PLAN AKTIVNOSTI Pogoni Stara Jama I Separacija RJ Transport I EMRiO

1.0.
IME I ADRESA OPERTORA/INVESTITORA POGONA I POSTROJENJA RMU "ZENICA" doo ZENICA Stjepana Radia br 2, Zenica pogon "Stara jama" pogon "Separacija" RJ "Transport" RJ "Elaktromainski remont i odravanje" 2.0. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA PRIKAZANA NA PLANU
Eksploatacono polje "Stara jama-Sie", koje se nalazi se na podruju opine Zenica, i zauzima ukupnu povrinu od 1310 ha, upisano je u katastar eksploatacionih polja na listu br 55, knjiga I.Rjeenje za eksploataciju broj: 16-4714-1/62 od 29.12.1962 god, izdato je od SEKRETERIJATA ZA INDUSTRIJU I GRAEVINARSTVO IZVRNOG VIJEA NR BiH, Narodna republika Bosna i Hercegovina.Kopija rjeenja priloena je u prilogu br 20.1. Industrijski krug pogona Stara jama-Rudnik, nalazi se u sjeverozapadnom dijelu grada Zenice. Obzirom da je u ovom industrijskom krugu zapoeo sa radom RMU "Zenica, daleke 1880 god, industrijski krug esto se naziva i krugom Rudnika.Zbog navedenog u daljem tekstu industrijski krug nazivati e se industrijski krug pogona "Stara jama-Rudnik" U krugu su uz objekte pogona Stara jama (upravna zgrada, izvozno okno i pratei objekti) smjetene: upravne zgrade direkcije RMU "Zenica", zgrade i postrojenja pogona "Separacija", radionice i prostori radne jedinice "Vozni park" te radionica novoformirane radne jedinice "Elektromainski remont i odravanje" (EMRiO).Svi navedeni objekti uvezani su na jedinstvenu infrastrukturu (snadbijevanje pitkom i industrijskom vodom, snadbijevanje energijom, lokalna putna mrea, kanalizacioni sistem i druga infrastruktura). Istoni dio industrijskog kruga, u kome se nalaze upravne zgrade direkcije RMU "Zenica", okruen je gradskim naseljima (sa sjeverne strane: Rudarska kolonija, istone strane :Trg rudara, i june strane: naselje Brist). Centralni dio industrijskog kruga u kome su smjeteni zgrade i objekti pogona"Stara jama", pogona "Separacija", RJ "Transport" i RJ "Elektromainski remont i odravanje" (RJ EMRiO), sa sjeverne i zapadne strane kruga granii se sa industrijskim krugom "eljezare-Zenica", a sa june strane prigradskim naseljem "Brist", Krug je sa dva prilazna asfaltna puta i jednim tvdim makadamskim putom direktno uvezan na gradsku mreu putova a preko industrijskog kruga "eljezare-Zenica", na eljezniku mreu.Industrijski krug je infrastrukurno povezan na vodnu, telefonsku i elektro mreu grada Zenice, a iz toplovodne mree iskljuen je u toku rata.Kanalizaciona mrea rijeena je lokalno preko kolektora "eljezare-Zenica", koji se prelijeva u rijeku Bosnu.Na grafikom prilogu br 20.5.1 prikazano je eksplaloataciono polje "Stara jama-Sie" a na prilogu br 20.5.2 industrijski krug pogona "Stara jama-Rudnik".
3.0. OPIS DJELATNOSTI PRAVNOG LICA, VRSTA PROIZVODA I GODINJI KAPACITET PROIZVODNJE, BROJ ZAPOSLENIKA
Rudnik mrkog uglja "Zenica" doo Zenica (skraena oznaka: RMU "Zenica" doo Zenica) sa sjeditem u Zenici, Stjepana Radia br 2, registriran je za obavljanje djelatnosti u oblasti rudarstva, geologije, energetike i industrije a prema rjeenju FEDERALNOG MINISTARSTVA ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE : Up/I broj: 09-18-38/99 od 20. 04. 2000 godine te Dopunskim rjeenjem : UP/I broj: 07-18-380/99, od 24. 12. 2002 godine. Rjeejem Opinskog suda u Zenici broj: U/I-750/96, upisan je u sudski registar opine Zenica. Kopije rjeenja FMERI i opinskog rjeenja priloene su u prilogu br 20.1. 3.1. POGON "STARA JAMA" Pogon "Stara jama" posluje u sastavu RMU "Zenica", a osnovna djelatnost pogona je proizvodnja mrkog uglja. Osnovni proizvod pogona je komercijalni ugalj u slijedeim asortimanima: -komad + 60 mm -kocka 30-60 mm -orah 15-30 mm -grah 5-15 mm i -sitni 0,5-15 mm. Navedeni asortimani komercijalnog uglja plasiraju se na trite kao proizvod pogona "Stara jama ", i u mjeavinini sa ugljevima pogona "Raspotoje" i "Stranjani", kada se na trite plasiraju kao proizvod RMU "Zenica" Osnovni parametri-Imediatna analiza navedenih asortimana komercijalnog uglja dati su na narednim stranama . Godinja proizvodnja uglja na pogonu "Stara jama" u prethodne tri godine iznosila je kako slijedi: Godina Proizvodnja (t) 2005. 105204,00 2006. 128465,10 2007. 139202,60 Ukupno 378717,70
Trogodinjim planom rada RMU "Zenica" doo "Zenica" za period 2008-2010god, planirana je godinja priozvodnja uglja i izrada jamskih prostorija , kako slijedi: -2008 god.: 154 500 t i 3517 m -2009 god.. 160 000 t i 3590 m -2010 god.: 166 000 t i 2880 m Jamske prostorije potrebno je izraditi da bi se ostvario planirani nivo proizvodnje i odrao kontinuitet proizvodnje u narednom periodu. Za planirani obim poslova na pogonu "Stara jama" uposleno je 378 zaposlenika. U narednim tabelama dat je pregled kvalifikacione strukture i rasporeda zaposlenih.
Tabela br 1: Pregled zaposlenika na RMU "Zenica" doo Zenica, po kvalifikacionoj strukturi na dan 30.06.2008. godine.
POGON RADNA JEDINICA 1 Uprava rudnika Stara jama Raspotoje Stranjani Separacija RJ Obezbjeenje RJ EPP RJ ZTZ, P i GM RJ EMR i O RJ Transport SZR-u UKUPNO: KVALIFIKACIJA NK 2 2 137 159 87 69 35 9 3 9 5 515 KV 3 142 145 123 37 25 1 11 35 29 548 SSS 4 6 58 67 38 23 5 32 19 16 6 7 277 VKV 5 33 28 25 9 1 9 2 1 108 V 6 1 1 3 1 2 1 9 2 1 21 VSS 7 6 6 6 5 1 11 2 1 2 40 Mr 8 2 Dr 9 1 UKUPNO 10 17 378 408 279 141 67 62 38 71 42 10 1513
Tabela br 2: Pregled zaposlenika na pogonu " Stara jama" RMU "Zenica" doo Zenica, po slubama Sluzba I OPTI POSLOVI II SLUBA RUDARSKIH RADOVA III SLUBA VJETRENJA I ODRAVANJA IV MAINSKA SLUBA V ELEKTRO SLUBA UKUPNO POGON "RASPOTOJE" Broj zaposlenika 6 209 52 70 41 378
CERTIFIKAT
3
Kvaliteta zenikih ugljeva
porijeklo: Stara jama vrsta uglja: SITNI
I M E D I A T N A
A N A L I Z A U G LJ A
PARAMETRI
Gruba vlaga Higro vlaga Ukupna vlaga Pepeo % % % %
Sa dostavnom vlagom 7,80 8,39 16,19 13,70 70,11 3,07 1,40 1,67 21 464 18 734
Sa vlagom u analitikom uzorku 9,10 14,86 76,04 3,33 1,52 1,81 23 279 20 319
Bez vlage 16,35 83,65 3,66 1,67 1,99 25 610 22 353
Bez vlage i pepela 100 2,38 30 614 26 721
Sagorive materije % Sumpor ukupni Sumpor vezani Sumpor sagorivi % % %
Gornja topl.vrij. KJ/kg Donja topl.vrij. KJ/kg
CERTIFIKAT
4
porijeklo: Stara jama vrsta uglja: GRAH
I M E D I A T N A
PARAMETRI
Bez vlage 19,09 80,91 3,32 2,81 0,51 24 232 21 763
Sagorive materije % Sumpor ukupni Sumpor vezani % %
Sumpor sagorivi % Gornja topl.vrij. KJ/kg Donja topl.vrij. KJ/kg
CERTIFIKAT
5
porijeklo: Stara jama vrsta uglja: ORAH
I M E D I A T N A
PARAMETRI
Sa dostavnom vlagom % % % % 5,20 7,74 12,94 17,30 69,76 2,47 2,17 0,30 20 286 18 230
Sa vlagom u analitikom
uzorku 8,16 18,25 73,59 2,61 2,29 0,32 21 399 19 230
Bez vlage
Bez vlage i pepela
Gruba vlaga Higro vlaga Ukupna vlaga Pepeo
19,87 80,13 2,84 2,49 0,34 23 301 20 940
100 0,43 29 080 26 132
CERTIFIKAT
porijeklo: Stara jama vrsta uglja: KOCKA
I M E D I A T N A
PARAMETRI
Bez vlage 18,54 81,46 3,65 1,62 2,04 23 474 21 339
HEMIJSKA ANALIZA PEPELA UGLJA JAME STARA JAMA
Parametar % m/m SiO2 Al2O3 Fe2O3 CaO MgO TiO2 SO3 K2O Na2O Ukupno
20% Grah, 80 % Sitni 31,58 23,15 9,10 16,96 10,99 1,10 5,51 0,42 0,89 99,70
3.2. POGON "SEPARACIJA"

8
Posluje u sastavu "RMU" Zenica, kao jedan od etiri pogona. Osnovna djelatnost pogona "Separacija" je prerada rovnog uglja u komercijalne ugljeve. Pogon "Separacija" proizvodi slijedee vrste proizvoda: KOCKA, granulacije - 80 + 30 mm; ORAH, granulacije - 30 + 22 mm; GRAH, granulacije - 22 + 15 mm; SITNI, granulacije - 15 + 0 mm i SITNI (ENERGETSKI UGALJ),granulacije 15 + 0 mm Navedeni proizvodi plasiraju se na trite kao proizvod RMU"Zenica". Osnovni parametri-Imediatna analiza navedenih asortimana komercijalnog uglja dati su na narednim stranama. Godinja prerada uglja na pogonu "Separacija" u predhodne tri godine iznosila je kako slijedi: 2005 godine = 289.668 tona 2006 godine = 280.902 tona 2007 godine = 322.065 tona Trogodinjim planom rada RMU"Zenica"d.o.o.Zenica za period 2008-2010 godine, planirano je da se sva proizvedena koliina rovnog uglja preradi i otpremi s pogona "Separacije" kako slijedi: 2008 godine = 373.500 tona 2009 godine = 390.000 tona 2010 godine = 408.000 tona
3.2.1. Broj zaposlenih radnika

U narednoj tabeli dat je pregled predviene radne snage pogona "Separacija" po organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta (decembar,2007 godine). Tabela br 3: Pregled zaposlenika na pogonu "Separacija" RMU "Zenica" doo Zenica, po slubama POGON"SEPARACIJA" Uprava i opi poslovi Sluba prerade Sluba elektromainskog odravanja i eljeznikog transporta U K U P N O VSS 1 2 2 5 VK 5 9 14 SSS 3 5 8 KV 1 8 24 33 NK,pir
mmm
NK 5 29 2 36
39 11 50
UKUPN O 10 88 48 146
porijeklo uglja:RMU Zenica vrsta uglja: Sitni
10
(omjer: 50 % Raspotoje, 25 % Stara jama, 25 % Stranjani)
C E R T I F I K A T
Gruba vlaga Higro vlaga Ukupna vlaga Pepeo Ukupni sumpor Sagorljivi sumpor Koks C-fix Isparljivo Sagorljivo Gornja toplotna vrijednost Donja toplotna vrijednost
11,25 5,91 17,16 20,19 3,43 1,97 53,08 50,05 29,76 62,65 20 252 16 879
% % % % % % % % % % KJ/kg KJ/kg
11
porijeklo uglja:RMU Zenica vrsta uglja: Grah
C E R T I F I K A T
Gruba vlaga Higro vlaga Ukupna vlaga Pepeo Ukupni sumpor Sagorljivi sumpor Koks C- fix Isparljivo Sagorljivo Gornja toplotna vrijednost Donja toplotna vrijednost
6,38 6,20 12,58 22,32 3,11 0,91 54,90 45,19 32,53 65,11 19 869 17 619
% % % % % % % % % % KJ/kg KJ/kg
. porijeklo uglja: RMU Zenica vrsta uglja: Orah
C E R T I F I K A T
Kvlaiteta zeniki ugljeva
Gruba vlaga Higro vlaga Ukupna vlaga Pepeo Ukupni sumpor Sagorljivi sumpor Koks C fix Isparljivo Sagorljivo Gornja toplotna vrijednost Donja toplotna vrijednost
4,38 6,03 10,41 24,06 3,48 1,57 56,66 43,01 32,92 65,53 19 424 17 657
% % % % % % % % % % KJ/kg KJ/kg
porijeklo uglja: RMU Zenica vrsta uglja:Kocka
C E R T I F I K A T
Gruba vlaga Higro vlaga Ukupna vlaga Pepeo Ukupni sumpor Sagorljivi sumpor Koks C fix Isparljivo Sagorljivo Gornja toplotna vrijednost Donja toplotna vrijednost
3,80 6,13 9,93 23,42 3,52 2,08 55,19 41,70 34,89 66,66 19 931 18 245
% % % % % % % % % % KJ/kg KJ/kg
HEMIJSKA ANALIZA PEPELA
Parametar % m/m SiO2 Al2O3 Fe2O3 CaO MgO TiO2 SO3 K2O Na2O Ukupno
50% Raspotoje, 25 % Stara jama i Stranjani (mjeavina asortimana) 40,29 15,59 11,25 15,60 9,68 1,65 4,12 1,00 0,50 99,68
3.3. R.J. "TRANSPORT"

Osnovna djelatnost RJ "Transport" je unutranji prevoz radnika, prevoz uglja te unutranji prevoz repromaterijala.

U RJ "Transport" zaposleno je ukupno 42 zaposlenika.U narednoj tabeli dat je pregled predviene radne snage RJ "Transport" po organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta (decembar, 2007 godine). Tabela br 4: Pregled zaposlenika u RJ "Transport" doo Zenica po odjeljenjima RJ "Transport" Opti poslovi Odjeljenje saobraaja Odjeljenje rud.-gra. mehanizacije Odjeljenje odravanja Ukupno uposlenika RJ Transport Broj uposlenika 4 24 7 7 42
3.4. RJ "ELEKTROMAINSKI REMONT i ODRAVANJE" (RJ "EMRiO")

Osnovna djelatnost radne jedinice je remont i odravanje opreme na nivou RMU "Zenica"

U RJ "Elektromainski remont i odravanje" zaposlen je ukupno 71 zaposlenik. U narednoj tabeli dat je pregled predviene radne snage RJ "Elektromainski remont i odravanje" po organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta (decembar, 2007 godine). Tabela br 5: : Pregled zaposlenika U RJ " Elektromainski remont i odravanje" RMU "Zenica" doo Zenica, po odjeljenjima RJ" EMRiO" Opti poslovi Sluba ERIO-NTO Odjeljenje TS i DV i vanjski objekti Odjeljenje slabe struje Odjeljenje elektro remonta Ukupno uposlenika-Sluba ERIO Sluba MRIO-NTO Odjeljenje strojne obrade Odjeljenje bravarsko-zavarivakih poslova Odjeljenje mainskog remonta Odjeljenje vodoinst. i centralnog grijanja Ukupno uposlenika-Sluba MRIO Ukupno uposlenika RJ EMRIO Broj uposlenika 4 1 13 13 4 31 2 7 10 9 8 36 71
4.0.OPIS POGONA I POSTROJENJA (TEHNOLOKE I TEHNIKE CJELINE SA SHEMEMA I POMONE OBJEKTE, UKLJUUJUI OPREMU ZA SMANJENJE NEGATIVNOG UTICAJA) 4.1. POGON "STARA JAMA" 4.1.1. Uvod
Kao najstarija jama u BiH otvorena je jo 1880 godine, a i danas vai za jednu od najopasnijih i najdubljih rudarskih jama u BiH.Prvi radovi su izvedeni relativno plitko i na manjem prostoru.Sputanje radova na veu dubinu vreno je periodino i to izradom izvoznog okna do k -145 m 1914 god, a zatim produbljavanjem istog do k -275 m 1937 godine, i k -400 m 1962 godine, sa razvojem osnovnih horizonata na ovim kotama.Sa povrinom jama je povezana preko dva niskopa (sredinji i VTN) i sa dva okna (izvozno i ventilaciono). Glavno izvozno i ventilaciono okno se nalazi u neposrednoj blizini Separcije, udaljeni jedan od drugog 270 m, dok se sredinji niskop i VTN nalaze neto sjevernije. Prije rata (1992.god.)Stara jama je predstavljala relativno mehanizovanu jamu sa samohodnom hidraulinom podgradom i godinjom proizvodnjom od 350.000 tona .2. komercijalnog uglja, a danas je to jama s godinjom proizvodnjom od 120.000 - 140.000 t.r.u i komornim nainom otkopavanja. Jama je neposredno povezana sa Separacijom, koja je uvezana na drumsku i eljezniku mreu BiH. U dosadanjoj eksploataciji jame otkopavani su glavni i povlatni ugljeni sloj, uz primjenu iroke lepeze metoda otkopavanja.Sve do sada koritene metode zasnovane su na zaruavanju otkopanih prostora, bez popunjavanja-zasipavanja otkopanog prostora.Poslijedice ovakvog naina otkopavanja su degradacije povrine terena iznad otkopanih prostora. .
4.1.2. Geoloke prillike u eksploatacionom polju "Stara jama-Sie"

4.1.2.1. Geoloki odnosi podruja Stare jame Na podruju Stare jame razvijeni su sliijedei ugljeni slojevi: - glavni sloj, - povlatni sloj, - podinski slojevi Podinu glavnog ugljenog sloja ine glinoviti laporci koji u dodiru sa vodom i vlagom mijenjaju zapreminu.Zbog bujanja sve prostorije koje se izrauju u podini glavnog sloja izloene su veim pritiscima izazvanim bujanjem glinoviti laporaca. Nasuprot tome krovina glavnog sloja i njen prelaz u podinu povlatnog sloja su veoma vrste stijene i predstavljne su raznim vapnenim laporcima i konglomeratima. U nekim od ovih naslaga su zapaene i krake pojave u obliku pilja i kanala.Na slici br 1 prikazan je geoloki stub u eksploatacionom polju "Stara jama-Sie"
Slika br 1: Geoloki stub eksploatacionog podruja "Stara jama-Sie"
4.1.2.2. Tektonika-strukturni odnosi Na podruju Stare jame tektonski pokreti su bili vrlo intezivni i jako sloeni, tako da su ugljeni slojevi poremeeni po svom pruanju i po padu.Na podruju jame imamo slijedee rasjede: - podbreanski, - centralni, - juno-koevski, - stranjanski rasjed. Podbreanski rasjed je najmarkantniji na cijelom zenikom podruju. Ovaj rasjed odvaja jamu Podbreje od Stare jame. Veliina skoka na krajnjem zapadnom dijelu iznosi preko 400 m. Pored glavnog postoji i nekoliko rasjeda, paralelnih ili suprotnog pada koji su razliitog skoka. Centralni rasjed Stare jame odvaja sjeverni dio jame od centralnog. Juno krilo rasjeda sputeno je sa skokom od 60-65 m. Juni dio jame sputen je u odnosu na centralni za oko 50 m. Koevski rasjed se jasno vidi na terenu na desnoj obali Stranjanskog potoka. Za sada je konstatovan manji skok paralelan Stranjanskom potoku na kraju sjevernog revira. 4.1.2.3. Karakteristike ugljenih slojeva i prateih stijena Na podruju Stare jame ekonomski su najznaajniji glavni, povlatni, I, II, III podni sloj koji su do sada bili u eksploataciji. Razvijenost i monost ugljenih slojeva na podruju Stare jame su dosta varijabilni.Povlatni ugljeni sloj je uglavnom razvijen na cijelom podruju i monost mu varira od 4,5 do 8 m.Promjena monosti sloja ide u pravcu pruanja i smanjuje se od sjeverozapada prema jugoistoku. Karakteristino je da glavni ugljeni sloj koji lei ispod povlatnog, mijenja svoju monost po istoj liniji, ali samo u obrnutom smislu. Sa debljinom povlatnog sloja raste i njegova ugljevitost. Inae, karakterie ga stalna pojava laporovito-krenjakih uloaka koji sa svojim poloajem sloj dijele na tri ploe: A (krovna), B (srednja) i C (podna) ploa. Krovinu sloja ine laporoviti krenjaci, a podinu veoma vrsti i kompaktni uti krenjaki laporci. Pad sloja je promjenjiv (uglavnom 6-14o) i mijenja se kako po pruanju tako i po padu. Ugalj povlatnog sloja je dosta sklon samozapaljenju i nosilac je dosta velikih koliina metana. Oslobaanje jamskog pritiska u ovom sloju nije postepeno ve trenutno u vidu jakih napetosti i gorskih udara. Glavni ugljeni sloj lei ispod povlatnoga na odstojanju 40-60 m, a monost mu se kree do14m. Pruanje i pad su mu promjenjivi. U strukturno petrografskom pogledu sloj se dijeli na tri dijela: gornji, srednji i donji dio. Neposrednu krovinu glavnog sloja ine vrsti i tvrdi lapori, koji prilikom otkopavanja zaruavaju u velikim komadima i blokovima.Neposredna podina je glineni lapor monosti do 15 m. koji u dodiru sa vodom jako buja. Zbog znatne dubine sloja i vrste krovine, glavni sloj se odlikuje jakom ali ne tako opasnom napetou, koja se povremeno ispoljava u trenutnom oslobaanju izbacujui ugalj na elo radilita, a ponekad i u vidu jakih gorskih udara. 4.1.2.4. Proraun rezervi uglja Prema najnovijem Elaboratu o klasifikaciji, kategorizaciji i proraunu rezervi uglja (stanje31.12.2004.godine), koji je potvren od FMERI-e, Rjeenjem Up/broj: 06-18-103/06 od 08.08. 2005 god, rezerve glavnog ugljenog sloja su slijedee: - Bilansne (A+B+C) ........................25 678 506 t
- Vanbilansne Av+Bb+C1v) ..............130 953 697 t - Potencijalne (C2+D1+D2) ............. 145 765 170 t
4.1.3. Prirodni uslova eksploatacije

Prirodni uslovi uticajni za ventilacione prilike jame su: pojave plinova, svojstva ugljene praine (eksplozivnost, samozapaljivost i agresivnost) i skolonost ugljenog sloja ka samozapaljenju. 4.1.3.1. Plinonosnost leita Pri eksploataciji uglja su pojavljuju se slijedei plinovi: metan CH4 ugljendioksid CO2 sumporvodonik H2S plinovi nastali usljed miniranja-nitrozni plinovi (N2O,NO,NO2 i drugi) ugljenmonoksid CO (nastao usljed pojave oksidacija i poara.) Najvea izdvajanja po koliinama odnosno koncentracijama u jamskom zraku su izdvajanja metana (CH4) i ugljen dioksida (CO2), dok su izdvajanja ostalih plinova znatno manja i rjea. Izdvajanje metana u Staroj jami se odvija putem eshalacije iz ugljenih slojeva, izdvajanjem u vidu puhaa odnosno izdvajanje metana pod pritiskom, te izdvajanje slobodnog metana iz starih radova. Na osnovu izvrenih mjerenja (Bilans metana za 2007.god.) apsolutna metanoobilnost pojedinih dijelova jame iznosi: - Juni dio jame: qa = 0,320 m3 CH4 / min - Zapadni i centralni dio jame: qa = 5,461 m3 CH4 / min -Ukupno jama: qa = 5,781 U ukupnom bilansu jame, na aktivni dio jame (radilita i komorni otkopi) otpada 68% ukupnih koliina metana ( aktivni dio jame qa =3,93 m3 CH4 / min). Izdvajanje metana na otkopima i pripremnim radilitima usko je povezano sa intenzitetom radova koji se izvode, a naroito je izraeno pri otvaranju dubljih dijelova leita. Dotok metana u ventilacioni sistem jame vezan je i za izdvajanje metana iz starog rada, odnosno iz ranije otkopanih dijelova ugljenog sloja.Prema tome izdvajanje metana i njegov dotok u ventilacioni sistem jame predstavlja stalnu pojavu i stalnu potencionalnu opasnost. 4.1.3.2. Samozapaljivost uglja Prema vrenim laboratorijskim ispitivanjima samozapaljivosti glavnog ugljenog sloja u zapadnom i centralnom dijelu jame, prirodni indeks samozapaljivosti uglja bez vlage i pepela po Olpinskom iznosi: Szp = 90 1200 C/min. Uticaj vlage na indeks samozapaljivosti je znatan i kod uglja sa sadrajem ukupne vlage od 9,94 14,05 % i pepela 5,09 25,67 %, vrijednost prirodnog indeksa samozapaljivosti se kree u granicama od 78 1100 C/min. Prema navedenim vrijednostima ugalj glavnog ugljenog sloja se svrstava u grupu ugljeva sklonih samozapaljenju.
Ovu konstataciju potvruju dosadanje pojave oksidacionih procesa, odnosno endogenih poara koji su za posljedicu imali ljudske rtve i velike materijalne tete. 4.1.3.3. Zapaljivost, eksplozivnost i agresivnost ugljene praine Prema dosadanjim ispitivanjima eksplozivnost ugljene praine (RI-Beograd 1990 g.) dobijeni su sljedei rezultati: Za ugljenu prainu krovne ploe glavnog ugljenog sloja, u sistemu ugljena praina zrak sa 1,5 % CH4 iznosi 130 gr/m3. Za ugljenu prainu podne ploe glavnog ugljenog sloja, u sistemu ugljena praina-zrak, donja granica eksplozivnosti iznosi 180 gr/m3 dok u sistemu sa 1,5 % CH4 iznosi 130 gr/m3. Za nataloenu ugljenu prainu u sistemu ugljena praina-zrak, donja granica eksplozivnosti iznosi 130 gr/m3, a u sistemu ugljena praina-zrak 1,5 % CH4 iznosi 130 170 gr/m3. Ispitivanje zapaljivih karakteristika ugljene praine (RI Beograd 1990.godine) dali su sljedee rezultate: Nataloena ugljena praina visine 5 mm pali se pod dejstvom stalnog izvora toplote na temperaturi od 240 300 0C u vremenskom intervalu od 2 minute i 35 sekundi do 89 minuta i 20 sekundi. Oblak ugljene praine trenutno se pali na temperaturi od 710 740 0C. Ispitivanjem agresivnih osobina ugljene praine dobijeni su sljedei rezultati: -Srednji sadraj slobodnog SiO2 u lebdeoj ugljenoj praini za cijelu jamu iznosi 4,6 %, to prainu svrstava u blago agresivne ugljene praine. Vaei Elaborato o ispitivanju agresivnih, zapaljivih i ekspolozivnih osobina ugljene praine, koji je uraen maja 2004 god u D.D. Rudarski Institut Tuzla, potvreni su raniji nalazi o osobinama ugljene praine glavnog ugljenog sloja Stare jame: -donja granica eksplozivnosti ugljene praine u glavnom ugljenom sloju, iznosi: 125 gr/m3, -temperatura upale sloja ugljene praine visine 5 mm, iznosi 2500 C uz potrebno vrijeme za upalu od 21 minut i 20 sekundi, -ugljena praina sadri 4,60% slobodnog SiO2 , to je svrstava u blago agresivne praine. Preseljavanjem aktivnih radova u centralni dio jame u upotrebu je ponovo stavljen elaborat uraen za centralni dio jame od strane RI beograd, 1989 god.
4.1.4. Opis osnovnih tehnolokih sistema

