehabilitacija obavlja izvan mjesta prebivalita invalida rada, a ne moe se osigurati stalni prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta gdje se obavlja profesionalna rehabilitacija, invalidu se osigurava smjetaj i prehrana ili naknada trokova smjetaja i prehrane za vrijeme profesionalne rehabilitacije u drugom mjestu u svoti koju odredi Zavod opim aktom. lanak 51. Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju gubi to pravo ako se njime ne koristi u odreenom roku, a nije u tome sprijeen razlozima koji su protiv njegove volje, i to: 1) ako ne stupi na profesionalnu rehabilitaciju u roku od mjesec dana od dana upuivanja na profesionalnu rehabilitaciju,

2) ako tijekom trajanja profesionalne rehabilitacije prekine zapoetu profesionalnu rehabilitaciju ili ako ne obavlja dunosti u svezi s profesionalnom rehabilitacijom. b) Invalidska mirovina lanak 52. (1) Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik iz lanka 10., 11. i 13. do 17. ovoga Zakona na temelju invalidnosti iz lanka 34. stavak 1. i 2. ovoga Zakona, a osiguranik iz lanka 12. na temelju invalidnosti iz lanka 34. stavka 2. ovoga Zakona, ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navrenih 65 godina ivota i ako mu navreni mirovinski sta pokriva najmanje jednu treinu radnog vijeka. Odredbom lanka 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 1. dio teksta brisan. (2) Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga lanka pravo na invalidsku mirovinu stjee osiguranik i to: 1) kod kojeg je nastala invalidnost prije 35. godine ivota, a ima viu strunu spremu, ako je do dana nastanka invalidnosti navrio sta osiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima visoku strunu spremu ako je do dana nastanka invalidnosti navrio jednu godinu staa osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja, 2) kod kojeg je invalidnost nastala prije 30. godine ivota, ako je navrio najmanje jednu godinu staa osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja. (3) Kao radni vijek, u smislu stavka 1. ovoga lanka, uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navrio 20 godina ivota do dana nastanka invalidnosti. Osiguraniku, koji je nakon navrene 20. godine ivota bio na redovitom kolovanju i takvim kolovanjem stekao viu strunu spremu, radni vijek rauna se od navrene 23. godine ivota, a osiguraniku koji je stekao visoku strunu spremu od navrene 26. godine ivota. (4) Razdoblje radnog vijeka iz stavka 3. ovoga lanka skrauje se za razdoblje koje je osiguranik: 1) proveo na odsluenju vojnog roka, 2) bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadlenoj slubi za zapoljavanje. (5) Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stjee bez obzira na duinu mirovinskog staa. c) Zajednike odredbe lanak 53. Osiguranik, odnosno osigurana osoba koja je namjerno izazvala svoju invalidnost ne moe na temelju te invalidnosti ostvariti pravo na

profesionalnu rehabilitaciju ili pravo na invalidsku mirovinu. lanak 54. (1) Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik od dana nastanka invalidnosti, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Kada se pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje na zahtjev osiguranika nakon prestanka osiguranja, a invalidnost je postojala prije podnoenja zahtjeva, osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu od dana nastanka invalidnosti, ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od est mjeseci od dana nastanka invalidnosti. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenoga roka, osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu od prvoga dana idueg mjeseca nakon podnoenja zahtjeva i za est mjeseci unatrag. (3) Osiguraniku kod kojega je utvrena invalidnost na temelju koje ima pravo na invalidsku mirovinu iz lanka 34. ovoga Zakona, a koji je primao naknadu plae za vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom osiguranju, invalidska mirovina se isplauje od prvoga idueg dana od dana kada je rjeenje o priznanju prava na mirovinu postalo pravomono. (4) Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu na temelju ope nesposobnosti za rad iz lanka 34. stavka 2. ovoga Zakona a koji nije primao naknadu plae za vrijeme bolovanja prema propisima iz zdravstvenog osiguranja, mirovina se isplauje od prvoga idueg dana od dana do kojega je nakon utvrene invalidnosti ostvario plau. (5) Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za rad iz lanka 34. stavka 1. ovoga Zakona, a koji je nakon utvrene invalidnosti nastavio raditi a nije primao naknadu plae za vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom osiguranju, invalidska mirovina isplauje se, uz primjenu lanka 80. stavak 1. toka 5. ovoga Zakona, od dana utvrene invalidnosti. (6) Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za rad iz lanka 34. stavka 1. ovoga Zakona, a kojem je nakon utvrene invalidnosti prestao radni odnos, odnosno osiguranje, invalidska mirovina se isplauje, uz primjenu lanka 80. stavka 1. toke 4. ovoga Zakona, od prvoga idueg dana nakon prestanka radnog odnosa, odnosno osiguranja. (7) Osiguranik iz lanka 24. ovoga Zakona, koji nije u cijelosti uplatio doprinose za mirovinsko osiguranje, moe ostvariti pravo na invalidsku mirovinu ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na invalidsku mirovinu na temelju staa osiguranja za koji je uplaen doprinos za mirovinsko osiguranje. Ostvarivanjem prava na mirovinu ne prestaje, za razdoblja za koja doprinos nije u cijelosti uplaen, obveza uplate dospjelih doprinosa. Odredbom lanka 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen stavak 7. (8) Osiguranik kod kojega je invalidnost nastala kao posljedica radnje za koju je pravomonom presudom osuen prema kaznenom zakonodavstvu za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i kaznena djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom ne stjee, odnosno gubi pravo na invalidsku mirovinu ostvarenu na temelju te invalidnosti s prvim danom iduega mjeseca od mjeseca u kojem je presuda donesena u kaznenom postupku postala pravomonom.

(9) Ako u sluaju iz stavka 8. ovoga lanka postoji pravo lanova obitelji osiguranika na uzdravanje od osiguranika, njegova e se invalidska mirovina isplaivati tim lanovima obitelji u visini obiteljske mirovine. lanak 55. (1) Prava steena na osnovi invalidnosti traju dok postoji stanje invalidnosti, prema kojoj je pravo odreeno. (2) Ako u stanju invalidnosti i preostale radne sposobnosti nastanu promjene zbog kojih se prema ovome Zakonu utvreno pravo mijenja ili zbog kojih nastanu uvjeti za stjecanje nekoga drugog prava na osnovi invalidnosti, pravo se mijenja, odnosno stjee se novo pravo od dana nastanka promjena u stanju invalidnosti. (3) Ako u stanju invalidnosti i preostale radne sposobnosti nastanu promjene zbog kojih se prema ovome Zakonu utvreno pravo gubi, pravo se gubi od prvoga dana iduega mjeseca nakon donoenja rjeenja o prestanku prava. 5. Naknada zbog tjelesnog oteenja lanak 56. (1) Tjelesno oteenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oteenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela to oteava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva vee napore u obavljanju ivotnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje invalidnost. (2) Pravo na naknadu zbog tjelesnog oteenja stjee osiguranik kod kojega tjelesno oteenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. (3) Vrste tjelesnih oteenja i postoci tih oteenja, na osnovi kojih se stjee pravo na naknadu zbog tjelesnog oteenja, utvruju se zakonom. lanak 57. Ako osiguranik, za isti sluaj tjelesnog oteenja stekne pravo na naknadu prema ovome Zakonu i pravo na naknadu prema drugim propisima, moe koristiti samo jedno od tih prava, prema vlastitom izboru. lanak 58. (1) Naknada zbog tjelesnog oteenja se odreuje ovisno o postotku tjelesnog oteenja u odgovarajuem postotku od osnovice i iznosi: Zbog tjelesnog oteenja od

Stupanj

Naknada iznosi u postotku od osnovice

100%

40% 90%

36% 80%

32% 70%

28% 60%

24% 50%

20%

40%

16% 30%

12% (2) Osnovicu za odreivanje naknade iz stavka 1. ovoga lanka utvruje Zavod opim aktom. (3) Naknada zbog tjelesnog oteenja usklauje se na isti nain kao i mirovine. lanak 59. Osiguranik ima pravo na naknadu od dana nastanka tjelesnog oteenja ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od est mjeseci od dana nastanka tjelesnog oteenja. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenog roka, osiguranik ima pravo na naknadu od prvoga dana iduega mjeseca nakon podnoenja zahtjeva i za est mjeseci unatrag. 6. Obiteljska mirovina lanak 60. (1) lanovi obitelji umrlog osiguranika iz lanka 21. ovoga Zakona imaju pravo na obiteljsku mirovinu: 1) ako je osiguranik navrio najmanje 5 godina staa osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staa ili 2) ako je osiguranik ispunjavao uvjete duine mirovinskog staa za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili 3) ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili 4) ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju. (2) Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe iz lanka 18. do 20. ovoga Zakona nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, lanovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na duinu mirovinskog staa osiguranika. lanak 61. (1) Pravo na obiteljsku mirovinu ne moe ostvariti lan obitelji koji je

namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine i za takvo kazneno djelo je osuen pravomonom presudom. (2) lan obitelji umrlog osiguranika, osigurane osobe ili korisnika mirovine, koji se namjerno onesposobio za rad, radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, ne moe po toj osnovi stei pravo na tu mirovinu. lanak 62. (1) Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu: 1) ako je do smrti branog druga, po kojem joj to pravo pripada, navrila 50 godina ivota ili 2) ako je mlaa od 50 godina ivota i ako je do smrti branog druga nastupila opa nesposobnost za rad ili je takva nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon smrti branog druga ili 3) ako je nakon smrti branog druga ostalo jedno ili vie djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po ocu, a udovica obavlja roditeljske dunosti prema toj djeci. Udovica kod koje tijekom trajanja prava na toj osnovi nastupi opa nesposobnost za rad zadrava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost. (2) Udovica koja do smrti branog druga nije navrila 50, ali je imala navrenih 45 godina ivota, ima pravo na obiteljsku mirovinu kada navri 50 godina ivota. (3) Udovica koja je tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, steenog prema stavku 1. toki 3. ovoga lanka navrila 50 godina ivota, zadrava pravo na obiteljsku mirovinu trajno, a ako udovici to pravo prestane prije navrene 50. godine, ali nakon navrene 45. godine ivota, moe pravo ponovno ostvariti kada navri 50 godina ivota. (4) Udovica koja je do smrti branog druga ili prestanka prava na obiteljsku mirovinu navrila 45 godina ivota, stjee pravo na obiteljsku mirovinu i prije navrenih 50 godina ivota ako kod nje nastupi opa nesposobnost za rad. (5) Udovac ima pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima iz stavka 1. do 4. ovoga lanka. (6) Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika roeno nakon njegove smrti (stavak 1. toka 3.) i to joj pravo pripada od dana smrti osiguranika. lanak 63. (1) Pravo na obiteljsku mirovinu, uz uvjete iz lanka 62. ovoga Zakona, ima i razvedeni brani drug ako mu je sudskom odlukom dosueno pravo na uzdravanje. (2) Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju udovica, odnosno udovac i bivi brani drug osiguranika iz stavka 1. ovoga lanka, obiteljska se mirovina odreuje u visini koja pripada za jednog lana obitelji. lanak 64. (1) Dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja i moe se tim pravom koristiti do navrene 15. godine ivota, odnosno do 18.

godine ivota ako je prijavljeno radi zaposlenja nadlenoj slubi za zapoljavanje. (2) Dijete kod kojega nastupi opa nesposobnost za rad, do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, ima pravo na obiteljsku mirovinu za svo vrijeme dok takva nesposobnost traje. (3) Dijete kod kojega nastupi opa nesposobnost za rad nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu iz stavka 1. ovoga lanka, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava, ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je osiguranik ili korisnik prava uzdravao do svoje smrti. (4) Dijete kod kojega tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu nastupi opa nesposobnost za rad, zadrava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost. lanak 65. (1) Dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom nakon navrene 15. godine ivota ako je u trenutku smrti osiguranika na redovitom kolovanju ili zapone takvo kolovanje nakon smrti osiguranika. To pravo pripada djeci do kraja redovitog kolovanja, ali najdue do navrene 26. godine ivota. (2) Ako je redovito kolovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom za vrijeme bolesti do navrene 26. godine ivota, kao i nakon tih godina ali najvie onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito kolovanje, ako je ono nastavljeno prije navrenih 26 godina ivota. lanak 66. (1) Roditelj kojega je osiguranik ili korisnik prava uzdravao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu: 1) ako je do smrti osiguranika ili korisnika prava navrio 60 godina ivota, ili 2) ako je mlai od 60 godina ivota, ali je do smrti osiguranika ili korisnika prava nastala opa nesposobnost za rad, sve dok takva nesposobnost traje. Odredbom lanka 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., izmijenjen stavak 1. (2) Ako roditelj iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navri godine ivota iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka, trajno zadrava pravo na mirovinu. lanak 67. (1) lan obitelji ima pravo na obiteljsku mirovinu od dana kada su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na mirovinu, ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od est mjeseci od dana ispunjenja uvjeta. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka roka od est mjeseci od dana ispunjenja uvjeta, lan obitelji ima pravo na obiteljsku mirovinu od prvoga dana idueg mjeseca nakon podnoenja zahtjeva i za est mjeseci unatrag.

Odredbom lanka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 92/05, stupio na snagu 31. prosinca 2005., u stavku 1. dodan dio teksta. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, u sluaju smrti korisnika mirovine, pravo na obiteljsku mirovinu moe se stei najranije od prvoga sljedeeg mjeseca od mjeseca u kojem je korisnik mirovine umro. Odredbom lanka 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan novi stavak 2, a dotadanji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. (3) lanu obitelji koji je u trenutku podnoenja zahtjeva i ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu zaposlen ili obavlja djelatnost na osnovi koje je osiguran, obiteljska mirovina se isplauje od prvoga idueg dana nakon prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti. (4) lanu obitelji koji zahtjev za obiteljsku mirovinu podnese nakon prestanka zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje je bio osiguran, obiteljska mirovina koja mu pripada unatrag, prema stavku 1. ovoga lanka, ne isplauje se za ono razdoblje u kojem je bio zaposlen ili obavljao djelatnost na temelju koje je bio osiguran. (5) Kada netko od lanova obitelji podnese zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu poslije drugih lanova obitelji koji su ve ranije ostvarili pravo na mirovinu, odreuje se nova obiteljska mirovina i isplauje od prvoga dana iduega mjeseca nakon podnoenja zahtjeva. lanak 68. (1) Ako obiteljsku mirovinu koriste dva ili vie lanova obitelji, pa nekom od njih prestane pravo na mirovinu, ostalim lanovima koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu ponovno se odreuje visina mirovine. Tako odreena mirovina pripada od dana od kojega nekom od korisnika prestane pravo na mirovinu, a ponovno odreena mirovina isplauje se poevi od prvoga dana iduega mjeseca nakon nastale promjene. (2) Ako se isplaivanje dijela obiteljske mirovine obustavi, obiteljska se mirovina ponovno ne odreuje za razdoblje dok te okolnosti traju. (3) Kada se udovici ili udovcu, zbog zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti ili koritenja starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ne isplauje obiteljska mirovina koja mu pripada, ostalim se lanovima obiteljska mirovina ponovno odreuje kao da udovica, odnosno udovac nema pravo na obiteljsku mirovinu i tako odreena mirovina isplauje se dok traje obustava isplate dijela mirovine koji pripada udovici, odnosno udovcu. (4) Odredba stavka 3. ovoga lanka primjenjuje se i u sluaju kada obiteljska mirovina pripada i udovici ili udovcu i razvedenom branom drugu, ako se samo jednom od njih obustavlja isplata pripadajueg dijela mirovine. lanak 69. (1) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima samo udovica ili udovac i djeca osiguranika, ili samo roditelji osiguranika ili samo druga djeca bez roditelja, a neki od njih ive odvojeno, ukupna se svota obiteljske

mirovine dijeli na jednake dijelove, pa se svakom lanu obitelji isplauje pripadajui dio mirovine. (2) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca i roditelji osiguranika, a neki od njih ive odvojeno, ukupna se svota obiteljske mirovine prethodno podijeli na dio koji pripada udovici, odnosno udovcu i djeci osiguranika i na dio koji pripada roditeljima osiguranika, a onda se svaki od tih dijelova dijeli na jednake dijelove, pa se svakom lanu obitelji isplauje pripadajui dio mirovine. (3) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca ili roditelji osiguranika i druga djeca bez roditelja, a neki od njih ive odvojeno, ukupna se svota obiteljske mirovine prethodno podijeli na dio koji pripada udovici, odnosno udovcu, djeci ili roditeljima osiguranika i na dio koji pripada drugoj djeci bez roditelja, a onda se svaki od tih dijelova dijeli na jednake dijelove, pa se svakom lanu obitelji isplauje pripadajui dio mirovine. (4) Obiteljska se mirovina dijeli, prema stavku 1. do 3. ovoga lanka, i u sluaju kada se nekome od korisnika privremeno obustavi isplata obiteljske mirovine koja mu pripada ako se obiteljska mirovina ponovno ne odreuje prema lanku 68. ovoga Zakona. (5) Kada pravo na obiteljsku mirovinu ima samo dijete, odnosno samo djeca, nakon smrti oba roditelja, iznimno od lanka 89. ovoga Zakona, djetetu, odnosno djeci, odreuje se i isplauje obiteljska mirovina po svakome od roditelja. Odredbom lanka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan stavak 5. lanak 70. (1) Stupanjem u brak odnosno izvanbranu zajednicu gube pravo na obiteljsku mirovinu: Odredbom lanka 4. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 35/08, stupio na snagu 28. oujka 2008., u stavku 1.dodan dio teksta. 1) udovica, odnosno udovac mlai od 50 godina, osim ako to pravo imaju zbog ope nesposobnosti za rad, 2) djeca osiguranika, braa, sestre i druga djeca bez roditelja, osim djece koja to pravo imaju zbog ope nesposobnosti za rad i djece koja se nalaze na redovitom kolovanju. (2) Udovici, odnosno udovcu koji je stupanjem u novi brak ili u izvanbranu zajednicu izgubio pravo na obiteljsku mirovinu, a po branom, odnosno izvanbranom drugu iz novoga braka ili nove izvanbrane zajednice nije ostvario obiteljsku mirovinu, uspostavlja se pravo na prijanju obiteljsku mirovinu uz uvjet da u trenutku prestanka novog braka ili nove izvanbrane zajednice ima dijete iz prijanjeg braka ili izvanbrane zajednice koje se koristi obiteljskom mirovinom i da prema tome djetetu obavlja roditeljske dunosti. Odredbom lanka 4. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 35/08, stupio na snagu 28. oujka 2008., izmijenjen stavak 2.

