Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
ZATO I KAKO?
Doc. Dr Aleksandra Isakovi Asist . Dr Darko Stevanovi
TA JE NAUKA?
v U uem smislu, nauka je sistem steenog znanja koje se zasniva na naunim metodima v Postoji eksperimentalna i primenjena nauka v Obe naune grane su meusobno povezane obzirom da omoguavaju primenu naunog istraivanja (eksperimentalna nauka) u odreene svrhe npr. ivotne potrebe (primenjena nauka)
Online dictionary". Merriam-Webster. http://www.mw.com/dictionary/science. Retrieved 2009-05-22. " Popper, Karl (2002) [1959]. The Logic of Scientific Discovery (2nd English ed.). New York, NY: Routledge Classics. p. 3.
TA JE NAUKA?
v Nauka predstavlja kontinuiranu aktivnost i ulaganje truda u otkrivanje novog i proirivanje postojeeg znanja i razumevanja, kroz razliite naune discipline istraivanja v Od naunika se istovremeno oekuje da publikuje svoje rezultate kako bi drugi naunici mogli da izvedu sline eksperimente i time provere/potvrde zakljuke prethodnog istraivanja v Ovo omoguava bolje razumevanje dogaaja koji su se odigrali, odnosno fenomena/principa a istovremeno otvara mogunost predvianja dogaaja u budunosti tj. toka odreenog fenomena
NAUNO DRUTVO
v ini skup naunika i njihovi meusobni odnosi i interakcije v Uglavnom je podeljeno na pod-drutva" od kojih se svako bavi odreenom specifinom naunom problematikom v Komunikacija i razmena znanja ostvaruje se preko kongresa, naunih skupova i razliitih formi publikacija
NAUNA LITERATURA
v Nauni asopisi dokumentuju rezultate razliitih istraivaa, zbog ega predstvaljaju osnovnu arhivu nauke v Prvi nauni asopis je izaao 1665. god (Journal des Savans). Od tada pa do danas, broj asopisa koji aktivno periodini izlaze je stalno rastao v 1981, broj naunih i tehnikih asopisa je iznosio oko 11.500 v Dananja Pubmed lista sadri oko 40.000 naslova koji se odnose samo na medicinu kao nauku v Najvei broj naunih asopisa se bavi prouavanjem jedne naune oblasti te se u tom asopisu publikuju rezultati istraivanja iz te naune oblasti. Rezultati istraivanja se prikazuju u obliku naune publikacije originalnog naunog dela ili revijalnog rada
NAUNA LITERATURA
v Akademski nauni lanci (publikacije) omoguavaju predstavljanje naunih rezultata u odgovarajuoj literaturi v Primarna literatura predstavlja naune asopise u kojima se publikuju orginalni nauni rezultati kao i tehniki patenti ili odreena tehnika reenja v Sekundarna literatura obuhvata naune asopise u kojima se publikuju revijalni radovi (predstavljaju sintezu dosadanjih saznanja o odreenom fenomenu/problemu) kao i knjige v Tercijerna literatura obuhvata enciklopedije i sline publikacije koje su namenjene svima a ne samo naunom drutvu
ZNANJE
KOMUNIKACIJA
LEENJE
CSNIRS
Centar za struni i nauno-istraivaki rad studenata (CSNIRS) jedna je od najstarijih organizacija na Medicinskom fakultetu. Interes nauke i njegovo stavljanje u prvi plan ostvaruje se kroz brojne aktivnosti koje ovaj centar sprovodi, a koje u prvom redu ukljuuju organizaciju tradicionalnih studentskih kongresa. Do sada je odrano 50 kongresa studenata medicine i stomatologije na kojima je uestvovao veliki broj generacija studenata, iz ijih redova su ponikli mnogi profesori i nauni saradnici naeg fakulteta. U prostorijama CSNIRS-a nalazi se redakcija Medicinskog podmlatka, struno-naunog asopisa Medicinskog fakulteta, Univerziteta u Beogradu. U planu CSNIRS-a je takoe da se u narednom periodu aktivnije ukljui u organizovanje uea naih studenata i na strunim kongresima u inostranstvu, i da se time postigne adekvatna prezentacija Medicinskog fakulteta u Beogradu na meunarodnim skupovima.