Tehnoloki proces proizvodnje i prerade uglja veoma je sloen i sastoji se od vie osnovnih sistema, od kojih su najbitniji: metoda otkopavanja, transportni sistem, sitem za dopremu materijala i opreme, sitem odvodnjavanja, sistem provjetravanja, izrada jamskih prostorija, sistem daljinske kontrole i nadzora plinskih i ventilacionih parametara u jami, sistem za zamuljivanje i sistem za preradu uglja. 4.1.4.1. Metoda otkopavanja U "Staroj jami" zadnjih godina u primjeni je komorna tkz Mostorska" otkopna metoda. Mostarsku komornu metodu karakterie izrada podne i krovne otkopne prostorije u ugljenom sloju, koje se meusobno spajaju izradom ahta-lijevka.Proirivanjem ahta-lijevka formira se
radni prostor komore, koji je predstavljen radnom kosinom komore od krovne na podnu postoriju.Radna kosina podijeljena je na radne stepenice, koje se izrauju od krovine prema podini sloja, iji broj ovisi od monosti sloja (od 3-5 stepenica).Strop radnog prostora koji predstavalja neposredna krenjaka krovina, podgrauje se odgovarajuom ankernom podgradom (ankerie).Zajedno sa ankerima, za dodatno osiguranje stropa komore ugrauju se drvene polutice ili se izmeu bonih ankera ipod stropa komornog otkopa, za poveanje nosivosti, ugrauje elina sajla. Geometrija Mostarske komorne otkopne metode definisana je slijedeim osnovnim parametrima: osni razmak izmeu komornih otkopa.. 20 m irina komornog otkopa .............................................12,0 m irina meukomornih stubova .................8,0 m visina (u zavisnosti od debljine sloja) ....10 12,5 m Smjer otkopavanja komornih otkopa je od ventilacionog ka transportnom hodniku, priblino padu sloja, ime je uslovljeno da fronta radova otkopavanja u polju ima smjer priblino pruanju sloja.Na slici br 2 prikazane su osnovne veliine mostarske komorne otkopne metode.
Slika br 2: Komorna Mostarska metoda otkopavanja-osnovne veliine 4.1.4.2. Transportni sistem U Staroj jami postoje dva neovisna transportna sistema za transport iskopine: - diskontinuirani transportni sistem preko glavnog prekopa i izvoznog okna, - kontinuirani trakasti transportni sistem preko transportnog (poljskog) niskopa Za postojee rudarske radove pripreme i otkopavanje aktivan je diskontinuirani transportni sistem preko otpremnog prekopa i izvoznog okna. Ovaj sistem transporta iskopine stavljen je ponovo u funkciju 1994 godine i bazira se na lokomotivskom transportu iz centralnog dijela jame preko otpremnog prekopa do izvoznog okna.Oknom se ugaj izvozi vani odakle se prunim kolosijekom gravitaciono prebacuje do Separacije. Sistem se moe podijeliti u tri pod sistema i to: a) podsistem grabuljastih transportera i trakastih (gumenih) transportera , b) podsistem lokomotivskog transporta
c) podsistem izvoza izvoznim oknom-vertikalni transport Na slici br 3 prikazana je ema diskontuinuraniog transportnog sistema na glavni prekop i izvozno okno.Kontinuirani transportni sistem peko glavnog transportnog (poljskog) niskopa nije u funkciji. Podsistem revirnog kontinuiranog transporta nalazi se u prostorijama otvaranja za centralni dio jame, prostorijama ire pripreme otkopnog polja te prostorijama ue pripreme (otkopne prostorije) i otkopa) a sastoji od pet trakastih (gumenih) transportera u nizu: GTT 1 duine 160 m GTT 2 223 m GTT 3 48 m GTT 4 50 m GTT 5 95 m Pored trakastih transportera u glavnoj liniji kontinuiranog transporta za centralni dio jame, izmeu trakastih transportera br 4 i br 5 instaliran je laki otkopni transporeter tipa PF-1, duine 30 m. Na komornim otkopima i radilitima ue pripreme za komorne otkope instalirani su laki otkopni transporeteri tipa SKAT, snage motora 22 kW, sa duinama do 60 m.Najee se u funkciji, ovisno od dinamike radova u otkopnom polju, nalazi 3-5 grabuljastih transportera. 4.1.4.3. Sistem za dopremu repromaterijala Repromaterijal se do utovarne stanice doprema preko izvoznog okna i lokomotivskog transporta glavnim otpremnim prekopom.Na pretovarnom mjestu (k 77,53 m, utovarana stanica) ugraena je pogonska stanica postrojenja za dopremu repromaterijala gornjom inom tipa Sarf. Sa pretovarnog mjesta na radilita u aktivni dio centralnog dijela jame, poloenom trasom, svakodnevno se dopremaju potrebne koliine repromatareijala.
Slika br 3: ema transporta "Stare jame" (diskontuirani transportni sistem)
4.1.5.4. Izrada jamskih prostorija Radovi pripreme locirani su u centralnom dijelu jame, u TB-I na pripremi otkopnog polja OP-2 Izrada jamskih prostorija u "Staroj jami" izvodi se klasinim nainom izrade, sa slijedeim osnovnim fazama: - predvrtavanje - buenje i punjenje minskih buotina - miniranje i runi utovar iskopine - podgraivanje Osnovni hodnici: transportni i ventilacioni rade se u uglju, u krovnom dijelu sloja. Podgraivanje osnovnih hodnika vri se drvenom, a u ugroenim dionicama elinom lunom podgradom, svijetlih profila (Fs) 7-10 m2. Otkopne prostorije u polju rade se u uglju.Krovne okopne prostorije rade se u krovnoj ugljenoj ploi ispod neposredne krenjake krovine a podgrauju se trapeznom drvenom podgradom. Podne otkopne prostorije rade se u podnom dijelu sloja sa ostavljanjem zatitne ugljene ploe pema neposrednoj podini od 0,5 1 m a podgrauju elinom lunom podgradom, svijetlih profila 7-9 m2.Zalaganje prostorija vri se hrastovim ili borovim zalogom debljine d = 4 cm. Buenje minskih buotina vri se elektrinim jamskim builicama snage 1,1-1,5 kW. Minske buotine bue se sa prenikom 42, duine 1,2 1,5 m, a buotine za predvrtavanje istim prenikom buotine sa duinom 4,0 m. Utovar iskopine vri se runo, a odvoz grabuljastim transporterima tipa SKAT ili PF-1. 4.1.4.5. Sistem odvodnjavanja Odvodnjavanje na pogonu Stara jama vri se kaskadno sa niih horizonata ka viim, putem etiri glavna pumpna mjesta. Voda koja se skuplja u centralnom dijelu jame pumpa se sa pumpnog mjesta na k 119,00 m (PS-11) u glavnu pumpnu stanicu na H 400 m. Dio vode iz starih radova centralnog dijela jame uvodi se u pumpnu stanicu na k-99,0 m (PS 53) a ista se prebacuje pumpama u pumpnu stanicu na H-400 m.U pumpnu stanicu na H-400 m, dovodi se gravitaciono i voda koja je ucjevljena na starom sredinjem niskopu koja se vodi posebnim cjevovodom kroz centralni dio jame, kao i voda koja se skuplja u prekopu i slobodnoj dubini okna, te voda koja se skuplja u junom dijelu jame. Iz glavne pumpne stanice na H 400 m vode se baca putem dva cjevovoda u glavnu pumpnu stanicu na H 275 m, a odatle putem dva cjevovoda kroz izvozno okno vani, na Separaciju. Voda koja se skuplja u izvoznom oknu iznad k 220 m, kao i dotok vode na ventilacionom oknu i izlaznim prostorijama prema ventilacionom oknu (juni izlaz) iznad ove kote, skuplja se u glavnoj pumpnoj stanici H 100 m i odatle se putem dva cjevovoda baca vani na Separaciju i za potrebe kupanja radnika.Opisani sistem odvodnjavanja prikazan je na slici br 4
Slika br 4: ema odvodnjavanja "Stare jame"
4.1.4.6. Provjetravanje jame Glavno provjetravanje Svjea zrana struja uvodi se u jamu po izvoznom oknu i glavnom izvoznom niskopu, dok se izlazna zrana struja izvodi kroz ventilaciono okno-na pomoni ventilator iz junog dijela jame i sredinji niskop-na glavni ventilator iz zapadnog i centralnog dijela jame. Za provjetravanje junog, centralnog i zapadnog dijela jame svjea zrana struja se uvodi glavnim izvoznim oknom. Dio zrane struje se odvaja za provjetravanje prekopa na horizontima k 177,97 m i k 46,86 m. m te dva ogranaka: ogranak za provjetravanje magacina eksplozivnih sredastava (MES) i ogranak za provjetravanje prostorije remize za lokomotive i TS Remiza. Izlazne zrane struje ogranaka se spajaju i sa zranim strujama sa horizonata forniraju juni izlaz. Glavnina ulazne zrane struje struje glavnim otpremnim prekopom vodi se do utovarne stanice (otpremni prekop k 77,53 m) u centalnom dijelu jame, gdje se formiraju tri ogranka: ogranak po glavnom otpremnom prekopu, te dva ogrankaparalele kojima se zrak transportnim i dopremnim niskopom uvodi u u aktivni dio jame. Zrana struja za OP-1 dijeli se na dvije paralele (ogranka): paralela za provjetravanje aktivnog komornog otkopa i paralela za provjetravanje radilita pripreme za komorne otkope (podna i krovna otkopna prostorija).Izlazna zrana struja sa aktivnih radilita i otkopa OP-1 formira izlaznu zranu struju iz aktivnog dijela jame. Ulazna zrana struja koja se u jamu uvodi glavnim izvoznim niskopom, slui za provjetravanje gornje dionice niskopa.Ona se na prostoriji 54 spaja sa ogrankom izlazne zrane struje iz donjeg dijela glavnog izvoznog niskopa te sa izlaznim zrakom iz centralnog dijela jame, formira ukupnu izlaznu zranu struju zapadnog i centralnog dijela jame na sredinji niskop-glavni ventilator, odakle se ventilacionim postrojenjem izvodi vani. Postojei sistem razvoenja zraka prikazan je na slici br 5 Separatno provjetravanje Provjetravanje slijepih dijelova pripremnih radilita u svim fazama vri se separatno kompresionim nainom, pomou cijevnih kompresiornih ventiilatora i fleksibilnih PVC cjevovoda. Cijevni ventilatori za separatno provjetravanje radilita ugrauju se u protonim ograncima ulazne zrane struje sa koliinama zraka koje su vee za 30 % u odnosu na kapacitet predvienog cijevnog ventilatora. Lokacija ugradnje ventilatora mora biti najmanje 10 m udaljena od ulaza u separatno provjetravano radilite, u ulaznoj zranoj struji. Ventilacione cijevi koje se ugrauju moraju posjedovati atest za metanske uslove rada. Potrebna koliina zraka kojima se provjetravaju aktivna radilita u jami odreena je u odnosu na slijedee zahtjeve: apsolutni dotok metana razreenje plinova od miniranja minimalna brzina kretanja povratnog zraka sa radilita
Na osnovu prorauna potrebnih koliina zraka za pripremna radilita odabrani su i odgovarajui separatni-cijevni ventilatori. Na Staroj jami, ovisno o karakteristikakama radilita, uvaavajui rezultate prorauna potrebnih koliina zraka, koriste se cijevni ventilatori sa slijedeim osnovnim karakteristikama: -prenik cijevnog ventilatora =400-800 mm,
-snaga motora cijevnog ventilatora: P=2,5-37kW, -kapacitet cijevnog ventilatora: Q= 1,5-15 m3/s -depresija cijevnog vetilatora: h=400-4000 Pa Vei tipovi ventilatora, snage motora preko 20 kW, koriste se uglavnom za izradu istranih prostorija i prostorija otvaranja sa veim duinama (preko 300 m), dok se za izradu otkopnih prostorija (duine do 150 m) koriste manji ventilatori, snage do 7,5 kW. Za voenje zraka koristi se fleksibilni PVC cjevovod koji posjeduje atest za metanske uslove rada prenika =400-800 mm, sa duinama cijevi 10 m. Difuzno provjetravanje U Staroj jami difuzno se provjetravaju dijelovi prostorija ispred izolacionih objekata koji odvajaju stare radove od aktivnih dijelova jamskih prostorija koje se provjetravaju mehanikim putem. Maksimalna duina difuzno provjetravanih prostorija iznosi do 10 m. U sluajevima kada se difuznim provjetravanjem prostora ispred muljnih epova ne obezbjeuje kvalitetnosigurno provjetravanje, dograuju se za poboljanje provjetravanja razni sistemi za poboljanje kvaliteta provjetravanja.Najee su to kombinacije regulacionih pregrada sa ventilacionim zavjesama ili cjevovodima.Regulacionom pregradom izvi se odreeno smanjenje profila prostorije te se dio zraka ventilacionom zavjesom ili cjevovodom usmjeri-vodi ispred muljnog epa.Zavjesa ili ventilacioni cjevovod (metalni cjevovod ili rebrasta-armirana PVC ventilaciona cijev) postavlja se po sredini - ispod stropa, difuzno provjetravane prostorije, od regulacione pregrade do muljnog epa.Materijali koji se koriste za izradu zavjese i cjevovodi moraju odgovarati zahtjevim za metanske uslove rada. Pristup prostorima koji se provjetravaju difuzno dozvoljen je samo uz prisustvo strunih lica (tehniko osoblje i nadzorno osoblje) koja su osposobljena za rukovanje i posjeduju prenosne instrumente za mjerenje jamskih plinova. Osnovni parametri ventilacione mree Osnovni parametri ventilacione mree u Staroj jami u postojeem reimu ventilacije imaju slijedee vrijednosti: Parametri ventilacione mree za juni dio jame-pomoni ventilator - Koliina zrak za provjetravanje junog dijela jame: Q = 9,78 m3/s - Depresija junog dijela jame: h = 230 Pa - Otpor junog dijela jame: R = 2,40 Ns2 m-8 - Ekvivalentni otvor junog dijela jame: A = 0,767 m2 Parametri ventilacione mree za zapadni dio jame-glavni ventilator - Koliina zraka za provjetravanje zapadnog dijela jame: Q = 24,75 m3/s - Depresija zapadnog dijela jame: h = 2180 Pa - Otpor zapadnog dijela jame: R = 3,56 Ns2 m-8 - Ekvivalentni otvor zapadnog dijela jame: A = 0,630 m2 Parametri ventilacione mree ukupno jame: - Ukupna koliina zraka kojom se provjetrava: Q = 34,53 m3/s - Ukupna depresija jame: hu = 862,88 Pa - Ukupan otpor jame: Ru= 0,7237 Ns2 m-8 - Ukupan ekvivalentni otvor jame: Au = 1,019 m2
Slika br 5: Linearana ema provjetravanja "Stare jame"
Postrojenja za glavno provjetravanje Provjetravanje u Staroj jami vri se mehanikim putem-depresiono, sa dvije ulazne i dvije izlazne zrane struje. Za juni dio jame ventilatorsko postrojenje ine dva centrifugalna ventilatora, KODA tip N 0 3871 od kojih je jedan u radu, a drugi u rezervi sa slijedeim konstruktivnim karakteristikama: Q = 33,00 m3/s h = 980 Pa n = 375 0/min N = 40 kW Za postojei sistem provjetravanja junog dijela jame radna taka ventilatora je: Q = 9,78 m3/s h = 230 Pa Postojee ventilaciono postrojenje, na sredinjem niskopu ine dva aksijalna ventilatora tipa KGL-160 II proizvod firme KORFMAN od kojih je jedan u radu a drugi u rezervi Konstruktivne karakteristike navedenih ventilatora su slijedee: Q = 30 80 m3/s h = 1000 4000 Pa n = 1 485 o/min i = 0,70 0,83 N = 350/380 kW Za postojei sistem provjetravanja zapadnog i centralnog dijela jeme radna taka ventilatora je: Q = 24,75 m3/s h = 2180 Pa Koeficijent regulacije rada ventilatora: K = 1,371 4.1.4.7 Sistem za zamuljivanje u jami Sistem za zamuljivanje satoji se od pumpe sa mjeaem i cjevovoda za zamuljivanje.U mjea se pepeo ubacuje-dozira pomou tranog (gumenog) transportera a posebnim cjevovodom dozira se (dodaje) voda.Izmijeana pulpa se pumpom ubacuje u cjevovod za zamuljivanje, kojim se pulpa vodi do pripremljenog izolacionog objekta.Za zamuljivanje se koristi tkz "kvaeni pepeo" koji se do postrojenja doprema kamionima sa otvorenim sandukom. U pogon "Stara jama" u funkciji su dva odvojena sistema za muljanje (istih karakteristika): -sitem za muljanje sa povrine, sa cjevovodom poloenim preko tkz "Poljskog niskopa" i izlaznih prostorija centralnog dijela jame. -sistem za muljanje iz jame-sa utovarne stanice K-77,53 m, sa cjevovodom poloenim u ulaznim prostorijama centralnog dijela jame 4.1.4.8. Sistem daljinske kontrole plinskih i ventilacionih parametara DRP sistema daljinskog praenja i nadzora ventilaciono-gasnih parametara opremom proizvoaa CARBOAUTOMATYKA-Poljska u jami "Stara jama" RMU "Zenica" d.o.o.
Zenica, Zenica, mart 2008. god, odobren od FMERI rjeenjem: Up/I br: 06-18-127/08 od 09.05.2008. g. Rjeenjem FMERiI, Mostar pod brojem Up/I 06-18-137/2008 od 23.09.2008.godine odobrena je upotreba sistema daljinskog praenja i nadzora ventilaciono-gasnih parametara, opremom proizvoaa Carboautomatyka-Poljska u pogonu "Stara jama" koji obuhvata: A) Nadzemni dio - Kompjutersku mjernu centralu tipa KSP-2C, kapacitera 40 mjernih mjesta, za mjerenje (CH4, O2, CO2, CO, v, t) -Dispeerski personalni raunar sa LCD monitorom i tampaem - Napojna 0,4/0,23 kV elektrina instalacija - Sistem za rezervno napajanje B) Podzemni dio - Kablovska elektrina instalacija - Iskljuivai-relejni vezni lanovi RV-2 - Senzori metanometrijske centrale Centrala KSP-2C sa ureajima koji su na nju prikljueni komunicira koristei metodu slanja signala kodiranih uestalou (frekvencijom). Ciklusi mjerenja zavisno od davaa sa kojim sadejstvuje iznose: -8 sekundi za stalno mjerenje, -48 sekundi za ciklino mjerenje i -240 sekundi za indikatore starijeg tipa Kroz programsku matricu odailjanja alarmnih impulsa, mogue je slanje alarma sa bilo koje mjerne linije na drugu mjernu liniju. Centrala sadejstvuje sa velikim brojem davaa (indikatora) dostupnih na tritu, kao to su: -mjerai metana, -mjerai ugljenmonoksida, -mjerai kiseonika, -mjerai ugljendioksida, -mjerai temperture zraka, -mjerai brzine zraka i -drugi mjerai Kompjuter, koji je dio sistema za kontrolu sigurnosti rada, omoguava opslugu do 400 mjernih linija. Na monitoru prikazani su: rezultati mjerenja, svjetlosna signalizacija predalarmnih i alarmnih pragova davaa, pokazatelji stanja ispravnosti linija i drugi pokazatelji stanja.Kompjuter i monitor smjeteni su u prostoriji deurnog na metenometrijskoj centralikontrolora.Prostor za smjetaj mora ispunjavati slijedee uvjete: -temeperatura zraka 15-300 C, -relativna vlanost zraka do 80% -mehanika izlaganja: udari i vibracije, nisu doputena. Putem mjerne linije, postoji mogunost voenja razgovora deurnog sa centrale sa kontrolorom u jami. Napajanje davaa vri se u potpunosti sa povrine rudnika bez potrebe ugradnje dodatnih napojnih kutija i akumulatora. Centrala se napaja radnim naponom od 220 V/50Hz, a opsluuje 40 opsluivanih mjesta (davaa), sa tri alarmne granice-praga. -alarm prirasta i opadanja (APS)
-upozoravajui alarm (AO), sa mogunou nezavisnog iskljuenja i -glavni alarm (AG) Tanost centrale prereunato na koncentraciju metana do 5%, iznosi 0,04%. Oitavanje veliine mjerenja: za metanometar CPC-2 0-100% CH4 za dava brzine zraka SAT-1 0-5m/s ili 0-20 m/s za dava koncentracije ugljen monoksida CSTW-3/200 0-200 ppM CO za dava koncentracije ugljen monoksida CSTW-3/1000 0-1000 ppM CO za indikator temperature zraka CTP-3 -200 do +500 za indikator temperature zraka CST-3 +100 do +250 za indikator koncentracije ugljen monoksida MICO2 0-2,5% CO2 Za smjetaj centale KSP-2C, ureena je u upravnoj zgradi pogona Stara jama, prostorija koja ispunjava traena uvjete za smjetaj.
4.2.1. Uvod
Rudnik "Zenica" u Zenici pripada onim rudnicima koji poslije II svjetskog rata nisu gradili nove kapacitete za ienje rovnog uglja, nego samo male klasirnice na pojedinim pogonima tj. pogonu "Raspotoje" i pogonu "Stranjani". U Pogonu "Separacija" se isti (oplemenjuje) rovni ugalj iz sva tri proizvodna pogona RMU"Zenica". Graevinski dio objekta linije prerade je u poprilino dotrajalom stanju. Maine taslonice (plakaonice) potiu iz Njemake i ugraene su davnih tridesetih godina, dok je 1936 godine izvrena prva znaajnija rekonstrukcija. Poslije ove rekonstrukcije nije se sve do 1970 godinenita promijenilo na Separaciji to bi bitno uticalo na tehnoloki proces separisanja rovnog uglja.Maine talonice sa dvostrukim radnim prostorom namjenjene su u poetku rada za troproduktivno separisanje i to za isti ugalj, srednji produkt i istu jalovinu. Prilikom montae maina talonica i njihovog probnog rada, bile su preinaene, tako da je jednostavno pregraena plakaonica na mjestu za jalovinu, te se sada rade samo na dva produkta i to istog uglja i jalovine. Razlog zato su plakaonice bile tako prilagoene se ne zna ( na isti nain bile su preinaene plakaonice u staroj separaciji rudnika Kakanj). Kod ovih uvjeta rada vrlo teko je proizvoditi komercijalni ugalj sa ujednaenim kvalitetom kojeg danas trite trai.Linija drobljenja i odsijavanja rovnog uglja pogona "Stara jama" putena je u rad 1984/85 godine, a 2004 godine izvrena je dogradnja mlina ML-5 i uspostava krunog toka rada. Ove promjene su uslijedile nakon promjene sitacije na tritu tj. poveanom potrebom za sitnim energetskim ugljem. Godine 1979 uveden je postupak drobljenja jalovinske primjese i sraslaca koji je izdvojen iz maina talonica, kao i runog odabira sraslaca iz klase komada u pogonu prerade ugradnjom IZP-e drobilice i proizvodnje tzv. uglja "jalovca". Obzirom na kompleksnost rada, odravanja postrojenja (trakastog transportera A i B, IZP-e drobilice, elevatora E8 i sita S5), malog uinka, smanjenja buke i zapraenosti u pogonu prerade izvrena je rekonstrukcija 2007 godine tako to je ugraena traka A1 za prihvatanje jalovinske primjese iz asortimana kocka, te time eliminisan i privremeno zamrznut rad navedenih pet postrojenja.
4.2.2. Opis osnovnih tehnolokih sistema

Pogon Separacija radi u dvije tehnoloke linije: -I Tehnoloka linija "mokro-suhe" prerade rovnog uglja (mokrom metodom i suhom metodom prerade) -II Tehnoloka linija drobljenja, odsijavanja i mljevenja rovnog uglja Navedene linje prerade prikazane su na slici br 6: Tehnoloka ema prerade uglja na pogonu "Separacija" RMU "Zenica" Sva proizvedena koliina rovnog uglja iz sva tri proizvodna pogona RMU"Zenica", prerauje se na pogonu "Separacija" do konanih komercijalnih proizvoda. Zbog usklaivanja kvantitativnih potreba i zadovoljavanja kvaliteta komercijalnih ugljeva nakon prerade rovnog uglja sa planiranom prodajom kako prema veim kupcima tako i maloprodajom RMU "Zenica", ima mogunost da na pogonu "Separacija" prerauje rovni ugalj kombinovanom "mokro-suhom" metodom i metodom drobljenja uglja. Rovni ugalj pogona "Stara jama" prerauje se na liniji za drobljenje, odsijavanje i mljevenje umjeavajui pri tome i odsijanu krupniju granulaciju (komad) sa tehnoloke linije za preradu
iz rovnog od pogona "Raspotoje" i "Stranjani". Na ovoj tehnolokoj liniji proizvodi se asortiman sitni-energetski ugalj granulacije (- 30 + 0 mm) za poznate kupce T.E. Kakanj i Arcelor-Mittal. Rovni ugalj iz pogona "Raspotoja" i "Stranjana" prerauje se tehnolokom linijom za mokru preradu, proizvodei pri tome komercijalne ugljeve ve pomenutih asortimana. Kvalitativno-kvalitativna kontrola ulazne sirovine (rovnog uglja) s proizvodnih pogona na pogon prerade vri se vaganjem na drumskoj vagi, kao i uzimanjem uzorka zbog utvrivanja kvaliteta. Nakon prijema rovnog uglja i procesa prerade do finalnih proizvoda (asortimana) ponovo se vri tehnika kontrola kvantiteta i kvaliteta po standardima koji reguliu ovu oblast, prema slijedeoj emi:
ULAZ-PRIJEM SIROVINE: ULAZ SIROVINE TEHNIKA "ROVNI UGALJ " KONTROLA a) DRUMSKA VAGA == KVANTITET b) UZIMANJE UZORKA == KVALITET I LABORAT.ANALIZA
IZLAZ GOTOVOG PROIZVODA: IZLAZ PROIZVODA TEHNIKA "ASORTIMANI" KONTROLA a) DRUMSKA VAGA == KVALITET ili ELJEZN: VAGA b) UZIMANJE UZORKA == KVALITET I LABORAT.ANALIZA
4.2.2.1. Tehnoloka linija "mokro-suhe" prerade uglja-I a) Mokra metoda prerade (tehnoloka shema br. I) Iz prijemnog bunkera za rovni ugalj, B u koji se odlae i priprema ugalj za preradu, zapremine V= 1250 m3, kapaciteta cca 1.800 tona, ugalj se dozira ispod istog otvaranjem dozera na trakasti transporter Tr.8, jednostavnim doziranjem, s mogunou umjeavanja uglja po kvaliteti. Rovni ugalj se dalje transportuje trakastim transporterom Tr.9 i pomou sipke usmjerava na prvo klasiranje- Rollen sito So, na kome se vri odsijavanje frakcije komada >80 mm od ostalog materijala (- 80 + 0 mm). Trakasti transporter Tr.C preuzima odvojeni komad i isti odvozi van pogona, koji pomou sipae pada s odreene visine na tlo, a potom se kamionom odvozi na drugu tehnoloku liniju-proces drobljenja. Prosjev < 80 mm ispod Rollen sita So, pomou velikog dodajnog elevatora E1, podie se na odreenu visinu, te putem sipke usmjerava na dvostruko vibraciono sito S1. Dvostruko vibraciono sito S1 ima dvije etae mrea prosijavanja.Na prvoj etai sa otvorom 30 mm odvaja se asortiman KOCKA granulacije (- 80 + 30 mm) a na drugoj asortiman ORAH + GRAH, granulacije ( - 30 + 15 mm), prosjev SITNI granulacije (- 15 + 0 mm)
odlazi trakastim trnsporterom Tr.1 i Tr.2 i reverzibilnom trakomTr. i rasporeuje se u silose za komercijalni ugalj. Odvojena granulacija kocka putem vodene struje transportuje se posebnim kanalom do maine talonice PL.4, a granulacija ORAH+GRAH zasebnim kanalom do maine talonice PL.1, na postupak odvajanja jalovinske primjese i pranja uglja iz pomenutih asortimana. Maine talonice (plakaonice) rade na principu razlike u specifinim teinama izmeu istog uglja i jalovinske primjese u vodenoj struji, gdje ugalj kao laki pliva, a jalovina kao tea tone, raslojavaju se i iz maina izlaze zasebnim kanalom ista i oprana kocka, a potom elevatorom E 7, preko sita S4, sprema u silose predviene za kocku. Odvojena jalovinska primjesa iz asortimana kocke odvodi se iz maine talonice elevatorom E4 trakastim transporterom Tr.A1 i Tr.C na dalju preradu tj. liniju drobljenja zajedno sa odvojenim komadom. Po istom principu radi i maina talonica PL.1, isti ugalj ORAH+GRAH odvaja se na jednu stranu, odvozi sa elevatorom E6 i pomou sipke usmjerava na odsijavanje na sito S3, sa otvorom mrea 22mm.Po prosijavanju odvaja se na dvije frakcije ORAH (- 30 + 22 mm) i GRAH (- 15 + 22 mm), te sprema u zasebne silose. Jalovinska primjesa iz ovog asortimana elevatorom E2 odlazi van pogona prerade.Utovar finalnih proizvoda u kamione se vri otvaranjem sipaa (filbanki) ispod zasebnih silosa za komercijalne ugljeve odvojenih po asorimanu, a bonim filbankama u vagonski prevoz. Za potrebe rada pogona "Separacija" mokrom metodom koristi se jamska voda, koja se iz sabirnog bazena pomou pumpe p.1 i p.2, kapaciteta Q = 4,2 m3/min podie do sita S1 te transportuje gornje pomenute asortimane zasebnim kanalima do maina talonica PL.4 i PL.1. Dodatnu koliinu vode za potrebe rada maina talonica zbog potiska i efikasnosti istih vri pumpa p3 ili p4, kapaciteta Q = 15m3/min, reciklirajuom vodom iz zasebnog bazena primarnog talonika. Sva otpadna voda nakon mokre prerade zasebnim kanalom odlazi na proces dvostrukog preiavanja, metodom taloenja prvo u primarnom a potom u sekundarnom taloniku. Perforiranim elevatorom E5 izvlai iz primarnog talonika sve istaloene krupnije estice koje su ponesene iz maina talonica u silos za sitni ugalj, dok se elevtorom E 9 izvlae sitnije (fine) estice u vidu taloga iz sekundarnog talonika.Istaloene estice umjeavaju se sa odvojenom granulacijom komada i odvozi na dalju preradu tj. liniju drobljenja.
b)Suha metoda prerade (tehnoloka ema I) Pratei opis postupka rada mokre prerade i tehnoloku shemu br. I na sipai izmeu elevatora E1 i dvostrukog vibracionog sita S1, ostavljena je mogunost da se otvaranjem ili zatvaranjem ibera na sipki sav prosjev nakon prvog odsijavanja na Rollen situ So (-80 + 0 mm) moe preusmjeriti prema potrebi na suhu metodu prerade.Pomou transportnih traka Tr.1, Tr.2 i Tr.6 vri se transport uglja do sita S 7 gdje se vri klasiranje uglja na dvije frakcije, krupniju - 80 + 30 mm i sitniju tj. prosjev - 30 + 0 mm. Suha metoda prerade uglavnom se primjenjuje u alternativnim sluajevima u zavisnosti od kvaliteta rovnog uglja ili eventualnog zastoja koji moe biti izazvan kvarom na postrojenjima za mokru preradu ili prekidom dotoka jamske vode u sabirni bazen. Pogon "Separacija" ima mogunost da po potrebi prerauje i rovni ugalj pogona "Stare jame na tenolokoj liniji I, tj. po metodi mokre odnosno suhe prerade. Rovni ugalj iz pogona "Stara jama" izvozi se u jamskim vagonetima, zatim lananikom L odvozi se do prvog krunog istresaa (vipera) V1 gdje se istresa, ako se prerada vri po tehnolokoj liniji br. I.U ovoj vrijanti direktno se istresa rovni ugalj pogona "Stare jame" na
Rollen sito S0, sa mogunou umjeavanja i rovnog uglja iz bunkera za rovni ugalj B. Koliina rovnog uglja se u ovom sluaju mjeri po formuli: TEINA ROVNOG UGLJA=BROJ VAGONETA x KOEFICIJENT ZAPUNJENOSTI. Koeficijent zapunjenosti=800 kg/vagonetu. Meutim, ako se prerauje rovni ugalj pogona "Stare jame" na drugoj tehnolokoj liniji, II onda se jamski vagoneti istresaju na krunom istresau (viperu) V3 u silos, a potom se ugalj kamionom odvozi na drumsku vagu zbog utvrivanja koliine i prerauje po opisu postupka tehnoloke linije drobljenja II. 4.2.2.2.Tehnoloka linija drobljenja, odsijavanja i mljevenja uglja-II Na tehnolokoj hemi pogona "Separacija", prikazana je i linija za drobljenje, odsijavanje i mljevenje rovnog uglja- II. Na platou ispred grabuljastog transportera, Gr vri se priprema uglja za drobljenje tj. umjeava se rovni ugalj pogona "Stare jame" sa komadom izdvojenim sa tehnoloke linije za preradu I i ugljenim talogom iz sekundarnog talonika. Na ovoj liniji proizvodi se sitni energetski ugalj granulacije ( - 30 + 0 mm), potrebne kvalitete, po ugovoru izmeu prodavca i kupca. Opis postupka Umjeavanje ugljeva vri se ULT-om (utovarivaem), a potom se postepeno dozira na grabuljasti transporter Gr koji vozi ugalj na trakasti transporter Tr.10 i dalje do UGP-e drobilice Dr.2. Ispred ulaza uglja u drobilicu vri se runo izdvajanje jalovinske primjese i drugog otpada koji se pojavi u uglju te privremeno odlae na predvieno mjesto. UGP-e drobilica drobi ugalj na granulaciju (- 60 + 0 mm), sprema u silose, i pomou dozera (filbanki) rasporeuje na trakasti transporter Tr.11 i Tr.12, do sita S6, gdje se klasira ugalj na dvije frakcije: prosjev granulacije ( - 30 + 0 mm).Iz sita ugalj direktno pada u prevozno sredstvo i nadsjev granulacije (- 60 + 30 mm), koji preko sipke ulazi u mlin BL- 5. Mljevenje uglja u mlinu BL-5 vri se na granulaciju (- 30 + 0 mm) i putem trakastih transportera Tr.13 i Tr.14 ponovo vraa u silos, te umjeava sa drobljenim ugljem. U ovoj liniji uspostavljen je kruni tok mljevenja i ponovnog odsijavanja uglja. Na sipki iznad mlina BL-5, postavljen je iber-otvor, kojim se moe diktirati promjena toka nadreetnog uglja
Slika br 6: Tehnoloka ema prerade uglja na "Separaciji" RMU "Zenica"
4.2.2.3. Tehnoloki sistem preiavanja otpadne vode Primarni talonik Otpadna voda dolazi zasebnim kanalom u primarni talonik i ulijeva se u prvi dio bazena.Unutar primarnog talonika postoje etiri "labirint" prelivne pregrade koje imaju ulogu da zaustave, ublae i umire dotok otpadne vode da se ponesene ugljene estice mogu istaloiti. Krupnije istaloene estice se skoncentriu u prvom bazenu i izvoze se pomou perifernog elevatora E5- gdje se talog cijedi i sprema u silos (filbanku) komercijalnog uglja. Pranjenje preostala tri dijela bazena od taloga vri se otvaranjem bonih ibera, ispiranjem i prihvatanjem te vode u sekundarni talonik. Dio preiene prelivne vode iz prvog dijela bazena, primarnog talonika odlazi u zasebni bazen nad kojim su instalisane pumpe P3 i P4 (Q= 15 m3/h), koje recirkulacijom ponovo vraaju vodu u maine talonice PL.1 i P4.U toku tehnolokog postupka "mokre" prerade radi samo jedna pumpa od 15 m3/h, dok druga slui kao rezerva. Namjena: Primarni taloni bazen ima namjenu da na principu taloenja preiava otpadnu vodu koja dolazi iz maina talonica (plakaonica), PL.1 i PL.2. Na slici br 7 prikazano je ematski taloenje otpadne industrijaske vode.
Slika br 7: ema taloenja otpadne industrijske vode
Sekundarni talonik Sva prelivna otpadna voda iz primarnog talonika zasebnim kanalom dolazi i ulijeva se u sekundarni talonik. Sekundarni talonik sastoji se iz dva dijela (bazena) koji su povezani zasebnim kanalima zbog preusmjeravanja dotoka otpadne vode i konanog prelivnog kanala kojim se voda isputa u kolektor "eljezare- Zenica", koji vodi do recipijenta i iji se stepen oneienja odreuje. Sekundarni talonik radi po principu "dok se jedan bazen prazni, drugi se puni". Pranjenje prvog bazena vri se perforiranim elevatorom E9 dok se drugi bazen prazni utovarivaem Namjena: Sekundarni taloni bazen ima namjenu da jo jednom dodatno istaloi sve ponesene ugljene estice prije putanja prelivne vode u kolektor-sistem "eljezare-Zenica" Muljni talog nakon prirodnog isuenja odlazi na tehnoloku liniju umjeavanja i dalju preradu..
4.3. RJ "TRANSPORT"
Novom organizacijom RMU Zenica dolo je do formiranja R.J "Transport", koja obavlja slijedee poslove: Prevoz radnika Slube obezbjeenja na relaciji Zenica-Raspotoje-Drivua-Moanica, prevoz radnika izmeu smjena, te prevoz radnika u sluaju povrede na radu. Prevoz repromaterijala od nabavljaa do RMU Zenica d.o.o. Zenica, te prevoz repromaterijala unutar rudnika, tj.izmeu pogona Separacije, Raspotoja, Stranjana, Stare jame. Vozilo Kedy vri nabavku za komercijalnu slubu i po potrebi za druge pogone. Utovarivai rade na preradi i utovaru uglja na pogonu Separacija pogonu Raspotoje. i po potrebi na pogonu Stranjani. Vozilo kombi TAM 60 vri prevoz eksploziva i drugih B materijala po potrebama pogona. Kamioni vre prevoz uglja za kupce: kole na podruju ZE-Do kantona, prevoz uglja za PiO na podruju Optine Zenica, prevoz uglja po osnovu gotovinske uplate. Prevoz uglja po osnovu kompenzacije i sl., te prevoz rovnog uglja sa pogona, prevoz uglja za Grijanje i Mital Steel i druge kupce.
Za obavljanje gore navedenih zadataka R.J "Transport" posjeduje: Autobus TAM 190 neispravan 1981.god. Autobus 60A6 neispravan 1977.god. Kombi TAM 60 (prevoz eksploziva) ispravan (nema ADR) 1978.god. Kombi VW 253 neispravan 1985.god. Cisterna za gorivo ispravna 1985.god. Kamion mercedes 813 ispravan 1979.god. Kamion scanija P-94 ispravan 1999.god. Kamion daewoo 15 T ispravan 1999.god. Kamion raba I sa prikolicom ispravan (vu.vozilo 1980. prikol. 1981.) Kamion raba II sa prikolicom ispravan (vu.vozilo 1987.prikolica 1988.) Kamion kraz 2 kom djelimino ispravan
Utovariva daewoo mega 300 III- ispravan 1999.god. ULT 160 neispravan 1984.god. ULT 160 C neispravan 1987.god. Buldozer TG 220 B neispravan 1987.god. Bager G-1000 neispravan 1986.god. Buldozer BNT 10 E neispravan 1988.god. Grejder MG/45 neispravan 1986.god.
4.4. RJ "ELAKTROMAINSKI REMONT I ODRAVANJE" (EMRiO)