(3) Odredbe ovoga Zakona o stjecanju, odreivanju, koritenju, ponovnom odreivanju i gubitku prava na obiteljsku mirovinu udovice, odnosno udovca odgovarajue se primjenjuju na izvanbranog druga i razvedenog branog druga koji je ostvario pravo na uzdravanje. Odredbom lanka 4. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 35/08, stupio na snagu 28. oujka 2008., izmijenjen stavak 3. 7. Naknada putnih trokova lanak 71. (1) Osigurana osoba ima pravo na naknadu putnih trokova u svezi s ostvarivanjem, odnosno koritenjem prava kada ju Zavod: 1) uputi ili pozove u drugo mjesto radi davanja nalaza i miljenja od strane ovlatenog vjetaka, 2) uputi u drugo mjesto radi profesionalne rehabilitacije. (2) Pravo na naknadu putnih trokova ima i osoba odreena kao pratitelj osigurane osobe iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Naknada putnih trokova obuhvaa: 1) naknadu za trokove prijevoza, 2) naknadu za trokove prehrane i smjetaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu. lanak 72. Invalid rada kojemu je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima pravo na naknadu prijevoznih trokova ako mu je zbog koritenja priznatog prava prema stanju invalidnosti i s obzirom na udaljenost mjesta odreenog za profesionalnu rehabilitaciju potreban stalni prijevoz. lanak 73. Zavod opim aktom utvruje vrstu i nain uporabe prijevoznog sredstva, uzimajui u obzir zdravstveno stanje osiguranika i duinu puta, potanje uvjete i nain ostvarivanja naknade putnih trokova i svotu naknade za trokove prehrane i smjetaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu. 8. Odreivanje mirovine lanak 74. Svota mirovine izraunava se tako da se osobni bodovi pomnoe s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednou mirovine na dan ostvarivanja prava na mirovinu. lanak 75. (1) Vrijednosni bodovi utvruju se na temelju plaa i osnovica osiguranja ostvarenih nakon 1. sijenja 1970. tako da se plaa, odnosno osnovica osiguranja utvrena za svaku kalendarsku godinu podijeli s

prosjenom godinjom plaom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu. Plae ili osnovice koje su u bruto svoti dijele se s prosjenom bruto plaom, a ako su u neto svoti s prosjenom neto plaom. (2) Za utvrivanje vrijednosnih bodova za kalendarske godine, poevi od 1. sijenja 2003., u kojima je osiguranik ostvario plau, odnosno osnovicu veu od najvie godinje osnovice za obraunavanje doprinosa prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, uzima se najvia godinja osnovica za godinu za koju se utvruju vrijednosni bodovi razmjerno stau osiguranja ostvarenom u toj godini. (3) Za utvrivanje vrijednosnih bodova za sta osiguranja navren prema lanku 25. stavku 6. ovoga Zakona, uz plau ostvarenu u odnosnoj kalendarskoj godini, uzima se i osnovica za obraun i plaanje doprinosa za mirovinsko osiguranje razmjerno stau osiguranja ostvarenom prema toj odredbi. Odredbom lanka 12. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodani novi stavci 2. i 3. (4) Vrijednosni bodovi iz stavka 1. ovoga lanka utvruju se i na temelju drugih dohodaka na koje su plaeni doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje. Odredbom lanka 12. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino izmijenjen dotadanji stavak 2. koji postaje stavak 4. Odredbom lanka 12. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan novi stavak 2. (5) Za razdoblja mirovinskog staa navrenog do 31. prosinca 1969. uzimaju se prosjeni vrijednosni bodovi. Prosjeni vrijednosni bodovi uzimaju se i za razdoblja mirovinskog staa navrenog nakon 1. sijenja 1970. u kojima nije ostvarena plaa, odnosno osnovica osiguranja ili ne postoje podaci o plai, odnosno osnovici osiguranja, kao i za razdoblja u kojima su osiguranici dok su imali status prognanika imali pravo na minimalnu plau. Odredbom lanka 12. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dotadanji stavak 3. postaje stavak 5. Odredbom lanka 12. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dotadanji stavak 2. postao stavak 3. (6) Prosjeni vrijednosni bodovi utvruju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova iz stavka 1. do 4. ovoga lanka, lanka 76. i 77. ovoga Zakona podijeli s razdobljem za koje su obraunati. Odredbom lanka 12. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino izmijenjen dotadanji stavak 4. koji postaje stavak 6.

Odredbom lanka 12. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dio teksta dodan u dotadanjem stavku 3. koji postaje stavak 4. (7) Osiguraniku kojem se ne mogu utvrditi vrijednosni bodovi ni za jednu kalendarsku godinu nakon 1. sijenja 1970. zbog toga to osiguranik nakon toga dana nije bio osiguran ili za razdoblja nakon toga dana nema podataka o plai, odnosno osnovici osiguranja, vrijednosni bodovi e se utvrditi tako da e se za svaku godinu mirovinskog staa uzeti jedan vrijednosni bod. Odredbom lanka 12. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dotadanji stavak 5. postaje stavak 7. (8) Plaa ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrivanje vrijednosnih bodova, ve se za tu godinu uzimaju prosjeni vrijednosni bodovi iz stavka 6. ovoga lanka razmjerno stau osiguranja u toj godini. Odredbom lanka 12. stavka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen dotadanji stavak 6. koji postaje stavak 8. (9) Kada je ukupni mirovinski sta navren u godinama, mjesecima i danima, tada se ukupni mirovinski sta rauna tako da se za svaki dodatni mjesec navrenoga staa punim godinama dodaje po 0,0834, a za svaki dodatni dan po 0,00274. (10) Jedan vrijednosni bod u smislu stavka 1. ovoga lanka predstavlja plau u visini prosjene plae u Republici Hrvatskoj u jednoj kalendarskoj godini. Odredbom lanka 12. stavka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dotadanji stavci 7. i 8. postaju stavci 9. i 10. Odredbom lanka 12. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dotadanji stavci 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 5., 6., 7. i 8. lanak 75.a (1) Osiguraniku, odnosno korisniku mirovine koji je pravomonom sudskom presudom, sudskom nagodbom ili izvansudskom nagodbom potvrenom kod javnog biljenika, ostvario pravo na plau, vrijednosni bodovi utvruju se na temelju plaa koje bi pripadale na osnovi zakona, ugovora o radu, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu u odgovarajuem razdoblju, bez kamata po toj osnovi. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se za razdoblje na koje se odnosi pravomona sudska presuda, odnosno sudska ili izvansudska nagodba. Odredbom lanka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 92/05, stupio na snagu 31. prosinca 2005., dodan lanak 75.a. lanak 76.

(1) Za razdoblja staa osiguranja navrenog od 1. sijenja 1970. do 31. prosinca 1998. u kojima su ostvarene naknade plae prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, za izraun vrijednosnih bodova uzimaju se osnovice od kojih su odreene te naknade plae, a u sluaju naknade plae zbog manje plae na drugom poslu za izraun se uzima ostvarena naknada. (2) Za razdoblja staa osiguranja nakon 1. sijenja 1999. u kojima je ostvarena naknada plae u svezi s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, za izraun vrijednosnih bodova uzima se ostvarena naknada plae. lanak 77. (1) Kada je osiguranik tijekom kalendarske godine ostvario naknadu plae prema kojoj je propisana obveza obraunavanja doprinosa prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, za izraun vrijednosnih bodova uzima se iznos naknade odnosno osnovice prema kojoj su doprinosi obraunati. Odredbom lanka 13. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen stavak 1. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, kada je osiguranik ostvario naknadu plae za vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom osiguranju u razdoblju do 31. prosinca 1998., za to razdoblje uzimaju se prosjeni vrijednosni bodovi iz razdoblja u kojem je osiguranik ostvario plau, odnosno osnovicu osiguranja. lanak 78. (1) Polazni faktor ovisi o dobi osiguranika na dan stjecanja prava na mirovinu. Polazni faktor odreuje u kojem se opsegu uzimaju u obzir vrijednosni bodovi pri utvrivanju mjesene svote mirovine. Vrijednosni bodovi uzimaju se u punom opsegu (polazni faktor 1,0): 1) kod invalidskih mirovina, 2) kod obiteljskih mirovina nakon smrti osiguranika, 3) kod starosnih mirovina. (2) Polazni faktor za odreivanje prijevremene starosne mirovine utvruje se tako da se polazni faktor iz stavka 1. ovoga lanka smanjuje za svaki kalendarski mjesec prije navrenih godina ivota osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, i to: s navrenih do 36 godina mirovinskog staa za 0,34% po mjesecu, s navrenih 37 godina mirovinskog staa za 0,29% po mjesecu, s navrenih 38 godina mirovinskog staa za 0,24% po mjesecu, s navrenih 39 godina mirovinskog staa za 0,19% po mjesecu, s navrenih 40 godina i vie mirovinskog staa za 0,15% po mjesecu. Odredbom lanka 13. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1.

studenog 2010., izmijenjen stavak 2. (3) Polazni faktor za odreivanje starosne mirovine osiguranika, koji prvi put stjee mirovinu nakon navrene 65. godine ivota, utvruje se tako da se polazni faktor iz stavka 1. ovoga lanka poveava za svaki kalendarski mjesec nakon navrenih godina ivota osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu za 0,15% po mjesecu, a najvie za pet godina. Na isti nain utvruje se polazni faktor za odreivanje obiteljske mirovine i za osiguranika koji je umro nakon navrene 65. godine ivota i nije stekao mirovinu. Odredbom lanka 13. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan stavak 3. lanak 79. (1) Osobni bodovi za odreivanje mirovine dobivaju se tako da se prosjeni vrijednosni bodovi iz lanka 75. stavka 3. ovoga Zakona pomnoe s ukupnim mirovinskim staom i polaznim faktorom. (2) Osnovica za utvrivanje osobnih bodova su vrijednosni bodovi: 1) osiguranika za odreivanje starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine i invalidske mirovine, 2) umrlog osiguranika za odreivanje obiteljske mirovine. (3) Pri odreivanju osobnih bodova osiguranika za odreivanje invalidske mirovine, ako je invalidnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom boleu, uzimaju se u obzir vrijednosni bodovi najmanje za 40 godina mirovinskog staa. (4) Ako je invalidnost, na osnovi koje osiguranik stjee pravo na invalidsku mirovinu, uzrokovana djelomino ozljedom na radu ili profesionalnom boleu, a djelomino boleu ili ozljedom izvan rada, invalidska mirovina koja osiguraniku pripada odredit e se kao jedna mirovina od zbroja osobnih bodova obraunatih u razmjernom dijelu za sluaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti prema stavku 3. ovoga lanka i u razmjernom dijelu za sluaj bolesti ili ozljede izvan rada prema stavku 1. ovoga lanka. Odredbom lanka 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan novi stavak 4., a dotadanji stavci 4., 5., 6., 7., 8. i 9. postaju stavci 5., 6., 7., 8., 9. i 10. (5) Pri odreivanju osobnih bodova umrlog osiguranika, za odreivanje obiteljske mirovine uzimaju se u obzir vrijednosni bodovi najmanje za 21 godinu mirovinskog staa. (6) Pri odreivanju osobnih bodova umrlog osiguranika, ija smrt je uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom boleu, za odreivanje obiteljske mirovine uzimaju se u obzir vrijednosni bodovi najmanje za 40 godina mirovinskog staa. (7) Ako je osiguranik umro kao korisnik invalidske mirovine ostvarene zbog profesionalne nesposobnosti za rad, koja mu je za razdoblje njegova zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti isplaivana prema lanku 80. stavku 1. toki 5. ovoga Zakona, osobni bodovi umrlog

osiguranika odredit e se tako da e se uzeti u obzir i vrijednosni bodovi za sta osiguranja nakon nastanka njegove invalidnosti. (8) Nakon smrti korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine ili invalidske mirovine, obiteljska mirovina odredit e se od svote mirovine koja je korisniku pripadala u trenutku smrti uz primjenu mirovinskog faktora iz lanka 80. ovoga Zakona. Odredbom lanka 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., brisani stavci 8. i 10., a dotadanji stavak 9. postao stavak 8. lanak 80. (1) Mirovinski faktor iznosi za: 1) starosnu mirovinu 2) prijevremenu starosnu mirovinu 3) invalidsku mirovinu zbog ope nesposobnosti za rad 4) invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad Odredbom lanka 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1. djelomino izmijenjena toka 4. 5) invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, koja se isplauje osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti 1,0 0,8 1,0 1,0

0,5 Odredbom lanka 3. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 79/07, stupio na snagu 1. sijenja 2008., u stavku 1. djelomino izmijenjena toka 5. 6) invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom boleu koja se isplauje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti

0,6667 Odredbom lanka 3. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 79/07, stupio na snagu 1. sijenja 2008., u stavku 1. djelomino izmijenjena toka 6. 7) obiteljsku mirovinu u sluaju ako mirovina pripada samo udovici, odnosno udovcu i djeci osiguranika, ili samo roditeljima, ili brai, sestrama i drugoj djeci bez roditelja uzetoj na uzdravanje, i to ako mirovinu koristi:

jedan lan obitelji

0,7 dva lana obitelji

0,8 tri lana obitelji

0,9 etiri i vie lanova obitelji

1,0 (2) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca i roditelji osiguranika, mirovinski se faktor odreuje tako da se udovici, odnosno udovcu i djeci odredi prema stavku 1. toki 7. ovoga lanka, a roditeljima ostatak do 1,0. Ako bi udovici, odnosno udovcu i djeci s obzirom na njihov broj, mirovinski faktor iznosio 1,0, mirovinski faktor za udovicu, odnosno udovca i djecu iznosi 0,9 a za roditelje 0,1. (3) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca ili roditelji i drugi lanovi obitelji (brat, sestra i drugo dijete bez roditelja uzeto na uzdravanje), mirovinski se faktor odreuje tako da se udovici, odnosno udovcu, djeci ili roditeljima odredi prema stavku 1. toki 7. ovoga lanka, a drugim lanovima obitelji ostatak do 1,0. (4) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac i bivi brani drug osiguranika, odnosno korisnika mirovine, oboje se, radi odreivanja obiteljske mirovine prema ovome Zakonu, smatraju jednim lanom obitelji pa im se mirovinski faktor odreuje za jednog lana obitelji. lanak 81. (1) Aktualna vrijednost mirovine je utvrena svota mirovine za jedan osobni bod. (2) Aktualna vrijednost mirovine utvruje se za svako polugodite tako da se aktualna vrijednost mirovine uskladi po stopi koja se dobije kao polovica zbroja stope promjene prosjenog indeksa potroakih cijena u prethodnom polugoditu i stope promjene prosjene bruto plae svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugoditu u odnosu na polugodite koje mu prethodi. Odredbom lanka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 92/05, stupio na snagu 31. prosinca 2005., izmijenjen stavak 2.