IZBOR MENTORA
v Javiti se na vreme kako bi se ispotovali svi predvieni rokovi za izradu i pisanje rada
v POSTAVLJANJE HIPOTEZE
KONGRES
Mini simpozijum
MAJ APRIL
Recenzija rada
MART
FEBRUAR
Pisanje rada
NOVEMBAR
PLANIRANJE ISTRAIVANJA
v Predkliniko istraivanje v In vivo v In vitro v Planiranje eksperimenata - vreme potrebno za dobijanje rezultata v Savladavanje potrebnih laboratorijskih tehnika v Finansijski aspekti v Etiki aspekti- rad sa eksperimentalnim ivotinjama vPrecizno definisati grupu istraivanja - broj ivotinja
PLANIRANJE ISTRAIVANJA
v Kliniko istraivanje v Izbor bolesnika: veliina grupe (incidenca patologije) definisanje grupe ispitanika definisanje kontrolne grupe randomizacija prospektivna/retrospekrivna studija finansijski aspekti etiki aspekti v Statistika obrada podataka
KONGRES
Mini simpozijum
MAJ APRIL
Recenzija rada
MART
FEBRUAR
Pisanje rada
NOVEMBAR
ULOGA RECENZENTA
Procena kvaliteta rada
Na ta recenzent obraa panju?
Da li je tema rada adekvatno izabrana! UVOD - da li je osnovna problematika iznesena na adekvatan nain, koriene reference CILJEVI - kako su definisani MATERIJAL I METODE - adekvatnost odabrane metodologije, definisanje grupa koje su ispitivane, veliina uzorka, definisanje statistikog testa, jasnoa prikaza metodologije REZULTATI - da li su odgovorili na zadate ciljeve, jasnoa prikaza, objanjenja, statistika analiza DISKUSIJA- da li su dobijeni rezultati objanjeni na odgovarajui nain a u skladu sa navedenim referencama LITERATURA- pravilno citirane reference
KONGRES
Mini simpozijum
MAJ APRIL
Recenzija rada
MART
FEBRUAR
Pisanje rada
NOVEMBAR
ISHOD RECENZIJE
v NEGATIVNA v USLOVNO POZITIVNA Neophodno je izvesti korekcije koje je recenzent zahtevao, obrazloiti ih i v POZITIVNA
KONGRES
Mini simpozijum
MAJ APRIL
Recenzija rada
MART
FEBRUAR
Pisanje rada
NOVEMBAR
MINI SIMPOZIJUM
Da omogui studentima naeg fakulteta da sve rezultate do kojih su doli u svojim naunim poduhvatima prezentuju pred komisijom. Mladi istraivai na Mini-simpozijumu ue kako da na adekvatan nain izlau svoje radove, kako da prihvate dobronamerne sugestije profesora naeg fakulteta, a sve to u zajednikom cilju bolje pripreme studenata i predstavljanja fakulteta na predstojeem nacionalnom studentskom kongresu . Autor svoj rad izlae pred komisijom u trajanju od 5 do 7 minuta, nakon ega sledi diskusija. Prezentovanje rada na Mini-simpozijumu je odlukom Vea za nauku obavezno. Autori koji ne odbrane svoj rad na ovom skupu ne mogu uestvovati na predstojeem kongresu.
MINI SIMPOZIJUM
KAKO PREZENTOVATI RAD?
PREZENTACIJA
KOMUNIKACIJA
USPEH
KONGRES
Mini simpozijum
MAJ APRIL
MART
FEBRUAR
NOVEMBAR
KONGRES
KONGRES STUDENATA MEDICINE I STOMATOLOGIJE SRBIJE SA MEUNARODNIM UEEM
Usmena prezentacija/ poster prezentacija Komisija
Predlog najboljih radova sa Mini simpozijuma daje ureivaki odbor Podmlatka Sve predloene radove pregleda Izdavaki Savet Podmlatka Radovi podleu dodatnoj recenziji a konanu odluku o prihvatanju rada donosi izdavaki savet.
Prikaz klinikog sluaja i revijalni rad NE MOGU da budu tema studentskog rada!