Izradom nove sistematizacije radnih mjesta u RMU "Zenica"2007 god, formirana je nova Radna jedinica Elektro-mainki remont i odravanje. Ovo je uraeno u cilju centralizacije kao i unifikacije elektro-mainskog odravanja, te se od postojeih pogonskih radionica stvorila jedna cjelina, to u krajnjoj instanci treba da dovede do poboljanja samog odravanja kao i kvalitetnijeg izvoenja srednjih i veih remonata postrojenja. Isto tako, ove radionice su u zadnje vrijeme prevazile svoju prvobitnu namjenu, a to se odnosilo na izvoenje manjih opravki i remontnih zahvata, te se poelo i sa izradom jednostavnijih pozicija postrojenja, kao i uspjenim izvoenjem srednjih i veih remonata istih. Formiranjem RJ EMRiO stvorila mogunost da se formiraju centralne kartoteke za elektromainska postrojenja, a samim tim i izvri unifikacija rezervnih dijelova, to do sada nije bio sluaj. Centralna radionica locirana je u krugu pogonu "Stara jama", na lokaciji vanjske radionice, tzv. "Pilana". U radionici su smjetena Odjeljenja strojne obrade kao i Odjeljenje elektro remonta, tako de su u jednom prostoru smjetene maine za obradu (tokarski strojevi i glodalica) i ureaji za viklovanju elektromotora do 37 kW. U okviru odjeljenja strojne obrade vri se obrada postojeih dijelova postrojenja, te izrada novih pozicija.U sastavu ovog odjeljenja se nalazi i kovaija.. Na lokaciji industrijskog kruga pogona "Stara jama_Rudnik", smjeteno je i odjeljenje Trafostanica i dalekovodi, koje prua usluge prenosa el. energije te odravanja postrojenja za prenos, a obuhvata i TS "Raspotoje", koja je smjetena u industrijskom krugu pogona "Raspotoje" U industrijskom krugu "Stara jama-Rudnik" nalazi se i Odjeljenje slabe struje, koje obavlja poslove iz domena telekomunikacija, odravanja istih, te usluge servisiranja Ex ureaja. Odjeljenje vodoinstalacija i centralnog grijanja bavi se odavanjem toplovodnih i vodoinstalacija na svim pogonima, a u zavisnosti od trenutnih potreba.
4.5.OBJEKTI I POSTROJENJA U INDUSTRIJSKOM KRUGU POGONA "STARA JAMA-RUDNIK"

U industrijskom krugu pogona "Stara jama-Rudnik", prikazanom na grafikom prilogu br 20.5.2., su uz objekte pogona Stara jama (upravna zgrada, izvozno okno i pratei objekti) smjetene: upravne zgrade direkcije RMU "Zenica", zgrade i postrojenja pogona "Separacija", radionice i prostori radne jedinice "Vozni park" te radionica novoformirane radne jedinice "Elektromainski remont i odravanje" (EMRiO).Svi navedeni objekti uvezani su na jedinstvenu infrastrukturu (snadbijevanje pitkom i industrijskom vodom, snadbijevanje energijom, lokalna putna mrea, kanalizacioni sistem i druga infrastruktura).
4.5.1 Objekti direkcije RMU "Zenica"

4.5.1.1. Stara upravna zgrada direkcije RMU "Zenica" (1) Smjetena je u jugoistonom dijelu industrijskog kruga pogona a satoji se iz tri etae: prizemlje, prvi sprat i potkrovlje U prizemlju zgrade nalaze se kancelarije izvrnog direktora za proizvodnju i glavnih inenjera, na prvom spratu kencelarije direktora RMU "Zenica" i izvrnih direktora a prostori u potkrovlju se trenutno ne koriste.Zgrada posjeduje dva sanitarna vora uvezana u kanalizacioni sistem pogona. 4.5.1.2. Nova upravna zgrada direkcije RMU "Zenica"-Staklara (2) Smjetena je do stare upravne zgrade a satoji se iz tri etae.U zgradi su smjetene kancelarije zaposlenika Ekonomsko-komercijalnog, Pravnog i dijela zaposlenika Tehnikog sektora. Zgrada posjeduje etiri sanitarna vora uvezana u kanalizacioni sistem pogona. 4.5.1.3. Kotlovnica K-2 ( 3) Smjetena je u oviru nove upravne zgrade direkcije RMU "Zenica .U kotlovnicu su ugraena dva kotla proizvodnje "Famok" Kostajnica BiH, tipa FK-4250, snage (instalisanog kapaciteta) kotlova: 2x 250 kW.Obzirom da se kotlovima vri zagrijavanje dijela zgrada (zgrade direkcije) u industrijskom krugu pogona, kotlovi su u funkciji samo u sezoni grijanja, te aktivni instalisani kapacitet iznosi. 500 kW.Odvoenje dimnih plinova vri se preko dimnjaka visine 12 m. Potronja uglja za loenje kotla iznosi: cca 180 t/godinu.Za loenje kotlova koristi se ugalj-asortimani: orah i grah, iz vlasite proizvodnje. 4.5.1.4. Zgrada tehnikih slubi (4) Nalazi se preko puta upravne zgrade pogona "Stara jama", cca 70m istono od izvoznog okna.U istonom dijelu zgrade smjetene su kancelarije tehnikih slubi: SZR-u, Sluba ventilacije i laboratorija i Sluba mjernitva.U ovom dijelu zgrade se uz kancelarijske prostore i laboratoriju nalaze i dva sanitarna vora. U centralnom dijelu zgrade smjeten je Centralni magacin RMU "Zenica", prostorije vatrogasnog drutva RMU "Zenica" i elektro radionica pogona "Separacija". U zapadnom dijelu zgrade smjetene su prostorije Stanice za spasavanje pogona "Stara jama", Elektro radionice i Lamapare pogona "Stara jama".
4.5.1.5. Stanica vatrogasnog drutva RMU "Zenica" doo Zenica (u okviru 4) Nalazi se u centalnom dijelu zgrade tehniih slubi. Slui za obuku lanova vatrogasnog drutva i smjetaj opreme vatrogasnog drutvu.U stanici se nalazi jedan sanitarni vor koji je uveza u kanalizacionu mreu industrijskog kruga. 4.5.1.6. Centralno skladite ulja i maziva (5) Ulja i maziva se skladite u centralnom skladitu ulja i maziva koji se nalazi u centalnom dijelu industrijskog kruga pogona pogona Stara jama-Rudnik", izmjeteno na krajnju zapadnu stranu centralnog dijela industrijskog kruga, izvan zone zgrada i postrojenja. .Skladite je uraeno na osnovu projektnog rjeenja datog u projektu pod nazivom "DRP skladita ulja i maziva" koji je uraen 1991 godine.
4.5.2. Objekti pogona "Stara jama"

4.5.2.1. Upravna zgrada pogona "Stara jama" (6) Smjetena je u centalnom dijelu industrijskog kruga pogona, a satoji se od dva krila:istono i zapadno.Oba krila imaju po etiri etae: podrum, prizemlje, prvi i drugi sprat. U istonom dijelu na prom i drugom spratu smjetene su kancelarije uprave pogona. Ovaj dio pored radnih kancelarija, raportne, kancelarije telefonske centrale i kancelarije metanometrijske centrale ima i dva sanitarna vora, koji su uvezani u kanalizacini sistem pogona.U prizemlju istonog krila smjetene su upravna banja i nadzornike banje. U zapadnom krilu smjetene su na prvom spratu banja za zaposlenike pogona "Stara jama" a na drugom spratu banja za zaposlenike pogona "Separacija" U Zapadnom dijelu zgrade sa kupatilima nalazi se i 6 sanitarnih vorova koji su uvezani u kanalizacioni sistem pogona. U podrumu zgrade smjetena je jedna od dvije kotlovnice u industrijskom krugu pogona "Stara jama-Rudnik" (kotlovnica K-1), koja u ljetnom periodu slui za zagrijavanje vode za kupanje radnika a u sezoni grijanja i za grijanje radnih prostora pogona. U kotlovnicu su ugraena dva kotla proizvodnje "Emo" Celje-Slovenija, tipa: Gk-200, snage (instalisanog kapaciteta) kotlova : 2x 140 kW, od kojih je u ljetnom periodu jedan u rezervi.Zimi se u radu nalaze oba kotla pa aktivni instalisani kapacitet iznosi: 280 kW. Potronja uglja za loenje kotla iznosi: cca 200 t/godinu.Za loenje kotlova koristi se ugalj-asortimani: orah i grah, iz vlasite proizvodnje. 4.5.2.2. Elektro-mainska radionica ( u okviru 4) Sjetena je u zgradi tehnikih slubi (u blizini izvoznog okna).U radionicama se obavljaju grubi remonti elektromainske opreme.To su uglavnom poslovi zamjene kompletnih sklopova ili dijelova, poslovi defektae, poslovi demontae, poslovi elektro i plinskog varenja te poslovi ispitivanja opreme prije sputanja u jamu. 4.5.2.3. Stanica za spasavanje ( u okviru 4) Sjetena je u zgradi tehnikih slubi. Slui za obuku lanova ete i smjetaj opreme ete. Oprema koju eta, shodno zakonskim normama mora imati, smjetena je u posebnom osiguranom prostoru u kome su obezbijeeni propisani uslovi za dranje opreme. .
4.5.2.4. Lampara (u okviru 4) Sjetena je u zgradi tehnikih slubi (u blizini izvoznog okna). Slui za za smjetaj i izdavanje rudarskih naglavnih svjetiljki i samospasilaca. 4.5.2.5. Zgrada izvoznog okna (7) Smjetena je u centralnom dijelu industrijskog kruga, oko izvoznog okna.U najviem dijelu (etai) zgrade smjeteni su ureaji za rad i manipulaciju izvoznog koepe sistema, koji ima slijedee osnovne karakteristike: -proizvoa: "SGP" Be, Austrija -namjena : prevoz ljudi i materijala -transportno sredstvo: dva dvoetana koa -godina ugradnje: 1962 -snaga motora : N=560 kW - max. brzina vonje: Vmax=8,1 m/s Zgradom se natkriva prostor u kome su smjeteni: okretne ploe, pruga, lananica i gurai za manipulaciju jamskim vagonetima oko izvoznog okna, prostorija radnika na navozitu i prostorije za radnike na odravanju okna.U okviru zgrade nalazi se jedan sanitarn vor koji je uvezan u kanalizacionu mreu industrijskog kruga, 4.5.2.6. Prozivaona-Frleza (8) Smjetena je do zgrade izvoznog okna a slui za prozivanje zaposlenika i davanje radnih zadataka. 4.5.2.7. Kompresorsaka stanica (9) Kompresorska stanica smjetena je neposredno do izvoznog okna.Komprimiranim zrakom iz kompresorske stanice podmiruju se pneumatski potroai na izvoznom oknu. U kompresorskoj stanici smjeena su tri kompresora, tipa E1CM-2120, slijedeih karakteristika: Proizvoa: Kapacitet: Maksimalni pritisak: Snaga pogonskog motora: Broj okretaja motora: Trudbenik Doboj 12 m3 /min 10 bar 90 kW; 380 V; 50 Hz 975 0/min
U sistemu za komprimirani zrak nalaze se jo etiri rezervoara zraka proizvoaa "Zrak" Sarajevo ( 2x V=1,0 m3 , V=3,8 m3 i V=2.0 m3 ). 4.5.2.8. Trafostanica "Stara jama" (10) Nalazi se zapadno od izvoznog okna u prostoru RJ "Vozni park".Posjeduje posebnu ogradu sa ulaznom kapijom.Iz trafostsnice se vri napajanje elektrinom energijom i manipulacija naponom za pogone "Stara jama" i "Separacija".Posjeduje sanitarni vor koji je uvezan u kanalizacionu mreu pogona. 4.5.2.9. Stolarija (11) Smjetena je u centralnom dijelu industrijskog kruga. U zgradi je smjeteno odjeljenje "Stolarije" pogona.
4.5.2.11. Zgrada pomonog ventilatora (12) Smjetena je u 100 m sjeverno od izvoznog okna .U zgradi pomonog ventilatora smjeteni su pomoni ventilatori (dva ventilatora od kojih je jadan u radu a drugi u rezevi) sa prostorijom za praenje rada ventilatora (prostorija rukovaoca ventilatora). 4.5.2.12. Zgrada glavnog ventilatora (13) Smjetena je u krajnjem sjeverozapadnom dijelu industrijskog kruga.U zgradi glavnog ventilatora smjeteni su glavni i rezervni ventilator sa prostorijom za praenje rada ventilatora (prostorija rukovaoca ventilatora).
4.5.2.13. Postrojenje za muljanje (14) Smjeteno je u sjeverozapadnom dijelu kruga 50m od ulaza u jamu na tkz "Poljski niskop". Postrojenje je detaljnije opisano u poglavlju 4.4.7
4.5.2. Objekti RJ "Elektromainski remont"

4.5.2.1. Pilana (15) Objekat pilane je hala koja se satoji iz dva dijela: radionikog i magazinskog.U radionikom dijelu hale smjetena su odjeljenja za mainski i elekto remont postrojenja sa opremom i alatima a u magazinskom rezervni dijelovi i specifini alati.
4.5.3. Objekti pogona "Separacija"

4.5.3.1. Upravna zgrada (16) Objekat upravne zgrade nalazi se u centralnom dijelu industrijskog kruga Objekat se satoji od prizemlja i sprata. U prizemnom dijelu objekta smjeten je: magacinski dio, priruna kuhinja koja nije u funkciji, raportna kancelarija, prozivaona radnika i kancelarije smjenskog nadzornika, sa jednim sanitarnim vorom i tu kabinom koji su uvezani u kanalizacioni sistem industrijskog kruga. Ulaz u prizemne prostorije je direktno sa vana Na spratu se nalazi 7 kancelarija uz dva sanitarna vora koji su uvezani u kanalizacioni sistem industrijskog kruga. U sve prostorije na spratu ulazi se iz zajednikog hodnika.
4.5.3.2. Objekat za smjetaj postrojenja "Separacije" (17) Objekat pogona za separisanje smjeten je u centralnom dijelu industrijskog kruga pogona.Ovaj objekat se nalazi u sklopu objekta izvoznog tornja, odnosno objekta odvozita "Stare jame". Objekat za smjetaj postrojenja "Separacije" ima tri izlaza-ulaza i to: -sa zapadne strane sa nivoa odvozita "Stara jame", -sa istone strane sa nivoa terena odnosno talonog bazena i -iz centralnog dijela objekta, odnosno sa nivoa glavne saobraajnice. Na izlazu-ulazu sa nivoa odvozita "Stare jame" na putu do istresanja jamskih vagoneta nalaze se slijedea postrojenja: lananik, L za izvlaenje jamskih vagoneta uz nagib prema
krunim istresaima V1 i V2, kao i vitao koji se koristi u iste svrhe,ali veoma rijetko. Navozite je uraeno uskotranom prugom i ima kruni tok transporta. U ulazu sa nivoa terena talonog bazena-prizemlja nalaze se slijedea postrojenja: Centrifugalne pumpe P1 i P2- kapaciteta 4,2 m3/min i P3 i P4- kapaciteta 15 m3/min i IZP-e drobilica. Na ovoj strani objekta sa vanjske strane nalaze se trani transporteri Tr.1 i Tr.2. Na prvom spratu nalazi se radni dio pogona u kom su smjetena postrojenja: maine talonice (plakaonice) PL1, PL2, PL3 i PL4, elevatori E6, E7, E2, E4 i E8, trani transporteri Tr.A. Tr.B i Tr. A-1. Iz centralnog dijela ulaza u pogon tj. druge etae nalaze se slijedea postrojenja: Rollen sito. So, trani transporter Tr.C, u zasebnoj prostoriji dvoetano vibraciono sito S1, a iznad filbanki komercijalnog uglja: vibraciona sita S3, S4, S5, S7, elevator E5 i trani transporter Tr.6 Sastavni dio objekta za separisanje je i prijemni bunker, B za rovni ugalj u koji se ulazi iz centralnog dijela glavne saobraajnice. Prijem rovnog uglja u bunker vri se direktnim istresanjem rovnog uglja iz kamiona putem navoznog mosta. Ispod bunkera vri se doziranje uglja otvaranjem 14 pojedinanih dozera na trane transportere Tr.8 i Tr.9. Na suprotnoj strani od ulaza u bunker nalazi se ventilator za provjetravanje prostora. 4.5.3.3. Taloni bazen za primarno taloenje (18) Primarni talonik satoji se od etiri "labirint" prelivne pregrade koje imaju ulogu da zaustave, ublae i umire dotok otpadne vode da se ponesene ugljene estice mogu istaloiti.Namjena primarnog talonika je da na principu taloenja preiava otpadnu vodu koja dolazi iz maina talonica (plakaonica), PL.1 i PL.2. . 4.5.3.4. Taloni bazen za sekundarno taloenje (19) Sekundarni talonik sastoji se iz dva dijela (bazena) koji su povezani zasebnim kanalima zbog preusmjeravanja dotoka otpadne vode i konanog prelivnog kanala kojim se voda isputa u kolektor "eljezare"- Zenica. Bazen ima namjenu da jo jednom dodatno istaloi sve ponesene ugljene estice prije putanja prelivne vode u kolektor-sistem "eljezare -Zenica". 4.5.3.5. eljeznika vaga (20) Objekat eljeznie vage nalazi se u zoni industrijskog kolosjeka pogona "Separacije". Objekat je prizemnog tipa sa prostorijom za vaganje, kancelarijom i sanitarnim vorom koji je uvezan u kanalizacioni sistem industrijskog kruga.Ispred objekta nalazi se platforma vage sa prugom podeena za vaganje vagona.Maximalno optereenje vage je 100 tona. 4.5.3.6. Postrojenja linije drobljenja uglja-drobilica (21) Tehnoloka linija drobljenja, mljevenja i odsijavanja smjetena je na sjeverozapadnoj strani od objekta za preradu uglja. Ova linija je otvorenog tipa, a u sistemu se nalaze slijedea postrojenja: grabuljar Gr., trani transporteri- Tr.10, 11, 12, 13 i 14, UGP-e drobilica Dr.2 (kapaciteta Q=50-100 t/h), mlin BL-5 (kapaciteta Q=20 t/h) i jednoetano sito- S6. 4.5.3.7. Drumska vaga (22) Objekat drumske vage nalazi se u junom dijelu industrijskog kruga Rudnika pored pristupnog puta koji vodi za i ndustrijski krug pogona. Objekat je prizemnog karaktera sa
ulazom direktno iz vana tj. u prostoriju, gdje je instalisan ureaj za vaganje, te u magacinski dio i sanitarni vor koji je uvezan u kanalizaciopni sistem industrijskog kruga..Ispred objekta nalazi se platforma za navozite kamiona sa max. optereenjem do 50 tona. . 4.5.3.8. Radionica za mainsko odravanje ( u okviru 17) Objekat radionice za mainsko odravanje nalazi se u sklopu objekta za smjetaj postrojenja pogona Separacije, a ulaz se nalazi na sjeverozapadnom dijelu tog objekta sa pristupnog puta Separaciji. Radionica se sastoji od bravarije, kovaije, alatnice, kancelarije, prirunog magacina za repromaterijal, sanitarnog vora i tu kabinom koji su uvedeni u kanalizacioni sistem industrijskog kruga. U radionici se obavljaju svi remonti mainske opreme. To su uglavnom poslovi zamjene kompletnih sklopova ili dijelova, poslovi defektae, poslove demontae, poslovi elektro varenja i plinskog rezanja, buenja i sjeenja. U sklopu ovog objekta sa pristupnim putem sa zapadne strane nalazi se i odvojeno spremite za kisik i acetilen u bocama. 4.5.3.9. Radionica za elektro odravanje (u oviru 4) Radionica za elektro odravanje nalazi se u prizemlju zgrade tehnikih slubi.U ovoj radionici se obavljaju poslovi remonta elektro opreme, kao i probnog ispitivanja. Radionica se sastoji iz radnog dijela, prostorije demontiranih rezervnih dijelova, sanitarnog vora i tu kabinom koji su uvedeni u kanalizacioni sistem industrijskog kruga. 4.5.3.10. Radionica za opravku parne lokomotive-LOIONA (23) Objekat loione nalazi se pored industrijskog kolosjeka koji vodi u "eljezaru-Zenica" u neposrednoj blizini kruga "eljezare-Zenica". U ovom objektu uglavnom se obavljaju poslovi zamjene sklopova ili dijelova, poslovi defektae, poslovi demontae, poslovi elektro varenja i plinskog rezanja tj. poslovi opravke lokomotive. U ovom objektu vri se zahlaivanje lokomotive, pranje i odmaivanje, kao i poslovi potpaljivanja lokomotive. U sastavu ovog objekta je i zasebna prostorija za smjetaj boca kisika odnosno acetilena. Osim toga ovaj objekat ima kanal sa inskim navozitem normalnog kolosjeka, kao i visei odvodni dimnjak. Radionica posjeduje i priruni magacin rezervnih dijelova, radnog dijela s kancelarijom i sanitarni vor s tu kabinom koji su uvedeni u kanalizacioni sistem industrijskog kruga. 4.5.3.11. Parna lokomotiva Pogon "Separacija" posjeduje dvije parne lokomotive od kojih je jedna u funkciji a druga slui kao rezerva.Parnom lokomotivom obavljaju se slijedei poslovi: -dovoenje vagona BH-e sa teretne stanice Zenica do pogona "Separacija", -manevrisanje vagonima u industrijskom krugu i -odvoz natovarenih vagona do tertne stanice Zenica. Osnovne tehnike karakteristike parnih lokomotiva, su slijedee: Parna lokomotiva br 1 -serijski broj........................................62-633 -godina proizvodnje............................1955
-proizvoa........................................". akovi" S.Brod, R Hrvatska -snaga parne lokomotive....................420 KS (308,9 kW) -brzina parne lokomotive...................45 km/h -potronja uglja.................................3t/dan -potronja omekane vode.................8m3/dan -vrsta pare ..........................................zasiena Parna lokomotiva ima upotrebnu dozvolu za parni lokomotivski kotao br 1126, izdatu od Kantonalnog termoenergetskog inspektora za period od tri godine (Rjeenje broj:18/07-175776/01-06, izdatu dana 06.07.2007 god) Parna lokomotiva br 2 -serijski broj........................................62-650 -godina proizvodnje............................1958 -proizvoa........................................". akovi" S.Brod, R Hrvatska -snaga parne lokomotive....................420 KS (308,9 kW) -brzina parne lokomotive...................45 km/h -potronja uglja..................................3t/dan -potronja omekane vode.................8m3/dan -vrsta pare ..........................................zasiena
4.5.4. Objekti RJ "Transport"

4.5.4.1. Zgrada dispeera RJ "Transport" (24) U zgradi dispeera smjetena su radne kancelarije radne jedinice kao i kancelarija dispeera. Pored kancelarijskih prostora u zgradi je smjetena hala, sa dva kanala za pregled manjih vozila.Zgrada posjeduje jedan sanitarni vor koji je uvezan u kanalizacionu mreu industrijskog kruga. 4.5.4.2. Radionica (25) Radionica se sastoji od jedne hale sa a slui za pregled i remont vozila radne jedinice.U hali se nalazi prostorija alatnice u kojoj dre alati.
4.6. PUTNA MREA

Kako je ve reeno, industrijski krug pogona "Stara jama-Rudnik" (grafiki prilog br 20.5.2) uvezan je preko tri izlaza na lokalni putnu mreu grada Zenica. Preko "eljezare-Zenica" industrijski krug je povezan i na eljezniku mreu F BiH. Dio kruga u kome se lageruje reprometerijal povezan je vrstim makadamskim putovima.U krajnjem zapadnom dijelu iindustrijskog kruga smjetena je zgrada glavnog ventilatora i postrojenja za muljenje. Ovaj dio kruga povezan je makadamskim putem na lokalni asfaltni put naselja "Brist", te makadamskim putem kroz krug pogona..Ostale zgrade i dijelovi kruga povezani su asfaltnim putevima.
4.7.KANALIZACIONI SISTEM U INDUSTRIJSKOM KRUGU "STARA JAMA-RUDNIK"

Na kanalizacionu mreu u industrijskom krugu povezani su svi objekti unutar industrijskog kruga: zgrade direkcije, zgrade i objekti pogona "Stara jama", zgrada i objekti pogona
"Separacija", zgrade RJ "Transport" i zgrada RJ "Elektromainski remont i odravanje kao i pojedini objekti prigradskog naselja "Brist" koji gravitiraju industrijskom krugu. Kanalizaciona mrea pogona je ukljuena u sistem gradske kanalizacione mree gdje se vri odvod koritene industrijske (jamske) vode i fekalija.Viak jamske vode koja se ne koristi, preko prelivnih bazena, kanalom se odvodi u gradsku kanalizacionu mreu i dalje u kolektor i rijeku Bosnu. Jamska voda koja se iskoristi u procesu mokre prerade uglja se dovodi cijevima do talonih bazena gdje se umiruje u cilju taloenja neistoa i dalje se isputa u kolektor i rijeku Bosnu. Na slici br 8 prikazana je ema kanalizacionog sistema industrijskog kruga pogona "Stara jama".
Slika br 8: ema kanalizacione mree industrijskog kruga
4.8. IZVORI I EMISIJE IZ POGONA I POSTROJENJA

U opisanim tehnolokim sistemima javljaju se slijedee emisije tetnih i otpadnih materija: emisije u zrak, emisije u vodu, buka, otpadni materijali i degradacije povrine terena prouzrokovane podzemnim radovima.Na prilogu br 20.5.2 (industrijski krug pogona "Stara jama-Rudnik") oznaeni su izvori emisija a na prilogu br 20.5.1 (sitacioni plan eksploatacinog polja "Stara jama-Sie") dosadanji jamski radovi sa zatitnim granicama.
4.8.1.Emisije u zrak
Emisije u zrak u opisanim tehnolokim sitemima emituju se iz: -dimjaka kotlovnice na Staroj jami, kotlovnica K-1 (kiseli plinovi, stakleniki plinovi i estice), -dimjaka kotlovnice u zgradi direkcije RMU "Zenica", kotlovnica K-2 (kiseli plinovi, stakleniki plinovi i estice), -parne lokomotive "Separacija" (kiseli plinovi, stakleniki plinovi, estice ), -difuzora glavnog ventilatora i difuzora pomonog ventilatora (stakleniki plinovi i praina), -sa betoniranih povrina industrijskog kruga (praina) -istresaa uglja -vipera ( praina) -utovaraa za utovar uglja i jalovine (praina) -kamiona za prevoz uglja i jalovine (praina) -drobilice za drobljenje uglja i jalovine (praina) -sita za odsijavanje (praina)
4.8.2.Emisije u vodu
Emisije u vodu u opisanim tehnolokim sitemima emituju se iz: -kanalizacioni sistem jamskih otpadnih voda jame "Stara jama " i tehnolokih otpadnih voda pogona "Sepracija" -kanalizacioni sistem fekalnih otpadnih voda sa industrijskog kruga "Stara jama" (zgrade direkcije RMU "Zenica", zgrade i objekti pogona "Stara jama", zgrade i objekti pogona "Separacija", objekti RJ "Transport" i objekat RJ "EMRiO").
4.8.3. Buka
U opisanom sitemu izvori buke su: -rad postrojenja izvoznog okna, -rad glavnog ventilatora i pomonog ventilatora, -rad kompresora u kompresorskoj stanici, -rad parne lokomotive, -rad utovaraa, -rad kamiona, -rad drobilice za drobljenje uglja i -rad sita za odsijavanje uglja
4.8.4.Degradacija povrine terena prouzrokovane podzemnim radovima

Slijeganje terena i oteenja infrastrukture i graevinskih objekata iznad zona zahvaenih podzemnom eksploatacijom u eksploatacionom plju "Stara jama-Sie".
4.8.5. Otpadne materije

U procesu proizvodnje javljaju se slijedee otpadne materije:
-jalovina kod prerade uglja, -drvena piljevina (pilota) kod rezanja drvene jamske grae, -otpadna ulja iz reduktora transporetera i drugih ureaja, -otpadno eljezo -otpadni obojeni metali (bakar, olovo) i -drugi otpadni materijali
5.0. DATUM POETKA RADA POGONA ODNOSNO POSTROJENJA