(3) Aktualnu vrijednost mirovine utvruje upravno vijee Zavoda na temelju podataka Dravnog zavoda za statistiku najkasnije dva mjeseca nakon isteka svakog polugodita. 9. Najnia mirovina lanak 82. (1) Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu samo prema odredbama ovoga Zakona a kojem je mirovina odreena prema lanku 74. 81. ovoga Zakona manja od najnie mirovine, odredit e se najnia mirovina. (2) Najnia mirovina odreuje se za svaku godinu mirovinskog staa u visini od 0,825% od prosjene bruto plae svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u 1998. godini prema podacima Dravnog zavoda za statistiku. Odredbom lanka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 79/07, stupio na snagu 1. sijenja 2008., izmijenjen stavak 2. (3) Najnia mirovina korisnika invalidske mirovine, ija je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, odreuje se, prema stavku 2. ovoga lanka, za 40 godina mirovinskog staa. (4) Najnia mirovina korisnika invalidske mirovine, ija je invalidnost djelomino posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a djelomino posljedica bolesti ili ozljede izvan rada, odreuje se od zbroja najniih mirovina obraunatih u razmjernom dijelu za sluaj invalidnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom boleu, prema stavku 3. ovoga lanka, i razmjernom dijelu za sluaj bolesti ili ozljede izvan rada, prema stavku 2. ovoga lanka. (5) Najnia mirovina korisnika obiteljske mirovine nakon smrti osiguranika, ija je smrt posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, odreuje se, prema stavku 2. ovoga lanka, za 40 godina mirovinskog staa. (6) Najnia mirovina odreuje se uz primjenu polaznog faktora iz lanka 78. i mirovinskog faktora iz lanka 80. ovoga Zakona. (7) Mirovina iz stavka 2. 6. ovoga lanka usklauje se prema lanku 86. ovoga Zakona. (8) Najnia mirovina ne pripada korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti. Odredbom lanka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen lanak 82. 10. Osnovna mirovina lanak 83. (1) Osiguraniku osiguranom prema odredbama ovoga Zakona koji je na dan poetka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje mlai od 40 godina, odnosno koji ima 40 godina ili vie, a manje od 50 godina ivota i koji je po svom izboru osiguran na temelju individualne kapitalizirane tednje, starosna

mirovina i prijevremena starosna mirovina odreuje se na nain da se dio mirovine koji mu pripada za mirovinski sta navren do poetka primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje odreuje prema lanku 74. do 81. ovoga Zakona, a dio mirovine koji mu pripada za mirovinski sta nakon toga odreuje se kao osnovna mirovina. Odredbom lanka 17. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1. dodan dio teksta. Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1. dio teksta brisan. (2) Osiguraniku koji do poetka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje nije bio osiguran prema odredbama ovoga Zakona a bio je mlai od 40 godina na dan primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje, odnosno koji ima 40 godina ili vie, a manje od 50 godina ivota i koji je po svom izboru osiguran na temelju individualne kapitalizirane tednje, starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina odreuje se kao osnovna mirovina. Odredbom lanka 17. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2. dodan dio teksta. Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2. dio teksta brisan. (3) lanu obitelji osiguranika osiguranog u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane tednje ija su sredstva s osobnog rauna naslijeena, obiteljska mirovina na koju ima pravo iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti odreuje se kao osnovna mirovina. Odredbom lanka 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodan stavak 3. lanak 84. Osnovna mirovina odreuje se kao zbroj dijelova mirovine odreenih u visini: 1) 0,25% prosjene bruto plae svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini na temelju podataka Dravnog zavoda za statistiku za svaku godinu mirovinskog staa navrenog nakon poetka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje, Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u toki 1. dio teksta brisan. 2) 25% aktualne vrijednosti mirovine za osobne bodove ostvarene nakon poetka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje.

Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u toki 2. dio teksta brisan. lanak 85. (1) Osiguraniku mlaem od 50 godina ivota ili osiguranom krae od pet godina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane tednje kod kojeg je nastala invalidnost, odreuje se invalidska mirovina za ukupni mirovinski sta prema lancima 74. 82. ovoga Zakona, ako zakonom nije drukije odreeno. Odredbom lanka 15. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen stavak 1. (2) Osiguraniku osiguranom u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane tednje starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina ostvarena pod povoljnijim uvjetima od uvjeta utvrenih ovim Zakonom, odreuje se kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti. Odredbom lanka 15. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodan novi stavak 2. (3) lanovima obitelji umrlog osiguranika mlaeg od 50 godina ivota ili osiguranog u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane tednje krae od pet godina odreuje se obiteljska mirovina za ukupni mirovinski sta umrlog osiguranika, prema lancima 74. 82. ovoga Zakona, ako zakonom nije drukije odreeno. Odredbom lanka 15. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen dotadanji stavak 2. koji postaje stavak 3. (4) U sluajevima ostvarivanja prava na mirovinu prema stavcima 1., 2. i 3. ovoga lanka, nositelj provedbe obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje nadoknauje Zavodu kapitaliziranu ukupnu svotu doprinosa koju je osiguranik uplatio u tom osiguranju, ako zakonom nije drukije odreeno. Odredbom lanka 15. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino izmijenjen dotadanji stavak 3. koji postaje stavak 4. Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 4. dio teksta brisan. 11. Usklaivanje mirovina lanak 86. (1) Mirovine se usklauju od 1. sijenja i od 1. srpnja svake kalendarske godine prema novoj aktualnoj vrijednosti mirovine utvrene prema lanku 81. ovoga Zakona. (2) Brisan.

Odredbom lanka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 30/04, stupio na snagu 9. oujka 2004., brisan stavak 2. 12. Zajednike odredbe o koritenju, gubitku i ponovnom odreivanju prava lanak 87. (1) Mirovine i ostala novana primanja iz mirovinskog osiguranja utvruju se u mjesenoj svoti i isplauju unatrag. (2) U sluaju smrti korisnika mirovine, dospjela mirovina i ostala primanja pripadaju do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je korisnik umro. Odredbom lanka 15. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan novi stavak 3. (3) Dospjela primanja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, koja nisu isplaena zbog okolnosti koje je izazvao korisnik primanja, kao to je nedostavljena obavijest o promjeni adrese, nedostavljena potvrda o ivotu ili neobnovljena punomo i drugo, mogu se naknadno isplatiti najvie za 12 mjeseci unatrag, raunajui od dana podnoenja zahtjeva za isplatu. Odredbom lanka 15. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., djelomino izmijenjen dotadanji stavak 2. koji postaje stavak 3. lanak 88. (1) Mirovine i druga primanja iz mirovinskog osiguranja isplauju se putem banke u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu, odnosno putem pote na adresu korisnika u Republici Hrvatskoj. (2) Isplata mirovina i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja u inozemstvo obavlja se primjenom meunarodnog ugovora o socijalnom osiguranju ili primjenom uzajamnosti, odnosno na temelju rjeenja Zavoda o odobravanju isplate u dravu s kojom nije sklopljen ugovor ili nema uzajamnosti. (3) Radi ureivanja meusobnih odnosa u vezi s nainom, uvjetima isplate i povratom mirovina i drugih primanja iz stavka 1. ovoga lanaka, Zavod zakljuuje ugovor s bankama i potom. (4) Mirovine i druga primanja koja su isplaena prema stavku 1. i 3. ovoga lanka nakon smrti korisnika, pripadaju dravnom proraunu Republike Hrvatske, a na zahtjev Zavoda, banka, odnosno pota ovlatena je i obvezna vratiti ih. (5) Banka ne moe vlastita potraivanja namirivati iz mirovina i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja iz stavka 4. ovoga lanka. (6) Ako banka ne vrati sredstva isplaena prema stavku 3. ovoga lanka, zato to je njima raspolagala neka druga osoba, banka je obvezna na zahtjev Zavoda dati podatke o osobi koja je raspolagala tim sredstvima. (7) Pota je odgovorna za nastalu tetu ako je protivno ugovorenim

uvjetima isplate mirovina i drugih primanja iz mirovinskog osiguranja, ta primanja isplatila nakon smrti korisnika. Odredbom lanka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., izmijenjen lanak 88. lanak 89. Ako osiguranik, odnosno korisnik mirovine stekne pravo na dvije ili vie mirovina prema ovom Zakonu ili nekom drugom zakonu Republike Hrvatske u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, moe koristiti samo jednu mirovinu, prema vlastitom izboru. lanak 90. (1) Korisnik prijevremene starosne mirovine koji je nakon stjecanja prava na mirovinu navrio najmanje jednu godinu staa osiguranja, moe ostvariti, pravo na starosnu mirovinu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu, ako su ispunjeni uvjeti godina ivota iz lanka 30., odnosno lanka 31. ovoga Zakona. Nova mirovina odredit e se prema lanku 74. do 82. ovoga Zakona, prema ukupnom navrenom mirovinskom stau i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i poslije ostvarivanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu. (2) Pri odreivanju mirovine prema stavku 1. ovoga lanka, polazni faktor se odreuje prema starosti osiguranika na dan ponovnog ostvarivanja prava, prema lanku 78. stavku 2. ovoga Zakona i umanjen za postotak iz lanka 78. stavka 2. ovoga Zakona za svaki mjesec za koji je osiguranik primao mirovinu. Odredbom lanka 17. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., djelomino izmijenjen stavak 2. (3) Korisniku mirovine koji se zaposli ili pone obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, osim u sluaju iz lanka 16.a ovoga Zakona, isplata mirovine se obustavlja. Odredbom lanka 18. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 3. dio teksta dodan. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad iz lanka 34. stavak 1. ovoga Zakona, ne obustavlja se isplata te mirovine. (5) Korisniku starosne mirovine moe se odrediti nova mirovina, ako je navrio najmanje jednu godinu staa osiguranja nakon priznanja prava na starosnu mirovinu. Nova mirovina odredit e se prema lanku 74. do 82. ovoga Zakona prema ukupno navrenom mirovinskom stau i ostvarenim vrijednosnim bodovima prije i poslije ostvarivanja prava na starosnu mirovinu. (6) Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ako ostvari invalidsku mirovinu zbog ope nesposobnosti za rad, starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, nova mirovina odredit e se na temelju mirovinskog staa i ostvarene plae do dana stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog ope nesposobnosti za rad, prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu.

lanak 91. (1) Korisnik mirovine moe ovlastiti opunomoenika da u njegovo ime prima mirovinu, odnosno naknadu zbog tjelesnog oteenja. (2) Punomo iz stavka 1. ovoga lanka koja je dostavljena zavodu vrijedi jednu godinu. Odredbom lanka 18. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., u stavku 2. dio teksta dodan. (3) Kada je korisnik mirovine stavljen pod skrbnitvo, kao osoba potpuno liena poslovne sposobnosti ili liena poslovne sposobnosti glede raspolaganja prihodima, Zavod njegovu mirovinu isplauje u skladu s odlukom nadlenog centra za socijalnu skrb. (4) Kada je korisnik mirovine smjeten u ustanovu za zbrinjavanje starijih i nemonih osoba, on moe ovlastiti Zavod da njegovu mirovinu isplauje na raun odnosne ustanove, u svrhu pokria trokova smjetaja u toj ustanovi. Odredbom lanka 18. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodani stavci 3. i 4. lanak 92. Korisnik prava, opunomoenik, centar za socijalnu skrb, odnosno ustanova za zbrinjavanje starijih i nemonih osoba iz lanka 91. ovoga Zakona duan je u roku od 15 dana prijaviti Zavodu svaku promjenu nastalu u osobnim ili u stvarnim okolnostima koja utjee na pravo ili na opseg koritenja toga prava. Odredbom lanka 19. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., djelomino izmijenjen lanak 92. lanak 93. (1) Mirovina podlijee postupku ovrhe tako da se za naplatu potraivanja u ime zakonskog uzdravanja moe uzeti najvie jedna polovica, a za ostala potraivanja najvie jedna treina. (2) Naknada zbog tjelesnog oteenja ne podlijee postupku ovrhe radi naplate potraivanja. V. MATINA EVIDENCIJA lanak 94. (1) Zavod obvezno vodi matinu evidenciju o osiguranicima, obveznicima plaanja doprinosa i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja na nain i u skladu s odredbama ovoga Zakona. (2) Podaci o poslovima i osiguranicima iz lanka 33. ovoga Zakona evidentiraju se u matinoj evidenciji na nain i u postupku koji utvruje Zavod opim aktom.

(3) Evidenciju o vremenu koje su osiguranici proveli na odreenim poslovima u Ministarstvu obrane, Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu pravosua vode ta tijela. lanak 95. (1) U matinu evidenciju unose se podaci: 1) o osiguranicima i osobama koje nisu osigurane, a kojima je mirovinski sta utvren rjeenjem, odnosno kojima je razdoblje provedeno u osiguranju upisano u radnu knjiicu (osiguranici), 2) o osobama koje su ostvarile pravo iz mirovinskog osiguranja (korisnici prava), 3) o obveznicima uplaivanja doprinosa za mirovinsko osiguranje. (2) Zavod utvruje metodoloka naela i kodeks ifara za voenje matine evidencije nakon to pribavi miljenje Dravnog zavoda za statistiku. lanak 96. (1) Zavod je obvezan utvrditi tonost i potpunost podataka koji se unose u matinu evidenciju i koji slue za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. Odredbom lanka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 1. dio teksta dodan. (2) Podaci uneseni u matinu evidenciju, na nain propisan ovim Zakonom, mogu se naknadno mijenjati samo u sluajevima ako se utvrdi da su netoni. (3) Zavod osigurava tajnost podataka unesenih u matinu evidenciju na nain propisan zakonom i opim aktom Zavoda. lanak 97. (1) Podaci sadrani u matinoj evidenciji koriste se za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, provedbu toga osiguranja i za druge potrebe odreene zakonom i opim aktom Zavoda. (2) Zavod je duan osiguraniku, na njegov zahtjev, izdati potvrdu o podacima unesenim u matinu evidenciju. Potvrda je javna isprava. (3) Osiguranik koji smatra da podaci iz potvrde nisu toni, ima pravo zahtijevati u roku od 15 dana od dana primitka potvrde da Zavod o tome donese rjeenje. Zavod je duan donijeti rjeenje u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. lanak 98. (1) Obveznici obraunavanja i plaanja doprinosa duni su Zavodu dostavljati podatke propisane ovim Zakonom i opim aktom Zavoda na propisanim prijavama. Odredbom lanka 17. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 1. dio teksta dodan.

(2) Sredinji registar osiguranika, Porezna uprava i druge nadlene institucije dune su Zavodu dostavljati podatke propisane posebnim propisima. Odredbom lanka 17. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodan novi stavak 2. (3) Obveznici obraunavanja i plaanja doprinosa duni su omoguiti Zavodu provjeru dostavljenih podataka. Odredbom lanka 17. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u dotadanjem stavku 2. koji postaje stavak 3. dio teksta dodan. (4) Ako poslodavac ili sam obveznik ne dostavi podatke u roku, Zavod e poduzeti mjere prema odredbama ovoga Zakona. (5) Kada Zavod u postupku kontrole utvrdi da obveznik plaanja doprinosa ne obavlja poslovnu djelatnost za koju je registriran donijet e po slubenoj dunosti rjeenje o utvrivanju te injenice. Odredbom lanka 19. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan stavak 4. Odredbom lanka 17. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dotadanji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5. (6) U postupku kontrole podataka osiguranika, odnosno u postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja obveznik obraunavanja i plaanja doprinosa obvezan je na zahtjev Zavoda dostaviti podatke o stau osiguranja i osnovici na propisanoj prijavi. (7) Za tonost podataka za osiguranike zaposlene kod pravnih i fizikih osoba, a koji su dostavljeni i preuzeti od tijela iz stavka 2. ovoga lanka odgovaraju obveznici obraunavanja i plaanja doprinosa iz stavka 1. ovoga lanka. Odredbom lanka 17. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodani stavci 6. i 7. lanak 99. (1) Svojstvo osiguranika, mirovinski sta, plae, osnovice osiguranja, naknade plae i doprinos utvruju se na osnovi isprava izdanih u skladu sa zakonom. (2) Svojstvo osiguranika i mirovinski sta, kada podatke o tome nije mogue pribaviti zbog okolnosti uzrokovanih Domovinskim ratom, moe se dokazivati i izjavama svjedoka. (3) Vrijeme koje je osiguranik, odnosno osoba provela u sastavu Hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., odnosno u zarobljenitvu kao pripadnik Hrvatske domovinske vojske u tom razdoblju, kao i vrijeme provedeno u zarobljenitvu u razdoblju od 16. svibnja 1945. do otputanja iz zarobljenitva, moe se dokazivati i

izjavama svjedoka. lanak 100. Za voenje matine evidencije mjesno je nadlena podruna ustrojstvena jedinica Zavoda, i to: 1) za osiguranike zaposlene kod poslodavca prema sjeditu poslodavca, odnosno prema sjeditu njegove podrunice, Odredbom lanka 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u toki 1. dio teksta dodan. 2) za osiguranike samostalnih djelatnosti prema mjestu registracije, odnosno obavljanja djelatnosti, 3) za osiguranike zaposlene u inozemstvu prema prebivalitu koje je osiguranik imao prije odlaska u inozemstvo, 4) za nezaposlene prema sjeditu nadlene slube zapoljavanja, 5) za poljoprivrednike prema prebivalitu osiguranika, Odredbom lanka 20. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomino izmijenjena toka 5. 6) za korisnike prava ustrojstvena jedinica Zavoda u kojem je osiguranik ostvario pravo iz mirovinskog osiguranja, odnosno ustrojstvena jedinica Zavoda koja obavlja isplatu mirovinskog primanja, 7) za lanove posade broda u meunarodnoj plovidbi prema sjeditu poslodavca, odnosno njegove podrunice, a za lanove posade broda, iji je poslodavac strana osoba prema mjestu prebivalita, Odredbom lanka 20. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., izmijenjena toka 7. 8) za osiguranike u produenom osiguranju prema prebivalitu osiguranika, 9) za osiguranike lanove uprave trgovakih drutava prema sjeditu trgovakog drutva. lanak 101. (1) Podatke za voenje matine evidencije obveznici dostavljaju u sljedeim rokovima: 1) podatke o poetku poslovanja, prestanku poslovanja i promjenama u poslovanju obveznika plaanja doprinosa u roku od 8 dana od dana poetka poslovanja, od dana prestanka poslovanja, odnosno od dana nastale promjene u poslovanju obveznika plaanja doprinosa, 2) podatke o poetku osiguranja, prestanku osiguranja, promjenama tijekom osiguranja, kao i promjene podataka u roku od 8 dana od dana poetka zaposlenja ili osiguranja ili od pravomonosti rjeenja o svojstvu osiguranika i osnovici osiguranja, od dana prestanka zaposlenja ili osiguranja, odnosno od dana promjena tijekom osiguranja,