PISANJE RADA
Svaki rad sadri sledea poglavlja: 1. SAETAK (srpski i engleski) 2. UVOD 3. CILJ RADA 4. MATERIJAL I METODE 5. REZULTATI 6. DISKUSIJA 7. ZAKLJUCI 8. LITERATURA 9. PRILOZI (TABELE, GRAFIKONI, FOTOGRAFIJE...)
SAETAK
v Predstavlja kratak prikaz rada u celini i vodi kroz rad v Treba da sadri sve segmente rada (UVOD, CILJ, METODOLOGIJA, REZULTATI, ZAKLJUCI) v Dodatno se treba informisati o specifinostima pisanja apstrakta (font, prored, podnaslovi...) v Saetak NE SME da bude dui od 250 rei v Sadri i kljune rei- rei koje se koriste u pretraivanju literature
UVOD
v v v v Definisanje problema Obrazloenje problema Ralanjavanje postojeeg znanja Tekst uvoda treba da bude prikazan u kontekstu prethodnih poznatih naunih rezultata iz date oblasti, uz obavezno citiranje relevantnih dokumenata iz postojee literature koji su korieni prilikom pisanja uvoda (1), (2)... ILI (Petrovi P., 2001)...
CILJ
v Taksativno definisanje ciljeva istraivanja
MATERIJAL I METODE
v Precizno definisati grupu istraivanja (broj ivotinja/pacijenti sa odreenim karakteristikama) v Precizno definisati korieni materijal (hemikalije, testovi...) v Tano izloiti eksperimentalnu proceduru (eksperimentalni protokol/klinika tj epidemioloka studija) zbog mogunosti reprodukovanja eksprimentalne procedure v Naglasiti u skladu sa kojim etikim kodeksom je izvedeno istraivanje v Naglasiti koji e test biti korien za statistiki obradu znaajnosti razlike dobijenih rezultata
PRIMER 1:
In vitro: U eksperimentu je koriena C6 elijska linija glioma pacova. Ova elijska linija je dobijena sa Instituta za molekularnu genetiku u Moskvi, a potie iz kolekcije ATCC (eng., American Type Cell Culture Collection) sa oznakom CCL107. ...opis dalje eksperimentalne procedure In vivo: U eksperimentu su korieni pacovi Wistar soja mase 200-250g koji su anestezirani tiopenton natrijumom (koncentracija). Po zavrenom anesteziranju pacovi su fiksirani i postavljeni u stereotaksini ram...opis dalje eksperimentalne procedure
PRIMER 2:
Ovim istraivanjem su obuhvaeni ispitanici koji su grupisani na sledei nain: GRUPA 1 - je predstavljala kontrolnu grupu. Ona je obuhvatila serume 26 zdravih osoba (14 ena i 12 mukaraca). Prosena starost ispitanika koji su inili kontrolnu grupu je bila 53 7 godina. GRUPA 2 - inili su je pacijenti sa akutnim kalkuloznim holecistitisom (24 seruma; 12 ena i 12 mukaraca). Dijagnoza akutnog kalkuloznog holecistitisa je kliniki postavljena (pacijenti leeni na Prvoj hirurkoj klinici, Klinikog Centra Srbije) a uzorci seruma od ovih pacijenata su uzeti u preoperativnom stadijumu bolesti. Prosena starost ispitanika obolelih od akutnog kalkuloznog holecistitisa je bila 49 10 godina. Od svih ispitanika koji su bili obuhvaeni ovim ispitivanjem, krv je uzimana nate posle 12-asovnog gladovanja pacijenata
PRIMER 3:
Ovim istraivanjem su obuhvaeni pacijenati oboleli od neke sistemske bolesti autoimune etiologije a koji su podeljeni u dve grupe: Grupa 1. Obuhvatila je pacijente sa postavljenom dijagnozom neke sistemske bolesti sa laboratorijski negativnim nalazom cirkuliuih imunih kompleksa (CIK) u serumu. U pitanju su pacijenti leeni na odeljenju alergologije i imunologije klinike Interna A, Klinikog Centra Srbije. Ova grupa je obuhvatila deset pacijenata pri emu nisu uzimana u obzir odreena obeleja kao to su pol, uzrast i trenutna terapija. Grupa 2. Obuhvatila je pacijente sa postavljenom dijagnozom neke sistemske bolesti autoimune etiologije sa laboratorijski pozitivnim nalazom cirkuliuih imunih kompleksa u serumu. U pitanju su pacijenti leeni na odeljenju alergologije i imunologije klinike Interna A, Klinikog Centra Srbije. Ova grupa je obuhvatila deset pacijenata pri emu nisu uzimana u obzir odreena obeleja kao to su pol, uzrast i trenutna terapija.