5.1. Prema dostupnim podacim pogon "Stara jama" zapoeo je sa radom 1880 god. 5.2. Prema dostupnom podacima pogon "Separacija" egzistira od 1930 god. 5.3. RJ "Transport" formirana je u dananjoj formi Sistematizacijom i organizacijom RMU "Zenica" doo Zenica iz 2007 god. Jedinica kroz razliite forme egzistira u RMU "Zenica" od 1960 god. 5.3. RJ "Elektromainski remont i odravanje" formirana je Sistematizacijom i organizacijom RMU "Zenica" doo Zenica iz 2007 god.
6.0 STUDIJA O ZAGAENOSTI U NULTOM STANJU KOJA OBRAUJE TRENUTNO STANJE OKOLIA NA DATOJ LOKACIJI , POPIS MJESTA NASTANKA I KANTITATIVNE I KVALITATIVNE KARAKTERISTIKE SVIH OTPADNIH TOKOVA (OTPAD, BUKA, EMISIJE U ZRAK, OTPADNE VODE), UZ PRIKAZ EMISIONIH MJESTA NA MAPI LOKACIJE. 6.1. UTICAJ OTKOPAVANJA NA POVRINU TERENA
Podzemnom eksploatacijom ugljenih slojeva otkopnim metodama sa zaruavanjem krovine u otkopane jamske prostore, koje su kritene u dosadanjoj ekspolataciji "Stare jame", naruava se prirodna ravnotea masiva to dovodi do pokretanja naslaga iz prvobitnog ravnotenog poloaja.Naslage koje zalijeu iznad eksploatisanih slojeva nastoje popuniti prazninu nastalu otkopavanjem ugljenih slojeva.Ovo prouzrokuje poremeaj masiva iznad otkopanih prostora koji ide sve do povrine terena, prouzrokujui razne oblike deformacija u masivu i na povrini terena.Gotovo u svim ugljenim bazenima u BIH, ekspolatacija uglja do dubine od 100 m izaziva zaruavanje povrine terena, a sa poveanjem dubina eksploatacije, povrina terena se kontinuirano slijee, uz pojavu veih ili manjih pukotina.Sa daljnim poveenjam dubine radova eksploatacije, deformacije povrine se smanjuju te na dubinama preko 1000 m, postaju neznatne. Iznad otkopanog prostora prema povrini terena formiraju se u principu slijedee zone (od otkopanog prostora prema povrini terena): zona ruenja, zona drobljenja, zona pukotina i zona savijanja.Zona savijanja karakteristina je za velike dubine, kod kojih su deformacije povrine terena najmanje.Deformacija terena koja se pojavi na povrini iznad podzemnih radova naziva se korito slijeganja. Razaranja masiva i terena iznad otkopanih prostora manifestuju se kroz slijedee pojave: -vibracije i seizmiki udari kao poslijedica masovnih miniranja, - manje potrese i seizmike udare kao poslijedica gorskih udara -slijeganje terena na povrini iznad otkopanih prostora (formiranje korita slijeganja, klizita, bara i dr), -presijecanje tokova podzemnih voda, presuivanje izvora, naruavanje hidro-geolokog reima voda, -unitavanje, odnosno oteenje graevinskih objekata i druge infrastrukturne mree, -izmjena prirodnog reljefa, devastacije pejsaa i druge pojave. Uticaj jamskih radova na povrinu terena zavisi od vie faktora koji se mogu podijeliti u dvije grupe: -prirodno geoloki uslovi i -rudarski uslovi U prirodno geoloke uslove spadaju: elementi poloaja sloja (pad, pruanje i zalijeganje), litoloki sastav okolnih stijena, strukturna svojstva mineralne supstance, dubina otkopavanja, debljina ugljenog sloja i drugo. Rudarski uslovi vezani su za sistem eksploatacije: geometrije metode otkopavanja (irina i visina zahvata-fronte rudarskih radova, iskoritenje ugljenog sloja, povrine zatitnih stubova), geometrije otkopnih polja (duina, irina i povrina otkopnih polja), brzine i pravca otkopavanja i drugih faktora. U cilju praenja ponaanja povrine terena iznad zona eksploatacije, u proteklom periodu vrena su geodetska mjerenja deformacija povrine terena. Na osnovu ovih mjerenja odreene su slijedee osnovne veliine: granini uglovi zaruavanja krovinskih naslaga, veliine
pomjeranja povrine terena sa rasporedom u koritu ulijeganja (take infleksije), vrijednosti o veliini i stepenu oteenja objekata na povrini terena i druge potrebne vrijednosti. Prva mrea za opaanje slijeganja povrine terena na podruju Stara jama Zenica, postavljena je 1968.godine.Tada su postavljena etiri profila po padu sloja sa po dvadeset taaka u svakom profilu na meusobnom rastojanju od 20m.Opaanja na ovim profilima vrena su od 1969.godine do 1977.godine. Ponovnom opaanju pomjeranja povrine terena pristupa se 1985 godine.Poetkom 1985 godine zavreno je otkopavanje krovne ploe glavnog ugljenog sloja u treem pojasu i poinje otkopavanje u etvrtom pojasu od zapada prema istoku. Poto ranije postavljeni profili padaju u podruje koje e biti zahvaeno slijeganjem usljed otkopavanja u ovom dijelu, nisu postavljani novi profili, nego su stari produeni prema jugu.Takoe je predvieno postavljanje dva uzduna profila po pruanju sloja.Take za dijelove profila postavljene 1985 godine su uglavnom na rastojanju od 30 m, mada u pojedinim dijelovima, zavisno od terenskih uslova ova rastojanja su vea ili manja.Postavljanje taaka vreno je krajem 1984 i poetkom 1985 godine. Prvo (nulto) opaanje vreno je u aprilu i maju 1985 godine.Koordinate taaka u horizontalnoj ravni odreivane su presijecanjem i poligonskim vlakovima.Kote taaka u profilu odreene su nivelanjem.Konane koordinate i kote dobijene su nakon izravnanja. Poslednje opaanje slijeganja izvreno je u septembru 1992 godine.Maksimalno slijeganje registrovano je na profilima 200 i 900 i iznosi oko 3800 mm. Obzirom da se u podruju zahvaenim intezivnim pomjeranjem povrine ne nalaze znaajniji objekti, odnosno vea naselja, to e se odreivati samo vertikalna pomjeranja terenaslijeganje. U naradnim tabelama prikazani su rezultati mjerenja slijeganja terena po profilima: P-200, P-300 i P-800. . P-900,
RUDNIK ZENICA
PODRUJE KOZARCI
OPBRAUN SLIJEGANJA TAAKA
LINIJA OPAANJA PROFIL 900
Serija opaanja Broj take Redni

900 901 436 902 903 904 336 911 238 916 917 918 919 920 921
O15.05.1985. Koordinate Y
6 489 623,260 6 489 643,510 6 489 673,450 6 489 694,870 6 489 750,740 6 489 779,300 6 489 837,200 6 490 027,810 6 490 057,250 6 490 161,120 6 490 190,270 6 490 212,770 6 490 250,030 6 490 273,850 6 490 309,460
"I" dne 16.06.1987. Kota Kota Z m Raz. s mm I-O

-111,0 -194,0 -410,0 -578,0 / -923,0 -1120,0 -1405,0 -1320,0 -1226,0 -1147,0 -1028,0 -862,0 -732,0 -696,0
II dne 19.09.1991 Kota Zm Z m

444,201 UNITENA N 448,716 N 451,062 474,800 482,890 493,288 526,541 532,241 544,250 / / / 539,918 / -1101,0 -1445,0 -2356,0 -2463,0 -2454,0 / / / -1420,0 /
dne 18.09.1992. Kota Zm Z m

444,201 / / / 474,975 482,623 492,971 526,314 532,026 544,086 / / / 539,824 /
Razlika s mm II-I
0,00 / -482,0 /
Razlika s mm III-II
0,00 / / / -225,0 -267,0 -317,0 -227,0 -215,0 -164,0 / / / -94,0 /
Lok.
X
4 896 470,800 4 896 470,790 4 896 470,270 4 896 470,160 4 896 470,340 4 896 470,410 4 896 470,340 4 896 470,050 4 896 470,360 4 896 457,490 4 896 454,120 4 896 450,680 4 896 447,230 4 896 443,760 4 896 440,430
Z m
444,312 446,657 449,608 452,082 476,877 484,914 495,853 530,302 536,024 547,930 541,815 540,143 540,083 542,070 544,754
II-O
-111,0 / -892,0 / -2077 -2024 -2565 -3761 -3783 -3680 / / / -2152 /
III-O
-111,0 / / / -2302,0 -2291,0 -2882,0 -3988,0 -3998,0 -3884,0 / / / -2246,0 /
444,201 446,463 449,198 451,504 / 483,991 494,733 528,897 534,704 546,704 541,668 539,115 539,221 541,338 544,058
Tabela br 6: Obraun slijeganja taaka po profilu P-900
RUDNIK ZENICA
PODRUJE KOZARCI

211 216
6 490 057,500 6 490 057,500
Lok.
X
4 897 037,000 4 897 926,000
RUDNIK ZENICA
PODRUJE KOZARCI

310 311
6 489 847,120 6 489 847,024
Lok.
X
4 897 053,800 4 897 033,700
RUDNIK ZENICA
PODRUJE KOZARCI

800
6 489 575,990
Lok.
X
4 896 620,390
6.2. OTPADNE VODE

Shodno zakonskim obavezama u industrijskom krugu pogonu "Stara jama" RMU "Zenica", vre se ispitivanja otpadnih voda.Ova mjerenja u proteklom periodu izvrena su, kako slijedi: -Septembar 2001, Metalurki institut "Kemal Kapetanovi" Zenica, -Avgust 2003, Zavod za javno zdravstvo kantona Sarajevo, - Januar 2004, "Sodaso" Holding Tuzla,Institut za hemijsko ininjerstvo Tuzla Zadnja ispitivanja izvrena su od strane Metalurkog instituta "Kemal Kapetanovi" Zenica, u junu 2007 god.Obzirom da je kanalizaciona mrea u industrijskom krugu pogona "Stara jama" jedinstvena za sve objekte i postrojenja u industrijskom krugu pogona, rezultati ispitivanja dostavljaju se za pogon "Separaciju". Rezultati ispitivanja i proraun EBS-a dati su u narednom izvjetaju:
6.3.ZAGAENJE ZRAKA
Emisija dimnih plinova sa kotlovnica "Stare jame" (kotlovnica K-1) i direkcije RMU "Zenica" (kotlovnica K-2) mjeri se shodno zakonskim obavezama jedan puta u toku godine.Zadnja ispitivanja izvrena su u januaru 2008 god od strane Metalurkog instituta "Kemal Kapetanovi" Zenica. U narednim tabelama prikazani su rezultati ispitivanja u dimnim kanalima kotlovnica. REZULTATI IZMJERENIH VRIJEDNOSTI KONCENTRACIJA TETNIH MATERIJA U DIMNOM KANALU KOTLA Firma: Rudnik Stara jama-Zenica Adresa: Zenica Mjesto mjerenja : Kotlovnica K1 (00361) Datum mjerenja: I, II i III 2008.godine Mjesto mjerenja: Dimni kanal Podaci o gorivu: - Vrsta: ugalj - CO2max 18,4 % - O2referentno 6 % Rezultati mjerenja: Rezultati izmjerenih vrijednosti na dimnom kanalu Parametar 1. mjerenje 2. mjerenje O2 17,32 17,21 Temperatura dimnog plina 147 151,6 CO2 3,23 3,32 821 780 CO 1026,25 975,00 37 36 NOx 75,85 73,80 419 439 SO2 1198,34 1255,54 3. mjerenje 17,9 152,3 3,34 739 923,75 36 73,80 406 1161,16 j/m %
o
C % ppm mg/Nm2 16 mg/Nm2 ppm mg/Nm2
Vrijednosti koncentracija preraunate na referentnu vrijednost kisika Parametar 1. mjerenje 2. mjerenje 3. mjerenje norma Koeficijent prerauna 4,08 3,96 3,94 3346,47 3087,07 2909,45 CO 4183,08 3858,84 3636,81 1000 150,82 142,48 141,73 NOx 309,17 292,08 290,55 400 1707,88 1737,47 1598,43 SO2 4884,54 4969,16 4571,5 2000
j/m ppm mg/Nm2 ppm mg/Nm2 ppm mg/Nm2
Firma: Rudnik Stara jama-Zenica Adresa: Zenica Mjesto mjerenja : Kotlovnica K2 (FAMOK) Datum mjerenja: I, II i III 2008.godine Mjesto mjerenja: Dimni kanal Podaci o gorivu: - Vrsta: ugalj - CO2max 18,4 % - O2referentno 6 % Rezultati mjerenja: Rezultati izmjerenih vrijednosti na dimnom kanalu Parametar 1. mjerenje 2. mjerenje O2 14,55 14,34 Temperatura dimnog plina 207,9 212 CO2 5,65 5,84 4748 4773 CO 5935,00 5966,25 0 29 NOx 0 59,45 732 724 SO2 2093,52 2070,64 3. mjerenje 14,25 218,4 5,94 4782 5977,5 31 63,55 721 2062,06 j/m %
o
C % ppm mg/Nm2 16 mg/Nm2 ppm mg/Nm2
Vrijednosti koncentracija preraunate na referentnu vrijednost kisika Parametar 1. mjerenje 2. mjerenje 3. mjerenje norma Koeficijent prerauna 2,33 2,25 2,22 11041,86 10750,00 10626,67 CO 13802,33 13437,50 13283,33 1000 0,00 65,32 68,89 NOx 0,00 133,90 141,22 400 1702,33 1630,63 1602,22 SO2 4868,65 4663,60 4582,36 2000
j/m ppm mg/Nm2 ppm mg/Nm2 ppm mg/Nm2
Mjerenja koncentracija staklenikih plinova i emisije vrstih estica na dimnjaku kotlovnice "Stare jame" (kotlovnica K-1), uradila je u septembru 2008 i laboratorija RMU "Zenica" doo Zenica.Kotlovnica K-2 nije radila pa na istoj nisu izvrena snimanja. Rezultati snimanja prikazani su u poglavlju 6.4. Emisije dimnih plinova sa parne lokomotive nisu do sada redovno snimane.Mjerenja na parnoj lokomotivi u oktobru 2008 god uradila je laboratorija RMU "Zenica", a ruzultati ispitivanja prikazani su u poglavlju 6.5. Emisije staklenikih plinova: metana (CH4), ugljendioksida (CO2) i ugljen monoksida (CO), izbacuju se u atmosferu u izlaznom jamskom zraku, svakodnevno u tri smjene, tokom cijele godine, budui da se ventilacija jame odvija neprekidno.Izlazni zrak se iz jame izbacuje
(isisava) pod dejstvom potpritiska (depresije) koju svojim radom ostvaruju glavni i pomoni ventilator.Istroeni zrak se preko radnog kola ventilatora prebacuje na difuzore ventilatora, a iz difuzora izbacuje u atmosferu.Radno kolo glavnog ventilatora na pogonski motor povezano je kardanskim vratilom a kod pomonog ventilatora remenom, tako da se pogonski motori nalaze izvan uticaja izlaznog zraka iz jame. Bilansima plinova za jamu "Staru jamu" za 2007, na izlazu iz jame, utvreni su slijedei prosjeni apsolutni dotoci staklenikih plinova: Prosjeni apsolutni dotok metana i ugljendioksida izlaznoim zranim strujama "Stare jame" za 2007 god. Prosjeni apsolutni dotok Prosjeni apsolutni dotok Godina Postrojenje metana ugljendioksida ( CH4 m3/min) (CO2 m3/min) Glavni ventilator 4,50 1,84 2007 Pomoni ventilator UKUPNO 0,37 4,87 0,58 2,42
Mjerenja koncentracija staklenikih plinova, emisije vrstih estica (praine) i buke na glavnom i pomonom ventilatoru "Stare jame" izvila je u septembru 2008, laboratorija RMU "Zenica" doo Zenica.Rezultati ispitivanja prikazani su u poglavlju 6.4. Emisije praine-estica Najvei izvori praine-estica u i industrijskom krugu su: -dimnjaci kotlovnica -difuzori glavnog i pomonog ventilatora -izvozno okno -betonirane povrine industrijskog kruga -istresai uglja -viperi -utvara za utovar uglja i jalovine -kamioni za prevoz uglja i jalovine -drobilice za drobljenje uglja i jalovine -sita za odsijavanje Praina koja se stvara u toku utovara, transporta i pripreme (usitnjavanje i separisanje) uglja, te pri radu lokomotive na pogona Separacija, ugroava i negativno utie na okolinu, a posebno praina koja se izdvaja sa dimnim plinovima pri radu parne lokomotive (2044 mg/m3) i kotlovnica (K-1 i K-2). Mjerenja emisije vrstih estica (praine) u industrijskom krugu izvila je u septembru 2008, laboratorija RMU "Zenica" doo Zenica.Rezultati ispitivanja prikazani su u poglavljima 6.4. (pogon "Stara jama") i 6.5. (pogon "Separacija")
6.4. IZVOD IZ ELABORATA O SNIMANJU NULTOG STANJA NA POGONU "STARA JAMA" RMU "ZENICA" doo ZENICA
Elaborat o snimanju nultog stanja izradila je Suba ventilacije-Tehniki sektor RMU Zenica. 6.4.1.UVOD Pogon Stara jama je duan da tokom pripreme i rada ispuni ope obaveze zatite okolia tako da: ne ugroava niti ometa zdravlje ljudi i ne predstavlja nesnosnu/pretjeranu smetnju za ljude koji ive na podruju uticaja postrojenja ili za okolinu zbog emisija supstanci, buke, mirisa, vibracija ili toplote ili saobraaja ili od postrojenja; preduzme sve odgovarajue preventivne mjere tako da se sprijei zagaenje i da se ne prouzrokuje znaajnije zagaenje; izbjegava produkciju otpada, a ukoliko dolazi do stvaranja otpada koliina svede na najmanju moguu mjeru ili izvri reciklau ili ukoliko to nije tehniki ili ekonomski izvodljivo otpad odlae, a da se pri tome izbjegne ili smanji bilo kakav negativan uticaj na okoli; efikasno koristi energetske i prirodne resurse; preduzme neophodne mjere za sprjeavanje nesrea i ograniavanje njihovih posljedica; ukoliko doe do znaajnih promjena u radu obavijesti Federalno ministarstvo prostornog ureenja i okolia. Radnu sredinu u krugu pogona Stara jama sainjavaju: radni prostor, klimatski faktori i drugi uglavnom tetni uticaji kao to su gasovi, zapraenost, buka, ograniena vidljivost i slino. 6.4.2. ZAKONSKE OSNOVE ISPITIVANJA ZAGAENOSTI ZRAKA, ZAPRAENOSTI RADNE SREDINE I BUKE NA POGONU STARA JAMA RMU ZENICA Ispitivanja zapraenosti, plinskog stanja i buke na pogonu Stara jama vrena su na osnovu vaeih propisa i normativa koji reguliu ovu materiju i to: Zakon o zatiti na radu (Slubeni list SR BiH, br. 22/90 ) Zakon o zatiti od buke ZD kanton 02/08.godine Pravilnik o optim mjerama i normativima zatite na radu za graevinske objekte (Sl.list SR BiH, br. 5/88 ) Pravilnik o graninim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl. Novine FbiHbr.12/05) Pravilnik o tehnikim normativima za podzemnu eksploataciju uglja Zakona o zatiti okolia (Slubene novine Federacije BiH, br. 33/03) Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka (Slubene novine Federacije BiH, br. 33/03) Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (Slubene novine Federacije BiH, br. 33/03) 6.4.3. INSTRUMENTI I METODOLOGIJA ISPITIVANJA I MJERENJA NA POGONU STARA JAMA Ispitivanje temperature zraka Ispitivanje temperature zraka na suhom i vlanom termometru vrili smo pomou Asmanovog aspiracionog psihrometra .
Tanost podjele na suhom i vlanom termometru iznosi 2/10 0C, a tanost oitanja 1/10 0C. Ispitivanje relativne vlanosti Rezultati ispitivanja relativne vlanosti dobiveni su oitanjem iz psihrometrijskih tablica upotrijebljenog psihrometra. Ispitivanje kretanja zraka Za ispitivanje ovog faktora radnog komfora koristili smo termometar po profesoru Hill-u i iz dobivenih vrijednosti diferencijalnog hlaenja , iz nomograma, odreivali smo vrijednosti katastepeni. Isto tako , vrijednosti brzine zrane struje preko katastepeni moe se izraunati po formuli:
Kv 0,20 ) 36 ,5 tv 0,40
V =[
]2
1,0m / s
gdje je : tv temperatura vazduha ( oC ) V brzina vazdune struje ( m/s ) Kv katastepeni Kv= F/T gdje je: F faktor katatermometra T vrijeme hlaenja Za brzine vee od 1,0 m/s vai obrazac:
kv 0,13 0,47
V =(
) 2 1,0m / s
gdje je: =36,5-t temperatura vazduha Ispitivanje hemijske tetnosti Uzorci za hemijsku analizu vazduha su uzeti shodno vaeim standardima BAS-a u gumene duice zapremine 2-3 litra . Uzorci su obraeni u laboratoriji rudnika Zenica : CO2 odraen je na infracrvenom analizatoru UNOR-6 N CO - odraen je na infracrvenom analizatoru UNOR-6 N CH4 - odraen je na infracrvenom analizatoru UNOR-6 N O2 - odraen je na infracrvenom analizatoru UNOR-6 N Svi uzorci su odraeni standardnim postupkom.
Ispitivanje buke Od mjeraa nivoa buke se zahtijeva da mjeri buku razliitog nivoa, spektra i oblika zvunih talasa u razliitim uslovima distribucije izvora zvuka i refleksije na granicama zvunog polja. Najei cilj mjerenja je da se prikupe podaci koji e poboljati nae razumijevanje problema i pomoi u rjeavanju ostvarenja boljih uslova rada. Ispitivanje buke vrena su instrumentom za mjerenje ukupnog nivoa buke amerikog proizvoaa RCA-WE-130 A. Prilikom mjerenja mikrofon je okrenut prema izvoru buke u visini uha radnika, kada se radnik nalazi u normalnom fiziolokom poloaju. Ispitivanje zapraenosti Za odreivanje zapraenosti zraka u radnim i pomonim prostorijama koriten je konimetar njemake proizvodnje CARLZEISS J ena 740327. Rad instrumenta se zasniva na usisavanju odreene zapremine zraka. Praina se naglim usisavanjem hvata na ploicu premazanu uljnom emulzijom. Uzimanje uzoraka je trenutno. Instrumentom se lako i brzo rukuje a vrednovanje rezultata se vri brojanjem pomou specijalnog projektora i izraava se u esticama po cm3 ( /cm3 ). Za odreivanje zapraenosti zraka na radnim mjestima postrojenja za usitnjavanje i separisanje koritena je gravimetrijska metoda pomou instrumenta "Barbare-3". Instrument je konstruisan tako da oponaa mehanizam taloenja praine u respiratornim putevima ovjeijeg organizma. Takoe, uraena je granulometrijska metoda nataloene praine na vanjskim objektima prema odredbama lana 538. Pravilnika o tehnikim normativima za prainu. Uzorci nataloene ugljene praine su raeni po BHS B.Z. 1.063, a utvrivanje granulometrijskog sastava praine po BHS. LJ. 0.002. 6.4.4. REZULTATI MJERENJA Mjerenja su izvrena 25.09.2008. godine, a rezultati mjerenja prikazani su narednim tabelama (tabele od do 6.4.1. do 6.4.5 )
6.4.5. ANALIZA REZULTATA MJERENJA
Na osnovu rezultata pregleda, ispitivanja i mjerenja mikroklime, vlage, hemijskog sastava zraka, zapraenosti i buke na mjernim mjestima koja su prikazana u tabelama moe se zakljuiti sljedee: 6.4.5.1.Mikroklimatski pokazatelji Mikroklimatske uslove komfora radne sredine formira niz uticajnih parametara koji spadaju u fizike veliine kao to su: - temperatura zraka na suhom i vlanom termometru, - brzina strujanja vazduha, - relativna vlanost i - efektivna temperatura Temperatura zraka Temperatura zraka se kretala u itervalima od 13,0 (o C) do 21,6(o C), primjetno je da se temperatura vanjskog zraka razlikuje vie od 9 o C od temperature zraka u zatvorenim prostorijama. Relativna vlanost Relativna vlanost zraka u ispitanim mjernim mjestima kree se u rasponu od 66 (%) do 100 (%). Relativna vlanost zraka je u funkciji ukupne vlanosti i brzine strujanja zraka. Sa aspekta relativne vlanosti moe se rei da je na svim mjerenim mjestima u dozvoljenim granicama sem izlaza na glavnom ventilatoru i pomonom ventilatoru. Brzina strujanja vazduha Brzine strujanja zraka kretale su se u rasponu od 0,2 do 5,5 ( m/s ). Efektivna temperatura ( mikroklimatski uslovi ) Efektivna temperatura mjerenih mjesta se kretala od ( 2 ef. O ) do (19 ef. O ). Temperature zraka vani su bile dosta niske za ovaj period godine, to se odrazilo i na efektivnoj temperaturi.
Buka
Buka moe djelovati vrlo ometajue i odvlaiti pozornost od rada za koji je potrebna poveana koncentracija. u ekstremnim sluajevima moe rezultirati i fizikim poremeajima. Buka se moe podijeliti na izravnu i neizravnu. Izravna ili direktna buka je odreena intenzitetom izvora i njegovom udaljenou. Neizravna buka ovisi o koeficijentima refleksije poda, zidova, stropa itd. i o poziciji takvih objekata. Razlika bi takoer, trebala biti napravljena izmeu buke proizvedene ureajima kojima radio i pozadinske buke. buka moe postati neugodna ako doe do neke nepravilnosti kao to je naprimjer pokvareni ureaj ili motor u nekoj od maina. Zvuk je val koji prenosi energiju od toke do toke. Medij kroz koji se prostire moe biti plin, zrak ili tekuina. Mi emo ovdje pretpostaviti da se radi o zraku. sam val se sastoji od malih promjena tlaka zraka oko atmosferskog tlaka. U nekim dijelovima val ima vei tlak od atmosferskog, a u drugim manji. Ove razlike u tlaku generirane su izvorom zvuka, obino nekim vibrirajuim tijelom, membrana zvunika ili motor u nekom ureaju. Kada val ue u uho, bubnji odgovara jednakim vibracijama i val se uje kao zvuk.
Amplituda vala (kolike su promjene tlaka u odnosu na atmosferski) odreuje koliko emo jako uti zvuk, dok frekvencija (koliko se brzo tlak mijenja od minimuma do maksimuma) odreuje visinu zvuka. Ljudsko uho je udo prirodnog inenjerstva. Njegova struktura je previe kompleksna da bi ovdje ili u detalje, ali dati emo najvanija svojstva.
Dijagram praga ujnosti i praga bola Zvuk ulazi u uni kanal vanjskog uha i uzrokuje reakciju bubnjia tako da ovaj pone vibrirati. Ove vibracije se prosljeuju preko tri siune kosti u srednjem uhu do glavnog osjetilnog organa u unutarnjem uhu, punice. Dlaice u punici prenose ivane impulse preko ujnog ivca u mozak gdje se pretvaraju u zvuk. iako postoji nekoliko tipova oteenja sluha, oteenja u punici su obino asocirana sa duom izloenou jakom zvuku. Ljusko oko ne reagira na tlak i frekvenciju zvunog vala na jednak nain kao elektroniki mjerni instrumenti. Mjera razine zvuka moe reagirati na zvuni tlak frekvencije 60Hz kao 50dB, a nivo od 1000Hz kao 25dB, ipak sluatelju e ti zvukovi biti jednako glasni. Ovo se deava zbog nejednolike karakteristike osjetljivosti uha. ona varira s frekvencijom kao i s jakou zvuka. Na niskim tlakovima srednje frekvencije ujemo bolje nego vie frekvencije i mnogo bolje nego nie frekvencije. Pri visokim tlakovima, ta varijacija nije tako naglaena i ujemo sve frekvencije podjednako. Na dijagramu praga ujnosti i praga bola predstavljene su reakcije uha na dva ekstrema, prag ujnosti i prag bola. Postoji mnogo standarda koji propisuju mjerenje buke i to posebno za ureaje (npr. ANSI S12.10. 1985.) i posebno za okolinu(npr. ANSI S1.13 1971.). s druge strane postoji samo nekoliko standarda koji specificiraju granice dozvoljene buke. Posljednjih godina novi zahtjevi tee postizanju maksimalne buke oko vrijednosti navedenih u tablici:
Okolina Podruje tolerantno na buku Poslovno podruje
Maksimalni nivo buke 85 dB 70 dB
Ope uredsko okruenje Tiho uredsko okruenje
60 dB 50 dB
Prva kategorija moe vrijediti za proizvodne okoline ili gradilita. druga za prodavaonice i hotelska predvorja. Trea za sobe gdje se primaju stranke ili podruja za konferencije, a u etvrtu grupu spadaju privatni uredi i znanstveni labopratoriji. Moramo naglasiti da su ove veliine maksimalne i da bi prosjek trebao biti za nekoliko decibela manji. Ispitivanje buke vreno je sa aspekta njenog ukupnog tehnikog i humanog karaktera posmatrajui njeno tetno djelovanje sa aspekta ne ometanja djelatnosti na radnom mjestu i dozvoljenog vremena tetnog djelovanja buke u funkciji njenog intenziteta ( 85 Db ).
tetno djelovanje buke moe nastupiti na onim radnim mjestima na kojima nivo buke mjeren na instrumentu prelazi 85 Db, pa se na ovim radnim mjestima, u zavisnosti od intenziteta buke vri ogranienje dozvoljenog vremena izlaganja tetnog djelovanja buke i predlae obavezna upotreba linih zatitnih sredstava za zatitu sluha. Na svim ispitanim mjerenim mjestima nivo buke je u dozvoljenim granicama, misli se na propisanoj udaljenosti, odnosno na kraju kruga pogona Stara jama, tako da buka proizvedena radnim strojevima na pogonu nema negativan uticaj na okolinu, stim to se preporuuje radnicima da nose sintetike epove za vrijeme rada na mjestima koji rade direktno na izvoru buke
6.4.5.2. Zapraenost Prainom se smatraju sve sitnodisperzne krute estice koje mogu lebdjeti u zraku. Lebdea praina ini sa zrakom disperzni sastav u kojem je zrak disperzna sredina, a praina disperzna faza. tetna po zdravlje ljudi je praina od 75 m do 0 m, a naroito praina od 10 m do 2 m. Na pogonu Stara jama imamo tehnoloke praine. U tehnoloke izvore spadaju svi radni procesi na pogonu. Zapraenost zraka na radnim mjestima uveliko zavisi od vlanosti samoga uglja i relativne vlanosti zraka. Najvei izvor praine na pogonu Stara jama su: -na dimnjaku kotlovnice -na izvoznom oknu Praina na izvoznom oknu zadrava se u Krugu pogona Stara jama, i ne ugroava okolinu, dok emisije praine-estica koja se stvaraju na dimnjaku kotlovnice Stare jame negativno utie na okolinu
Od ukupno uzorkovane koliine praine najsitnija frakcija od 75 m do 0 m se kretala od 9,1 % od ukupno uzorkovane mase. Zapraenost prostora vani se kretala od 9,58 mg/m3 do 351,4 mg/m3, a dozvoljena granica za ugljenu prainu je 10 mg/m3.
6.4.5.3.Hemijski sastav zraka