3) podatke o invalidima rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju u roku od 8 dana od dana kada je rjeenje o priznanju tog prava, odnosno o prestanku tog prava postalo pravomono. Odredbom lanka 19. stavaka 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., brisane toke 3. i 4., a dotadanja toka 5. postaje toka 3. Odredbom lanka 21. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., u stavku 1. djelomino izmijenjene toke 1., 2. i 3. (2) Zavod je duan unijeti podatke u matinu evidenciju u sljedeim rokovima: 1) podatke iz stavka 1. toke 1. i 2. ovoga lanka u roku od 8 dana od dana zaprimanja prijave, 2) podatke iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka u roku od 60 dana od dana zaprimanja prijave, a najkasnije do kraja tekue godine za prethodnu godinu. Odredbom lanka 19. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 2. dio teksta brisan. lanak 102. (1) Podaci dostavljeni na prijavama unose se u matinu evidenciju na informatikom mediju radi uvanja i pohranjivanja. (2) Umjesto izvornih uvaju se prijave snimljene na informatikom mediju koji osigurava istovjetnost reprodukcije s izvornom prijavom. (3) Ovjerena preslika prijave iz stavka 2. ovoga lanka je javna isprava. lanak 103. (1) Dokumentacija koja slui za ustanovljavanje i voenje matine evidencije uva se najmanje trideset godina, raunajui od dana stjecanja prava utvrenih na osnovi te dokumentacije, ali ne manje od deset godina od dana smrti korisnika prava, odnosno prestanka ili gubitka tih prava. (2) Podaci za osobe o kojima se vode podaci u matinoj evidenciji, a koje nisu stekle pravo iz mirovinskog osiguranja, uvaju se najmanje etrdeset godina, raunajui od posljednjeg unosa podataka u matinu evidenciju. (3) Dokumentacijom iz stavka 1. i 2. ovoga lanka smatraju se i podaci pohranjeni na informatikim medijima u Zavodu. lanak 104. Nakon isteka rokova iz lanka 103. ovoga Zakona, struno povjerenstvo Zavoda odabire i izluuje registraturnu grau u skladu s propisima o zatiti arhivske i registraturne grae. VI. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA

1. Nadlenost lanak 105. (1) O pravima na mirovinsko osiguranje i iz mirovinskog osiguranja rjeava: 1) u prvom stupnju ustrojstvena jedinica Zavoda na ijem je podruju osigurana osoba koja ostvaruje pravo, odnosno od koje se izvodi pravo bila posljednji put osigurana, 2) u drugom stupnju sredinja ustrojstvena jedinica Zavoda. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. toke 1. ovoga lanka, ako je od prestanka osiguranja do pokretanja postupka za priznanje prava proteklo vie od 12 mjeseci, o pravu rjeava ustrojstvena jedinica Zavoda na ijem je podruju prebivalite osobe koja ostvaruje pravo. (3) O pravu na obiteljsku mirovinu nakon smrti korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine rjeava ustrojstvena jedinica Zavoda na ijem je podruju bilo prebivalite korisnika mirovine od kojega se izvodi pravo. (4) O pravima iz mirovinskog osiguranja koja se ostvaruju primjenom meunarodnih ugovora rjeava: 1) u prvom stupnju sredinja ustrojstvena jedinica Zavoda, 2) u drugom stupnju posebna ustrojstvena jedinica u sredinjoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda. Odredbom lanka 20. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 4. djelomino izmijenjena toka 2. (5) Ravnatelj Zavoda moe ovlastiti pojedinu podrunu ustrojstvenu jedinicu Zavoda da rjeava o pravima iz stavka 4. toke 1. ovoga lanka. 2. Utvrivanje prava na osiguranje lanak 106. (1) Pravo na mirovinsko osiguranje utvruje se priznanjem svojstva osiguranika. (2) Svojstvo osiguranika utvruje Zavod na osnovi prijave osiguranja koju prema odredbama ovoga Zakona podnosi obveznik plaanja doprinosa, odnosno osiguranik kada je sam obveznik plaanja doprinosa. (3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga lanka, prijavu na osiguranje prema lanku 15. ovoga Zakona podnosi roditelj koji obavlja roditeljske dunosti. (4) Za osobe koje nemaju svojstvo osiguranika, a osigurane su za odreene okolnosti prema odredbama lanka 18. do 20. ovoga Zakona pravo na osiguranje utvruje se kada nastane osigurani sluaj koji daje pravo iz mirovinskog osiguranja. (5) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga lanka, a po pravomonosti rjeenja o utvrivanju prestanka poslovanja obveznika plaanja doprinosa

iz lanka 98. stavka 4. ovoga Zakona, Zavod e, po slubenoj dunosti, uspostaviti prijavu o prestanku osiguranja za osiguranika prijavljenog kod toga obveznika plaanja doprinosa i o tome obavijestiti osiguranika. Odredbom lanka 21. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino izmijenjen stavak 5. Odredbom lanka 21. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan stavak 5. lanak 106.a (1) Osobe iz lanka 16.a ovoga Zakona stjeu svojstvo osiguranika danom uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje. (2) Na temelju svojstva osiguranika iz stavka 1. ovoga lanka Zavod utvruje sta osiguranja primjenom lanka 27.a i 27.b ovoga Zakona. Odredbom lanka 22. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen stavak 2. Odredbom lanka 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan lanak 106.a. (3) Svojstvo osiguranika i sta osiguranja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka utvruje se na temelju podataka o osnovicama prema kojima su obraunati i uplaeni doprinosi koje Zavodu dostavlja Sredinji registar osiguranika i Porezna uprava. Odredbom lanka 22. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodan stavak 3. lanak 107. (1) Osoba za koju obveznik plaanja doprinosa ne podnese prijavu, odnosno odjavu osiguranja moe zahtijevati da Zavod donese rjeenje o priznanju, odnosno prestanku svojstva osiguranika. (2) Ako osiguranik iz lanka 11., 12., 14. i 15. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana nastanka obveze na osiguranje ne podnese prijavu na osiguranje, Zavod e po slubenoj dunosti donijeti rjeenje o priznanju svojstva osiguranika. lanak 108. Ako Zavod na temelju prijave na osiguranje ne prizna svojstvo osiguranika ili to svojstvo prizna po nekom drugom temelju, donosi o tome rjeenje. lanak 109. Osiguraniku prestaje svojstvo osiguranika prestankom okolnosti na temelju kojih je stekao svojstvo osiguranika, a osiguraniku iz lanka 12. i 14. ovoga Zakona i u sluaju stjecanja prava na mirovinu.

3. Utvrivanje prava iz osiguranja lanak 110. (1) Prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruju se u Zavodu. (2) Postupak za ostvarivanje prava vodi nadlena ustrojstvena jedinica Zavoda na zahtjev osigurane osobe, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (3) Mirovinski sta, plaa, osnovice osiguranja te druge injenice koje utjeu na stjecanje i utvrivanje prava, uzimaju se pri ostvarivanju prava na mirovinu na osnovi podataka utvrenih u matinoj evidenciji. (4) Za utvrivanje injenica iz stavka 3. ovoga lanka ne mogu se kao jedino dokazno sredstvo koristiti izjave svjedoka, osim u sluaju iz lanka 99. stavka 2. i 3. ovoga Zakona. lanak 111. (1) Postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja pokree se na zahtjev osiguranika, odnosno osigurane osobe, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koje je temelj osiguranja prema ovome Zakonu, postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti pokree se i u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zatite (u daljnjem tekstu: lijenik) i njegovog miljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika prema propisima o zdravstvenom osiguranju. (3) Odredbe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se i u sluaju kada se prava iz mirovinskog osiguranja ponovno odreuju zbog nastalih promjena u stanju invalidnosti. (4) Postupak radi kontrolnog pregleda iz lanka 113. stavka 2. ovoga Zakona pokree nadlena ustrojstvena jedinica slube Zavoda po slubenoj dunosti. lanak 112. (1) Kada lijenik koji je lijeio osiguranika smatra da je lijeenje i medicinska rehabilitacija zavrena i da je nastala invalidnost, duan je prethodno pripremiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju i zajedno sa svojim nalazom i miljenjem dostaviti je Zavodu radi vjetaenja. (2) Opseg i sadraj medicinske dokumentacije iz stavka 1. ovoga lanka propisuje Vlada Republike Hrvatske. Odredbom lanka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 92/05, stupio na snagu 31. prosinca 2005., brisan stavak 2., a dotadanji stavak 3. postao stavak 2. lanak 113. (1) Kada se pri rjeavanju o pravu iz mirovinskog osiguranja utvruje invalidnost, tjelesno oteenje ili opa nesposobnost za rad lanova obitelji, nadlena ustrojstvena jedinica slube Zavoda koja rjeava o pravu utvruje te injenice na osnovi nalaza i miljenja ovlatenih vjetaka.

(2) Nalazom i miljenjem koje daju ovlateni vjetaci u sluaju utvrivanja invalidnosti iz lanka 34. stavka 1. ovoga Zakona obvezno se utvruje da se kontrolni pregled mora obaviti najkasnije u roku od 4 godine od dana utvrene invalidnosti. Odredbom lanka 23. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 2. dodan dio teksta. (3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga lanka, a u sluaju utvrivanja invalidnosti na temelju medicinske dokumentacije dostavljene od inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja koji nije utvrdio i obvezu kontrolnog pregleda korisnika invalidske mirovine, moe se odrediti da navedeni korisnik ne podlijee kontrolnom pregledu. (4) Kontrolnom pregledu ne podlijee korisnik prava na temelju invalidnosti nakon navrene 65. godine ivota. Odredbom lanka 23. stavaka 2. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodani novi stavci 3. i 4., a dotadanji stavak 3. postaje stavak 5. (5) Ako se korisnik prava na temelju invalidnosti ne odazove na kontrolni pregled iz stavka 2. ovoga lanka na koji je uredno pozvan, prestaje pravo na temelju invalidnosti s prvim danom sljedeeg mjeseca nakon donoenja rjeenja. lanak 114. Vlada Republike Hrvatske propisuje tko su ovlateni vjetaci iz lanka 113. stavka 1. i lanka 120. stavka 4. ovoga Zakona, nain imenovanja, podruje i nain njihova rada, kao i sadraj nalaza i miljenja koja daju. lanak 115. (1) Kada se rjeava o pravu osiguranika, odnosno osigurane osobe, kao dan nastanka invalidnosti, odnosno tjelesnog oteenja uzima se dan kada je na temelju pregleda ovlatenog vjetaka dano miljenje u smislu lanka 113. stavka 1. ovoga Zakona. Iznimno, nastanak invalidnosti, odnosno tjelesnog oteenja, prije obavljenog pregleda moe se utvrditi na temelju medicinske dokumentacije iz ranijeg razdoblja. (2) Kada se rjeava o pravu lana obitelji osiguranika na temelju ope nesposobnosti za rad, pri utvrivanju dana nastanka takve nesposobnosti uzima se u obzir dan od kojega pripada pravo na obiteljsku mirovinu. lanak 116. (1) Nalaz i miljenje o invalidnosti, na temelju kojega se stjee pravo prema ovome Zakonu, prije donoenja rjeenja o pravu osiguranika, odnosno osigurane osobe obvezno podlijee reviziji. (2) Reviziju obavlja struno povjerenstvo sastavljeno od istaknutih strunjaka na podruju ocjene radne sposobnosti koje imenuje Vlada Republike Hrvatske. (3) Pri obavljanju revizije moe se obaviti izravni pregled osiguranika. (4) Ovlateni vjetak iji nalaz i miljenje treba mijenjati u povodu

revizije, duan je donijeti novi nalaz i miljenje, drei se uputa danih u postupku revizije. (5) Revizija nalaza i miljenja o invalidnosti mora biti obavljena u roku od 30 dana, od dana davanja nalaza i miljenja. (6) Vlada Republike Hrvatske opim aktom, kojim ureuje postupak vjetaenja u mirovinskom osiguranju prema ovome Zakonu, potanje propisuje i postupak revizije, broj lanova, nain imenovanja i rada povjerenstva i ostala pitanja u svezi s provedbom revizije. lanak 117. (1) Konano rjeenje o priznatom pravu na profesionalnu rehabilitaciju izvrava nadlena podruna ustrojstvena jedinica slube Zavoda rjeenjem o upuivanju na profesionalnu rehabilitaciju. (2) U izreci rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka odreuju se poslovi za koje se korisnik prava moe profesionalnom rehabilitacijom osposobiti, trajanje profesionalne rehabilitacije kao i ustanovu u kojoj e se profesionalna rehabilitacija provoditi. lanak 118. Kada je u postupku za priznanje prava iz mirovinskog osiguranja utvreno da su ispunjeni uvjeti za mirovinu, a pripadajua svota mirovine ne moe se odmah odrediti ili se postupak ne moe zavriti zbog rjeavanja nekoga prethodnog pitanja, Zavod e obvezno, privremenim rjeenjem, odrediti isplatu predujma mirovine. Predujam mirovine odreuje se prema podacima kojima raspolae Zavod. lanak 119. (1) Rjeenje o priznanju prava iz mirovinskog osiguranja izvrava se odmah nakon donoenja, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, rjeenje kojim je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju izvrava se upuivanjem na profesionalnu rehabilitaciju kad postane konano u upravnom postupku. (3) Rjeenje o pravima iz mirovinskog osiguranja izvrava Zavod. 4. Zajednike odredbe lanak 120. (1) Protiv rjeenja o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja donesenog u prvom stupnju moe se izjaviti alba sredinjoj ustrojstvenoj jedinici slube Zavoda. (2) Protiv rjeenja o pravu iz mirovinskog osiguranja primjenom meunarodnog ugovora moe se izjaviti alba posebnoj ustrojstvenoj jedinici sredinje ustrojstvene jedinice Zavoda. Odredbom lanka 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino izmijenjen stavak 2. (3) alba ne odgaa izvrenje rjeenja, osim u sluajevima u kojima je to ovim Zakonom odreeno.

