KAKO OTKRITI LAOVA Laganje cijelim tijelom je za sve nas teak posao jer nam u tome nedostaje praksa.

A kada ipak odluimo da laemo, uinimo to nespretno, a zahvaljujui neznanju naih sudrugova ostanemo neotkriveni. Jedan od razloga zato la ostane neosporena jeste zato to nai poznanici ne znaju da je identifikuju. Oni znaju da on ne govori istinu jer se njegove tjelesne radnje pri tome ne slau jedna sa drugom ili sa njegovim verbalnim znacima, ali iako zapaaju taj nesklad, nisu kadri da otkriju istinu koju on pokuava da sakrije. Dobar primjer za ovo je ovjek koji je doivio neku linu tragediju, a koji prisustvuje nekoj sveanoj veeri i pokuava biti veseo, tu svi vide neko komeanje u njemu samom, on neto krije, a drugi se ne usuuju da otkriju istinu. Na koju se stranu pomijeraju oi osobe takoer moe govoriti o iskrenosti nekog iskaza. Ako neko pogleda gore i na lijevo dok odgovara na pitanje, tada osoba pristupa dijelu mozga koji je odgovoran za donoenje injenica. Tada osoba trai pristup istini i prisjea se ta se dogodilo. Ali, ako osoba gleda gore i na desno, tada ta osoba pristupa dijelu mozga odgovornom za kreativnost. Drugim rijeima, osoba stvara odgovor i prevodi ga u la. Premda ova teorija nije dokazana, mnoge zakonodavne grupe koriste ovu injenicu kako bi determinirali iskrenost odgovora u uslovima ispitivanja. Iako pokreti oiju ne mogu biti upotrijebljeni kao dokaz krivice, mogu biti upotrebljeni kao signali ispitivaima da postoji jo neto to se o subjektu moe nauiti (Miller i Stiff 1993).1[1] Odavanje se esto vidi i u donjem dijelu tijela. Premjetanje sa noge na nogu, grenje prstiju na nogama, prekrtanje i odkrtanje ruku i slino, se brojno poveavaju kada pokuavamo da prevarimo druge. Pokuaji prevare takoer ukljuuju i gornji dio tijela

u odreenoj mjeri. Izrazi lica se mogu kontrolisati, a uspjean laov moe ak odrati i kontakt oima sa sluaocem, ali pokreti aka ne kontroliu se tako lako. Jedan gest se najee ponavlja kod onih koji ele da nas prevare. To je dizanje i rotiranje aka da bi se pokazali dlanovi. Ovaj se pokret koristi kako bi se signalizirala bespomonost. Dodirivanje strane nosa, dodirivanje oka, lizanje usana, tapkanje prstima i vrsto dranje za rukohvate se ee pojavljuju kada osoba lae (Wainwright, 2001). Albert Mehrabian je istraio kako se ljudi ponaaju dok lau, naime ljudi tada manje govore, sporije govore i prave vie greaka u govoru. ini se i da je stopa tjelesnih pokreta manja kada laemo (Givens, 2005). Sistematska posmatranja ponaanja i govora tijela osoba ili grupa ljudi koji su pod sumnjom najee se provodi na mjestima kao to su aerodromi, granini prijelazi, te na svim drugim javnim mjestima koji su od nacionalne vanosti. Poto u skorije vrijeme raste opasnost od meunarodnog terorizma, neverbalna komunikacija igra vitalnu ulogu u obuci vladinog, policijskog i zatitarnog osoblja irom svijeta. Posmatranje sumnjivog ponaanja jeste sposobnost da se vide znaci opasnosti u pokretima, nainu odijevanja, nenormalnim nainima gledanja, emocionalnom tonu glasa i u signalima obmane (lai), te po izrazima lica i gestovima (Givens, 2005). Najbolji posmatrai jesu oni ljudi koji su po svojoj prirodi znatieljni poto oni vole da znaju zato neki ljudi neto rade i zbog ega. Naime, ti znatieljnici su sposobni da se projektuju u um neke osobe i da putem uivljavanja shvate tuu emocionalnu svijest. Moda je najvaniji primjer koji opisuje takve ljude taj da su oni u stanju sa velike razdaljine prevoditi i interpretirati znaenje razgovora dvije osobe, a samo na osnovu pokreta njihovih tijela i izgleda njihovog lica. Najbolji posmatra e uvijek sebi postavljati pitanja tipa: Zato su one osobe napete? i Zato me to dvoje ine nervoznim? .

U nekim zemljama svijeta je razvijen softver nazvan CCTV kako bi se putem kamera posmatralo normalno i abnormalno ponaanje osoba u javnim zgradama. Tako bi se npr. ako se neka osoba due vremena zadri u liftu to ponaanje ocijenilo kao abnormalno i upalio bi se alarm koji bi pozvao radnike osiguranja. Isto tako, ukoliko bi osoba za CCTV-om primjetila da npr. neki mukarac koji stoji u liftu sputa torbu na pod i otvara je, to bi takoer prouzrokovalo paljenje alarma. Ovaj softver takoer omoguava osoblju da uz pomo kamera identificiraju i prepoznaju neka sumnjiva lica. A novija istraivanja o kompjuterskim analitikim programima tee da razviju softver koji e biti u stanju interpretirati stavove, pokrete tijela i gestove. Prema izvjetaju Reutersa (2001) naunici u Singapuru su razvili softwer koji moe da identifikuje 73 osobine normalnih i nenormalnih ljudskih pokreta kao to su brzina, intenzitet, obrazac, oblik i smjer (Givens, 2005). Nadalje, neke svjetske avio kompanije pruaju godinji trening za letako osoblje kako bi im pomogli da paljivo posmatraju neobina ponaanja i nervoznu kod putnika. Poslije stotina razlitih letova, osoblje dobiva iskustvo o onome to je normalno, a to nenormalno ponaanje putnika. Anksioznost kod putnika bi trebala biti paljivo posmatrana kako bi se mogle razlikovati i abnormalne namjere kod terorista, a i abnormalno ponaanje kod obinih putnika. Osoblje svih nacionalno vanih slubi treba biti trenirano u dekodiranju neverbalnih poruka koje alje tijelo. Neki utvreni nepravilni oblici neverbalnih signala na aerodromima i nacionalnim granicama su slijedei: a) kada vidimo neke osobe da prvo idu zajedno kao grupa, pa se onda razdvoje i ponaaju svako po svojim pravilima kao da su doli odvojeno, b) udno i neobino ponaanje na aerodromima moe biti i kada vidimo da neko posmatra prostorije koje se odnose samo na osoblje, kada gleda gdje su smjetene kamere, kada provjerava prostore koji se odnose za dopremanje hrane i prtljaga u avione, a i kada vidimo da neko kamerom snima prostor aerodroma (Givens, 2005).

Policajci na Amerikim granicama su jo primjetili da dvije sumnjive osobe koje pokuavaju zajedno prei ilegalno granicu, hodaju jedna iza druge u istoj liniji to moe predstavljati usmjerenost njihovih misli na zajedniku misiju ostvarivanja neprijatnih ciljeva (Givens, 2005).