Na mjerenim mjestima ne dolazi do zagaenja zraka u atmosferi, sem dimnjaka na kotlovnici.Ispitivanjem je ustanovljeno da je sadraj kisika u zadovoljavajuim granicama, a sadraj toksinih plinova i metana se kreu u granicama MDK, prema odrebi vaeeg BAS-a ZBO.001., sem dimnjaka kotlovnice. GLAVNI VENTILATOR
U periodu snimanja izmjerene su slijedee osnovne veliine: - Ukupna emisija izlazne zrane struje Stare jame" na difuzoru glavnog ventilatora (kapacitet glavnog ventilatora) : 1980 m3/min - Depresija glavnog ventilatora : 2280 Pa - Barometarski pritisak: 97,33 kPa - Apsolutni pritok metana : 2,77 m3CH4/min - Apsolutni pritok ugljendioksida: 7,05 m3CO2/min
POMONI VENTILATOR
U periodu snimanja izmjerene su slijedee osnovne veliine: - Ukupna emisija izlazne zrane struje Stare jame" na difuzoru pomonog ventilatora (kapacitet pomonog ventilatora): 575 m3/min - Depresija glavnog ventilatora: 270 Pa - Barometarski pritisak: 97,33 kPa - Apsolutni pritok metana: 0.12 m3CH4/min - Apsolutni pritok ugljendioksida: 0,74 m3CO2/min
KOTLOVNICA
U periodu snimanja izmjerenie su slijedee osnovne veliine: - Ukupna emisija izlaznih-dimnih plinova (apsolutni dotok dimnih plinova): 38 m3/min - Apsolutni pritok metana : 0,06 m3CH4/min - Apsolutni pritok ugljendioksida: 1,41 m3CO2/min - Apsolutni pritok ugljenmonoksida: 0,14 m3CO/min
6.5. IZVOD IZ ELABORATA O SNIMANJU NULTOG STANJA NA POGONU "SEPARACIJA" RMU "ZENICA" doo ZENICA
Elaborat o snimanju nultog stanja izradila je Suba ventilacije-Tehniki sektor RMU Zenica.
6.5.1. Uvod
Pogon Separacija je duan da tokom pripreme i rada ispuni ope obaveze zatite okolia tako da: -ne ugroava niti ometa zdravlje ljudi i ne predstavlja nesnosnu/pretjeranu smetnju za ljude koji ive na podruju uticaja postrojenja ili za okolinu zbog emisija supstanci, buke, mirisa, vibracija ili toplote ili saobraaja ili od postrojenja; -preduzme sve odgovarajue preventivne mjere tako da se sprijei zagaenje i da se ne prouzrokuje znaajnije zagaenje; -izbjegava produkciju otpada, a ukoliko dolazi do stvaranja otpada koliina svede na najmanju moguu mjeru ili izvri reciklau ili ukoliko to nije tehniki ili ekonomski izvodljivo otpad odlae, a da se pri tome izbjegne ili smanji bilo kakav negativan uticaj na okoli; -efikasno koristi energetske i prirodne resurse; -preduzme neophodne mjere za sprjeavanje nesrea i ograniavanje njihovih posljedica; -ukoliko doe do znaajnih promjena u radu obavijesti Federalno ministarstvo prostornog ureenja i okolia. Radnu sredinu u krugu pogona SEPARACIJA sainjavaju: radni prostor, klimatski faktori i drugi uglavnom tetni uticaji kao to su gasovi, zapraenost, buka, ograniena vidljivost i slino. Mjerenja su provedena u skladu sa vaeim zakonima, propisima i normama.
6.5.2. Rezultati mjerenja

Mjerenja su izvrena 03.10.2008. godine, a rezultati mjerenja prikazani su narednim tabelama (tabele od 6.5.1. do 6.5.6 )
6.5.3. ANALIZA REZULTATA MJERENJA Na osnovu rezultata pregleda, ispitivanja i mjerenja vlage, hemijskog sastava zraka, zapraenosti i buke na mjernim mjestima koja su prikazana u tabelama, moe se zakljuiti sljedee: Temperatura zraka Temperatura zraka se kretala u itervalima od 15,0 (o C) do 16,6 (o C). Relativna vlanost Relativna vlanost zraka u ispitanim mjernim mjestima kretala se u rasponu od 63 (%) do 73 (%). Relativna vlanost zraka je u funkciji ukupne vlanosti i brzine strujanja zraka. Sa aspekta relativne vlanosti moe se rei da je na svim mjerenim mjestima u dozvoljenim granicama . Brzina strujanja vazduha Brzine strujanja zraka kretale su se u rasponu od 0,35 do 0,80 ( m/s ). Buka Ispitivanje buke vreno je sa aspekta njenog ukupnog tehnikog i humanog karaktera posmatrajui njeno tetno djelovanje sa aspekta ne ometanja djelatnosti na radnom mjestu i dozvoljenog vremena tetnog djelovanja buke u funkciji njenog intenziteta ( 85 Db ).
tetno djelovanje buke moe nastupiti na onim radnim mjestima na kojima nivo buke mjeren na instrumentu prelazi 85 Db, pa se na ovim radnim mjestima, u zavisnosti od intenziteta buke vri ogranienje dozvoljenog vremena izlaganja tetnog djelovanja buke i predlae obavezna upotreba linih zatitnih sredstava za zatitu sluha.
Na svim ispitanim mjerenim mjestima nivo buke nije u dozvoljenim granicama, misli se na propisanoj udaljenosti, odnosno na kraju kruga pogona Separacije, tako da buka proizvedena radnim strojevima na pogonu ima negativan uticaj na okolinu, a preporuuje se radnicima da nose sintetike epove za vrijeme rada na mjestima koji rade direktno na izvoru buke. Buka na pogonu Separacije se kretala u rasponu od 70 Db do 112 Db, a rezultati buke su prikazani u tabelama. Zapraenost Prainom se smatraju sve sitnodisperzne krute estice koje mogu lebdjeti u zraku. Lebdea praina ini sa zrakom disperzni sastav u kojem je zrak disperzna sredina, a praina disperzna faza.tetna po zdravlje ljudi je praina od 75 m do 0 m, a naroito praina od 10 m do 2 m. Na pogonu Separacija imamo tehnoloke praine. U tehnoloke izvore spadaju svi radni procesi na pogonu.U toku utovara, transporta i pripreme (usitnjavanje i separisanje) uglja na pogona Separacija dolazi do stvaranja praine. Zapraenost zraka na ovim radnim mjestima uveliko zavisi od vlanosti samoga uglja i relativne vlanosti zraka. Najvei izvor praine na pogonu Separacija su: na istovaru uglja iz kamiona na utovaru uglja u kamione na drobilici na istresanju iz vagoneta na sitima
pri utovaru u vagonete pri kretanju kamiona i utovarivaa u dimnim plinovima lokomotive
Praina koja se stvara u toku utovara, transporta i pripreme (usitnjavanje i separisanje) uglja, te pri radu lokomotive na pogona Separacija, ugroava i negativno utie na okolinu, a posebno praina koja se izdvaja sa dimnim plinovima pri radu lokomotive (2044 mg/m3). Zapraenost prostora vani se kretala od 17 mg/m3 do 2044 mg/m3, a dozvoljena granica za ugljenu prainu je 10 mg/m3. tetna po zdravlje ljudi je praina od 75 m do 0 m, a naroito praina od 10 m do 2 m, a praina koju smo mi uzorkovali na pogonu Separacija je ispod 10 m, te prelazi dozvoljenu granicu. Potrebno je na pogonu Separacija izraditi tehniko rjeenje otpraivanja za cio pogon Separacija kako bi bila eliminisana praina ispod 75 m.Puteve kojima se kreu kamioni i utovarivai moraju se redovno istiti i polijevati vodom.
Hemijski sastav zraka
Na mjerenim mjestima ne dolazi do zagaenja zraka u atmosferi, sem dimnjaka na lokomotivi. Ispitivanjem je ustanovljeno da je u izduvnim plinovima lokomotive sadraj kisika, sadraj toksinih plinova i metana iznad granica MDK-a, po odrebi vaeeg BAS-a ZBO.001. Potrebno je iznai ekoloki i ekonomski prihvatljivo rjeenje za prevoz uglja od "Separacije" do teretne eljeznike stanice Zenica, umjesto prevoza parnom lokomotivom.
6.6. PRIKAZ MJERENJA ZAGAENOSTI ZRAKA I EMISIJA TETNIH ESTICA U ATMOSFERU NA LOKACIJAMA U GRADU ZENICA ZA 2007 I 2008 GODINU
Prikaz rezultata mjerenja sa mjernih mjesta u gradu Zenica, koriten je da se prikae stanje emisija zagaujuih materija u najbliem okruenju pogona Rudnika "Zenica".Pogoni rudnika Zenica: - pogon za proizvodnju uglja Stara jama i pogon za preradu uglja Separacija nalaze u neposrednoj blizini mjernog mjesta Institut - cca 100 m, - u neposrednoj blizini pogona za proizvodnju uglja Raspotoje je locirano mjerno mjesto Raspotoje, a pogon za proizvodnju uglja "Stranjani" najblii je mjernom mjestu "Tetovo". U narednim takama su obraeni podaci zagaenosti zraka i mjerenje emisije tetnih estica u atmosferu na mjerenim mjestima u podruju gada Zenica. Sluba za komunalne poslove i ekologiju je na osnovu rezultata dvije vrste mjerenja: Mjerenje zagaenosti zraka i Mjerenje emisije tetnih estica u atmosferu,
koje prema Ugovoru izvodi Metalurki institut Kemal Kapetanovi Zenica, uradila Informaciju o stanju zagaenosti zraka u Zenici za period mart-avgust 2007.god. Mjerenje zagaenosti zraka, provodi se ve treu godinu, a obuhvata: kontinuirano mjerenje koncetracije ukupnih lebdeih estica (24 satni uzorci) na dva mjerna mjesta (Institut i Tetovo ),
kontinuirano mjerenje koliine talonog praha na 8 mjernih mjesta (Institut, Tetovo, Centar, Kamberovia polje, Crkvice, Raspotoje, Lukovo polje, Perin Han), odreivanje sadraja olova i kadmija u odabranim uzorcima lebdeih estica i talonog praha.
Mjerenje emisije tetnih estica u atmosferu je obavljeno na zagaivaima koji su u navedenom periodu mart avgust bili u funkciji (pogonu), a to su pogoni Mittal Steel Zenica. Mjerenja emisije tetnih estica u atmosferu na ostalim zagaivaima (kotlovima) bie izvedena u toku zimskog perioda (u sezoni grijanja) kada budu u funkciji. 6.6.1.Izvjetaj o rezultataima mjerenja zagaenosti zraka u Zenici za period MartAvgust 2007 Metode mjerenja Mjerenje koncentracijee sumpornog dioksida u zraku (24-satni uzorci) provedeno je u skladu sa uslovima navedenim u Britanskom standardu br.1747. Mjerenje koncentracije ukupnih lebdeih estica (24-satni uzorci) vreno je prema njemakim smjernicama VDI 2463, Blatt 4. Mjerenje koliine talonog praha (mjeseni uzorci) obavljeno je po metodi Bergerhoff-a. Analize sastava lebdeih estica i talonog praha vrene su standardnim metodama u Hemijskom laboratoriju Metalurkog instituta. Granine vrijednosti zagaenosti zraka U pristupu samoj analizi treba imati u vidu Pravilnik o graninim vrijednostima kvaliteta zraka ("Sl.novine FBiH",br.12/2005) u kojem su navedene granine vrijednosti zagaenosti zraka u urbanim sredinama: - Prosjek koncentracije sumpornog dioksida u toku jedne godine ne smije biti vei od 90 mikrograma po kubnom metru zraka, s tim da 7 dana koncentracija ne bude vea od 240 mikrograma po kubnom metru (7 dana odgovara vrijednosti C98percentila svih vrijednosti u toku jedne godine), - Prosjek koncentracija ukupnih lebdeih estica u toku jedne godine ne smije biti vei od 150 mikrograma po kubnom metru zraka, s tim da 7 dana koncentracija ne bude vea od 350 mikrograma po kubnom metru zraka. - Godinji prosjek sadraja olova u ukupnim lebdeim esticama ne smije biti vei od 2 mikrograma po kubnom metru zraka odnosno 40 nanograma kadmija po kubnom metru zraka. - Godinji prosjek koliina talonog praha ne smije biti vei od 200 miligrama po kvadratnom metru na dan, s tim da nijedan mjesec ne bude vea od 350 miligrama po kvadratnom metru na dan. - Godinji prosjek sadraja olova u talonom prahu ne smije biti vei od 0,100 mg/m2.dan odnosno kadmija 0,002 mg/ m2 na dan. Rezultati mjerenja zagaenosti zraka u Zenici za periodu mart-avgust 2007.godine U tabelama su dati obraeni rezultati mjerenja zagaenosti zraka u Zenici za periodu mart-avgust 2007.godine
6.6.1: Zagaenost zraka sumpornim dioksidom (24-satni uzorci) u periodu mart-avgust 2007.godine Mjerno mjesto Institut, mjerno mjesto u neposrednoj blizini Rudnika Mjesec mart april maj juni juli avgust mart april maj juni juli avgust mart april maj juni juli avgust Prosjek g/m3 86 45 39 35 37 37 100 72 54 39 46 57 68 52 47 35 41 47 Maksimum g/m3 147 79 61 55 54 75 192 124 94 57 86 85 104 102 83 61 77 86
Tetovo
Crkvice
Tabela 6.6..2: Zagaenost zraka lebdeim esticama (24-satni uzorci) u periodu mart-avgust 2007.godine Prosjek Maksimum 3 Mjerno mjesto Mjesec g/m g/m3 mart 69 117 Institut, mjerno april 55 112 mjesto u maj 52 194 neposrednoj blizini juni 33 46 Rudnika juli 27 112 avgust 31 94 mart 85 202 april 74 243 maj 53 121 Tetovo juni 46 128 juli 31 274 avgust 16 54
Tabela 6.6.3 : Sadraj olova, kadmija i eljeza u lebdeim esticama u periodu mart-avgust 2007.godine
Mjerno mjesto Institut, mjerno mjesto u neposrednoj blizini Rudnika Tetovo
Olovo g/ m3 0,35
Kadmij ng/m m3 0,04
eljezo g/ m3 1,2
0,96
0,009
3,7
Tabela 6.6. 4: Koliine talonog praha i sadraji olova i kadmija u talonom prahu u periodu mart-avgust 2007.godine Taloni prah Prosjek mg/ m2.dan 80 Olovo Prosjek mg/ m2.dan 0,062 Kadmij Prosjek mg/ m2.dan 0,0003
Mjerno mjesto Institut, mjerno mjesto u neposrednoj blizini Rudnika Tetovo Centar Kamberovi polje Crkvice Raspotoje Lukovo polje Perin Han Nova norma (period: godina)
Maksimum mg/ m2.dan 307
172 234 91 99 176 131 73 200
680 380 281 297 583 418 267 350
0,110 0,029 0,070 0,021 0,028 0,057 0,046 0,1
0,0004 0,0005 0,0003 0,0002 0,0002 0,0002 0,0003 0,002
Analiza rezultata praenja kvaliteta zraka u Zenic za period mart-avgust 2007 god U ovom periodu redovito dolazi do pada zagaenosti zraka zbog prestanka sezone zagrijavanja objekata i poboljanja prirodnih uslova disperzije polutanata u atmosferu. To se najbolje moe uoiti ako se uporede pokazatelji zagaenosti zraka mjerenih u zimskom i
ljetnom periodu. Tokom ovog perioda na mjernom mjestu "Tetovo" bilo je vie dana sa maksimalnom koncentracijom ukupnih lebdeih estica i talonog praha. 6.6.2. Mjerenje emisije tetnih estica u atmosferu U periodu maj-avgust vrena su mjerenja koncentracije SO2 , NOx, i CO u dimnim plinovima pogona ''Mittal Steel'' Zenica.Iz ovih rezultata moe se uvidjeti da se pojavljuje visoka koncentracija NOx. Na osnovu provedenih mjerenja izvreno je preraunavanje koncentracija SO2, NOx, CO na zapreminski sadraj kisika u ispusnom plinu 3%, radi poreenja sa graninim vrijednostima datim u Pravilniku o graninim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje ("Slubene novine FBiH", br.12/2005). Vrijednosti izmjerenih koncentracija NOx u dimnim plinovima su vee od graninih vrijednosti emisije u zrak. U narednim tabelama je dat prosjek rezultata mjerenja koncentracije SO2 , NOx, i CO u dimnim plinovima pogona ''Mittal Steel'' Zenica. Tabela br 6.6.5. Pogon Valjaonice Gorivozemni plin Koncentracija SO2 mg/Nm3 Koncentracija NOx mg/Nm3 Koncentracija CO mg/Nm3 Tunelska-pe 5 177 88 Salem-pe 9 225 3 Bendoti-pe 6 205 8 35 100-125 nema Norma mg/Nm3
Tabela br 6.6.7.
Pogon Kovanice Norma mg/Nm3 H2pe 0 H1pe 0 30Bpe 0 25Bpe 0 13Bpe 0 K13Ape 0 K9pe 0 7Ape 0 K13B -pe 0 35
Gorivo- zemni plin
Koncentracija SO2 mg/Nm3 Koncentracija NOx mg/Nm3 Koncentracija CO mg/Nm3
125
44
110
78
120
144
212
93
120
100-125
65
60
26
20
10
22
26
nema
Tabela br 6.6.8. Pogon Toplana Termoelektrana Gorivo-ugalj
Norma mg/Nm3 Kotao 7
Koncentracija SO2 mg/Nm3 Koncentracija NOx mg/Nm3 Koncentracija CO mg/Nm

3
8345 380 366
2000 350 150
REZIME Prikazana su sva mjerena mjesta zato to je najvei zagaiva zraka u Zenici ''Mittal Steel'' Zenica. Na temelju rezultata mjerenja i ispitivanja zagaenosti zraka u Zenici moe se zakljuiti: - Prosjek koncentracija sumpornog dioksida na mjernom mjestu Institut, mjerno mjesto u neposrednoj blizini Rudnika iznosio je 46 mikrograma po kubnom metru zraka, na mjernom mjestu "Crkvice" iznosio 49 mikrograma po kubnom metru zraka, a u "Tetovu" je iznosio 61 mikrogram po kubnom metru zraka. Granina vrijednost je 90 mikrograma po kubnom metru zraka, s tim da najvie 7 dana koncentracija moe biti vea od 240 mikrograma po kubnom metru. Meutim, bilo je vie dana sa maksimalnim koncentracijama sumpornog dioksida, tako da su maksimalne koncentracije na mjernom mjestu "Institut" iznosile: 147 mikrograma po kubnom metru zraka, na mjernom mjestu "Crkvice" 104 mikrograma po kubnom metru zraka, i u "Tetovu" 192 mikrograma po kubnom metru zraka, to ne zadovoljava norme za kvalitet zraka. - Prosjek koncentracija lebdeih estica na mjernom mjestu "Institut" iznosio je 45 mikrograma po kubnom metru zraka, na mjernom mjestu "Tetovo" 53 mikrograma po kubnom metru zraka. Granina vrijednost je 150 mikrograma po kubnom metru zraka, s tim da najvie 7 dana koncentracija moe biti vea od 350 mikrograma po kubnom metru. Maksimalna koncentracija lebdeih estica na mjernom mjestu "Institut" iznosila je 194 mikrograma po kubnom metru zraka, na mjernom mjestu "Tetovo" iznosio 274 mikrograma po kubnom metru zraka, to ne zadovoljava norme za kvalitet zraka. - Na mjernom mjestu Institut, mjerno mjesto u neposrednoj blizini Rudnika prosjek sadraja olova u lebdeim esticama je iznosio 0,35 mikrograma po kubnom metru zraka (norma je 2 mikrograma po kubnom metru zraka). Prosjek sadraja kadmija u lebdeim esticama iznosio je 0,04 nanograma po kubnom metru zraka a norma je 40 nanograma po kubnom metru zraka. To znai da je na mjernom mjestu Institut, mjerno mjesto u neposrednoj blizini Rudnika zagaenost zraka olovom i kadmijem u granicama normi za urbane sredine. Isto vrijedi i za naselje Tetovo.
6.6.3.
Izvjetaj o rezultatima mjerenja zagaenosti zraka u Zenici za period Septembar-Oktobar 2007
Rezultati mjerenja zagaenosti zraka za mjesec septembar i oktobar 2007.godine prikazani su u u narednim tabelama.
Tabela broj 6.6.9.: Zagaenost zraka sumpornim dioksidom (24-satni uzorci) u periodu septembar oktobar 2007.godine Mjerno mjesto Institut, mjerno mjesto u neposrednoj blizini Rudnika Tetovo Crkvice Mjesec septembar oktobar septembar oktobar septembar oktobar Prosjek g/m3 32 91 45 103 49 80 Maksimum g/m3 65 190 87 229 84 154
Tabela broj 6.6.10: Zagaenost zraka lebdeim esticama (24-satni uzorci) u periodu septembar oktobar 2007.godine Prosjek Mjerno mjesto Institut, mjerno mjesto u neposrednoj blizini Rudnika Tetovo Mjesec septembar oktobar septembar oktobar g/m
3
16 84 10 62
Maksimum g/m3 59 158 32 138
NAPOMENA : U periodu od 3. do 21.septembra na mjernom mjestu Institut, mjerno mjesto u neposrednoj blizini Rudnika nije registrovano prisustvo lebdeih estica. Iz priloenih tabela o mjerenju zagaenosti zraka sumpornim dioksidom (24 satni uzorci ) i lebdeim esticama za mjesece septembar i oktobar moe se konstatovati slijedee : - Da su u septembru prosjene koncentracije sumpornog dioksida na sva tri mjerna mjesta bile nie od propisanih ( 90 mikrograma po kubnom metru ), dok je u oktobru dolo do poveanja tih koncentracija, ali su i one bile u granicama dozvoljenih. - Prosjene koncentracije lebdeih estica u septembru su bile niske, dok su se u oktobru poveale, ali i tada su bile u granicama dozvoljenih ( 150 mikrograma po kubnom metru) Ovakvi pokazatelji zagaenosti zraka sadrajem sumpordioksida i lebdeih estica u dva posmatrana mjeseca mogu se objasniti injenicom da u septembru nije bilo nikakvih, a u oktobru samo pojedinanih loenja, odnosno nije poela sezona grijanja, pa je i zrak bio relativno istiji. 6.6.4. Izvjetaj o rezultatima mjerenja emisija tetnih estica u atmosferu u Zenici za period januar, februar, mart 2008, na mjernom mjestu "Stara jama"
Tabela br 6.6.12: Koliina taloenog praha, sadraj olova, kadmijuma, eljeza i cinka u taloenom prahu za I, II i III mjesec 2008 godine
Mjerno mjesto
Taloeni prah Prosjek Maksimum 2 mg/m .dan mg/m2.dan 96 200 118 350
Olovo Prosjek mg/m2.dan 0,025 0,1
Kadmij Prosjek mg/m2.dan 0,0013 0,002
eljezo Prosjek mg/m2.dan 3,5 -
Cink Prosjek mg/m2.dan 0,182 0,4
Stara jama Norma (period:godina
7.0. LISTA SIROVINA I POMONIH MATERIJALA UKLJUUJUI HEMIJSKE SUPSTANCE I GORIVO (NAZIV SIROVINE, GODINJA POTRONJA , POTRONJA PO JEDINICI PROIZVODA, UKUPNI GODINJI TROAK, OPIS KOMPONENTI ILI OSOBINA SA ZNAAJNIM EFEKTIMA PO OKOLI, METODE NABAVKE, SKLADITENJA I TRANSFERA)
7.1. POGON "STARA JAMA"

U tehnolokom procesu proizvonje i prerade uglja u "Staroj jami" koristi se veliki broj sirovina i materijala.U narednoj tabeli dati su osnovni materijali. Tabela br10: Osnovni repromaterijali-ukupna i jedinina potronja u 2007 god Ukupna Jedinina Potronja po Naziv materijala (robe) potronja 2007 mjera jedinuci proizvoda god Drvena jamska graa-rudno drvo m3 826 0,00593 m3/t Metanski sigurnosni eksploziv kg 38 342 0,2754 kg/t Eletrini detonatori (MMHED-Cu) kom 95 900 0,6889 kom/t elina podgrada kg 135361 0,9724 kg/t Nafta lit. 1440 0,0103 l/t Ulja lit. 5900 0,423 l/t Maziva kg 2400 0,0172 kg/t Filter pepeo TE t 962,6 0,0069 t/t Tabela br.11: Osnovni repromaterijali-ukupna potronja u 2005 i 2006 god Naziv materijala (robe) Jedinina mjera Ukupna potronja Ukupna potronja 2005 god 2006 god
Drvena jamska graa-rudno drvo Metanski sigurnosni eksploziv Eletrini detonatori (MMHED-Cu) elina podgrada Nafta Ulja Maziva Filter pepeo TE
m3 kg kom kg lit. lit. kg t
789,66 30 316 79 000 101377 1200 5540 2150 652,70
1093,38 34 960 88 300 104655 1440 5690 2100 599,8
Manipulacija eksplozivnim sredstvima (metanski sigurnosni eksploziv i elektrini detonatori) vri se u skladu sa vaeim zakonima a na osnovu Tehnikog uputstvo za primanje, smjetanje i uvanje, izdavanje, transportovanje i unitavanje eksplozivnih sredstava u magacinu eksplozivnih sredstava "Drivua" (saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora pod brojem 10591/08 od 05.08.2008.godine) Upustva su uraena na osnovu Zakona o prometu eksplozivnih materija i zapaljivih tenosti i plinova /Sl.list SFRJ, br. 39/89 i 36/90), Zakona o prevozu opasnih materija (Sl.list SFRJ, br. 27/90 i 45/90) i Propisa o mjerama zatite pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu (Sl.list SFRJ, br. 9/67) Uputstvom se regulie i odreuje nain primanja, istovara, prenosa, smjetaja, uvanja, izdavanja, transporta eksplozivnih sredstava od magacina u Drivui do jamskih pogona i nain unitavanja eksplozivnih sredstava, kao i sve mjere zatite predviene pri obavljanju ovih poslova. Eksploziv sa nabavlja (trenutno) od ovlatenog proizvoaa "Vitezit" Vitez, preko ovlatenog nabavljaa "NN Company" Zenica .Elektrini upaljai nabavljaju se od proizvoaa i ujedno i nabavljaa, "Pobjeda" Gorade. Po isporuci od dobavljaa eksplozivnh sredstava, ista se skladite u Glavni magacin eksplozivnih sredstava za RMU "Zenica", koji je smjeten u "Drivui" unutar eksploatacionog polja "Raspotoje-Drivua". Eksplozivna sredstva iz magacina u Drivui izdaje glavni skladitar, a preuzima ga ovlateno lice sa pogona "Stara jama". Izdavanje eksplozivnih sredstava iz magacina vri se samo na osnovu pismene doznake tehnikog direktora Drutva ili njegovog zamjenika. Eksplozivna sredstva prevoze se (dopremaju) od magacina u Drivui do pogona "Stara jama" motornim vozilom Drutva. Prijevoz se smije obavljati samo danju. U krugu pogona eksploziv se pretovara sa vozila u ispravne za to odreene jamske vagonete. Elektrini upaljai pretovaraju ju se u vagonete napravljene za te svrhe, i prevoze se odvojeno od eksploziva. Eksplozivna sredstva u vagonetima prevoze se runo do izvoznog okna i ubacuju u izvozni ko, kojim se sputaju na navozite okna, odakle se jamskom prugom u vagonetima otpremaju GOP do kriita kod pumpne stanice.Na ovoj dionici jamske pruge vagoneti sa eksplozivnim sredstvima se izdvajaju iz kompozicije i runo odguravaju do uskopa koji spaja hodnik sa magacinom eksplozivnih sredstava (MES) K-66,13 m. Vagoneti se runo odguravaju do MES-a, u koji se eksplozivna sredstva unose runo i vri njihovo uskladitenje. Dopremljena eksplozivna sredstva uvode se u glavnu knjigu evidencije istih.Iz MES-a izdaju se paliocima mina (lagumaima) koliine eksplozivnih sredstava koje mogu zadovoljiti potrebe jedne smjene. U magacinu eksplozivnih dozvoljeno je drati do 4000 kg prakastih metanskih eksploziva i do 10 000 komada elektrinih upaljaa. Pogonskim uputstvom "Uputstvo za prevoz, uskladitenje, izdavanje, prenos,upotrebu i unitavanje eksplozivnih sredstava" regulie se i odreuje nain: - transport i prenos eksplozivnih sredstava od pretovara u jamska kolica vani do jamskog
magacina u jami prenos eksplozivnih sredstava u jami uskladitenje eksplozivnih sredstava u magacinu eksplozivnih sredstava evidencija eksplozivnih sredstava izdavanje eksplozivnih sredstava iz jamskog magacina, prenos istih i uskladitenje u prirunom spremitu u vidu sanduka upotreba eksploziva na radilitu i ponitavanje zatajenih mina, kao i sve mjere zatite predviene propisima pri rukovanju sa eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu.
Jama "Stara jama" okarekterisana je kao metanska, sa zapaljivom i eksplozivnom ugljenom prainom, shodno lanu 126. Pravilnika o tehnikim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu (Sl. list SFRJ, br.26/88 i 63/88) za miniranje u jami koriste se samo metanski sigurnosni eksplozivi prema odgovarajuim standardima, patronirani u patrone prenika do 38 mm. Za iniciranje eksploziva upotrebljavaju se samo metanski elektrini detonatori, trenutni ili milisekundni, sa nazivnim intervalom zakanjenja od najvie 34 milisekunde. Metanski sigurnosni eksplozivi Metanski sigurnosni eksplozivi odlikuju se velikom sigurnou pri upotrebi u rudnicima uglja u kojima postoji ili moe postojati opasnost od metana ili zapaljive i eksplozivne ugljene praine. Njihova poveana sigurnost zasniva se na prisustvu natrijum hlorida ili kalijum hlorida, koji pri eksploziji prelaze u parno-plinovito stanje, te izazivaju sniavanje temperature i skrauju duinu i trajanje plamena. Sa druge strane sadraj natrijum hlorida ili kalijum hlorida izaziva znatno smanjenje radne sposobnosti ovih eksploziva. U jami "Raspotoje" upotrebljavaju se metanski amonijum nitratni prakasti eksplozivi. Amonijum nitratni prakasti eksplozivi su eksplozivi sa pozitivnim bilansom kiseonika (u produktima sagorijevanja nastalim nakon eksplozije ima i slobodnog kiseonika koji je preostao poslije potpune oksidacije ugljenika u CO2 i vodonika u H2O). Kod eksploziva sa pozitivnim bilansom kiseonika, ako se razlaganje vrilo pri normalnoj eksploziji, plinovi koji nastaju su: azot, ugljendioksid, vodena para i kiseonik.Meutim, sastav plinova poslije miniranja ne zavisi samo samo od hemijskog sastava eksploziva, ve i od obloge patrone eksploziva, uslova miniranja, fizikog stanja eksploziva, karakteristika stijena, zaepljenja i dr. Zbog toga se u produktima razlaganja eksploziva mogu pojaviti i drugi plinovi: ugljenmonoksid (CO), oksidi azota (NOx), te sumporni plinovi (SOx) U jami "Stara jama" prema odobrenoj projektnoj dokumentaciji, vrijeme provjetravanja nakon miniranja radilita ue pripreme iznosi 15 minuta, a vrijeme provjetravanja radilita otvaranja i ire pripreme iznosi 30 minuta. Nakon tog vremena radilita su provjetrena od zaguljivih i otrovnih plinova nastalih miniranjem, pa radnici mogu nastaviti sa daljim radovima na radilitu, uz predhodnu provjeru plinskog stanja na radilitu. Trenutno u jami "Stara jama" upotrebljava se amonijum nitratni prakasti eksploziv "Metanvitezit-1" (Vitez, BiH), a upotrebljavani su i amonijm nitratni prakasti eksplozivi drugih proizvoaa sa podruja Ex Jugoslavije ("Metandetonit-1" Kruevac, Srbija). Amonijum nitratni prakasti eksploziv "Metanvitezit-1", izraen je na bazi amonijum nitrata uz dodatak TNT-a radi poveanja osjetljivosti.Sadri jo aditive i gorive materije, kao i natrijum hlorid, ija je osnovna uloga sniavanje temperature eksplozije, a radi sigurnosti upotrebe u metanskim jamama. Minersko-tehnike osobine
Gustoa eksploziva Brzina detonacije Prijenos detonacije Radna sposobnost ( poTrauclu) Toplinska energija Dozvoljeno max. punjenje
kg/1 m/s cm cm3 KJ g/bu
1,10-1,21 2.900-3.300 4 175-195 2.412 800 g za patronu od 200 g 600g za patronu od 100 g
Za iniciranje (paljenje) eksploziva koriste se metanski milisekundni hemijski elektrini detonatori sa bakarnom kouljicom, koji se proizvode u "Pobjedi" -Gorade, slijedeih oznaka: 34-MMHED-Cu (2x2m/Fe; 2x4/Fe; 2x6m/Fe; 2x8/Fe), sa intervalima paljenja : 0,1,2,3,4) Ulja i maziva Ulja i maziva se koriste u tehnolokom procesu proizvodnje za normalan i pouzdan rad mainskih postrojenja . Sva ulja i maziva koja se koriste su na bazi mineralnih ulja . Pregled potronje ulja i maziva po vrstama i koliinama na pogonu Stara jama za period 2005 2007. godina dat je tabelarno kako slijedi : Tabela br 12: Ukupna potronja ulja i maziva u periodu 2005-2007 god 2005. godina 2006. godina 2007. godina Motorno ulje SAE 15W40 1450 ( L ) 1450 ( L ) 1450 ( L ) Reduktorska ulja Reduktol 220 - 320 2100 ( L ) 2100 ( L ) 2300 ( L ) Hidraulino ulje HD - 46 1970 ( L ) 2100 ( L ) 2150 ( L ) Masti za podmazivanje LIS 2150 ( kg ) 2100 ( kg ) 2400 ( kg ) 2,3 Emulziono ulje 20 ( L ) 40 ( L ) Antifriz 100 % 50 ( L ) 80 ( L ) 80 ( L )
Tabela br 13: Potronja ulja po jedinici proizvoda za period 2005 2007 . godina 2005. godina Potronja po jedinici proizvoda ( L / toni ) 0,053 ( L / t ) 2006. godina 0,044 ( L / t ) 2007. godina 0,042 ( L / t )
Tabela br 14: Potronja masti po jedinici proizvoda za period 2005 2007. Godina 2005. godina Potronja po jedinici proizvoda ( L / toni ) 0,02 ( kg/t ) 2006. godina 0,016 ( kg/t ) 2007. godina 0,017 ( kg/t )
Motorna ulja se koriste za podmazivanje i hlaenje motora viljukara i klipnih kompresora. Reduktorska ulja se koriste za podmazivanje zatvorenih zupastih prijenosnika postrojenja (reduktora). Hidraulina ulja se koriste u zatvorenim hidraulinim sistemima za podmazivanje i prijenos snage. Masti slue za podmazivanje leajeva postrojenja. Antifriz se koristi kao sredstvo za prenos toplote u rashladnim sistemima postrojenja , kao i sredstvo protiv zamrzavanja kondezata u pneumatskim instalacijama. Emulziono ulje se koristilo do 2007. godine za hlaenje pri obradi na tokarskom stroju. Nabavka ulja i maziva se vri mjeseno na nivou RMU Zenica za potrebe svih korisnika (pogona i Radnih jedinica ). Ulja i maziva se skladite u glavnom magacinu ulja i maziva koji je lociran na lokalitetu pogona Stara jama a uraen je na osnovu projektnog rjeenja datog u projektu pod nazivom DRP ulja i maziva uraenog 1991 godine. Nabavka ulja i maziva se vri u originalnoj ambalai , limenim bavama, i u pakovanju od 200 - 205 litara (u zavisnosti od pakovanja dobavljaa). Pogon Stara jama za svoje potrebe vri sedmino izuzimanje potrebnih koliina ulja i maziva , koje se u bavama odlae u sekundarni magacin ulja i maziva koji se nalazi u pogonu Stara jama. Iz ovog magacina lica zaduena za podmazivanje izuzimaju potrebne vrste ulja i maziva na osnovu internih odobrenja ( doznaka) ovjerenih od strane rukovodioca pogona. Lica zaduena za podmazivanje vode knjigu utroka ulja i maziva u koju unose koliine potroenih ulja i maziva kao i mjesta podmazivanja odnosno dolijevanja ulja. Ulja se u sisteme sipaju po sistemu doljevanja potrebnih koliina izuzev kod ugradnje novih pogonskih jedinica kada se u iste stavlja komletna koliina novog ulja. Stara i izraena ulja se odlau u bave i koriste za podmazivanje otvorenih lananih prijenosnika kao i podmazivanje kliznih staza odvozita i navozita u cilju smanjenja trenja klizanja na mjestima kontakta metalnih povrina.
Nafta se od dobavljaa preuzima se, po potrebama-uglavnom jednom sedmino, u cisternu koja je vlasnitvo RMU "Zenica". Pogon "Stara jama" preuzima dnevno potrebne koliine nafte, u odgovarajuu amabalau. Nafta se koristi za rad viljukara u mainskoj radionici kao i odmaivanje mainskih dijelova pri remontnim zahvatima. Potronja nafte na pogonu Stara jama u periodu 2005 2007.godina je : 2005. godina Potronja nafte ( litara ) 1200 ( L ) 2006. godina 1440 ( L ) 2007. godina 1440 ( L )
Potronja nafte po jedinici proizvoda za period 2005 2007. godina
2005. godina Potronja nafte po jedinici proizvoda ( L / toni ) 0,011 ( L/ toni )
2006. godina 0,011 ( L/toni )
2007. godina 0,010 L/toni)
Drvena jamska graa-rudno drvo, predstavlja oblo drvo srednjeg prenika =20 cm, duine 3-5 m, pravo po uzdunoj osi-bez izraenih vorova, najee jelovo, mada se mogu koristiti i druge vrste drveta koje ispunjavaju propisane uvjete. Naruuje se prema potrebama i skladiti u industrijskom krugu pogona "Stara jama" u prostoru kladita jamske grae.Uglavnom se na skladitu nalaze petnaestodnevne potebe pogona-do 50 m3 jamske grae.Manji dio jamske grae izree se na pogonskoj pilani u dasku za zalaganje podgrade debljine d= 4 cm ili dasku za pregrade standardne debljine 2,5 cm (1 !) Drvena piljevina (pilota) koja nastaje kao sekundarni produkt rezanja drvene grae prodaje se kupcima za dalju upotrebu ( briketiranje, sunice i dr). elina luna podgrada skladiti se u industrijskom krugu pogona, odakle se prema potrebama sputa u jamu.Ostaci eline podgrade, ili povaena (izraubana) elina podgrada, koja se dalje ne moe koristiti, odlae se u odreenom dijelu industrijskog kruga za otpadno eljezo, odakle se povremeno, sa ostalim otpadnim eljezom, putem licitacije prodaje. Kvaeni pepeo TE, doprema se iz Termoelektrane Kakanj do industrijskog kruga pogona kamionima sa otvorenim sandukom.Iz kamiona pepeo se odlae na industrijski krug pored postrojenja za muljanje, a po potrebi, se pomou pumpe i mjeaa ubacuje u jamski cjevovod za muljanje.Pepeo se u muljnim epovima, obzirom na vezivne osobine pepela termoelektrane, po odvajanju-cijeenju vode vezuje u vrsto stanje, solidnih nosivih osobina.Na ovaj nain muljni epovi preuzimaju dio jamskih pritisaka na mjestu ugradanje, a obzirom da se pod dejstvom pritiska slijeu (ne lome), skoro hermetiki zatvaraju prostore starih radova.Upotreba pepela, obzirom na ispitana fiziko hemijaske osobine pepela, nije opasna za uposlene radnike. Za muljanje sa postrojenja iz jame pepeo se utovara u jamske vagonete kojima se doprema do postrojenja. Plin i kisik nabavljaju se prema sedminim potrebama RMU "Zenica" i kladite u Centalni magacin koji se nalazi u industrijskom krugu Stare jame.Za potebe pogona "Stara jama" plin i kisik prevoze se vozilima RMU "Zenica", gdje se plin u elektromainskoj radionici koristi za poslove remonta opreme.Upoteba plina i kisika za radove u jami, odobrava se posebnim odobrenjem koje na zahtjev upravnika pogona "Stara jama", uz saglasnost rukovodioca SZRu, odobrava tehniki direktorr RMU "Zenica".Po istom postupku (uz posebno odobrenje) koriste se i elekroureaji (brusilica, autogeni aparat, i drugi ureaji kji nisu u "S" izvedbi) ako se remonti i zahvati vre u jamskim prostorijama