(4) Ako se albom pobija nalaz i miljenje ovlatenog vjetaka u prvom stupnju, sredinja ustrojstvena jedinica Zavoda duna je prije donoenja rjeenja o albi pribaviti miljenje ovlatenog vjetaka u drugom stupnju. lanak 121. (1) Ako se nakon donoenja rjeenja protiv kojega nema redovitoga pravnog lijeka u upravnom postupku, sazna za nove injenice ili se nae, odnosno stekne mogunost da se upotrijebe novi dokazi koji bi sami ili u svezi s ve izvedenim ili upotrijebljenim dokazima mogli dovesti do drukijeg rjeenja da su te injenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u prijanjem postupku, moe se iznimno od uvjeta i rokova iz Zakona o opem upravnom postupku, obnoviti postupak iz mirovinskog osiguranja. Postupak e se obnoviti na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti. (2) Prava utvrena rjeenjem donesenim u obnovljenom postupku, prema stavku 1. ovoga lanka, pripadaju od prvoga dana iduega mjeseca nakon podnoenja zahtjeva za obnovu postupka, odnosno od prvoga dana iduega mjeseca nakon donoenja rjeenja u obnovljenom postupku pokrenutom po slubenoj dunosti. lanak 122. (1) Pravomono rjeenje moe se izmijeniti novim rjeenjem ako je prvim rjeenjem povrijeen zakon ili opi akt Zavoda na tetu osiguranika, odnosno osigurane osobe. (2) Novo rjeenje donijet e se i onda kada se sazna za nove injenice koje utjeu na pravo osiguranika, odnosno osigurane osobe, a koje su nastale nakon donoenja rjeenja o pravu. (3) Osiguraniku, odnosno osiguranoj osobi pripada pravo na temelju rjeenja donesenog prema odredbama stavka 1. i 2. ovoga lanka od prvoga dana iduega mjeseca nakon podnoenja zahtjeva, a ako je postupak pokrenut po slubenoj dunosti od prvoga dana iduega mjeseca nakon donoenja novog rjeenja. (4) Kada je mirovina odreena prema lanku 32. stavku 4. ili prema lanku 54. stavku 7. ovoga Zakona, novo rjeenje donijet e se po slubenoj dunosti kada se u cijelosti uplate dospjeli doprinosi s pripadajuim kamatama, na nain da e se mirovina odrediti i na temelju staa osiguranja za koji su u cijelosti uplaeni dospjeli doprinosi. (5) Mirovina odreena prema stavku 4. ovoga lanka pripada osiguraniku od prvog dana iduega mjeseca od mjeseca u kojem su u cijelosti uplaeni dospjeli doprinosi s pripadajuim kamatama. Odredbom lanka 23. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodani stavci 4. i 5. lanak 123. (1) Rjeenje, kojim se rjeava o svojstvu osiguranika i mirovinskom stau, podlijee reviziji. Odredbom lanka 25. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja

2005., djelomino izmijenjen stavak 1. (2) Reviziju obavlja sredinja ustrojstvena jedinica Zavoda. (3) Revizija rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka odgaa njihovo izvrenje. lanak 124. (1) Ako je protiv rjeenja u prvom stupnju izjavljena alba, o reviziji i albi rjeava se istim rjeenjem. (2) Ako se revizija rjeenja, protiv kojega nije izjavljena alba, ne obavi u roku od tri mjeseca od dana proteka roka za albu, smatra se da je revizija obavljena i da je na rjeenje dana suglasnost. lanak 125. (1) U reviziji se moe na rjeenje dati suglasnost, izmijeniti ga ili ponititi. (2) Nadlena podruna ustrojstvena jedinica Zavoda, ije je rjeenje u reviziji poniteno, donosi novo rjeenje, drei se pravnog shvaanja i primjedbi iznesenih u rjeenju kojim je to rjeenje poniteno. (3) Novo rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka podlijee reviziji u kojoj se ispituje je li ono u skladu s razlozima zbog kojih je prijanje rjeenje poniteno. (4) Rjeenje kojim je u reviziji izmijenjeno rjeenje nadlene ustrojstvene jedinice Zavoda, ima svojstvo upravnog akta protiv kojega se moe voditi upravni spor. (5) Upravni spor ne moe se voditi protiv rjeenja donesenog u reviziji, odnosno u povodu albe, ako je s tim rjeenjem rjeenje prvog stupnja poniteno i predmet vraen na ponovni postupak. lanak 126. (1) Pravomono rjeenje Zavoda moe se ponititi, oglasiti nitavim ili ukinuti po pravu nadzora u sluajevima i uz uvjete propisane Zakonom o opem upravnom postupku. (2) Za ponitenje, oglaavanje nitavim ili ukidanje po pravu nadzora nadlena je sredinja ustrojstvena jedinica Zavoda, odnosno nadleno tijelo upravnog vijea Zavoda. (3) Rjeenje doneseno u drugome stupnju u povodu albe, odnosno rjeenje doneseno pri obavljanju prava nadzora prema stavku 1. ovoga lanka konano je u upravnom postupku i protiv njega se moe pokrenuti upravni spor, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. lanak 126.a Zahtjevi i ostali podnesci, rjeenja, potvrde i druge isprave u postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja, kao i tube te sudske odluke u postupku u upravnim sporovima osloboeni su od plaanja upravnih i sudskih pristojbi. Odredbom lanka 24. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca

2002., dodan lanak 126.a. VII. USTROJSTVO ZAVODA lanak 127. (1) Zavod je javna ustanova, na koju se primjenjuju propisi o ustanovama, ako ovim Zakonom nije drukije ureeno. (2) Zavod ima javne ovlasti u rjeavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja. (3) Zavod ima svojstvo pravne osobe s pravima, obvezama te odgovornou utvrenom ovim Zakonom i Statutom. (4) Sjedite Zavoda je u Zagrebu. (5) Zavod ima jedan iro-raun. lanak 128. (1) Statut Zavoda donosi upravno vijee, a potvruje ga Vlada Republike Hrvatske. Odredbom lanka 22. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., djelomino izmijenjen stavak 1. (2) Statutom Zavoda ureuje se naroito: ustrojstvo, prava, obveze i odgovornosti tijela upravljanja, obavljanje struno administrativnih, pravnih i njima slinih poslova, i druga pitanja propisana zakonom znaajna za rad Zavoda. (3) Statut i drugi opi akti Zavoda kojima se ureuju prava i obveze osiguranika i korisnika prava objavljuju se u Narodnim novinama. lanak 129. (1) Rad Zavoda je javan. (2) Zavod o svom radu obvezno najmanje jedanput godinje izvjeuje Hrvatski dravni sabor, osiguranike i korisnike prava iz mirovinskog osiguranja. lanak 130. Zavod obavlja sljedee poslove: 1) obavlja poslove u svezi s ostvarivanjem prava osiguranih osoba iz mirovinskog osiguranja, 2) osigurava provedbu meunarodnih ugovora o mirovinskom osiguranju, 3) osigurava zakonitost ostvarivanja prava osiguranih osoba te im prua strunu pomo pri ostvarivanju prava,

4) provodi politiku razvitka i unapreivanja mirovinskog osiguranja, 5) obavlja i druge poslove u svezi s provedbom i ostvarivanjem prava iz mirovinskog osiguranja. Odredbom lanka 25. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisana toka 2., a dotadanje toke 3., 4., 5. i 6. postaju toke 2., 3., 4. i 5. lanak 131. (1) Zavodom upravlja upravno vijee u skladu s odredbama ovoga Zakona, Statuta i drugih opih akata Zavoda. (2) Upravno vijee ima 13 lanova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske i to: 1) etiri lana na prijedlog ministra nadlenog za mirovinsko osiguranje, 2) tri lana na prijedlog udruga osiguranika, 3) tri lana na prijedlog udruga umirovljenika, 4) tri lana na prijedlog udruga poslodavaca. Odredbom lanka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 30/04, stupio na snagu 9. oujka 2004., u stavku 1. izmijenjene toke 1., 2., 3. i 4. (3) Predsjednika upravnog vijea biraju lanovi upravnog vijea. (4) Mandat lanova upravnog vijea traje etiri godine. (5) Djelokrug rada, ovlatenja i odgovornost upravnog vijea utvruje se Statutom Zavoda. lanak 132. (1) Zavod ima ravnatelja. (2) Ravnatelj Zavoda ima jednog ili vie pomonika. (3) Ravnatelja i pomonike ravnatelja Zavoda imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadlenog za rad. (4) Djelokrug rada, ovlatenja i odgovornost ravnatelja i pomonika ravnatelja Zavoda utvruju se Statutom. lanak 133. (1) Zavod moe imati nadzorna, struna i savjetodavna tijela. (2) Sastav, osnivanje i poslovi tijela iz stavka 1. ovoga lanka utvruju se Statutom. lanak 134. (1) Radi obavljanja strunih, administrativnih, pravnih, ekonomskih i

drugih poslova Zavod ima jedinstvenu strunu slubu. (2) Struna sluba Zavoda ustrojava se na nain koji osigurava nesmetano, racionalno i uspjeno obavljanje djelatnosti Zavoda, kao i ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na nain dostupan svim osiguranim osobama u Zavodu. (3) Zavod opim aktom utvruje radna mjesta (poloaje) koji se popunjavaju putem natjeaja, vrijeme na koje se imenuje radnik na poloaj, nain oglaavanja, razloge za razrjeenje prije isteka vremena imenovanja na poloaj i druga pitanja u vezi s obavljanjem poslova na tim poloajima. Odredbom lanka 26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan stavak 3. lanak 135. (1) Nadzor nad zakonitou rada i opih akata Zavoda obavlja ministarstvo nadleno za mirovinsko osiguranje u skladu s posebnim zakonom (2) Zavod je obvezan najmanje jedanput godinje podnijeti izvjee o svojemu radu ministarstvu iz stavka 1. ovoga lanka. VIII. FINANCIRANJE 1. Tekue financiranje lanak 136. Prihodi mirovinskog osiguranja jesu: 1) doprinosi osiguranika, 2) doprinosi poslodavaca, 3) doprinosi drugih obveznika plaanja doprinosa utvrenih zakonom, Odredbom lanka 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomino izmijenjena toka 3. 4) doprinosi za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, 5) doprinosi poslodavaca za sta osiguranja koji se rauna s poveanim trajanjem, 6) prihodi iz dravnog prorauna za pokrie izdataka za prava ostvarena pod povoljnijim uvjetima, 7) prihodi iz dravnog prorauna za pokrie manjka prihoda obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, nastalog zbog uvoenja obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje, Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u toki 7. dio teksta brisan.

8) prihodi od dividendi, kamata, i drugo. lanak 137. Izdaci mirovinskog osiguranja su: 1) mirovine, novane naknade i druga novana primanja na temelju steenih prava, 2) trokovi profesionalne rehabilitacije, 3) trokovi vezani uz ocjenjivanje invalidnosti i preostale radne sposobnosti, 4) trokovi u svezi s isplatom mirovina i drugih mirovinskih primanja, 5) trokovi provedbe osiguranja i trokovi tijela upravljanja Zavodom, 6) drugi trokovi. lanak 138. Izdaci mirovinskog osiguranja u jednoj kalendarskoj godini pokrivaju se prihodima u istoj kalendarskoj godini. lanak 139. (1) Zavod podnosi Hrvatskom dravnom saboru izvjee o godinjem poslovanju do 30. lipnja za prethodnu godinu. (2) Godinje izvjee obvezno sadri podatke o: 1) osiguranim osobama i korisnicima prava, 2) prihodima i izdacima, 3) sredstvima priuve. 2. Doprinosi lanak 140. (1) Doprinosi za mirovinsko osiguranje, obveznici doprinosa, obveznici obraunavanja i plaanja doprinosa, osnovice i stope za obraun, nain obrauna i rokovi plaanja, te druga pitanja u vezi s plaanjem doprinosa za mirovinsko osiguranje ureuju se zakonom. Odredbom lanka 28. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen stavak 1. (2) Stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje utvruje se tako da se oekivanim prihodima od doprinosa i drugim prihodima pokriju oekivani izdaci. (3) Brisan. (4) Brisan. Odredbom lanka 28. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisani stavci 3. i 4. lanak 141. Brisan. Odredbom lanka 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan lanak 141. lanak 142. Brisan. Odredbom lanka 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan lanak 142. lanak 143. Brisan. Odredbom lanka 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan lanak 143. lanak 144. Brisan. Odredbom lanka 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan lanak 144. lanak 145. Brisan. Odredbom lanka 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan lanak 145. lanak 146. (1) Radi utvrivanja tonosti podataka i injenica o kojima ovisi pravo iz mirovinskog osiguranja osiguranika, Zavod ima pravo provjere poslovnih knjiga, financijske dokumentacije i drugih evidencija obveznika plaanja doprinosa. (2) Ako Zavod u postupku iz stavka 1. ovoga lanka utvrdi nepravilnosti, o tome sastavlja zapisnik koji dostavlja Poreznoj upravi. (3) Postupak i nain kontrole iz stavka 1. ovoga lanka utvruje Zavod opim aktom. Odredbom lanka 26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen lanak 146.

lanak 147. Brisan. Odredbom lanka 31. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan lanak 147. lanak 148. Brisan. Odredbom lanka 31. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan lanak 148. lanak 149. Brisan. Odredbom lanka 31. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan lanak 149. lanak 150. Brisan. Odredbom lanka 31. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan lanak 150. lanak 151. Brisan. Odredbom lanka 31. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan lanak 151. 3. Prihodi iz dravnog prorauna lanak 152. (1) Republika Hrvatska osigurava sredstva u dravnom proraunu za pokrivanje dijela obveza mirovinskog osiguranja koje nastaju priznavanjem i odreivanjem mirovine pod povoljnijim uvjetima, i to za: 1) mirovinu ili dio mirovine hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata od 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996. i za obiteljsku mirovinu ili dio obiteljske mirovine ostvarene nakon smrti tih hrvatskih branitelja, 2) mirovinu ili dio mirovine pripadnika Hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945. i za obiteljsku mirovinu ili dio obiteljske mirovine ostvarene nakon smrti tih pripadnika, 3) mirovinu ili dio mirovine sudionika narodnooslobodilakog rata od 6. travnja 1941. do 15. svibnja 1945. i za obiteljsku mirovinu ili dio obiteljske mirovine ostvarene nakon smrti tih sudionika,

4) mirovinu ili dio mirovine bivih politikih zatvorenika i za obiteljsku mirovinu ili dio obiteljske mirovine ostvarene nakon smrti tih osiguranika, 5) mirovinu ili dio mirovine lanova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i za obiteljsku mirovinu ili dio obiteljske mirovine ostvarene nakon smrti tih osiguranika, 6) mirovinu ili dio mirovine zastupnika u Hrvatskom dravnom saboru i za obiteljsku mirovinu ili dio obiteljske mirovine ostvarene nakon smrti tih osiguranika, 7) mirovinu ili dio mirovine djelatnika unutarnjih poslova i pravosua i za obiteljsku ili dio obiteljske mirovine ostvarene nakon smrti tih djelatnika, 8) mirovinu koju su ostvarili pripadnici bive JNA i za obiteljsku mirovinu ostvarenu nakon smrti tih pripadnika, 9) mirovinu ili dio mirovine ostvarene na temelju razdoblja osiguranja iz lanka 186. ovoga Zakona, 10) druge sluajeve odreene zakonom. (2) Republika Hrvatska osigurava sredstva u dravnom proraunu i za obveze iz lanka 12., lanka 15. i lanka 25. stavka 6. ovoga Zakona. (3) Sredstva za obveze iz stavka 1. i 2. ovoga lanka osiguravaju se i isplauju Zavodu mjeseno, najkasnije do prvog u mjesecu za prethodni mjesec. (4) Ministar nadlean za mirovinsko osiguranje, uz suglasnost ministra financija, pravilnikom ureuje postupak i nain utvrivanja obveza iz stavka 1. i 2. ovoga lanka. lanak 153. Nedostatak prihoda obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, uvjetovan uvoenjem obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje, osigurat e se u dravnom proraunu i iz imovine Zavoda. Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dio teksta brisan. 4. Financijsko poslovanje lanak 154. (1) Zavod ima poslovni fond i fond priuve. (2) Sredstva fonda priuve iznose najmanje 1/12 planiranih izdataka tekue godine. (3) Viak prihoda prema godinjem financijskom izvjeu rasporeuje se u poslovni fond i fond priuve. Gubitak se pokriva iz fonda priuve, a ako ta sredstva nisu dovoljna, pokrivaju se iz dravnog prorauna. (4) Tijekom godine sredstva poslovnog fonda i fonda priuve koriste se

za tekue poslovanje ili se ulau radi prikupljanja dodatnih prihoda. lanak 155. (1) Ako Zavodu, nakon koritenja sredstava priuve, nedostaju likvidna sredstva za izvrenje obveza, Republika Hrvatska iz dravnog prorauna osigurava Zavodu sredstva radi postizanja likvidnosti u svoti koja nedostaje. (2) Sredstva primljena za pomo radi postizanja likvidnosti vraaju se najkasnije nakon roka za predaju godinjega financijskog izvjea za prethodnu godinu. Na ova sredstva ne plaaju se kamate. IX. IMOVINA ZAVODA lanak 156. Imovinu Zavoda ine stvari, prava, dionice ili udjeli, novac i ostala sredstva na kojima su republiki fondovi mirovinskog i invalidskog osiguranja i njihovi pravni prednici imali pravo raspolaganja, odnosno pravo vlasnitva. lanak 157. Zavod ima pravo u pravnom prometu sklapati ugovore i obavljati druge pravne poslove u skladu sa zakonom i opim aktom Zavoda. lanak 158. Zavod u pravnom prometu ima neogranienu pravnu i poslovnu sposobnost, te moe u pravnom prometu stjecati prava i preuzimati obveze. Za obveze preuzete u pravnom prometu Zavod odgovara cjelokupnom svojom imovinom. lanak 159. (1) Radi poveanja imovine Zavod ima pravo osnivati trgovaka drutva, investicijske fondove, bankarsko-financijske organizacije i ustanove, odnosno drutva za profesionalnu rehabilitaciju. (2) Novana sredstva (dobit), ostvarena poslovanjem pravnih osoba iz stavka 1. ovoga lanka, koriste se za smanjenje obveza uplatitelja doprinosa i drugih davanja ili za poveanje primanja korisnika iz mirovinskog osiguranja. X. NAKNADA TETE I STJECANJE BEZ PRAVNE OSNOVE Odredbom lanka 23. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dio teksta dodan. lanak 160. (1) Zavod ima pravo zahtijevati naknadu tete u sluajevima predvienim u ovom Zakonu, a koju tetu predstavljaju novana davanja na teret mirovinskog osiguranja. (2) Naknada stvarne tete, koju Zavod ima pravo zahtijevati u sluajevima iz ovoga Zakona, obuhvaa trokove i svote davanja koje se isplauju iz mirovinskog osiguranja i to:

1) novana davanja isplaena na osnovi priznatog prava na mirovinu u razmjernoj svoti, 2) trokove profesionalne rehabilitacije kao i novane naknade u svezi s koritenjem tog prava. (3) Zahtjevom za naknadu tete moe se obuhvatiti ukupna svota tete (kapitalizirana teta) ili svota stvarne tete (pojedino davanje) koja se odnosi na odreeno razdoblje (npr. kalendarska godina). (4) Kada se teta sastoji u obvezi Zavoda na trajna novana davanja, Zavod moe zahtijevati plaanje naknade tete u jednoj ukupnoj svoti (kapitalizirana teta). Ta se svota izraunava prema visini priznate mirovine i prema Tablicama aktuarske matematike koje utvruje Zavod. Zavod moe zahtijevati plaanje naknade tete u ukupnoj svoti i neposredno od drutva za osiguranje. (5) Visina naknade tete prema odredbama stavka 2. toke 1. ovoga lanka odreuje se prema preostalom trajanju mirovinskog staa i godina ivota korisnika, odnosno osobe po kojoj su lanovi obitelji stekli pravo na mirovinu, potrebnih za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu. lanak 161. (1) Zavod ima pravo na naknadu tete od osobe koja je uzrokovala invalidnost ili smrt osigurane osobe. (2) Ako je tetu iz stavka 1. ovoga lanka uzrokovao radnik na radu ili u svezi s radom, odgovaraju poslodavac i radnik solidarno. Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomino izmijenjen stavak 2. (3) Za tetu iz stavka 1. ovoga lanka odgovara poslodavac, ako je teta nastala zbog toga to nisu provedene mjere zatite na radu, odnosno mjere za zatitu graana. lanak 162. Zavod ima pravo na naknadu tete od poslodavca, ako je teta nastala zbog neizvrenja njegove zakonske ili ugovorne obveze u svezi s profesionalnom rehabilitacijom invalida. lanak 163. (1) Zavod ima pravo zahtijevati naknadu tete u sluajevima iz lanka 160. ovoga Zakona i izravno od drutva za osiguranje kod kojega su vlasnici, odnosno korisnici motornog vozila osigurani od odgovornosti za tetu. (2) Ako je teta nastala uporabom vozila iji se vlasnik, odnosno korisnik nije osigurao od automobilske odgovornosti, Zavod ima pravo zahtijevati naknadu tete izravno od vlasnika, odnosno korisnika motornog vozila. (3) Ako je teta nastala uporabom nepoznatoga motornog vozila, Zavod ima pravo zahtijevati naknadu tete izravno od Hrvatskog ureda za osiguranje. (4) Ako je teta nanesena vozilom inozemne registracije na teritoriju

Republike Hrvatske, koje ima valjanu meunarodnu ispravu o osiguranju od automobilske odgovornosti, Zavod ima pravo zahtijevati naknadu tete od Hrvatskog ureda za osiguranje. (5) Ako je teta nanesena uporabom neosiguranog vozila inozemne registracije, Zavod ima pravo zahtijevati naknadu tete izravno od Hrvatskog ureda za osiguranje. (6) Zavod ima pravo zahtijevati naknadu tete i kada je teta nastala u inozemstvu, u skladu s odredbama zakona i meunarodnih ugovora. (7) U sluajevima iz stavka 1. do 5. ovoga lanka u pogledu utvrivanja visine stvarne tete primjenjuju se odredbe ovoga Zakona. lanak 164. (1) Osoba koja primi neko novano davanje iz mirovinskog osiguranja koje joj ne pripada, duna ga je vratiti Zavodu. Odredbom lanka 24. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dio teksta brisan. (2) Obveza vraanja davanja steenog bez osnove postoji: 1) kada je pravo iz mirovinskog osiguranja ostvareno protivno ovom Zakonu, 2) kada je novano davanje isplaeno u svoti veoj od pripadajue. (3) Zavod rjeenjem u upravnom postupku po slubenoj dunosti utvruje visinu nepripadno isplaenih sredstava prema ovome lanku i lanku 165. ovoga Zakona. Odredbom lanka 24. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan stavak 3. lanak 165. (1) Nepripadno isplaeno novano davanje duan je Zavodu vratiti poslodavac ako je osiguranik ostvario neko pravo iz mirovinskog osiguranja, a poslodavac nije dao ili je dao neistinite ili netone podatke o injenicama o kojima ovisi stjecanje ili gubitak prava. (2) Obveza iz stavka 1. ovoga lanka postoji i za osiguranika koji je obvezan sam podnositi prijave ili davati podatke za svoje osiguranje. lanak 166. (1) Potraivanja naknade tete, prema odredbama ovoga Zakona, zastaruju istekom rokova odreenih Zakonom o obveznim odnosima. (2) Rokovi zastare potraivanja naknade tete u sluajevima iz ovoga Zakona poinju tei od dana kada je u upravnom postupku postalo konano rjeenje kojim je priznato pravo na primanje iz mirovinskog osiguranja, odnosno kojim je utvreno da isplaeno davanje ne pripada ili pripada u manjem opsegu. Odredbom lanka 25. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog

2010., u stavku 2. dio teksta brisan. (3) Na svotu potraivanja, na ime naknade tete, Zavod ima pravo na zateznu kamatu u visini odreenoj zakonom koja tee od iduega dana nakon isteka roka odreenog u pozivu odgovornoj osobi da naknadi tetu. lanak 167. Pri utvrivanju prava na naknadu tete nanesene Zavodu, primjenjuju se odgovarajue odredbe Zakona o obveznim odnosima, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona. XI. KAZNE lanak 168. (1) Poslodavac e se kazniti za prekraj novanom kaznom u svoti od 5.000,00 do 50.000,00 kuna: 1) ako ne prijavi poetak ili prestanak poslovanja ili promjene u poslovanju ili to uini nakon proteka propisanog roka (lanak 101. stavak 1. toka 1.), 2) ako sprjeava oevid ili pregled poslovnih knjiga i evidencija koje se odnose na podatke u vezi s mirovinskim osiguranjem (lanak 146.), Odredbom lanka 32. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1. toki 2. dio teksta brisan. 3) ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to uini nakon proteka propisanog roka (lanak 101. stavak 1. toka 2.), 4) ako unese netone podatke u dokumentaciju dostavljenu za unos u matinu evidenciju, 5) ako ne omogui profesionalnu rehabilitaciju invalidu rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju. Odredbom lanka 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., brisane toke 4. i 6., a dotadanje toke 5. i 7. postaju toke 4. i 5. Odredbom lanka 32. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1. brisana toka 5., a dotadanje toke 6., 7. i 8. postaju toke 5., 6. i 7. (2) Za postupke iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se za prekraj i odgovorna osoba novanom kaznom u svoti od 1.000,00 do 10.000,00 kuna. lanak 169. Brisan. Odredbom lanka 28. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., brisan lanak 169.

lanak 170. (1) Osiguranik koji je sam obveznik plaanja doprinosa za mirovinsko osiguranje kaznit e se za prekraj novanom kaznom u svoti od 1.000,00 do 10.000,00 kuna: 1) ako ne prijavi poetak ili prestanak obavljanja djelatnosti, odnosno promjene u tijeku obavljanja djelatnosti ili to uini nakon isteka propisanog roka (lanak 101. stavak 1. toka 1.), 2) ako ne prijavi ili odjavi osiguranje, odnosno promjene tijekom osiguranja ili to uini nakon proteka propisanog roka (lanak 101. stavak 1. toka 2.), 3) Brisana. Odredbom lanka 33. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisana toka 3. lanak 171. Brisan. Odredbom lanka 34. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., brisan lanak 171. XII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lanak 172. (1) Korisnicima prava na starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu, invalidsku mirovinu, obiteljsku mirovinu, minimalnu mirovinu, zatitni dodatak uz mirovinu, doplatak za pomo i njegu kao i na novanu naknadu zbog tjelesnog oteenja, koji su ta prava ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su vaili do poetka primjene ovoga Zakona, osiguravaju se ta prava i nakon toga dana u istom opsegu i usklauju se prema lanku 86. ovoga Zakona. (2) Radi primjene lanka 86. ovoga Zakona mirovine i ostala mirovinska primanja iz stavka 1. ovoga lanka iskazat e se u osobnim bodovima, tako da se svota mirovine i drugog primanja koje pripada 1. sijenja 1999. podijeli s aktualnom vrijednou mirovine odreene 1. sijenja 1999., a obiteljska mirovina podijeli i s mirovinskim faktorom iz lanka 80. stavka 1. toke 7. ovoga Zakona. lanak 172.a (1) Korisnicima mirovine pripadnicima bive JNA, sudionicima narodnooslobodilakog rata od 6. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., pripadnicima Hrvatske domovinske vojske mobilizirane od 17. travnja 1941. do 15. svibnja 1945. i korisnicima obiteljske mirovine lanova njihovih obitelji kojima je mirovina odreena prema propisima koji su vaili do 31. prosinca 1998. i za koje se sredstva osiguravaju u dravnom proraunu, svota mirovine koja je pripadala na dan 30. rujna 2001. smanjuje se ovisno o visini, i to: 1) za 8% razlika od 2.500,01 do 3.000,00 kuna,

2) za 12% razlika od 3.000,01 do 4.000,00 kuna, 3) za 16% razlika od 4.000,01 do 5.000,00 kuna i 4) za 20% iznos od 5.000,00 kuna i nadalje. (2) Svota mirovine smanjena prema stavku 1. ovoga lanka ne moe iznositi manje od svote mirovine odreene prema opim propisima o mirovinskom osiguranju. (3) Svota mirovine odreena prema stavku 1. ovoga lanka pripada korisniku od 1. sijenja 2002. (4) Redoviti lanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti dobivaju posebni dodatak mirovini. Odredbom lanka 1. Zakona o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 109/01, stupio na snagu 19. prosinca 2001., dodan lanak 172.a. lanak 173. Djetetu bez oba roditelja, koji su umrli prije poetka primjene ovoga Zakona, koje je ostvarilo pravo na obiteljsku mirovinu iza smrti jednog roditelja, na njegov zahtjev odredit e se nova svota mirovine primjenom odredbe lanka 79. stavka 8. i lanka 80. stavka 1. toke 7. ovoga Zakona. Nova svota obiteljske mirovine pripada od prvog dana idueg mjeseca nakon dana podnoenja zahtjeva. lanak 174. (1) Korisnicima prava na temelju preostale radne sposobnosti, neposredne opasnosti od invalidnosti i izmijenjene radne sposobnosti, koji su ta prava ostvarili prema propisima koji su vaili do 31. prosinca 1998., prevode se ta prava od 1. sijenja 1999. po slubenoj dunosti na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema odredbama ovoga Zakona. (2) Radi odreivanja mirovine iz stavka 1. ovoga lanka uzimaju se mirovinski sta navren do 31. prosinca 1998. i plae, osnovice osiguranja i naknade plae ostvarene do 31. prosinca 1998., a pridodani sta se rauna od 1. sijenja 1999. (3) Iznimno od odredbe lanka 80. stavka 1. toke 5. ovoga Zakona, invalidska mirovina korisniku iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se: 1) prijanjem korisniku koji nije zaposlen primjenom mirovinskog faktora 0,6667, 2) prijanjem korisniku prava na rasporeivanje, odnosno zaposlenje na drugom poslu za vrijeme zaposlenja primjenom mirovinskog faktora 0,1667, 3) prijanjem korisniku prava na rad sa skraenim radnim vremenom za vrijeme zaposlenja primjenom mirovinskog faktora 0,5, 4) prijanjem korisniku prava na rad sa skraenim radnim vremenom na drugom odgovarajuem poslu za vrijeme zaposlenja primjenom mirovinskog faktora 0,5. Odredbom lanka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom

osiguranju, Narodne novine br. 79/07, stupio na snagu 1. sijenja 2008., u stavku 3. djelomino izmijenjene toke 3. i 4. (4) Za invalide rada koji se 1. sijenja 1999. nalaze na prekvalifikaciji ili dokvalifikaciji, primijenit e se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na profesionalnu rehabilitaciju. lanak 175. Iznimno od odredaba lanka 81. ovoga Zakona aktualnu vrijednost mirovine za razdoblje od 1. sijenja do 30. lipnja 1999. utvrdit e Vlada Republike Hrvatske najkasnije do 31. oujka 1999. prema dostignutoj razini mirovina ostvarenih do 31. prosinca 1998. lanak 176. (1) Djeca ometena u psihikom ili fizikom razvoju koja su ostvarila pravo na osposobljavanje za rad i pravo na novanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti nakon osposobljavanja za rad, prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su vaili do 31. prosinca 1998., nastavit e koristiti ta prava najkasnije do 31. prosinca 1999. (2) Trokove smjetaja djece ometene u psihikom ili fizikom razvoju u ustanovama internatskog tipa za vrijeme osnovnog i srednjeg kolovanja, koje su snosili fondovi mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika i samostalnih privrednika, prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su vaili do 31. prosinca 1998. snosit e Zavod najkasnije do 31. prosinca 1999. lanak 177. (1) Korisnicima prijevremene starosne mirovine koji su pravo na tu mirovinu ostvarili prema propisima koji su vaili do 31. prosinca 1998., mirovina e se ponovno, po slubenoj dunosti, odrediti bez umanjenja zbog prijevremenog ostvarivanja mirovine kada navre 60 godina ivota (mukarac), odnosno 55 godina ivota (ena). (2) Mirovina iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se na nain da se umanjena svota mirovine pomnoi s faktorom ovisno o godinama prijevremenog ostvarivanja mirovine i to: 1) za 1 godinu s faktorom 2) za 2 godine s faktorom 3) za 3 godine s faktorom 4) za 4 godine s faktorom 5) za 5 godina s faktorom lanak 178. Iznimno od odredbe lanka 30. ovoga Zakona, pravo na starosnu mirovinu stjee osiguranik kada navri: 1) u 1999. godini 60 godina i 6 mjeseci ivota (mukarac), odnosno 55 godina i 6 mjeseci ivota (ena) i 19 godina i 6 mjeseci mirovinskog staa, 2) u 2000. godini 61 godinu ivota (mukarac), odnosno 56 godina 1,0135, 1,0273, 1,0416, 1,0562, 1,0712.