REZULTATI
v Redosled prikazivanja rezultata odgovara postavljenim ciljevima i opisanoj metodologiji v Svi prikazani rezultati (tabelarno ili grafiki) moraju da sadre naslove kao i odgovarajue greke (SD, SE) i taan podatak o veliini grupe na kojoj su dobijeni (n) v Moraju da budu pregledni i jasni (izbegavati prikazivanje velikog broja podataka u okviru iste tabele ili grafikona- gubi se jasnoa i poenta rada) v Kratak tekstualni opis rezultata Odreeni rezultat se najee predstavlja na samo jedan nain!
52.0 0.9 5.0 0.6 5.7 0.6 7.90 0.6 35.0 0.56
7.90 0.6 3.0 0.3 5.7 0.6 3.0 0.3 5.7 0.6
52.0 0.9 5.0 0.6 5.7 0.6 7.90 0.6 35.0 0.56
5.0 0.6 5.7 0.6 5.0 0.6 3.0 0.3 54.0 0.6
5.0 0.6 5.7 0.6 5.0 0.6 52.0 0.9 5.0 0.6
52.0 0.9 5.0 0.6 5.7 0.6 7.90 0.6 35.0 0.56
52.0 0.9 5.0 0.6 5.7 0.6 7.90 0.6 7.90 0.6
60
50
70 60 ispoljenost klinicke slike (%) 50 Series1 40 30 20 10 0 1 grupe ispitanika- kontrola i bolesni 2 Series2 Series3 Series4 Series5 Series6
70 60 ispoljenost klinicke slike (%) 50 Series1 40 30 20 10 0 1 grupe ispitanika- kontrolna i bolesni 2 Series2 Series3 Series4 Series5 Series6
70 60 ispoljenost klinicke slike (%) 50 Series1 40 30 20 10 0 1 grupe ispitanika- kontrola i bolesni 2 Series2 Series3 Series4 Series5 Series6
70
**
60 ispoljenost klinicke slike (%)
**
50
**
40
**
30
**
20
*
10 0 1 grupe ispitanika- kontrolna i bolesni 2
DISKUSIJA
v Diskutovanje i tumaenje rezultata u skladu sa dotadanjim znanjem i poznatim injenicama iz date oblasti
v Obavezno pravilno citiranje odgovarajue literature koja je koriena pri diskutovanju orginalnih rezultata rada
ZAKLJUCI
v Kratko taksativno navoenje zbirnih zakljuaka koji proizilaze iz orginalnih rezultata rada
LITERATURA
v Obavezno navesti kompletnu literaturu koja je koriena prilikom pisanja rada vInformisati se o formi u kojoj je potrebno navesti korienu literaturu vAbecedni redosled navoenja literature (Petrovi. P, 2001) vNumeriko navoenje u tekstu a time i u poglavlju literatura (2)
Primer: - Costa, D.; Fernandes, E.; Santos, J. L.; Pinto, D. C.; Silva, A. M.; Lima, J. L. NASLOV RADA, Anal. Bioanal. Chem. 2007, 387, 20712081. - Costa, D.; Fernandes, E.; Santos, J. L.; Pinto, D. C.; Silva, A. M.; Lima, J. L. (2007), NASLOV RADA, Anal. Bioanal. Chem., 387, 20712081.
USPENA RECENZIJA
SRENO!
ZA SVA PITANJA I NEDOUMICE
OBAVEZNO
KONTAKTIRATI LANOVE CSNIRS-a Csnirs@med.bg.ac.rs 011 36 36 382