Na pogonu "Separacija" koristi se, obzirom na prinijenjeni nain prerade uglja, ogranieni broj sirovina.U sistemu prerade i klasiranja uglja ne koriste se dodatni materijali (reagensi),
a za pranje uglja koristi se ista industrijska voda. Pogon Separacija koristi slijedea goriva i sirovine : - nafta , - ulja i maziva, - ugalj. Nafta se koristi za pranje i odmaivanje mainskih dijelova pri remontnim zahvatima. Potronja nafte na pogonu Separacija u periodu 2005 2007.godina je : 2005. godina Potronja nafte ( litara ) 250 2006. godina 250 2007. godina 250
Potronja nafte po jedinici proizvoda za period 2005 2007. godina 2005. godina Potronja nafte po jedinici proizvoda ( L / toni ) Ulja i maziva Ulja i maziva se koriste u tehnolokom procesu proizvodnje za normalan i pouzdan rad mainskih postrojenja . Sva ulja i maziva koja se koriste su na bazi mineralnih ulja . Tabela br 15: Pregled potronje ulja i maziva po vrstama i koliinama na pogonu Separacija za period 2005 2007. godina dato je tabelarno kako slijedi : 2005. godina Motorno ulje SAE 15W40 Reduktorska ulja Reduktol 220 - 320 Hidraulino ulje HD - 46 Cilindarsko ulje Masti za podmazivanje LIS 2,3 3200 ( L ) 30 ( L ) 720 ( L ) 1430 ( kg ) 2006. godina 3900 ( L ) 30 ( L ) 720 ( L ) 1450 ( kg ) 2007. godina 4320 ( L ) 50 ( L ) 1080 ( L ) 1450 ( kg ) 0,00086 2006. godina 0,00088 2007. godina 0,00077
Potronja ulja po jedinici proizvoda za period 2005 2007 . godina 2005. godina Potronja po jedinici proizvoda ( L / toni ) 0,013 2006. godina 0,016 2007. godina 0,0169
Potronja masti po jedinici proizvoda za period 2005 2007. Godina 2005. godina Potronja po jedinici proizvoda ( L / toni ) 0,0049 ( kg/t ) 2006. godina 0,0051 ( kg/t ) 2007. godina 0,0044 ( kg/t )
Ugalj za loenje kotlova parnih lokomotiva Za loenje kotlova parnih lokomotiva kristi se ugalj iz vlastite proizvodnje asortimani Grah i Orah, ije su imedijatne analize i hemijski sastav pepela dati u poglavlju br 3. Iz imedijatnih analiza uglja vidi se da je ukupni sadraj sumpora ispod 5%, to je u skladu sa odredbom "Pravilnika o monitoringu emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje", lan 11, pod takom 2. Iz elementarnih analiza pepela vidimo da je prisustvo karbonta (MgO i CaO) 26%30%.. U poreenju sa lokomotivama sa naprednijim tehnologijama iste snage, naprimjer dizel lokomotive, izostale bi gotovo u potpunosti emisije SOx , a drastino bi se smanjile i emisije drugih plinova. Ipak, potronja uglja za loenje na kotlu parne lokomotive od: 3,0 t/dan uz ukupnu aktivnu snagu od 310 kW, svrstavaju kotlove parne lokomotive pogona "Separacija " u male (takaste) zagaivae.Pravi problem u radu parne lokomotive pradstavlja zagaenje koje lokomotiva emituje manipulacijama i kretanjem du trase od pogona "Separacija" do teretne stanice "Zenica", zbog injenice da se du ove trase nalaze gradska naselja i pogoni "eljezare -Zenica".
7.3. RJ "TRANSPORT" Obzirom na funkciju radne jedinice u istoj je izraena potronja pogonskih goriva, ulja i maziva.U narednim tabelama dat je pregled potronje pogonskih goriva ulja i maziva. Tabela br 16: Potronja osnovnih repromaterijala RJ "Transport" u 2008 god Nafta 4335 l Tovatna mast 805 kg Reduktorsko ulje 140 l Hidraulino ulje 340 l Motorno ulje 307 l Emulziono ulje 130 l 7.4. RJ "ELAKTROMAINSKI REMONT I ODRAVANJE" Obzirom na podruje rada ove radne jedinice u istoj se u manjoj koliini koristi veliki broj ulaznih repromaterijala.Navedeni repromaterijali uglavno nisu tetni ali se koritenjem istih stvaraju odreene koliine otpada.Ovdje su tetni prvenstveno otpadni metal i istroena ulja koji se javaljaju kao otpad kod remonta postrojenja. Od rapromaterijala koji se koriste u procesu rada u veim koliiama najvaniji su: plin, kisik i razne vreste elektrode za varenje ija potronja je data u narednoj tabeli. Tabela br 17: Potronja osnovnih repromaterijala RJ "EMRiO" u 2008 god
Plin (boca) Kisik (boca) Elektroda 2,5 mm Elektroda 3,25 mm Elektroda 4 mm
197 kom 516 kom 18,8 kg 972 kg 785 kg
8.0. IZVOR VODOSNADBIJEVANJA, UKUPNA POTRONJA VODE I POTRONJA PO JEDINICI PROIZVODA, IZVORI ENERGIJE UKUPNA POTRONJA I POTRONJA PO JEDINICI PROIZVODA 8.1.NAPAJANJE ELEKTRINOM ENERGIJOM
Elektroenergetska postrojenja i instalacije pogona Stara jama i "Separacija"RMU Zenica Zenica se napajaju elektrinom energijom iz glavne trafostanice GTS Rudnik instalisane snage energetskih transformatora 4 x 2.5 MVA,1x1,6 MVA i 1 x 400 kVA napona 35/5/0,5/0.4 kV. Napajanje GTS "Rudnik" naponom 35 kV vri se iz dva pravca i to: 1. Iz TS"Zenica 3" 110/35/20(10) kV- kablovskim vodom XHE 48 3x(1x95 mm2) -duine 1,65 km do GTS Raspotoje i dalje sa Ale vodiima 3x120 mm2- duine 5,3 km do GTS Rudnik kao osnovno napajanje. 2. Iz TS"Zenica 1" 110/35(20)kV - dalekovodom sa Ale vodiima 3x95 mm2 + Cu 3x70 mm2 duine 5 km do GTS Rudnik -kao rezervno napajanje 3. Status napajanja odreuje Elektrodistribucija Zenica i Elektro prenos Sarajevo Dalekovod 35 kV GTS Raspotoje -GTS Rudnik je izgraen sa reetkastim eljeznim stubovima sa Al-e vodiem presjeka 3 x 120 mm2 ukupne duine 5,3 km je u vlasnitvu RMU Zenica kao i predmet odravanja elektro slubi RMU Zenica. Sa sabirnica naponskog nivoa 35 kV se napajaju energetski transformatori 2,5 MVA; 35/5kV kako je to dato u prilogu broj 20.5.3 ovog izvjetaja. Sa istih energetskih transformatora instalisano je napajanje 5 kV svih ostalih visokonaponskih postrojenja u pogonu Stara jama i to: Energetski transformatori broj 5. snage 1600 kVA; 5/0,5 kV; 50 Hz sa kojih se napajaju sva niskonaponska 0,5 kV postrojenja i objekti pogona Stara jama i Separacija, Energetski transformatori broj 6. snage 400 kVA; 5/0,4 kV; 50 Hz sa kojih se napajaju sva niskonaponska 0,4 kV postrojenja i objekti pogona Stara jama, seperacija i zajednike slube RMU Zenica d.o.o. Zenica Jama Stara jama i elektroenergetska postojenja jamskih trafostanica TSKota 275; TSRemiza;TSA i TSB se napajaju preko dva paralelna 2 visokonaponska kabla 5 kV, tip PP 44 3X 70 mm duine od 1700 m prikljuen u eliji broj 15 kao odvod za TS Remiza , a drugi tip PP 44 3X 70 mm2 duine 385 m je prikljuen u eliji broj 1 kao odvod za okno Stara jama ( TSKota 275) i
dalje preko VN razvoda na koti 275 spojen je na VN razvod u TS Remiza. Oba odvoda su paralelovana tako da isti mogu biti prikljuine na napon istovremeno. Kao glavno napajanje uzima se visokonaponski kabal koji direktno spaja GTS Rudnik sa visokonaponskom razvodom VN Remiza. Druga veza se smatara rezervnom. Ovako napajanje zadovoljava potrebe elektrinom enegijom jame Stara jama, za to postoji odobrena tehnika dokumentacija.( Dopunski rudarski projekat visokonaponske mree jame Stara jama sa podacima o strujama i snagama kratkih spojeva na 5 kV sabirnicama GTS Rudnik projektovanih na osnovu podataka o strujama i snagama kratkih spojeva u elektrodistributivnoj mrei 35 kV Elektrodistribucije Zenica elektro dio-odobren od strane Tehnikog direktora RMU Zenica broj: 4029/05 od 24.05.2005. god. Sa dva visokonaponska kabla tip PP 44 3x 25 mm2 duine 180 m se napaja elektro postrojenje izvoznog stroja snage 650 kW. Sa dva viskonaponska kabla tip PHP 84 3x150 mm2 se napaja elektroenergetsko postrojenje glavnog ventilatora snage 2x350 kW Sa viskonaponskim kablom tip PP 44 3x35 mm2 se napaja elektroenergetsko postrojenje TS Dom rudara snage 1x630 kW Sa dva viskonaponska kabla tip PHP 84 3x50 mm2 se napaja elektroenergetsko postrojenje kompenzacije instalisano u GTS Rudnik instalisane snage 600+300+150 kVAr
Sa sabirnica naponskog nivoa 35 kV se napaja energetski transformator 2,5 MVA; 35/10kV kako je to dato u prilogu broj 20.5.3 ovog izvjetaja. Sa istog energetskog transformatora instalisano je napajanje 10 kV iz kojeg se napaja pogon Stranjani kao osnovno napajanje i to: - Dalekovod sa Ale vodiima 3x70 mm2 duine 4,6 km i dalje kablom XHP 84 3x70 mm2 - duine 80 m u BTS "Jagodii" kao osnovno napajanje Energetski transformatori broj 6. snage 400 kVA; 5/0,4 napaja elektro energetska postrojenja niskonaponske mree 0,4 kV preko svojih niskonaposkih kablova i to: Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 25 mm2 duine 5 elektropostrojenja razvoda istosmjernog napona u GTS Rudnik. Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 25 mm2 duine 110 elektropostrojenja razvoda u garai RJ vozni park. Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 16 mm2 duine 400 elektropostrojenja razvoda stolarije . Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 35 mm2 duine 20 elektropostrojenja razvoda stare radionice . Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 50 mm2 duine 400 elektropostrojenja razvoda stare komprese. Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 120 mm2 duine 250 elektropostrojenja razvoda dispeerskog centra . Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 25 mm2 duine 120 elektropostrojenja razvoda za izvozni stroj . Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 16 mm2 duine 80 elektropostrojenja razvoda nove komprese . Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 35 mm2 duine 70 elektropostrojenja razvoda kontejnerskog naselja . Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 25 mm2 duine 120 m elektro rasvjeta izvoznog stroja . m napaja m napaja m napaja m napaja m napaja m napaja m napaja m napaja m napaja napaja se
Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 25 mm2 duine 100 m napaja elektropostrojenja dijela razvoda Seperacije . Energetski niskonaponski kabal tip PP00 4x 35 mm2 duine 80 m napaja se rasvjeta pogona Seperacija . Energetski niskonaponski kabal tip PP41 4x 25 mm2 duine 180 m napaja elektropostrojenja razvoda vage.
Jednopolna ema napajanja elektroenergetskih postrojenja instalacija na naponskom nivou 0,4 kV data je u prilogu broj 20.5.6 Elektroenergetska postrojenja i instalacije pogona Separacija RMU Zenica Zenica se napajaju elektrinom energijom sa energetskog transformatora br.5 instalisane snage 1600 kVA; prenosnog naponskog odnosa 5/0,5 kV a navedeni en. Transformator se napaja sa 5 kV sabirnica iz glavne trafostanice GTS Rudnik instalisane snage energetskih transformatora 4 x 2.5 MVA,1x1,6 MVA i 1 x 400 kVA napona 35/5/0,5/0.4 kV. Jednopolna ema napajanja elektroenergetskih postrojenja na naponskom nivou 5 kV data je u prilogu broj 20.5.4. Energetski transformatori broj 5. snage 1600 kVA; 5/0,5 napaja elektro energetska postrojenja niskonaponske mree 0,5 kV preko svojih niskonaposkih kablova i to: Energetski niskonaponski kabal tip PP41 4x 70 mm2 duine 280 m napaja elektropostrojenja razvoda gatera pogona Stara jama . Energetski niskonaponski kabal tip NKBA 3x 35 mm2 duine 400 m napaja elektropostrojenja razvoda pomonog ventilatora pogona Stara jama . Energetski niskonaponski kabal tip 2x (PP41 4x 120 mm2) duine 80 m napaja elektropostrojenja razvoda kompresorske stanice pogona Stara jama . Energetski niskonaponski kabal tip 2x (PP41 4x 150 mm2) duine 120 m napaja elektropostrojenja razvoda RO-2 pogona Seperacija . Energetski niskonaponski kabal tip PP41 4x 50 mm2 duine 80 m napaja elektropostrojenja razvoda RO-1 bunker pogona Seperacija . Energetski niskonaponski kabal tip PP41 4x 95 mm2) duine 120 m napaja elektropostrojenja razvoda RO-3 pogona Seperacija . Energetski niskonaponski kabal tip PP41 4x 35 mm2) duine 70 m napaja elektropostrojenja razvoda vitla za ko pogona Stara jama . Energetski niskonaponski kabal tip EpN 3x 50 mm2) duine 140 m napaja elektropostrojenja razvoda drobilice pogona Seperacija . Energetski niskonaponski kabal tip PP41 4x 70 mm2) duine 280 m napaja elektropostrojenja razvoda radionice Pilana i pomoni ventilator pogona Stara jama .
Jednopolna ema napajanja elektroenergetskih postrojenja i instalacija na naponskom nivou data je u prilogu broj 20.5.7. Jama "Stara jama " je sa metanskim reimom rada, sa velikom metanosti ugljenih slojeva. Glavno provjetravanje jame se vri pomou glavnih ventilatora lociranih na ventilacionom oknu i pomonih ventilatora. Za provjetravanje radilita koriste se ventilatori za kompresiono provjetravanje. Odvoz uglja vri se transporterima i to lananim grabuljarima i transporterima sa gumenom trakom.Izvoz rovnog uglja iz jame "Stara jama" vri se pomou transportera sa gumenom trakom koji su instalisani u glavnom transportnom hodniku jame "Stara jama".
Transport opreme i repromaterijala u jami vri se lokomotivski du prekopa a zatim jednoinskom viseom iarom (JV). Za vuu teih tereta koriste se i spori vitlovi. Za odvodnjavanje revira jame "Stara jama" koriste se centrifugalne pumpe sa pogonom niskonaponskog motora i potopne pumpe koje izbacuju vodu u glavnu pumpnu stanicu na koti 400, a zatim se odvodnjavanje vri viskonaponskim motorima 230 kW sa kote 275 - vani . Prema jednopolnoj emi isntalisane su etri pumpe S1, S2,S3 i S4 snage 230kW, 5kV koje izbacuju vodu vani. Prerada uglja se vri na pogonu Seperaciji RMU "Zenica",gdje se vri drobljenje, separisanje i klasiranje uglja. Za normalan rad potroaa u jami pogona "Stara jama", potrebno je imati kvalitetno napajanje istih elektrinom energijom. Karakteristike VN mree sa jamskim trafostanicama date su u jednopolnoj emi VN 5kV mree jame Stara jama prilog broj 20.5.5 a karakteristine veliine VN 5 kV mree jame Stara jama se vode kroz tehniku dokumentaciju pogona i odobrenu projektnu dokumentaciju. Na temelju karakteristika instaliranih transformatora (snaga i napon kratkog spoja), projektom je predvieno da transformatori mogu raditi pojedinano i paralelno. Sva elektroenergetska postrojenja posjeduju prekostrujnu zatitu koja vri isklop iste u sluaju pojavljivanja struja izbad nazivne, tako da ista u sluaju registrovanja struje kratkog spoja istu prekinu u vremenu manjem od 0,1 sec. Mjerenje utroka elektrine energije za pogon Stara jama se mjeri multifunkcijskim elektronskim brojilima aktivne, reaktivna elekektrine energije i snage sa ugraenim satom realnog vremena tip MT 851 T1A42R52 na naponskom nivou 35 kV, koja su instalisana 2008. godine. Mjerenje utroka elektrine energije funkcionira u sklopu centralnog sistema mjerenja utroka elektrine energije na nivou RMU Zenica koji se nalazi u GTS Rudnik. Centralni sistem mjerenja utroka elektrine energije i nadzora na utroku elektrine energije posjeduje programsku podruku preko softver-a ISKRAMATC SEP 2W i SEP2 Lite odnosno u istom se registruju podatci daljinskog oitavanja brojlia i obrada podataka sa programima i parametrima. U dispeerskom centru nadzorovanja utroka elektrine energije instalisana je oprema sumiranja utroka elektrine energije i snage pomou registratora podataka tip Poreg 2 na lokaciji u GTS Rudnik. U elektro slubi odravanja trafostanica svaki mjesec se vri obraun elektrine energije na nivou RMU Zenica sa raspodjelom utroka elektrine energije po pogonima i karakteristikom elektrinih veliina mree. U prilogu ovog izvjetaja dati su primjeri obaruna elektrine energije za mjesec januar, juli i avgust 2008. godine. Po potrebi koriste se dijagrami utroka aktivne i reaktivne elektrine energije i to skupe i jeftinije tarife, dijagrami faktora snage, dijagrami optereenja i sl. U elektro slubi odravanja trafostanica svaki mjesec se vri obraun elektrine energije na nivou RMU Zenica sa raspodjelom utroka elektrine energije po pogonima i karakteristikom elektrinih veliina mree. U prilogu ovog izvjetaja dati su primjeri obaruna elektrine energije za mjesec januar, juli i avgust 2008. godine. Po potrebi koriste se dijagrami utroka aktivne i reaktivne elektrine energije i to skupe i jeftinije tarife, dijagrami faktora snage, dijagrami optereenja i sl.Utroak elektrine energije za RMU Zenica i pogona Stara jama dat je u tabeli broj 18.
AKTIVNA ENERGIJA (kWh)
UKUPNA ENERGIJA (kWh)
RAUN RMU ZA STARU JAMU
REAKTIVNA ENERGIJA
PROIZVODNJA (TONA)
kWh/TONA
(kWh)
1 2 3
2005 2006 2007
7613553 7182882 7248740
9851320 9650450 10014550
17464873 16833332 17263290
725154,60 867501,20 885184,05
(KM)
105204,0 128465,1 139202,6
166,009 131,035 124,016
6,892842 6,752916 6,358962
Tabela br 18: Ukupna potronja el. energije i cijene energije po jedinici proizvoda na pogonu "Stara jama" Za sva elektro postrojenja u pogonu Stara jama vre se redovna periodina mjerenja i revizije u skladu sa odredbama: PRAVILNIKA ZA POGON I ODRAVANJE ELEKTROENERGETSKIH POSTROJENJA, UREAJA, PROTUEKSPLOZIJSKI ZATIENIH ELEKTRINIH Ex UREAJA I INSTALACIJA U JAMAMA I VAN JAMA RMU ZENICA D.O.O ZENICA, TE ODREDABA ZAKONA O RUDARSTVU I DRUGIH VAEIH PRAVILNIKA I TEHNIKIH PROPISA. Elektroenergetska postrojenja i instalacije pogona Separacija napajaju se iz razvodnih ormara RO-1, RO-2, RO-3, RO-Drobilca i RO-Pakeraj i pripadajuih elektroenergetske instalacije, a njihovo napajanje je izvedeno iz 0,5 kV razvoda u GTS RUDNIK kako je to dato u jednpolnoj emi. Jednopolne eme navedenih razvodnih ormara se nalaze u tehnikoj dokumentaciji pogona Separacija. Jednopolna ema napajanja elektroenergetskih postrojenja na naponskom nivou 0,5 kV i instalacija data je u prilogu broj 20.5.7. Seperacija Rudnika mrkog uglja Zenica Zenica spada meu najstarije objekte Rudnika.- Razvojem Rudnika, a i poboljanjem tehnolokog procesa prerade uglja, te proirenjem asortimana uglja u preradi konstantno se ukazivala potreba na doradi postojeih dijelova postrojenja ili dogradnja novih prirunih ureaja. Dobar dio postrojenja pokretao se putem transmisije koja se upotpunosti ukida, a elementi tehnolokog procesa napajaju se elektrinom energijom i pripadajuim elektromotornim pogonima. Odvoz uglja vri se lokomotivskim eljeznikim saobraajem i drumskim saobraajem a prerada i drobljenje se vri sa elektroeneretskom opremom kako je to dato u situacionom planu na prilogu broj 20.50.8. Za pripremu vode u tehnolokom procesu pogona Separacija koriste se centrifugalne pumpe sa pogonom niskonaponskog motora i potopne pumpe koje izbacuju vodu u talonike. Prema jednopolnoj emi isntalisane su dvije pumpe S1, S2 snage 90kW, 0,5kV. Karakteristike energetskog transformatora br.5 i mre 0,5 kV date su u jednopolnoj emi NN 0,5kV mree pogona Seperacija prilog broj 20.5.7 a karakteristine veliine VN
KM/ TONA
Redni br.
GODINA
0,5 kV mree pogona Separacija se vode kroz tehniku dokumentaciju pogona i odobrenu projektnu dokumentaciju. Sva elektroenergetska postrojenja posjeduju prekostrujnu zatitu koja vri isklop iste u sluaju pojavljivanja struja izbad nazivne, tako da ista u sluaju registrovanja struje kratkog spoja istu prekinu u vremenu manjem od 0,1 sec.Utroak elektrine energije za RMU Zenica i pogona Seperacija dat je u narednoj tabeli. Tabela br 19: Prosjeni utroak elektrine energije po jedinici preraene tone na pogonu "Separacija" (tona uglja/ KM/ kWh)
( TONA)PRERADA
AKTIVNA ENERGIJA kWh
UKUPNA ENERGIJA kWh
REAKTIVNA ENERGIJA kWh
RAUN RMU (KM)
kWh/ TONA
1 2 3
2005 2006 2007
728965 775430 791420
728965 775430 791420
81452,3 93546,2 96515,7
289668,0 280901,7 322064,0
2,51655 2,76051 2,45733
0,2811919 0,3330211 0,2996786
8.2.SNADBIJEVANJE VODOM 8.2.1. Snadbijevanje pitkom vodom
KM/ TONA
GODINA
Rbr.
Industrijski krug pogon Stara jama-Rudnik pitkom vodom se snabdijeva sa linije magistralnog gradskog cjevovoda. Prikljuak na magistralni cjevovod je izveden iz dva pravca.Prvi prikljuak pitkom vodom snabdijeva Upravnu zgradu pogona sa kupatilima i izveden je livenim cijevima prenika fi 80 mm, a drugi prikljuak pitkom vodom snabdijeva potroae u jami i pratee objekte pogona oko izvoznog postrojenja.Ovaj prikljuak je i alternativni za snabdijevanje vodom objekata i zgrade u industrijkom krugu pogona u sluajevima prekida u snabdijevanju pitkom vodom.Prikljuak je izveden sa pocinanim cijevima prenika 2.Pitka voda se koristi za sanitarne potrebe ( kupanje radnika , odravanje higijene radnog prostora ).ematski prikaz snadbijevanja pitkom vodom industrijskog kruga pogona prikazan je na slici br 8. Potronja vode na pogonu Stara jama za period 2005 2007. godina je : 2005. godina Potronja vode ( m3 ) 64449 2006. godina 40820 2007. godina 25174
Potronja vode po jedinici proizvoda je : 2005. godina Potzronja vode po jedinici proizvoda ( m3 / toni ) 0,612 2006. godina 0,317 2007. godina 0,18
Potronja vode se vodi dnevno oitavanjem stanja na mjernom instrumentu ( vodomjeru ), a na kraju svakog mjeseca se pravi izvjetaj o mjesenoj potronji. Mjerni insrumenti su u nadlenosti JP Vodovod i kanalizacija i podlijeu redovnom atestiranju. Mjeseni izvjetaji o potronji vode se redovno dostavljaju i Agenciji za vodno podruje rijeke Save u Sarajevu. Pored mjesenih izvjetaja redovno se rade i godinji izvjetaji ( zbirni za RMU Zenica ) koji se takoer upuuju prema Agenciji za vodno podruje rijeke Save u Sarajevu.
Slika br 9: ematski prikaz snadbijevanja pitkom vodom industrijskog kruga pogona "Stara jama-Rudnik"
8.2.2. Snadbijevanje industrijskom vodom