ivota (ena) i 19 godina mirovinskog staa, 3) u 2001. godini 61 godinu i 6 mjeseci ivota (mukarac), odnosno 56 godina i 6 mjeseci ivota (ena) i 18 godina i 6 mjeseci mirovinskog staa, 4) u 2002. godini 62 godine ivota (mukarac), odnosno 57 godina ivota (ena) i 18 godina mirovinskog staa, 5) u 2003. godini 62 godine i 6 mjeseci ivota (mukarac), odnosno 57 godina i 6 mjeseci ivota (ena) i 17 godina i 6 mjeseci mirovinskog staa, 6) u 2004. godini 63 godine ivota (mukarac), odnosno 58 godina ivota (ena) i 17 godina mirovinskog staa, 7) u 2005. godini 63 godine i 6 mjeseci ivota (mukarac), odnosno 58 godina i 6 mjeseci ivota (ena) i 16 godina i 6 mjeseci mirovinskog staa, 8) u 2006. godini 64 godine ivota (mukarac), odnosno 59 godina ivota (ena) i 16 godina mirovinskog staa, 9) u 2007. godini 64 godine i 6 mjeseci ivota (mukarac), odnosno 59 godina i 6 mjeseci ivota (ena) i 15 godina i 6 mjeseci mirovinskog staa. lanak 179. Iznimno od odredbe lanka 30. ovoga Zakona, pravo na starosnu mirovinu stjee osiguranik kada navri 40 godina mirovinskog staa (mukarac), odnosno 35 godina mirovinskog staa (ena) i kada navri: 1) u 1999. godini 55 godina i 6 mjeseci ivota (mukarac), odnosno 50 godina i 6 mjeseci ivota (ena), 2) u 2000. godini 56 godina ivota (mukarac), odnosno 51 godinu ivota (ena), 3) u 2001. godini 56 godina i 6 mjeseci ivota (mukarac), odnosno 51 godinu i 6 mjeseci ivota (ena), 4) u 2002. godini 57 godina ivota (mukarac), odnosno 52 godine ivota (ena), 5) u 2003. godini 57 godina i 6 mjeseci ivota (mukarac), odnosno 52 godine i 6 mjeseci ivota (ena), 6) u 2004. godini 58 godina ivota (mukarac), odnosno 53 godine ivota (ena), 7) u 2005. godini 58 godina i 6 mjeseci ivota (mukarac), odnosno 53 godine i 6 mjeseci ivota (ena), 8) u 2006. godini 59 godina ivota (mukarac), odnosno 54 godine ivota (ena), 9) u 2007. godini 59 godina i 6 mjeseci ivota (mukarac), odnosno 54 godine i 6 mjeseci ivota (ena). lanak 180. Osiguraniku eni koja ima manje od 40 godina mirovinskog staa pri odreivanju visine starosne i prijevremene starosne mirovine dodaje se

sta osiguranja u trajanju do najvie 5 godina, s tim da ukupni ostvareni i dodani mirovinski sta moe iznositi najvie 40 godina i to: 1) u 1999. godini 5 godina staa osiguranja, 2) u 2000. godini 4 godine staa osiguranja, 3) u 2001. godini 3 godine staa osiguranja, 4) u 2002. godini 2 godine staa osiguranja, 5) u 2003. godini 1 godina staa osiguranja. lanak 181. (1) Iznimno od odredbe lanka 30. ovoga Zakona, osiguranicima kojima se do 31. prosinca 1998. sta osiguranja raunao s poveanim trajanjem, dobna granica propisana za stjecanje starosne mirovine sniava se ovisno o stupnju poveanja staa i to: 1) po jednu godinu za svakih 6 godina staa osiguranja koji se za efektivno navrenih 12 mjeseci rauna kao 14 mjeseci staa osiguranja, 2) po jednu godinu za svakih 5 godina staa osiguranja koji se za efektivno navrenih 12 mjeseci rauna kao 15 mjeseci staa osiguranja, 3) po jednu godinu za svake 4 godine staa osiguranja koji se za efektivno navrenih 12 mjeseci rauna kao 16 mjeseci staa osiguranja, 4) po jednu godinu za svake 3 godine staa osiguranja koji se za efektivno navrenih 12 mjeseci rauna kao 18 mjeseci staa osiguranja. (2) Brisan. Odredbom lanka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 79/07, stupio na snagu 1. sijenja 2008., brisan stavak 2. lanak 182. Iznimno od odredbe lanka 31. ovoga Zakona, pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stjee osiguranik kada navri 35 godina mirovinskog staa (mukarac), odnosno 30 godina mirovinskog staa (ena) i kada navri: 1) u 1999. godini 55 godina i 6 mjeseci ivota (mukarac), odnosno 50 godina i 6 mjeseci ivota (ena), 2) u 2000. godini 56 godina ivota (mukarac), odnosno 51 godinu ivota (ena), 3) u 2001. godini 56 godina i 6 mjeseci ivota (mukarac), odnosno 51 godinu i 6 mjeseci ivota (ena), 4) u 2002. godini 57 godina ivota (mukarac), odnosno 52 godine ivota (ena), 5) u 2003. godini 57 godina i 6 mjeseci ivota (mukarac), odnosno 52 godine i 6 mjeseci ivota (ena), 6) u 2004. godini 58 godina ivota (mukarac), odnosno 53 godine

ivota (ena), 7) u 2005. godini 58 godina i 6 mjeseci ivota (mukarac), odnosno 53 godine i 6 mjeseci ivota (ena), 8) u 2006. godini 59 godina ivota (mukarac), odnosno 54 godine ivota (ena), 9) u 2007. godini 59 godina i 6 mjeseci ivota (mukarac), odnosno 54 godine i 6 mjeseci ivota (ena). lanak 183. Polazni faktor za odreivanje prijevremene starosne mirovine prema lanku 182. ovoga Zakona, utvruje se tako da se polazni faktor iz lanka 78. stavak 2. ovoga Zakona za svaki kalendarski mjesec umanjuje za 0,34% osiguraniku prije navrene dobi iz lanka 178. ovoga Zakona. Odredbom lanka 35. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomino izmijenjen lanak 183. lanak 184. (1) Na temelju vrijednosnih bodova utvrenih za pojedinu kalendarsku godinu prema lanku 75. do 77. ovoga Zakona, raunaju se najpovoljniji prosjeni vrijednosni bodovi koje je osiguranik ostvario u bilo kojih uzastopnih: 1) u 1999. godini 2) u 2000. godini 3) u 2001. godini 4) u 2002. godini 5) u 2003. godini 6) u 2004. godini 7) u 2005. godini 8) u 2006. godini 9) u 2007. godini 10) u 2008. godini 11) u 2009. godini 10 godina, 13 godina, 16 godina, 19 godina, 22 godine, 25 godina, 28 godina, 31 godinu, 34 godine, 37 godina, 40 godina.

(2) Najpovoljniji prosjeni vrijednosni bodovi raunaju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova iz stavka 1. ovoga lanka podijeli s razdobljem za koje su obraunati. (3) Ukupni vrijednosni bodovi utvruju se tako da se ukupni mirovinski sta pomnoi s najpovoljnijim prosjenim vrijednosnim bodovima iz stavka 2. ovoga lanka. lanak 185.

(1) Osobe koje nakon 31. prosinca 1998. nemaju svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu, ali su svojstvo osiguranika imale prema prijanjim propisima, mogu ostvariti prava iz mirovinskog osiguranja pod uvjetima utvrenim ovim Zakonom. (2) Kao osobe koje su imale svojstvo osiguranika, prema odredbi stavka 1. ovoga lanka, smatraju se i osobe koje su bile osigurane kod inozemnog nositelja socijalnog osiguranja u zemlji s kojom je sklopljen meudravni ugovor o socijalnom osiguranju. (3) Pravo na obiteljsku mirovinu, pod uvjetima utvrenim ovim Zakonom, mogu ostvariti lanovi obitelji osobe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, kao i lanovi obitelji korisnika mirovine ostvarene prema prijanjim propisima, ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom za lanove obitelji. lanak 186. (1) Sta osiguranja navren do 8. listopada 1991. prema Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju vojnih osiguranika (Narodne novine, br. 53/91.) raunat e se hrvatskom dravljaninu u mirovinski sta radi ostvarivanja prava prema ovome Zakonu. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka se ne primjenjuje ako je osoba na temelju navedenog razdoblja osiguranja ostvarila pravo na mirovinu izvan hrvatskoga mirovinskog osiguranja. lanak 187. (1) Danom poetka primjene ovoga Zakona, Republiki fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Republiki fond mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih privrednika Hrvatske i Republiki fond mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika Hrvatske prestaju s radom. (2) Do dana poetka primjene ovoga Zakona upravni odbori republikih fondova iz stavka 1. ovoga lanka sastavit e zakljune obraune republikih fondova. (3) Danom poetka primjene ovoga Zakona zapoinje s radom Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji preuzima sredstva, prava i obveze tih fondova i radnike Republikog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske. Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomino izmijenjen stavak 3. (4) U roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske sukladno odredbama ovoga Zakona imenovat e Upravno vijee Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji su duni i ovlateni pod nadzorom Vlade Republike Hrvatske obaviti pripreme za poetak rada Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, te podnijeti prijavu za upis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u sudski registar. Upravno vijee Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ovlateno je obavljati poslove u svezi s poetkom rada Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, ako je imenovano najmanje devet njegovih lanova, koji donose odluke veinom glasova. Strune i administrativne poslove za potrebe Hrvatskog zavoda

za mirovinsko osiguranje obavljat e direktor Republikog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske i radnici tog Republikog fonda. Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomino izmijenjen stavak 4. (5) U roku od 45 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Upravno vijee Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje donijet e Statut Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i dostaviti ga na potvrdu Hrvatskom dravnom saboru. (6) Do dana poetka primjene ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske, ministar nadlean za mirovinsko osiguranje i Upravno vijee Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje donijet e provedbene propise za provoenje ovoga Zakona. lanak 188. (1) Poljoprivrednici ukljueni u mirovinsko i invalidsko osiguranje na osnovi Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju individualnih poljoprivrednika (Narodne novine, br. 26/83., 57/83., 47/86., 40/90. i 96/93.), koji na dan 1. sijenja 1999. ne ispunjavaju uvjete koji se tiu katastarskog i drugog prihoda iz lanka 12. stavka 1. toke 3. ovoga Zakona, mogu istupiti iz osiguranja, ako zahtjev za prestanak osiguranja podnesu najkasnije do 31. prosinca 1999. (2) Prestanak osiguranja u smislu stavka 1. ovoga lanka utvrdit e se rjeenjem od prvoga dana iduega mjeseca nakon podnoenja zahtjeva za prestanak osiguranja. lanak 189. Matina evidencija ustanovljena i voena prema propisima koji su vaili do 31. prosinca 1998., vodit e se na nain utvren ovim Zakonom. lanak 190. (1) Postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja koja se ostvaruju do 31. prosinca 1998., kao i postupak za utvrivanje mirovinskog staa pokrenut do 31. prosinca 1998., zavrit e se prema propisima koji su vaili do toga dana. (2) Upravni sporovi u svezi sa stavkom 1. ovoga lanka dovrit e se prema propisima koji su vaili do 31. prosinca 1998. lanak 191. (1) Korisnicima prava na novanu naknadu za tjelesno oteenje koje je uzrokovano ozljedom na radu ili profesionalnom boleu, koji su pravo na novanu naknadu zbog tjelesnog oteenja ostvarili prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su vaili do 31. prosinca 1998., odredit e se po slubenoj dunosti naknada zbog tjelesnog oteenja. (2) Ako je prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji su vaili do 31. prosinca 1998. priznato pravo na novanu naknadu zbog dva ili vie tjelesnih oteenja, od kojih je jedno ili vie njih uzrokovano ozljedom na radu ili profesionalnom boleu, a drugo tjelesno oteenje uzrokovano boleu ili ozljedom izvan rada, naknada zbog

tjelesnog oteenja odredit e se po slubenoj dunosti samo zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, prema odredbama ovoga Zakona, ako je to za korisnika povoljnije. (3) Naknada zbog tjelesnog oteenja odreena prema stavku 1. i 2. ovoga lanka pripada od 1. sijenja 1999. lanak 192. Iznimno od odredbe lanka 103. stavka 1. toke 4. Zakona o radu (Narodne novine, br. 38/95., 54/95. i 65/95.) ugovor o radu ne prestaje dostavom pravomonog rjeenja o mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad. lanak 193. Danom poetka primjene ovoga Zakona sve stvari, prava, dionice ili udjeli, novac i ostala sredstva na kojima je pravo vlasnitva ili raspolaganja imao ili e stei Republiki fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Republiki fond mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih privrednika Hrvatske i Republiki fond mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika Hrvatske i njihovi pravni prednici, postaju vlasnitvo Zavoda. lanak 194. Na dan poetka primjene ovoga Zakona prestaje vaiti: 1) Zakon o preuzimanju saveznih zakona iz oblasti mirovinskog i invalidskog osiguranja koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republiki zakoni (Narodne novine, br. 53/91.), 2) Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju (Narodne novine, br. 26/83., 5/86., 42/87., 34/89., 57/89., 40/90., 9/91., 26/93., 96/93., 44/94. i 59/96.), 3) Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju individualnih poljoprivrednika (Narodne novine, br. 26/83., 49/83., 57/83., 47/86., 40/90., 26/93. i 96/93.), 4) Zakon o posebnim uvjetima za stjecanje mirovina radnika zaposlenih u rudnicima ugljena na teritoriju Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 40/73.), 5) Zakon o ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bive JNA (Narodne novine, br. 96/93.), 6) Zakon o usklaivanju mirovina i drugih novanih primanja iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, te upravljanju fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja (Narodne novine, br. 20/97. i 69/98.), 7) lanak 35. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (Narodne novine, br. 90/96.). lanak 195. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjivat e se od 1. sijenja 1999.

PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE (Zakon o izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 127/00, stupio na snagu 20. prosinca 2000.) lanak 2. Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, a primjenjivat e se od 1. sijenja 2001. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE (Zakon o izmjeni Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 59/01, stupio na snagu 30. lipnja 2001.) lanak 2. Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se od 1. srpnja 2001. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE (Zakon o dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 109/01, stupio na snagu 19. prosinca 2001.) lanak 2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po slubenoj e dunosti donijeti novo rjeenje o smanjenoj svoti mirovine prema lanku 1. ovoga Zakona. lanak 3. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se od 1. sijenja 2002. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002.) lanak 36. (1) Korisniku prava na zatitni dodatak uz mirovinu kojem se osigurava to pravo na temelju lanka 172. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 102/98., 127/00., 59/01. i 109/01.) i koji ostvari pravo na mirovinu primjenom meunarodnog ugovora o socijalnom osiguranju, prestaje pravo na zatitni dodatak ako mu mirovina zajedno s mirovinom ostvarenom na temelju meunarodnog ugovora o socijalnom osiguranju prelazi graninu svotu najnieg mirovinskog primanja prema kojoj je odreen zatitni dodatak. (2) Korisniku zatitnog dodataka uz mirovinu, koji je ostvario i pravo na mirovinu primjenom meunarodnog ugovora o socijalnom osiguranju od 1. sijenja 1999. do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po slubenoj e dunosti donijeti rjeenje o prestanku prava na zatitni dodatak prema odredbi stavka 1. ovoga lanka. (3) U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka pravo na zatitni dodatak prestaje prvog dana sljedeeg mjeseca od mjeseca u kojemu je doneseno rjeenje. lanak 37.

(1) Korisniku mirovine kojemu se isplauje dodatak uz mirovinu prema Zakonu o prenoenju sredstava Dravnog prorauna fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja te usklaivanju mirovina (Narodne novine, br. 102/98.) osigurava se isplata dodatka uz mirovinu od 1. sijenja 2003. u svoti koja mu pripada u prosincu 2002. godine. (2) Sredstva za isplatu dodatka uz mirovinu iz stavka 1. ovoga lanka osiguravaju se u dravnom proraunu. lanak 38. (1) Korisniku mirovine s prebivalitem na teritoriju Republike Hrvatske, bivem slubeniku u saveznim tijelima bive SFR Jugoslavije osigurava se isplata mirovine u svoti koja mu je isplaena odnosno koja mu je pripadala na dan poetka primjene ovoga Zakona. Odredbom lanka 6. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 30/04, stupio na snagu 9. oujka 2004., djelomino izmijenjen stavak 1. (2) Mirovina iz stavka 1. ovoga lanka usklauje se prema lanku 86. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 102/98., 127/00., 59/01. i 109/01.). (3) Korisniku mirovine s prebivalitem na teritoriju Republike Hrvatske, bivem slubeniku u saveznim tijelima bive SFR Jugoslavije koji je u razdoblju od 8. listopada 1991. do dana poetka primjene ovoga Zakona ostvario pravo na mirovinu po osnovi zaposlenja u tijelima dravne vlasti Republike Hrvatske, od najmanje godinu dana, donijet e se novo rjeenje o mirovini kojim e se razdoblje provedeno u zaposlenju u saveznim tijelima bive SFR Jugoslavije utvrditi u mirovinski sta kao sta osiguranja ostvaren u Republici Hrvatskoj. Odredbom lanka 6. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 30/04, stupio na snagu 9. oujka 2004., dio teksta brisan. (4) Osiguraniku slubeniku tijela dravne vlasti Republike Hrvatske rauna se u mirovinski sta kao sta osiguranja ostvaren u Republici Hrvatskoj razdoblje provedeno u zaposlenju u saveznim tijelima bive SFR Jugoslavije, pod uvjetom da u vrijeme ostvarivanja prava na mirovinu, prema propisima Republike Hrvatske ima hrvatsko dravljanstvo i da se nakon 8. listopada 1991. a najkasnije do 30. lipnja 1992. zaposlio u tijelima dravne vlasti Republike Hrvatske, te u tom zaposlenju proveo najmanje pet godina. Odredbom lanka 6. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 30/04, stupio na snagu 9. oujka 2004., u stavku 4. dio teksta brisan. (5) Odredba stavka 3. i 4. ovoga lanka ne primjenjuje se ako je na temelju navedenog staa osiguranja ostvareno pravo na mirovinu izvan hrvatskog mirovinskog osiguranja. (6) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje e rjeenjem utvrditi svotu mirovine iz stavka 1. i 3. ovoga lanka na dan poetka primjene ovoga Zakona, na zahtjev korisnika mirovine. (7) Za mirovinu iz stavka 1. ovoga lanka, odnosno dio mirovine ostvarene temeljem staa osiguranja iz stavka 3. i 4. ovoga lanka