Pogon Stara jama za sanitarne potrebe koristi i jamsku vodu. Ova voda se pumpnim postrojenjima sa kote 222,76 m pumpa u bazen zapremine 30 m3 na k 321,47m, odakle je dalje cjevovodom povezana sa razvodom vode prema potronim mjestima pogona. Ova voda se koristi samo za kupanje uposlenika. Ispitivanje kvaliteta ove vode uraeno je u ovlatenim institucijama pri emu su dobijeni pozitivni nalazi o kvalitetu vode i mogunosti njene primjene za pomenute svrhe. Pogon "Separacija" za potrebe "mokre" prerade uglja snadbijeva se industrijskom vodom iz jame "Stara jama", sa jamskih vodosabirnika na kotama: 177,97 m i -45,0 m.Voda se iz jamskih vodosabirnika prebacuje u sabirni bazen na "Separaciji", iz koga se pumpama prebacuje na postrojenja "Separacije".Voda iz sabirnog bazena povremeno se koristi i za snadbijevanje vanjskog postrojenja za muljenje u jami, koje se nalazi u zapadnom dijelu industrijskog kruga u blizini tkz "Poljskog niskopa".I za ove potrebe voda se iz bazena prebacuje instaliranim pumpama. Na slici br.8 prikazano je ematski snadbijevanje pogona "Stara jama" vodom za kupanje i pogona "Separacija" industrijskom vodom.
Slika br.10: ematski prikaz snadbijevanja pogona "Stara jama" vodom za kupanje i pogona "Separacija" industrijskom vodom.
9.0.MJERE ZA ODRAVANJE I IENJE OPREME 9.1. ODRAVANJE ELEKTRO OPREME

Odravanje elektroenergetske opreme u pogonu Stara jama, jami Stara jama i pogonu Separacija potrebno je sprovoditi redovno a u skladu sa : Odredbama pravilnika za pogon i odravanje elektroenergetskih postrojenja, ureaja, protueksplozijskih zatienih elektrinih Ex ureaja i instalacija u jamama i van jama RMU Zenica d.o.o. Zenica Odredbama Pravilnika o tehnikim normativima za elektrina postrojenja , ureaje i instalacije u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom ( Sl. List broj 21/88 i dopuna broj 90/91), Odredbama Zakonom o rudarstvu (Sl.list broj 13/94), Remont, odravanje i ienje elektro opreme se sprovodi u elektro radionic ovlatenoj za odravanje, remont, poravak ureaja koji su izgraeni u protueksplozijskim zatitama zbog metanskog reima jame Stara jama. Remont, odravanje i ienje elektro opreme se radi u skladu sa Rjeenjem Ministarstva rudarstva,energije i industrije Federacije Bosne i Hercegovine broj: Up/I broj: 09-18-380/99 od 03.03.2000. godine i Rjeenja broj Up/I broj:07-18-380/99 od 24.12.2002. godine. U ovlatenoj radionici se vri remont i odravanje: - niskonaponskih motora do 55 kW izgraenih u protueksplozijskoj zatiti Neprodoran oklop ExdI. Vee snage elektro motora se remontuju u ovlatenim radionicama van rudnika na osnovu radova objavljenim po javnom oglasu ili konkuretskom zahtjevu. - niskonaponske potapajue muljne pumpe snage do 3,7 kW izgraenih u protueksplozijskoj zatiti Neprodoran oklop ExdI. - niskonaponski sklopni ureaji svih karkteristika za instalisane elektromotorne pogone u jami izgraenih u protueksplozijskoj zatiti Neprodoran oklop ExdI. - remont i odravanje se vri po propisanoj tehnologiji remonta, a zamjena rezervnih dijelova se moravriti iskljuivo orginalnim rezervnim dijelovima. Svi remonti i odravanje se evidentiraju u lini karton (Ex- karton) ureaja. Svaka promjena u tehnikim karakteristikama koja odstupa od orginalnih tehnikih karakteristika zahtjeva ponovno reatestiranje Ex ureaja. Svi instalisani ureaji u jami koja je karakterisana kao metanska jama moraju posjedovati pojedinani atest ovlatene ustanove odnosno Ex komisije Bosne i Hercegovine. - Elektro ureaji i instalacije podlijeu redovnom remontu, pregledu i ispitivanju po odredbama navedene zakonske regulative i Pravilnika RMU Zenica d.o.o. Zenica. - Za svako elektroenergetsko postrojenje ima odobreno tehniko uputstvo odravanja, pregleda, remonta te svi uposlenici koji obavljaju te poslove moraju biti upoznati sa uputstvima i moraju se pridravati navedenih odredbi izdatog uputstva.
9.2.ODRAVANJE MAINSKE OPREME 9.2.1 Pogon "Stara jama"

U mainskoj radionici pogona Stara jama obavljaju se slijedei poslovi : - Remont svih grupa zupastih prijenosnika , - Remont hidrodinamikih spojnica, - Izrada novih konstrukcija dijelova grabuljastih i tranih transportera,
Remont postojeih dijelova grabuljastih i tranih transprtera( pogonske jedinice,povratne stanice,valjci za grabuljare, bubnjevi za pogone svih klasa tranih transportera itd, Remont centrigugalnih pumpi, Remont jamskih vagoneta, Otrenje i pokivanje alata,
U sklopu aktivnosti u mainskoj radionici pogona pri zahvatima na remontima mainskih postrojenja i ureaja iz pogonskih ureaja vade se stara ulja i maziva,a u iste se sipaju nova ulja.Stara ulja i maziva se odlau u bave i kasnije koriste za podmazivanje otvorenih lananih prijenosnika i kliznih staza. Odravanje vodoinstalacione instalacije pogona vre uposlenici iz Radne jedinice Elektro mainskog remonta i odravanja ( "EMRIO " ) u sklopu koje se nalazi odjeljenje vodoinstalacija i grijanja.U sklopu ovog odjeljenja nalaze se kvalifikovana lica za ovu vrstu posla. Zadatak ove slube je stalni nadzor nad vodoinstalacionom mreom od cjevovoda do potronih mjesta i blagovremeno djelovanje u sluaju neracionalne potronje. Pored gore navedenog ova sluba vri redovna dnevna oitavanja potronje, a na kraju svakog mjeseca se prave mjeseni izvjetaji.
9.2. Pogon "Separacija"

U mainskoj radionici pogona Separacija obavljaju se, kao i u radionici pogona "Stara jama", slijedei poslovi : - Remont svih grupa zupastih prijenosnika , - Remont hidrodinamikih spojnica, - Izrada novih konstrukcija dijelova grabuljastih i tranih transportera, - Remont postojeih dijelova grabuljastih i tranih transprtera( pogonske jedinice,povratne stanice,valjci za grabuljare, bubnjevi za pogone svih klasa tranih transportera itd, - Remont centrigugalnih pumpi, - Remont maina talonica, - Remont elevatorskih postrojenja, - Manji zahvati na parnim lokomotivama.
9.2.3. RJ "Transport"
U mainskoj radionici RJ Transport obavljaju se slijedei poslovi : - redovni pregledi transportne opreme i opreme za opreme za pravoz ljudi -odravanje transportne opreme i opreme za opreme za pravoz ljudi Kanali za pregled i odravanje vozila redovno se iste od manjih koliina rasutih ulja.
9.2.4. RJ "EMRiO"
U mainskoj radionici RJ EMRiO, kako je ve reeno obavljaju se poslovi remonta i odravanja opreme RMU "Zenica". Oprema se u pripremi isti etkanjem ili pranjem vodom.Otpadne vode slijevaju se u kanalizacioni sistem industrijskog kruga.
10.0 OPIS POSTOJEEG MONITORINGA

Dosadanji monitorig emisija tetnih materija provoen je u skladu sa zakonom o rudarstvu i prateim propisima i normama i drugim zakonima i normama vezanim za rudarsku djelatnost. Monitoring emisija zagaujuih materija provoen je kako slijedi: - Monitoring emisije staklenikih plinova Emisija staklenikih plinova vezana je za glavni i pomoni ventilator na pogonu "Stara jama", odnosno emisiju plinova u izlaznom zraku kojim se provjetrava jama, te za emisiju dimnih plinova iz dimnjaka kotlovnica "Stara jama"( kotlovnice K-1) direkcija RMU "Zenica" (kotlovnica K.2) i parne lokomotive na pogonu "Separacija". Emisiju staklenikih plinova iz dimnjaka kotlovnica, kako je ve reeno, snima Metalurki Institut "Kemal Kapetanovi"-Zenica, emisiju staklenikih plinova na glavnom i pomonom ventilatoru sluba ventilacije pogona "Stara jama" a snimanja na parnim lokomotivama nisu do sada raena. Po propisima za podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina, predviena su slijedea mjerenja: -Svakodneva operativana mjerenja koliina i temeperature zraka, sadraja tetnih plinova u jamskom zraku (u svim jamskim prostorijama i radilitima) i stanja na izolacionim objektima (muljnim epovima). Za ova mjerenja na pogonu je formirana je Sluba ventilacije, sa vjetrenim nadzornicima koji "pokrivaju"-rade sve smjene u toku godine (non stop).Za mjerenja parametara koriste se prenosni runi instrumenti a redovno se uzimaju i uzorci za hemijsku analizu zraka.Rezultati mjerenja unose se u Glavnu knigu ventilacije pogona "Stara jama". -Mjerenja koliina, kvalteta i temperature jamskog zraka te sadraja tetnih plinova u jamskom zraku po vjetrenim stanicama u jami (granama jamske mree za razvoenje zraka) -najmanje 1 x mjeseno. Ova mjerenja u jami "Stara jama" provode se 2x mjeseno.Mjerenja koliina zraka, temperature zraka i sadraja tetnih plinova u jamskom zraku provodi se runim prenosnim instrumentima a sadraj tetnih plinova i kiseonika u jamskom zraka paralelno se odreuje hemijskom analizom na uzorcima zraka koji se uzimaju tokom mjerenja.U laboratoriji rudnika "Zenica" na infracrvenom analizatoru plinova UNOR 6N, radi se hemijska analiza uzoraka zraka na etiri plina: kiseonik (O2), ugljen dioksid (CO2), metan (CH4) i ugljen monoksid (CO).Rezultati mjerenja unose se u Glavnu knjigu vjetrenih stanica, a hemijske analize pohranjuju u knjigu hemijskih analiza. -Mjerenja koliina, kvaliteta i temperture zraka te sadraja tetnih plinova u separatno provjetravanim prostorijama-1 x sedmino. Mjerenja se provode redovno 1x sedmino, prenosnim runim instrumentima a sadraj jamskih plinova paralelno se odreuje i hemijskom analizom.Rezultati mjerenja i analiza unose se u Knjigu separatno provjetravanih prostorija. -Mjerenja plinskog stanja iza izolacionih objekata (muljnih epova)-1x mjeseno Mjerenja se provode redovno a rezultati pohranjuju u Knjigu hemijskih analiza iza izolacionih objekata(muljnih epova). -Snimanja mikroklimatskih uvjeta rada u jamskim prostorijama -1x u tri mjeseca.
Ova snimanja provode se redovno 1x mjeseno od strana Slube ventilacije RMU "Zenica", koja pogonu dostavlja Izvjetaje o snimanju mikroklimatskih uvjeta rada u jami "Stara jama". Izvjetajem su obuhvaena mjerenja temperature, vlanosti i brzina (koliina zraka) na radnim mjestima u jami, preko kojih se odreuje efektivana tempertura, kojom se definie kvalitet uslova na radnom mjestu. Konstantno snimanje plinsko ventilacionih parametara u jami vri se i Sistemom daljinske kontrole i nadzora plinskih i ventilacionih parametara u jami, koji je opisan u poglavlju 4. U jami je za mjerenje koncentracija plinova instaliarano ukupno 23 (dvadest tri) davaa, od ega su: 15 (petnaest) davaa za CH4 (metan), 2(dva) davaa za CO (ugljenmoksid) , 2(dva) davaa brzine (koliine) jamskog zraka i 2 (dva) davaa temerature jamskog traka. Koristei rezultate snimanja tokom godine, pogon je po zakonu duan, za svaku godinu, a najkasnije do 31 januara, sainiti bilans metana jame za prethodnu godinu.Bilansi metana izraeni su za sve prethodne godine.Rezultati mjerenja mogu se koristiti i za pravljenje bilansa, odnosno ukupnih emisija CO i CO2, to se u prethodnom periodu nije radilo. -Monitoring emisije kiselih plinova Emisija kiselih plinova na pogonu "Stara jama" vezana je za dimne plinove sa dimnjaka kotlovnica "Stara jama"( kotlovnica K-1) i direkcija RMU "Zenica" (kotlovnica K-2) i parnih lokomotiva pogona "Separacija". Dosadanji monitoring na kotlovnicama provoen je u skladu sa zakonom, snimanjima emisije dimnih plinova od strane Metelurkog instituta "Kemal Kapetanovi" Zenica, 1 x godinje.Ovim mjerenjima obuhvaena je i emisija staklenikih plinova.Monitoring emisije kiselih plinova sa parnih lokomotiva nije do sada redovno raen. -Monitoring zapraenosti zraka Dosadanjim monitoringom obuhvaeana su snimanja zapraenosti jamskog zraka u jami "Stara jama" i povremana snimanja osobina nataloene ugljene praine u objektima pogona "Separacija". -Snimanje zapraenosti jamskog zraka nataloenom ugljenom prainom, shodno zakonskim odredbama, vri se 1x sedmino. Mjerenja se vre redovno 1 x sedmino od strana Slube ventilacije RMU "Zenica", koja pogonu "Stara jama" dostavlja Izvjetaj o mjerenjima nataloene ugljene praine.Po potrebi sluba vri i snimanja lebdee ugljene praine u jamskom zraku, o emu se pogonu isto tako dostavljaju Izvjetaji u pisanoj formi.Mjerenjima je obuhvaeno 15-20 karakteristinih mjernih mjesta u jami, koja se odreuju na osnovu odgovarajueg pravilnika.Ovi izvjetaji nisu obuhvatali snimanja na glavnom ventilatoru, odnosno emisiju praine u atmosferu. Elaborat o osobinama ugljene praine (eksplozivnost, zapaljivost i agresivnost), prema odredbama zakona, radi se se svake dvije godine od strane ovlatenih institucije (RGGE-et Tuzla, RI Tuzla).Elaboratom se utvruju osobine ugljene praine, vri kategorizacija jamskih prostorija po stepenu opasnosti od opasne ugljene praine, te propisuju mjere zatite od opasne ugljene praine.Na pogonu "Stara jama", obzirom da se otkopavanje vri u dijelu jame koji je otvoren 1989 god , koristi se elaborat koji je za ovaj dio jame izradio RI "Beograd" 1990 god. Poslednji elaborat o osbinama ugljene praine na pogonu "Separacija", uradio je RGGF-et Tuzla u septembru 2008 god, a isti je u postupku odobrenja od strane . FMERiI-e.Nalazima u elaboratu konstatovano je slijedee: -praina je eksplozivno opasna sa donjom granicom eksplozivnosti (DGE) u sistemu praina vazduh od 70 gr/m3,
-praina je zapaljiva sa utvrenom temperaturom upale sloja ugljene praine debljine 5 mm od T5min=280 0C -praina je agresivno opasna sa sadrajem slobodnog SiO2 od 1,20%.Maksimalno dozvoljena koncentracija (MDK) ukupne lebdee praine iznosi: 9,38 mg/m3 a maksimalno dozvoljena koncentracija respirabilne praine iznosi: 3,13 mg/m3. -Monitoring otpadnih voda Shodno zakonskim obavezama u industrijskom krugu "Stara jama-Rudnik" RMU "Zenica", vrena su ispitivanja otpadnih voda.Obzirom da kanalizacioni sistemi pogona "Stara jamaRudnik " obuhvata i pogon "Sepracija" , isprave o ispitivanju izdaju se za pogon "Separacija". Ova mjerenja u proteklom periodu izvrena su od strane ovlatenih ustanova svake dvije godine. -Monitorig buke Snimanja buke u industrijskom krugu pogona "Stara jama-Rudnik" vrena su povremeno, odnosno nije postojao monitoring buke.Snimanje buke po krakteristinim lokacijamapostrojemjima u pogonu "Stara jama" i pogonu "Separacija" uradila je u septembru 2008 god Sluba ventilacije RMU "Zenica". Rezultati snimanja buke obraeni su takama 6.4. i 6.5. -Monitorig slijeganja povrine terena Vrena su povremena snimanja povrine terena u podrujima eksploatacionog polja zahvaenih eksploatacijom.Ova snimanja vre se shodno potrebama i prema projektnim rjeenjima, a vezana su za dijelove eksploatacionog polja u kome se nalaze izgraeni industrijski ili stambeni objekti, infrastrukturni objekti, groblja i drugo.Opirniji opis dosadanjeg monitoringa dat je u poglavlju 6.1.
11.0.OPIS POSTOJEIH MJERA PREVENCIJE NASTANKA EMISIJA, POSTOJEIH MJERA ZA SVOENJE UPOTREBE SIROVINA, VODE I ENERGIJE NA MINIMUM, OPIS KONANOG TRETMANA OTPADNIH TOKOVA (PREIAVANJE I KONANO ZBRINJAVANJE) I NJIHOVA USPOREDBA SA ONIM DATIM U NAJBOLJOJ RASPOLOIVOJ TEHNOLOGIJI
11.1.Emisija staklenikih plinova Mjere za smanjenje emisije staklenikih plinova iz jame veoma su sloene i ograene su primjenom propisa za podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina.Stakleniki plinovi (CH4 i CO2) redovni su pratioci kako radova na eksploataciji uglja tako i radova na istraivanju leita uglja.Obzirom na raznovrsnu prirodu pojava ovih plinova u leitima uglja, ekstremni sluajevi se deavaju kada se jamskim radovima ili sa radovima istraivanja otvore akumulacije slobodnih plinova.Ovi izvori (puhai) ne smiju se zatvarati (odredba propisa), te se ukupna emisija plinova odvodi u atmosferu. U zadnje vrijeme u svijetu se metan iz ovakvih akumulacija kontrolisano spaljuje i koristi za proizvodnu toplotne energije.U jami"Stara jama" u periodu 1989-1992 god, u saradnji sa specijalizovanim preduzeima iz Poljske, projektovan je i zapoeta je izgradnja sistema za degazaciju jame.Ovim sistemom bilo je predvieno kontrolisano prikupljanje i izvoenje dijela slobodnog metana iz jame preko mree elinih cjevovoda.Prikupljeni metan bi se dalje
vodio na loita za spaljivanje, odnosno dobijanje toplotne energije.Radovi su prekinuti ratnim dejstvima, a poslije rata nikada nisu zavreni. Emisija staklenikih plinova u atmosferu u znaajnoj mjeri spreava se i pravilnim provoenjem radova na eksploataciji uglja, odnosno kvalitetnim i pravovreminim zatvaranjem starih radova (otkopanih prostora). Zatvaranje starih radova u jami "Stara jama" se obavlja uredno, izradom muljnih epova od kvaenog pepela TE standardne duine 5-8 m, koji gotovo hermetiki zatvaraju stare radove. Pravovremenim i kvalitetnim zatvaranjem starih radova spreavaju se i na najmanju mjeru svode pojave oksidacionih procesa, koji su takoe znaajan izvor emisije staklenikih plinova i kiselih plinova. 11.2. Emisije praine Ugljena praina u jami "Stara jama", na osnovu niza elaborata o osobinama praine uraenih od strane ovlatenih institucija, spada u: eksplozivno opasne, zapaljive i blago agresive praine. U jami su prema "Tehnikom projekatu mjera zatite protiv ugljene praine" propisane mjere za smanjenje zapraenosti nataloenom i lebeom prainom. Du transportnog sistema poloen je protivpoarni cjevovod na kome se, shodno propisima, instalirani hidranti za protivpoarnu zatitu i prskalice za obaranje ugljene praine na presipnim mjestima.Na radilitima pripreme i otkopu flaksibilnim cjevovodima razavedena je voda kojom se vri vlaenje i natapanje materijala prije i poslije miniranja.Pored vlaenja na radilitima i otkopima kod miniranja koriste se i vodene patrone-epovi, koji smanjuju emisije praine.Obaranje praine u prostorijama izlazne zrane struje obavlja se preko fleksibilnih cjevovoda koji se vodom snadbijevaju sa cjevovoda pitke vode, sa cjevovoda za odvodnjavanje ili cjevovoda za zamuljivanje. Nataloena praina sa elektroureaja u jami (trafoi, kablovi, sklopke, motori i dr) redovno se isti, kako bi se sprijeile upale praine. Doslijednim sprovoenjem navedenih mjera otklanja se mogunost upale, eksplozije i agresivnog djelovanja ugljene praine u jami.Isto tako, provoenjem navedenih mjera, smanjuje se emisija praine preko glavnog ventilatora u atmosferu. Emisija praine na vanjskim postrojenjima pogona "Stara jama" smanjuje se prskanjem i vlaenjem uglja preko instaliranog sistema protivpoarnih cjevovoda. Nataloena praina sa betoniranih povrina i puteva u industrijskom krugu pogona "Stara jama-Rudnik" povremeno se isti-pere od strane vanjskih radnika slube vjetrenja i odravanja ili vatrogasnog odjeljenja pogona "Stara jama" i "Separacija", u sklopu redovnih vjebi. Emisije praine na objektima pogona "Separacija", su veoma este i obimne, i prema snimanjima koje je u septembru 2008 god uradila Sluba ventilacije RMU "Zenica", esto prelaze dozvoljene koncentacije.Ovo ukazuje da postojei sistem za obaranje ugljene praine nije funkcionalan.Obzirom na utvrene osobine ugljene praine (eksplozivno opasna, zapaljiva i agresivna) traba raditi na rekonstrukciji i dogradnji sistema za obaranje ugljene praine. 11.3. Otpadne vode Kako je ve raeno emisije u vodu u opisanim tehnolokim sitemima emituju se iz: -sistem jamskih otpadnih voda jame "Stara jama", -kanalizacioni sistem fekalnih otpadnih voda sa industrijskog kruga "Stara jama-Rudnik" i -sistem industrijskih otpadnih voda pogona "Separacija" Jamske otpadne vode u jami prikupljaju se u jamskim vodosabirnicima, koji s obzirom na izmjereni pritok voda, prema pravilniku za podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina,
moraju imati zapreminu da prihvate 24 asovni dotok vode.Ispred vodosabirnika na ulaznoj strani postavljaju se pregrade za filtriranje vode, na kojima se odvajaju grube vrste estice (talog), a na izlaznoj strani vodosabirnika postavlja se pumpa za pumpanje vode.Naneseni talog sa filtera se redovno isti i transportnim sistemom odvozi.Taloenje finih estica odvija se u vodosabirnicima, te se isti povremeno moraju istiti, a nataloeni materijal transportovati vani.Pored fizikih oneienja vode u jami se provode i mjere zatite od hemijskih oneienja vode.Potroena ulja i maziva iz ureaja prilikom izmjene iznose se van jame u odgovarajuoj amabalai i dalje koriste. Industrijska opadna voda sa pogona "Separacija" se preko sistema primarnih i sekundarnih talonika isti od estica uglja i jalovinskog materijala i preko preliva isputa u kanalizacioni sistem.Sistem preiavanja idustrijske otpadne vode detaljnije je opisan u poglavlju 4.2.2.3. 11.4. Otpadne materije Otpadne materije koje se javljaju u procesu proizvodnje: drvena piljevina (pilota) kod rezanja drvene jamske grae, otpadna ulja iz reduktora transporetera i drugih ureaja, otpadno eljezo i otpadni obojeni metali (bakar, olovo), odlau se na posebno mjesto unutar industrijskog kruga pogona-na suterenu ispred RJ elektromainski remont i odravanje (objekat "Pilana") , pakuju u dogovarajuu amabalau i prodaju ili dalje koriste u tehnolokim procesima na nivou RMU "Zenica". .11.5. Degradacija povrine terena prouzrokovane podzemnim radovima Do sada provoene mjere prevencije odnose se na izradu studija uticaja za zatitu objekata koji se nalaze u eksploatacionom polju (industrijski ili stambeni objekti, infrastrukturni objekti, groblja i drugo), te mjerenja slijeganja terena (provjeru raunskih rezultata) i oteemja objekata na povrini. 11.6.Mjere za smanjenje utroka elektrine energije Mjerenje utroka elektrine energije za pogon Stara jama se vri multifunkcijskim elektronskim brojilima aktivne, reaktivna elekektrine energije i snage sa ugraenim satom realnog vremena tip MT 851 T1A42R52 na naponskom nivou 35 kV, koja su instalisana 2008. godine. Mjerenje utroka elektrine energije funkcionira u sklopu centralnog sistema mjerenja utroka elektrine energije na nivou RMU Zenica koji se nalazi u GTS Rudnik. Centralni sistem mjerenja utroka elektrine energije i nadzora na utroku elektrine energije posjeduje programsku podruku preko softver-a ISKRAMATC SEP 2W i SEP2 Lite odnosno u istom se registruju podatci daljinskog oitavanja brojlia i obrada podataka sa programima i parametrima. U dispeerskom centru nadzorovanja utroka elektrine energije instalisana je oprema sumiranja utroka elektrine energije i snage pomou registratora podataka tip Poreg 2 na lokaciji u GTS Rudnik. Nakon ugraenog postrojenja za kompenzaciju reaktivne elektrine energije i popravka faktora snage na naponskom nivou 5 kV u postrojenju GTS Rudnik i analiza strukture utroka elektrine energije za sve pogone RMU Zenica i pogona Stara jama, evidento je: - da pogon Stara jama utroi aktivna elektrina energija cca 33-38 % od ukupno utroene elektrine energije na nivou RMU Zenica - da pogon Stara jama utroi reaktivna elektrina energija cca 25-30 % od ukupno utroene elektrine energije na nivou RMU Zenica - da pogon Stara jama koristi cca 35-42 % od ukupno koritene snage vrnog optereenja na nivou RMU zenica - da je proscjeni faktor snage na nivou pogona Stara jama iznosi 0,92-095.
Navedeni parametri se mogu evidentirati iz priloga obrauna elektrine energije za mjesec januar, juli, avgust datih u ovoj analizi. Iz istih izvjetaja se moe evidentirati cijena kotanja elektrine energije po jednici proizvoda za taj mjesec. Poveanje faktora snage odnosno smanjenje utroka reaktivne elektrine energije u industrijskom krugu "Stara jama-Rudnik" obezbjeuje se postrojenjem za kompenzaciju koji se regulie u GTS Rudnik. 11.7. Mjere za smanjenje potronje vode Industrijski krug Stara jama-Rudnik je u periodu 1997 2000 godina bio veliki potroa pitke vode. Razlozi takve potronje su bili : - esta pucanja cjevovoda usljed dotrajalosti vodovodne mree - Pucanje cjevovoda usljed povrinskih deformacija terena izazvanih odlaganjem tekih tereta iznad vodovodne mree - Veliki broj potronih mjesta - Velika neispravnost vodovodnih instalacija u objektima ( esme, tu baterije,vodokotlii itd.) - Neracionalna potronja vode u jami U ovom periodu u cilju smanjenja potronje pitke vode sprovedene su slijedee aktivnosti : - Sa mree su izolirani svi objekti koji nisu u funkciji - Izvrena je racionalizacija potronjih mjesta - Izvrena je zamjena dijela neispravnih ventila na liniji glavnog voda u krugu pogona - Izvrena je sanacija i zamjena oteenih dijelova sanitarne instalacije - Uvedena je stalna kontrola i evidencija potronje pitke vode u jami i vani - Povean je udio potronje jamske vode ( vodosabirnk k 222,97 m) za sanitarne potrebe. Navedene mjere rezultirale su drastinim smanjenjem utroka pitke vode u poslednje tri godine.
12.0. ANALIZA PODATAKA O POTRONJI SIROVINA I EMISIJAMA U SKLADU SA GRANINIM VRIJEDNOSTIMA EMISIJA I PREPORUKAMA DATIM U DOKUMENTU NAJBOLJOJ RASPOLOIVOJ TEHNOLOGIJI 12.1. STARA JAMA
Osnovne i pomone sirovine koje se koriste u tehnolokom procesu proizvodnje uglja i prateim procesima, izuzev nekoliko sirovina, nisu tetne po uposlene u pogonima a njihov uticaj na okolinu je ogranien. Sirovine ija upotreba moe biti tetna po zdravlje uposlenih i koje proizvode tetne emisije koje zagauju okolinu su slijedee: -eksplozivna sredstva (metanski sigurnosni eksploziv i detonatori)
-ulja i maziva, -nafta i -ugalj za loenje u kotlovnici, -plin i kisik (varanje i rezanje) -elektroda za varenje Kod ostalih koritenih sirovina kao to su: rudno drvo, elina luna podgrada, obojeni metali, cement, hidratisani kre, termoelektranski filter pepeo, mineralna vuna i drugi materijali, pojavljuje se sekundarni otpad. Eksplozivna sredstva Iako je tehnologija dobijanja (proizvodnje) uglja u jami "Stara jama" zasnovana na miniranju, ukupan utroak eksplozivnih sredstava je relativno mali.Ukupna godinja potronja eksploziva za 2007 god iznosi 38 342 kg, a prosjena mjesena potronja eksploziva od 3195 kg, manja je od potronje eksploziva za 1 (jedno ) miniranje na povrinskom kopu.Maksimalna koliina eksploziva za jedno miniranje u jami, nizom sigurnosnih uslova, ograniana je na 30 kg eksploziva na komornom otkopu a 15 kg na radilitima za izradu prostorija, tako da se smjenska potronja eksploziva od 30-40 kg utroi na 5-6 odvojenih i vremenski usklaenih miniranja.Miniranjem sa smanjenim koliinama eksploziva te koritenjem milisekundnih elektinih detonatora za miniranje, viestruko se umanjuju efekti miniranja, a pogotovo seizmiki efekti miniranja, to smanjuje potrese na povrini terena. Obzirom na ukupnu koliinu zraka kojom se provjetrava jama od Q=2100 m3/min, te ukupno osloboene koliine plinova kod miniranja, ovi plinovi ne utiu zanaajnije na izmjene plinskog stanja u jamskom zraku.Opasnost za uposlene moe predstavljati pojava kiselih plinova (NOx i SOx) kod nepravilnog miniranja i izrazito loeg provjetravanja radilita na kome se vri miniranje, obzirom da su i minimalne koncentracije ovih plinova u jamskom zraku tetne po ljudsko zdravlje (dozvoljene koncentacije: SO2 =0,0007 % V/V a NOx=0,0005 % V/V).Meutim pravilnim radom ova mogunost svedena je na minimum, obzirom da se prije miniranja obavezno vri povlaenje zaposlenika u ulaznu zranu struju a povratak na radilite uslovljen je vremenski, uz obaveznu provjeru koncentacije plinova prilikom povrataka na radilite od strane odgovornh lica. Emisije plinova od miniranja koje se jamskim zrakom preko glavnog ventilatora iznose u atmosferu su neznatne, a njihove koncentracije ne mogu se praktino izmjeriti. Najvei problem kod upotrebe eksploziva jesu mogue eksplozije u skladitima eksploziva.U jami "Stara jama" u prirunom spremite eksplozivnih sredstava (PSES), kao to je ve reeno, skaladiti se maksimalno 4 000 kg metanskog sigurnosnog eksploziva i do 10 000 komada elektrinih upaljaa. Spremite je smjeteno u odvojenom ogranku zrane struje, tako da se u sluaju havarije plinovi eksplozije izvode direktno u izlaznu zranu struju jame na pomoni ventilator, odnosno sprijeena je mogunost da se plinovi eksplozije glavnom ulaznom zranom strujom prenesu u aktivni dio jame.Potencijalna eksplozija eksploziva u PSES obraena je kao jedna od potencijalnih opasnosti u Planu odbrane i spasavanja od skupnih udesa u jami "Stara jama". Nafta Nafta se koristi za rad viljukara u mainskoj radionici kao i odmaivanje mainskih dijelova pri remontnim zahvatima.Obzirom na ograniene koliine potronje nafte (godinja potronja od cca 1400 l), te na redovna preuzimanja manjih koliina nafte od strane pogona i redovnu potronju, ne postoji realna opasnost od zapaljenja, eksplozija ili drugih havarnih situacija kod upotrebe nafte. Ulja i maziva
U odravanju postrojenja i ureaja u pogonu "Stara jama" koriste se maziva i ulja.Rasipanje preraenih maziva i ulja osim negativnih uticaja na okolinu, u jamskim uslovima moe biti vrlo opasno.Upala rasutog ulja u jamskim uslovima, obzirom na ograniene koliine zraka i izraenu mogunost brzog irenja poara u jamskim uslovima (ugalj, drvo, velike brzine zrane struje), moe prouzrokovati katastrofalne poslijedice.Zbog toga se velika panja posveuje pravilnim zamjenama maziva i goriva u jamskim uslovima, te zamjenu vre iskljuivo truna i obuena lica zaduena za ove poslove.Izraena ulja pretau se u odgovarajuu amabalau i transportuju van jame, gdje se dalje koriste. Ugalj za loenje u kotlovnici Za loenje u kotlovnici kristi se ugalj iz vlastite proizvodnje asortimani Grah i Orah, ije su imedijatne analize i hemijski sastav pepela dati u poglavlju br 3. Rezultati mjerenja emisija dimnih plinova i estica sa dimnjaka kotlovnica "Stare jame" dati su u poglavlju br 6. Iz imedijatnih analiza uglja vidi se da je ukupni sadraj sumpora ispod 5%, to je u skladu sa odredbom "Pravilnika o monitoringu emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje", lan 11, pod takom 2. Iz elementarnih analiza pepela vidimo da je prisustvo karbonta (MgO i CaO) 26%- 30%. Rezultatati mjerenja tetnih materija u dimnim kanalu kotla pokazuju da su emisije NO x u dozvoljenim granicama a emisije SOx i CO daleko iznad dozvoljenih granica.Ovako velike emisije SOx poslijedica su sadraja sumpora u uglju za loenje a CO nepravilnog loenja kotla-sagorijevanja u kotlu. U poreenju sa kotlovima sa naprednijim tehnologijama za zagrijavanje vode iste snage, naprimjer kotlovi na zemni plin, izostale bi gotovo u potpunosti emisije SOx , a drastino bi se smanjile i emisije drugih plinova. Ipak, potronja uglja za loenje: na kotlovnici K-1 od 0.35 t/dan u ljetnom periodu i 0,75 t/dan u zimskom periodu uz aktivna snagu od 2x140 kW, te potronja od 1 t/dan i ukupnu aktivnu snagu od 2x250 kW na kotlovnici K-2 (samo u zimskom periodu), bez obzira na izmjerene emisije tetnih plinova, svrstavaju kotlovnice "Stare jame" u male (takaste) zagaivae.