sredstva se osiguravaju u dravnom proraunu. lanak 39. (1) Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, kojem je ta mirovina odreena primjenom mirovinskog faktora iz lanka 80. stavka 1. toke 4. i lanka 174. stavka 3. toke 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 102/98., 127/00., 59/01. i 109/01.), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje e po slubenoj dunosti ponovno odrediti invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad primjenom mirovinskog faktora iz lanka 15. ovoga Zakona. (2) Mirovina iz stavka 1. ovoga lanka pripada od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 40. (1) Udovica iji je brani drug umro do 31. prosinca 1998. a do dana njegove smrti navrila je 40 godina ivota, moe stei pravo na obiteljsku mirovinu kada navri: u 2002. godini 47 godina ivota, u 2003. godini 47 godina i 6 mjeseci ivota, u 2004. godini 48 godina ivota, u 2005. godini 48 godina i 6 mjeseci ivota, u 2006. godini 49 godina ivota, u 2007. godini 49 godina i 6 mjeseci ivota, u 2008. godini 50 godina ivota. (2) Udovica koja je koristila pravo na obiteljsku mirovinu do 31. prosinca 1998., a koja je tijekom koritenja prava na tu mirovinu navrila 40 godina ivota, moe ponovno stei pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Iznimno od odredbe lanka 62. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 102/98., 127/00., 59/01. i 109/01.), udovica moe stei pravo na obiteljsku mirovinu: ako je smrt branog druga nastupila u 1999. godini i ako je udovica u asu njegove smrti navrila 40 godina i 6 mjeseci ivota kada navri 45 godina i 6 mjeseci ivota, ako je smrt branog druga nastupila u 2000. godini i ako je udovica u asu njegove smrti navrila 41 godinu ivota kada navri 46 godina ivota, ako je smrt branog druga nastupila u 2001. godini i ako je udovica u asu njegove smrti navrila 41 godinu i 6 mjeseci ivota kada navri 46 godina i 6 mjeseci ivota, ako je smrt branog druga nastupila u 2002. godini i ako je udovica u asu njegove smrti navrila 42 godine ivota kada navri 47 godina ivota, ako smrt branog druga nastupi u 2003. godini i ako udovica u asu

njegove smrti navri 42 godine i 6 mjeseci ivota kada navri 47 godina i 6 mjeseci ivota, ako smrt branog druga nastupi u 2004. godini i ako udovica u asu njegove smrti navri 43 godine ivota kada navri 48 godina ivota, ako smrt branog druga nastupi u 2005. godini i ako udovica u asu njegove smrti navri 43 godine i 6 mjeseci ivota kada navri 48 godina i 6 mjeseci ivota, ako smrt branog druga nastupi u 2006. godini i ako udovica u asu njegove smrti navri 44 godine ivota kada navri 49 godina ivota, ako smrt branog druga nastupi u 2007. godini i ako udovica u asu njegove smrti navri 44 godine i 6 mjeseci ivota kada navri 49 godina i 6 mjeseci ivota. (4) Pravo na obiteljsku mirovinu prema ovome lanku pripada od prvog dana sljedeeg mjeseca od mjeseca u kojemu je podnesen zahtjev za tu mirovinu. lanak 41. (1) Osiguranici koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona bili obvezno osigurani kao lanovi kuanstva poljoprivrednika ostaju obvezno osigurani kao poljoprivrednici ako ispunjavaju uvjete utvrene odredbama lanka 3. i 4. ovoga Zakona (2) Osiguranicima lanovima kuanstva poljoprivrednika iz stavka 1. ovoga lanka koji ne ispunjavaju uvjete iz lanka 3. i 4. ovoga Zakona svojstvo osiguranika prestaje s danom podnoenja zahtjeva za prestanak svojstva osiguranika. lanak 42. U postupcima za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja i u postupcima u upravnim sporovima koji nisu dovreni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ne plaaju se upravne i sudske pristojbe. lanak 43. Ope akte iz lanka 26. i 30. ovoga Zakona Zavod e donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. lanak 44. U cijelom tekstu Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 102/98., 127/00., 59/01. i 109/01.) rije zaposlenik u razliitim padeima zamjenjuje se rijeju radnik u odgovarajuem padeu, iz naziva osiguranja obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane tednje rijei za starost briu se. lanak 45. Postupke za obraun i naplatu doprinosa za mirovinsko osiguranje, koji su pokrenuti do dana poetka primjene ovoga Zakona, dovrit e Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prema propisima koji su vaili do toga dana.

lanak 46. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, a odredbe lanka 5., 8., 12., 19., 21., 22., 25., 27. 34., 37., 38. i 45. primjenjuju se od 1. sijenja 2003. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 117/03, stupio na snagu 23. srpnja 2003.) lanak 4. (1) Osobe koje su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona bile zaposlene s nepunim radnim vremenom i provele 15 godina u osiguranju mogu stei pravo na starosnu mirovinu prema odredbi lanka 2. ovoga Zakona. (2) Pravo na starosnu mirovinu prema stavku 1. ovoga lanka pripada od prvog dana sljedeeg mjeseca od mjeseca u kojemu je podnijet zahtjev za mirovinu. lanak 5. Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 30/04, stupio na snagu 9. oujka 2004.) lanak 4. (1) Korisniku mirovine kojemu je osigurana isplata dodatka uz mirovinu prema lanku 37. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 147/02.) u svotu mirovine koja je isplaena za mjesec oujak 2004. godine uraunava se svota toga dodatka i dalje se isplauje kao mirovina korisnika. (2) Sredstva za isplatu razlike mirovina prema stavku 1. ovoga lanka osiguravaju se u dravnom proraunu. lanak 5. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje utvrdit e svotu mirovine prema lanku 4. ovoga Zakona po slubenoj dunosti, bez donoenja rjeenja. lanak 6. U lanku 38. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 147/02.) u stavku 1. iza rijei: Jugoslavije rijei: koji je na te poslove bio upuen, kao hrvatski kadar, od tijela dravne vlasti Socijalistike Republike Hrvatske i kojem se isplauje mirovina na temelju Zakona o isplati mirovina korisnicima koji su mirovinu ostvarili u republikama bive Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije (Narodne novine, br. 96/93.) briu se, a iza rijei: isplaena dodaju se rijei: odnosno koja mu je pripadala. U stavku 3. iza rijei: Jugoslavije rijei: koji je na te poslove bio upuen, kao hrvatski kadar, od tijela dravne vlasti Socijalistike Republike Hrvatske i briu se.

U stavku 4. iza rijei: Jugoslavije rijei: na koje poslove je bio upuen, kao hrvatski kadar, od tijela dravne vlasti Socijalistike Republike Hrvatske briu se. lanak 7. Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti lanak 37. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 147/02.). lanak 8. Obvezuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da u roku 15 dana od donoenja ovoga Zakona utvrdi i izda proieni tekst Zakona o mirovinskom osiguranju. lanak 9. Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, a odredba lanka 4. primjenjuje se od 1. travnja 2004. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005.) lanak 29. Obvezuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda proieni tekst Zakona o mirovinskom osiguranju. lanak 30. Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja 2005. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 92/05, stupio na snagu 31. prosinca 2005.) lanak 7. Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 31. prosinca 2005. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 79/07, stupio na snagu 1. sijenja 2008.) lanak 7. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje e do 31. prosinca 2008. po sluenoj dunosti, a poevi od 1. sijenja 2008., korisnicima mirovine koji su pravo na mirovinu ostvarili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ponovno odrediti mirovinu novim rjeenjem primjenom ovoga Zakona, ako je to za njih povoljnije. lanak 8. Ovaj Zakon stupa na snagu 1. sijenja 2008.

PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 35/08, stupio na snagu 28. oujka 2008.) lanak 7. Pravo na obiteljsku mirovinu moe ostvariti osoba ako izvanbrana zajednica postoji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, a trajala je najmanje tri godine. lanak 8. Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010.) lanak 26. Iznimno od lanka 30. Zakona o mirovinskom osiguranju (lanak 8. ovoga Zakona), pravo na starosnu mirovinu stjee osiguranik (ena) kada navri 15 godina mirovinskog staa i u 2010. godini 60 godina ivota, u 2011. godini 60 godina i 3 mjeseca ivota, u 2012. godini 60 godina i 6 mjeseci ivota, u 2013. godini 60 godina i 9 mjeseci ivota, u 2014. godini 61 godinu ivota, u 2015. godini 61 godinu i 3 mjeseca ivota, u 2016. godini 61 godinu i 6 mjeseci ivota, u 2017. godini 61 godinu i 9 mjeseci ivota, u 2018. godini 62 godine ivota, u 2019. godini 62 godine i 3 mjeseca ivota, u 2020. godini 62 godine i 6 mjeseci ivota, u 2021. godini 62 godine i 9 mjeseci ivota, u 2022. godini 63 godine ivota, u 2023. godini 63 godine i 3 mjeseca ivota, u 2024. godini 63 godine i 6 mjeseci ivota, u 2025. godini 63 godine i 9 mjeseci ivota, u 2026. godini 64 godine ivota, u 2027. godini 64 godine i 3 mjeseca ivota,

u 2028. godini 64 godine i 6 mjeseci ivota, u 2029. godini 64 godine i 9 mjeseci ivota. lanak 27. Iznimno od lanka 31. Zakona o mirovinskom osiguranju (lanak 9. ovoga Zakona), pravo na prijevremenu starosnu mirovinu stjee osiguranik (ena) kada navri: u 2010. godini 55 godina ivota i 30 godina mirovinskog staa, u 2011. godini 55 godina i 3 mjeseca ivota i 30 godina i 3 mjeseca mirovinskog staa, u 2012. godini 55 godina i 6 mjeseci ivota i 30 godina i 6 mjeseci mirovinskog staa, u 2013. godini 55 godina i 9 mjeseci ivota i 30 godina i 9 mjeseci mirovinskog staa, u 2014. godini 56 godina ivota i 31 godinu mirovinskog staa, u 2015. godini 56 godina i 3 mjeseca ivota i 31 godinu i 3 mjeseca mirovinskog staa, u 2016. godini 56 godina i 6 mjeseci ivota i 31 godinu i 6 mjeseci mirovinskog staa, u 2017. godini 56 godina i 9 mjeseci ivota i 31 godinu i 9 mjeseci mirovinskog staa, u 2018. godini 57 godina ivota i 32 godine mirovinskog staa, u 2019. godini 57 godina i 3 mjeseca ivota i 32 godine i 3 mjeseca mirovinskog staa, u 2020. godini 57 godina i 6 mjeseci ivota i 32 godine i 6 mjeseci mirovinskog staa, u 2021. godini 57 godina i 9 mjeseci ivota i 32 godine i 9 mjeseci mirovinskog staa, u 2022. godini 58 godina ivota i 33 godine mirovinskog staa, u 2023. godini 58 godina i 3 mjeseca ivota i 33 godine i 3 mjeseca mirovinskog staa, u 2024. godini 58 godina i 6 mjeseci ivota i 33 godine i 6 mjeseci mirovinskog staa, u 2025. godini 58 godina i 9 mjeseci ivota i 33 godine i 9 mjeseci mirovinskog staa, u 2026. godini 59 godina ivota i 34 godine mirovinskog staa, u 2027. godini 59 godina i 3 mjeseca ivota i 34 godine i 3 mjeseca mirovinskog staa,

u 2028. godini 59 godina i 6 mjeseci ivota i 34 godine i 6 mjeseci mirovinskog staa, u 2029. godini 59 godina i 9 mjeseci ivota i 34 godine i 9 mjeseci mirovinskog staa. lanak 28. (1) U razdoblju od stupanja na snagu ovoga Zakona do 31. prosinca 2029. godine, iznimno od lanka 78. Zakona o mirovinskom osiguranju (lanak 13. stavak 1. ovoga Zakona), osiguraniku eni, koja stjee pravo na prijevremenu starosnu mirovinu, polazni faktor za odreivanje te mirovine iznosi: u 2010. godini: s navrenih do 31 godinu mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrene 32 godine mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrene 33 godine mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrene 34 godine mirovinskog staa: 0,19% po mjesecu, s navrenih 35 i vie godina mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu, u 2011. godini: s navrenih do 31 godinu i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrene 32 godine i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrene 33 godine i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrene 34 godine i 3 mjeseca godine mirovinskog staa:0,19% po mjesecu, s navrenih 35 godina i 3 mjeseca i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu, u 2012. godini: s navrenih do 31 godinu i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrene 32 godine i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrene 33 godine i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrene 34 godine i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,19% po mjesecu, s navrenih 35 godina i 6 mjeseci i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu, u 2013. godini: s navrenih do 31 godinu i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrene 32 godine i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrene 33 godine i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu,

s navrene 34 godine i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,19% po mjesecu, s navrenih 35 godina i 9 mjeseci i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu, u 2014. godini: s navrene do 32 godine mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrene 33 godine mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrene 34 godine mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrenih 35 godina mirovinskog staa: 0,19% po mjesecu, s navrenih 36 godina i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu, u 2015. godini: s navrene do 32 godine i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrene 33 godine i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrene 34 godine i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrenih 35 godina i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,19% po mjesecu, s navrenih 36 godina i 3 mjeseca i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu, u 2016. godini: s navrene do 32 godine i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrene 33 godine i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrene 34 godine i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrenih 35 godina i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,19% po mjesecu, s navrenih 36 godina i 6 mjeseci i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu, u 2017. godini: s navrene do 32 godine i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrene 33 godine i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrene 34 godine i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrenih 35 godina i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,19% po mjesecu, s navrenih 36 godina i 9 mjeseci i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu, u 2018. godini: s navrene do 33 godine mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu,

s navrene 34 godine mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrenih 35 godina mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrenih 36 godina mirovinskog staa: 0,19% po mjesecu, s navrenih 37 godina i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu, u 2019. godini: s navrene do 33 godine i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrene 34 godine i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrenih 35 godina i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrenih 36 godina i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,19% po mjesecu, s navrenih 37 godina i 3 mjeseca i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu, u 2020. godini: s navrene do 33 godine i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrene 34 godine i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrenih 35 godina i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrenih 36 godina i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,19% po mjesecu, s navrenih 37 godina i 6 mjeseci i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu, u 2021. godini: s navrene do 33 godine i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrene 34 godine i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrenih 35 godina i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrenih 36 godina i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,19% po mjesecu, s navrenih 37 godina i 9 mjeseci i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu, u 2022. godini: s navrenih do 34 godine mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrenih 35 godina mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrenih 36 godina mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrenih 37 godina mirovinskog staa: 0,19% po mjesecu, s navrenih 38 godina i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu,

u 2023. godini: s navrenih do 34 godine i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrenih 35 godina i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrenih 36 godina i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrenih 37 godina i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,19% po mjesecu, s navrenih 38 godina i 3 mjeseca i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu, u 2024. godini: s navrenih do 34 godine i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrenih 35 godina i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrenih 36 godina i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrenih 37 godina i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,19% po mjesecu, s navrenih 38 godina 6 mjeseci i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu, u 2025. godini: s navrenih do 34 godine i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrenih 35 godina i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrenih 36 godina i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrenih 37 godina i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,19% po mjesecu, s navrenih 38 godina i 9 mjeseci i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu, u 2026. godini: s navrenih do 35 godina mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrenih 36 godina mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrenih 37 godina mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrenih 38 godina mirovinskog staa: 0,19% po mjesecu, s navrenih 39 godina i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu, u 2027. godini: s navrenih do 35 godina i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrenih 36 godina i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrenih 37 godina i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrenih 38 godina i 3 mjeseca mirovinskog staa: 0,19 po mjesecu,

s navrenih 39 godina i 3 mjeseca i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu, u 2028. godini: s navrenih do 35 godina i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrenih 36 godina i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrenih 37 godina i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrenih 38 godina i 6 mjeseci mirovinskog staa: 0,19% po mjesecu, s navrenih 39 godina i 6 mjeseci i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu, u 2029. godini: s navrenih do 35 godina i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,34% po mjesecu, s navrenih 36 godina i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,29% po mjesecu, s navrenih 37 godina i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,24% po mjesecu, s navrenih 38 godina i 9 mjeseci mirovinskog staa: 0,19% po mjesecu, s navrenih 39 godina i 9 mjeseci i vie mirovinskog staa: 0,15% po mjesecu. (2) U razdoblju od stupanja na snagu ovoga Zakona do 31. prosinca 2029. godine, iznimno od lanka 78. Zakona o mirovinskom osiguranju (lanak 13. stavak 2. ovoga Zakona), osiguraniku eni koja prvi put stjee pravo na mirovinu, polazni faktor za odreivanje starosne mirovine nakon navrene starosne dobi iz lanka 26. ovoga Zakona, poveava se za postotak iz lanka 13. stavka 3. ovoga Zakona za svaki mjesec koji je protekao od navedene navrene starosne dobi do dana ostvarivanja prava, a najvie za pet godina. lanak 29. U razdoblju od stupanja na snagu ovoga Zakona do 31. prosinca 2029. godine, osiguraniku eni, za stjecanje prava na starosnu mirovinu, sniava se dobna granica za tu mirovinu na temelju staa osiguranja s poveanim trajanjem prema dobnoj granici odreenoj lankom 26. ovoga Zakona. lanak 30. (1) Osiguranici poljoprivrednici iz lanka 12. Zakona o mirovinskom osiguranju zateeni u obveznom mirovinskom osiguranju na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, koji nisu obuhvaeni mirovinskim osiguranjem prema lanku 3. ovoga Zakona, mogu na svoj zahtjev istupiti iz toga osiguranja. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, mirovinsko osiguranje prestaje s posljednjim danom mjeseca u kojemu je podnesen zahtjev za istup iz osiguranja. lanak 31. Ministar nadlean za mirovinsko osiguranje e u roku od dva mjeseca od

dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz lanka 7. ovoga Zakona. lanak 32. Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. studenoga 2010.

Vous aimerez peut-être aussi