U pogonu "Separacija", kako je vee reeno, troi se vrlo mali broj materija od kojih su najvniji: nafta, ulja, maziva i ugalj za loenje parnih lkomotiva.Uticaj navedenih materijala opisan je u prethodnom poglavlju. U procesu prerade uglja koristi se ista industrijska (jamska voda) bez posebnih dodataka (aditiva).
12.3. RJ"TRANSPORT"
U ovoj radnoj jedinici najvei je utroak nafte te ulja i maziva.Uticaj navedenih materija opisan je u prethodnim poglavljima.
12.4. RJ "EMRiO"
U RJ "EMRiO" najvei su uroci plina, kisika te raznih vrsta elektroda.Kod upotebe plina i kisika u radnim operacijama rezanja i varenja mora se voditi rauna na provoenje propisanih mjera zatite, kao bi se sprijeile evantalne eksplozije plina. Isto tako kod upotebe elektode za varenje mora se voditi rauna o provoenju propisanih mjera zatite kako bi se izbjegle mogue havarije.
13.0. SPISAK AKTIVNOSTI I MJERA ZA SMANJENJA EMISIJA IZ POGONA I POSTROJENJA I RACIONALIZACIJU POTRONJE SIROVINA I PRIRODNIH RESURSA (VODE I ENERGIJE) U SKLADU SA NAJBOLJOM RASPOLOIVOM TEHNOLOGIJOM I ROKOVE ZA PREDUZIMANJE PREDVIENIH AKTIVNOSTI I MJERA
Aktivnosti i mjere za smanjenje emisije iz pogona i postrojenja usmjerene su na smanjenje ili, ukoliko je to mogue, potpunu eliminaciju opisanih izvora zagaenja.
13.1. AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE METANA

Emisija staklenikog plina metana iz jame "Stara jama", koja se odvija kontinuirano, je po veliini i tetnosti najvei izvor zagaeja okoline (prosjeno izdvajane CH4 = 4,87 m3 /min ili 7012,8 m3/ dan ili 2 559672 m3/god).Smatra se da je emisija metana preko 20 puta tetnija od emisije ugljendioksida.Pokuaj smanjenja emisije metana preko sistema za degazaciju, kako je reeno, zaustavljen je ratnim dejstvima a poslije rata nikada nije zvrvren do kraja.Degazacijom je bilo predvieno prikupljanje slobodnog metana visokih koncentacija (iznad 30% V/V) sa minimalnom koliinom od 10 m3CH4/min, koja je bila preduvjet za normalno funkcionisanje sistema degazacije. U meuvremenu u svijetu se pojavila tehnologija koje je zasnovana na spaljivanju metana na niskim koncentracijama od 0,2% do 1,2 % V/V, tkz VAM tehnologija. Upotrebom VAM tehnologije mogue je spaliti ukupne emisije metana iz jame sa koncentracijama od 0,2-1,2 %V/V, dobijenu energiju pretvoriti u toplotnu a zatim u druge vidove energije, pri emu se spaljivanje metana u sistemima sa koncentacijom veom od 0,5 % V/V, smatra isplativim.Obzirom na izmjerene koncentracije i apsolutni dotok metana u jami "Stara jama" opravdana je i potrebna upotreba VAM tehnologije za spaljivanje ukupnih emisija metana iz jame. Po protokolu iz Kjota ustanovljeni su tkz CDM projekti, po kojima bogate zemlje pomau realizaciju projekata za smanjenje emisija tetnih materija u siromanim zemljama a zasluge u smanjenju emisija pripisuju sebi.Na ovaj nain potencijalno uspjeni ekoloki projekti u potpunosti se finansiraju iz inostranstva a ostvareni prihodi u realizaciji projekta dijele se sa investitorom (prema ugovoru). Sredinom 2007 god RMU "Zenica" obavila je preliminarne razgovore o ugradnji i koritenju VAM tehnologije na jamama RMU "Zenica" i potpisala ugovore o saradnji sa konsultanskim firmama "Ceteor" Sarajevo i "Petrolinvest" Sarajevo.Ove firme u saradnjim sa strunim osobljem RMU "Zenica" rade na izradi Studija izvodljivosti primjene VAM tehnologije na jamama RMU "Zenica".Preliminarni rezultati ukazuju na mogunost primjene navedene tehnologije uz proizvodnju odreene koliine toplotne energije, koja bie se u prvom redu mogla koristiti za grijanje vode za potrebe pogona (kupanje radnika i druge potrebe). Na ovaj nain mogle bi se paralelno prestanku emisija metana eliminisati i emisije plinova i estica sa kotlovnica "Stare jame", koje bi se realizacijom projekta spaljivanja metana, iskljuile iz rada. U realizaciju projekta RMU "Zenica" ne bi ulagala vlastita sredstva, a ugovorno bi ustupila na koritenje zemljite i postojeu infrastrukturu za realizaciju projekta.
Obzirom na poetnu fazu u ralizaciji projekta, procjena je da bi se projekat u potpunosti mogao realizovati u narednih etiri godine, odnosno krajem 2012 god.
13.2.AKTIVNOSTI I MJERE ZA RACIONALIZACIJU POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE 13.2.1 Pogon "Stara jama"
Mjerenje utroka elektrine energije U industrijskom krugu Stara jama-Rudnik se mjeri multifunkcijskim elektronskim brojilima aktivne, reaktivna elekektrine energije i snage sa ugraenim satom realnog vremena tip MT 851 T1A42R52 na naponskom nivou 35 kV, koja su instalisana 2008. godin. Mjerenje utroka elektrine energije funkcionira u sklopu centralnog sistema mjerenja utroka elektrine energije na nivou RMU Zenica koji se nalazi u GTS Rudnik. Centralni sistem mjerenja utroka elektrine energije i nadzora na utroku elektrine energije posjeduje programsku podruku preko softver-a ISKRAMATIC SEP 2W i SEP2 Lite odnosno u istom se registruju podatci daljinskog oitavanja brojlia i obrada podataka sa programima i parametrima. U dispeerskom centru nadzorovanja utroka elektrine energije instalisana je oprema sumiranja utroka elektrine energije i snage pomou registratora podataka tip Poreg 2 na lokaciji u GTS Rudnik. Na osnovu mjerenja i mjesenih analiza strukture utroka elektrine energije za pogon Stara jama izgleda ovako: - da pogon Stara jama utroi aktivna elektrina energija cca 33-38 % od ukupno utroene elektrine energije na nivou RMU Zenica - da pogon Stara jama utroi reaktivna elektrina energija cca 25-30 % od ukupno utroene elektrine energije na nivou RMU Zenica - da pogon Stara jama koristi cca 35-42 % od ukupno koritene snage vrnog optereenja na nivou RMU zenica - da je proscjeni faktor snage na nivou pogona Stara jama iznosi 0,92-095. U narednom periodu potrebno je sprovoditi aktivnosti na smanjenju utroka aktivne elektrine energije, posebno reaktivne elektrine energije i smanjenje vrnog optereenja na nivou pogona Stara jama. Spisak aktivnosti se odnosi na: 1. Smanjenje utroka aktivne i reaktivne energije te vrnog optereenja Prije svega neophodno je izvriti mjerenja parametara niskonaponske mree od ovlatene ustanove( koja posjeduje instrumentarij i struno osoblje, te registrovana od Ministarstva energije, rudarstva i industrije za te poslove) na sabirnicama 0,5 kV u GTS Rudnik u trajanju od 48 sati. Mjerenja e se koristiti u svrhu odabira tehnikih i elektrinih karakteristika opreme u svrhu smanjenja reaktivne elektrine energije i vrnog optereenja. Cilj i instaliranja opreme za kompenzaciju reaktivne elektrine energije je poveanje faktora snage na zakonski prihvatljivi nivo od 0,95-1. Trenutnom opremom i velikim uticajem ljudskog faktora to nije mogue uradit. Ugradnjom opreme za kompenzaciju reaktivne elektrine energije za potroae koji rade na naponskom nivou 0,5 kV i kontrole vrnog optereenja smanjio bi se utroak reaktivne elektrine enenergije, odnosno i utroak aktivne elektrine energije.
Analizom strukture potroaa u jami i vani uraditi interna upustva za radom istih, u periodima tkz. jeftine tarife kada se vrno optereenje ne uzima kao faktor plaanja a to je period od 0100-0400 i od 2200 -0700. U sluajevim potreba ukljuivanja istih potrebno je definisati i pridravati se takvih upustava za redosljedom ukljuivanja. Na taj nain bi se smanjilo vrno optereenje, odnosno maksimalna registrovana snaga koja po vrijednosti u KM iznosi cca 50 % ukupnog rauna. Smanjenje uticaja vrnog optereenja se moe postii i ugradnjom opreme automatizacije ukljuivanja elektro energetskih potroaa vee snage kao to su pumpne stanice koje imaju instalisane elektro motore 230 kW na naponskom nivou 5 kV i 120 kW na niskonaponskom nivou 0,5 kV.
a. Rok za aktivnosti smanjenja vrnog otereenja internim upustvima na osnovu postupka o redosljedu ukljuivanja veih potroaa je 04.2009. godine. b. Rok za aktivnosti za mjerenja i izradu projektne dokumentacije u svrhu smanjenja vrnog otereenja i utroka reaktivne energije je 07.2009. godine. c. Rok za aktivnosti za ugradnju opreme za kompenzaciju reaktivne elektrine energije i smanjenje vrnog optereenja je 08.2009. godine. d. Rok za aktivnosti za ugradnju opreme automatizacije rada i kontrole ukljuivanja potroaa veih snaga za vrnog optereenja je 12.2009. godine.
13.2.2. Pogon "Separacija"

Mjerenje utroka elektrine energije za pogon Seperacija se mjeri elektronskim brojilima aktivne, reaktivna elekektrine energije na naponskom nivou 0,5 kV, koja su instalisana u proteklom periodu na tri mjerna mijesta. Mjerenje utroka elektrine energije ne funkcionira u sklopu centralnog sistema mjerenja utroka elektrine energije na nivou RMU Zenica koji se nalazi u GTS Rudnik. U GTS Rudnik vodi se rauna o utroku elektrine energije te se svaki mjesec vri sumiranje utroka elektrine energije i snage. Na osnovu mjerenja i mjesenih analiza strukture utroka elektrine energije za pogon Stara jama izgleda ovako: - da pogon Separacija utroi aktivna elektrina energija cca 05-10 % od ukupno utroene elektrine energije na nivou RMU Zenica - da je proscjeni faktor snage na nivou pogona Seperacija iznosi 0,8-091. U narednom periodu potrebno je sprovoditi aktivnosti na smanjenju utroka aktivne elektrine energije, posebno reaktivne elektrine energije i smanjenje vrnog optereenja na nivou pogona Seperacija poto je rad postrojenja pogona Seperacija organiziran jednolinijski odnosno sva postrojenja rade ili ne rade, a rad se deava u vrijeme vie tarife elektrine energije. Spisak aktivnosti se odnosi na: 1. Smanjenje utroka aktivne i reaktivne energije te vrnog optereenja - Prije svega neophodno je izvriti mjerenja parametara niskonaponske mree od ovlatene ustanove( koja posjeduje instrumentarij i struno osoblje, te registrovana od Ministarstva energije, rudarstva i industrije za te poslove) na sabirnicama 0,5 kV u GTS Rudnik u trajanju od 48 sati. Mjerenja e se koristiti u svrhu odabira tehnikih i elektrinih karakteristika opreme u svrhu smanjenja reaktivne elektrine energije i vrnog optereenja. Cilj i instaliranja opreme za kompenzaciju reaktivne elektrine energije je poveanje faktora snage na zakonski prihvatljivi nivo od 0,95-1. Trenutnom opremom i velikim uticajem ljudskog faktora to nije mogue uradit. Ugradnjom opreme za kompenzaciju reaktivne elektrine energije
za potroae koji rade na naponskom nivou 0,5 kV i kontrole vrnog optereenja smanjio bi se utroak reaktivne elektrine enenergije, odnosno i utroak aktivne elektrine energije. a. Rok za aktivnosti smanjenja vrnog otereenja internim upustvima na osnovu postupka o redosljedu ukljuivanja veih potroaa je 08.2009. godine. b. Rok za aktivnosti za ugradnju opreme za kompenzaciju reaktivne elektrine energije i smanjenje vrnog optereenja je 09.2009. godine.
13.3.AKTIVNOSTI I MJERE ZA RACIONALIZACIJU POTRONJE VODE

U cilju daljeg smanjenja potronje pitke vode potrebno je provesti slijedee aktivnosti : - Izvriti rekonstrukciju glavnog voda od prikljuka magistralnog voda do portoaa Rok za izvrenje sanacije decembar 2010. godine. - Izvriti ienje i sanaciju bazena zapremine 30 m3 u cilju smanjenja gubitaka kroz zidove bazena Rok za izvrenje posla 2010. godina. - Izvriti dezinfekciju i dezinsekciju rezervoara jamske vode. - Izvriti racionalizaciju potronih mjesta - Uraditi rekonstrukciju razvoda pitke vode u radnikim kupatilima. Rok za izvrenje posla decembar 2010. godine .
13.4.AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE OTPADNIH VODA

Obzirom na utvreni stepen zagaenja otpadnih voda sa industrijkog kruga "Stara jamaRudnik" i utvreni zagaenje od cca 20 000 EBS-a, potrebno je uraditi dodatne radnje na smanjenju izdvajanja organskih materija (ugljenog taloga) u otpadnim industrijsim vodama.Ovo se moe postii izgradnjom treeg bazena za tercijarno taloenje. Rok za realizaciju projekta je decembar 2009 god. Pored navedenog na zagaenje otpanih i fekalnih voda zanaajan uticaj imaju i koliine fakalnih voda koje se u kanalizacioni sistem industrijskog kruga slijevaju iz objekta gradskog naselja "Brist", a koje do sada nisu bile predmet mjerenja (nisu mjerene i izbijane iz ukupnog rezultata zagaenja).
13.5.AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE PRAINE U JAMI "STARA JAMA"

Obzirom na elaboratom utvrene osobine ugljene praine u jami (zapaljiva i eksplozivno opasana) za zatitu od pojava opasne ugljene praine potrebno je izraditi projekat zatite od opasne ugljene praine. Rok za izredu projekta je juli 2009 godine.
13.6.AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE PRAINE NA POGONU "SEPARACIJA"
Elaboratom o osobinama nataloene ugljene praine koji je uraen na RGGF-u u septembru 2008 godine utvreno je da je ugljena praina pogona "Separacija" eksplozivna, zapaljiva i agrsivna. Mjerenjima je utvreno da je koliina lebdee praine, koja se oslobaa radom postrojenja "Separacija", iznad dozvoljene granica, odnosno da se postojeim sistemo obaranja praine, emisije praine ne mogu dovesti u dozvoljene granice. Gore navedeni razlozi uslovljavaju izradu "Projekta zatite od opasne ugljene praine na pogonu "Separacija".Po izradi projekta potrebno je instalirati i pustiti u funkciju projektovani sistem zatite.Rok za realizaciju projekta je decembar 2009 god.
13.7.AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE IZDUVNIH PLINOVA SA PARNIH LOKOMOTIVA

Obzirom na izmjerene emisije izduvnih plinova sa parne lokomotive kod snimanja nultog stanja te injenicu da parna lokomotiva vri prevoz uglja po trasi koja prolazi pored gradskih naselja i pogona "eljezare -Zenica", potrebno je obustaviti rad parne lokomotive a prevoz uglja rijeiti na ekoloki prihvatljiv nain. U ovom smislu razmatrane su dvije mogunosti: angaovanje vanjskog izvoaa za prevoz uglja dizel-lokomotivom ("MITAL STEEL" ili "elezara-Zenica") ili nabavka dizel lokotive.Rok za realizaciju je decembar 2012.
13.8.AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE UTICAJA OTKOPAVANJA NA POVRINU TERENA

Aktivni rudarski radovi u narednom periodu, poev od 2011 godine, planirani su u tektonskim blokovima TB-3 i TB-4.Najvei dio ugljenih rezervi u TB-4 nalazi se u zatitnim stubu za naselja koja se nalaze na povrini terena.Za postavljanje konanih zatitnih granica otkopavanja u jami i granica dozvoljene gradnje na povrini terena, potrebno je izraditi Studiju uticaja otkopavanja rezervi glavnog ugljenog sloja u TB-3 i TB-4 na povrinu terena i objekte na povrini terena..Rok za izradu studije je decembar 2010.
14.0. PRIJEDLOG MONITORING PLANA U SKLADU SA PROPISIMA I ROKOVI ZA PREDUZIMANJE PREDVIENIH AKTIVNOSTI I MJERA
Monitorig emisije zagaujuih materija na pogonima: "Stara jama" i "Separacija" i radnim jedinicama: "Transport i "EMRiO" u narednom periodu, provoditi e se u skladu sa vaeim zakonskim normama.Rezultati mjerenja prezentirati e se kroz "Godinji izvjetaj o rezultatima izvrenja mjera prema Planu aktivnosti za pogone. "Stara jama" i "Separacija" i radne jedinice: "Transport i "EMRiO" RMU "Zenica" doo Zenica". 14.1.Monitoring emisije kiselih plinova sa dimnjaka kotlovnica "Stara jama-Rudnik" Shodno zakonskim normama, ova mjerenja obavljati e se 1x godinje.Ovim mjerenjima obuhavatiti e se i emisije stalkenikih plinova sa dimjaka kotlovnica.
Mjerenja dimnih plinova sa dimnjaka, toplana i kotlovnica organizovana su i sprovode se od strane nadlenih slubi opine "Zenica".Za izvoenje mjerenja angaovan je Metelurki instititut "Kemal Kapetanovi" Zenica, koji je registrovan i posjeduje opremu za provoenje propisanih mjerenja.
14.2. Monitoring emisije kiselih plinova sa parnih lokomotiva pogona "Separacija" Monitoring emisije kiselih i staklenikih plinova raditi e se 1x godinje.Za izvoeje mjerenja angaovati e se ovlatena institucija. 14.3.Monitorig emisije estica sa dimnjaka kotlovnica"Stare jame" Shodno zakonskim normama, ova mjerenja obavljati e se 1x u dvije godine. Mjerenja emisije estica iz dimnih plinova sa dimnjaka, toplana i kotlovnica organizovana su i sprovode se od strane nadlenih slubi opine "Zenica".Za izvoenje mjerenja angaovan je Metelurki instititut "Kemal Kapetanovi" Zenica, koji je registrovan i posjeduje opremu za provoenje propisanih mjerenja. 14.3.Monitorig emisije estica sa parnih lokomotivapogona "Separacija" Shodno zakonskim normama, ova mjerenja obavljati e se 1x u dvije godine. Za mjerenja emisije estica iz dimnih plinova angaovati e se ovlatena institucija. 14.3. Montoring emisije staklenikih plinova iz jame "Stare jame" (glavnog i pomonog ventilatora) Mjerenja koncentacija i koliina (apsolutnih dotoka) staklenikih plinova iz jame "Stara jama", provoditi e sluba ventilacije pogona "Stara jama" i sluba ventilacije RMU "Zenica".Shodno zakonskim normama za podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina, mjerenja koliina i kvaliteta jamskog zraka obavljaju se 1x mjeseno.Iz dobijenih rezultata (koliina zraka i hemijskih analiza zraka) na glavnom izlazu iz jame-glavnom ventilatoru, raditi e se mjeseni i godinji bilansi emisije staklenikih plinova (CH4 i CO2). Pored radovne kontrole plinskog stanja u jami od strane odgovornih lica slube ventilacije, kontrola plinskog stanja provoditi e se i preko Sistema daljinske kontrole i nadzora plinskih i ventilacionih parametara u jami, gdje se preko centrale vri unoenje rezultata mjerenja na kompjuter.Unoenje rezultata je konstantno a ispisi rezultata mjerenja pohranjuju se u slubi ventilacije pogona. 14.4.Monitoring zapraenosti jame "Stara jama" Shodno propisima za podzemnu eksploataciju mineralnih sirovina, mjerenja zapraenosti po karakteristinim mjernim mjestima u jami vriti e se 1x sedmino.O izvrenim mjerenjima sluba ventilacije RMU "Zenica" dostavlja izvjetaje u pisanoj formi pogonu "Stara jama".Koristei rezultate mjerenja, sluba ventilacije RMU "Zenica", raditi e Analizu pojava ugljene praine u jami"Stara jama" na godinjem nivou. Mjerenje zapraenosti u industrijskom krugu pogona "Stara jama" vriti e se u skladu sa "Pravilnikom o obaveznim periodinim pregledimaa radnih mjesta i prostorija" SL SRBiH 2/91. 14.5. Monitoring zapraenosti pogona "Separacija"
Mjerenje zapraenosti u na pogonu "Separacija" vriti e se 1x mjeseno od strane slube ventilacije RMU "Zenica".Izvjetaji o rezultatima njerenja dostavljati e se pogonu "Separacija" u pisanoj formi.
1.4.6.Monitoring buke Mjeremja monitoringa buke na karakteristinim lokacijama u industrijskom krugu "Stara jama-Rudnik" vriti e se u skladu sa "Pravilnikom o obaveznim periodinim pregledimaa radnih mjesta i prostorija" SL SRBiH 2/91. 1.4.7. Monitoring otpadnih voda Sprovoditi e se shodno zakonskim odredbama 1x u dvije godine.Za mjerenja emisija i izradu Elaborata tereta zagaenja otpadnih voda angaovat e se ovlatena institucija. 1.4.8. Monitorig slijeganja povrine terena U skladu sa projektnim rjeenjima, Sluba mjernitva RMU "Zenica", najmanje 2x godinje vriti e snimanja terena, po projektovanim profilnim linijama.Interpretaciju dobivenih rezultata raditi e ovlatene ustanove angaovane od strane RMU "Zenica", svake tri godine.Pored slube mjernitva na ovim poslovima anagaovana je i Komisija za ocjenu teta nastalih radovima podzemene eksploatacije, formirana na nivou RMU "Zenica".Zadatak komisije je redovan obilazak ugroenih dijelova eksploatacionih polja i snimanja stanja povrine, graevinskih objekata i infrastrukture o emu komisija podnosi pisane periodine izvjetaje menamentu preduzea.
15.0. MJERE PLANIRANE ZA MONITORING PROIZVODNJE, NASTANKA OTPADA I EMISIJA

U poglavlju br 4, detaljno je opisan tehnoloki proces priozvodnje po pogonima i radnim jedinicama unutar industrijskog kruga "Stara jama-Rudnik" Kako je ve reeno tehnoloki procesi su sloeni a sastoje se iz niza meusobno povezanih i zavisnih sistema. Monitoring proizvodnje podrazumijeva niz mjera po sistemima kojima se obezbjeuje odranje fizikog obima proizvodnje, kontinuiteta proizvodnje, sigurnosti zaposlenika, objekata i opreme te odranje emisije tetnih materija u granicama dozvoljenih vrijednosti..Mjere za monitoring proizvodnje mogu se podijeliti na ope (strateke) i operativne. Stateke mjere monitoringa podrazumjevaju: -izrada srednjoronih i dugoronih planova razvoja, -izrada trogodinjih planova poslovanja, -izrada godinjih planova poslovanja, -pravovremena izrada izvedbene projektne dokumentacije, -izrada studija, elaborata i izvjetaja prema vaeoj zakonskoj regulativi. -izrada godinjeg izvjetaja o rezultatima izvrenja mjera prema Planu aktivnosti za pogone "Stara jama" i "Separacija" i RJ "Transport" i " EMRiO" RMU "Zenica" doo Zenica".
Osnovne operativne mjere za monitoring proizvodnje su slijedee: -redovno provoenje mjerenja emisija zagaujuph materija prema zakonskim normama, -konstantno provjetravanje svih aktivnih dijelova jame dovoljnim-projektovanim koliinama zraka, -stalna kontrola koliina i kvaliteta jamskog zraka provoenjem propisanih mjerenja (smjenska, dnevna, semina, mjesena, polugodinja, godinja) i kvalitetno odravanje ureaja za daljinsku kontrolu, -uredno otpumpavanje jamskih voda, -kvalitetno odravanje transportnog sistema i sistema za dopremu repromaterijala, -pravovremeno i kvalitetno zatvaranje starih radova (poarnih prostora). -pravovremena i kvalitetna izrada izrada jamskih prostorija, -uredno i kvalitetno otkopavanje komornih otkopa, -uredno i kvalitetno odravanje elektroenergtske mree i elektrinih ureaja, -uredno i kvalitetno odravanje sistema za snadbijevanje vodom, -uredno i kvalitetno odravanje ostalih sistema koji se koriste u pogonu jami i druge mjere -uredno odravanje sistema za preradu uglja pogona Separacija" -redovan pregled i odravanje tehnike ispravnosti vozila u RJ"Transport" -redovan pregled i odravanje opreme i alata u RJ "EMRiO"
15.1 MJERE ZA MONITORING KVALITETA UGLJA

Pred navedenih mjera monitoringa za proizvodnju, veoma su znaajne mjere monitoringa nad kvalitetom proizvoda-uglja.Ove mjere provode se u tri nivoa: -monitoring na prizvodnji rovnog uglja -monitoring na preradi uglja i -kontrola kvaliteta rovnog i preraenog uglja Na kvalitet rovnog uglja, pored prirodnih uslova u leitu, utie i niz tehniko tehnolokih faktora.Veliki uticaj na kvalitet rovnog uglja ima odabrana metoda otkopavanja, odnosno doslijednost u pridravanju projektovanog naina otkopavanja.Za odranje kvaliteta uglja u primijenjenoj komornoj otkopnoj Mostarskoj metodi, mora se voditi rauna da se podna otkopna prostorija izradi na projektom predvienoj mikrolokaciji unutar ugljenog glavnog sloja-pri neposrednoj podini a krovna otkopna prostorija-ispod nreposredne krovine sloja.Na ovaj nain otkopava se maksimalno krovna ugljena ploa (obzirom da se kod utovara koristi gravitaciona sila), koja je najkvalitetniji dio glavnog ugljenog sloja u jami "Stara jama".Veoma se negativno odraava na kvalitet i istakanje na transporter zaruenih krovnih naslaga kod zaruavanja otkopa, te je u ovim sitacijama nuno skraivanje transporetera i pononovno formiranje otkopa. Pored uticaja metode otkopavanja na kvalitet uglja zanaajno utie i broj i razmjetaj radilita na izradi jamskih prostorija te intezitet radova sanacije i ienja prostorija.Izradu radilita na izradi prostorija potrebno je uskladiti tako da se istovremeno pojavljuje to manji broj radilita u jalovini, obzirom da se najee ne vri odvajanje, odnosno poseban transport, materijala sa ovih radilita.Ukoliko je na pojedinim radilitima mogue odvajanje materijalaiskopine, onda se obvezno vri odvajanje-poseban transport materijala sa radilita.Na isti nain postupa se i sa radovima na sanaciji i ienju jamskih prostorija. Prerada uglja
Izvozno okno pogona "Stara jama", povezano je prunim kolosijekom sa istresaem uglja (viperom) preko koga se ugalj istovara u bunkere za preradu uglja, koji su uvezani na linije za preredu uglja pogona "Separacija", gdje se ugalj prerauje. Kod prerade uglja na "Separaciji" ugljevi sa jama RMU "Zenica" se mijeaju u odreenom omjeru, koji odgovara eljenom izlaznom kvalitetu uglja (prema zahtjevima kupaca). Kontrola kvaliteta uglja Uzorkovanje uglja, te odreivanje kvaliteta na RMU Zenica vri se u vie faza, tako da su analizama obuhvaene ukupno proizvedene koliine rovnog uglja na pogonima i preraene koliine uglja na pogonu Separacija.Konkretno, odreivanje kvaliteta uglja na pogonu Stara jama" vri se u vie faza, a to su: - konstantno uzorkovanje rovnog uglja - uzorkovanje asortimana uglja pogona, samo kada se iskae potreba Rudnika - uzorkovanje asortimana preraenog uglja u mjeavini sa drugim pogonima - uzorkovanje uglja kako je to predvieno u Ugovorima sa naim kupcima Kvalitet uglja na pogonu Stara jama prikazan je u priloenim certifikatima o kvalitetu uglja, kako u asortimanima pogona Strara jama tako i u mjeavini sa drugim pogonima. Redovno se vri Imedijatna analiza uglja i to: - gruba vlaga - higro vlaga - ukupna vlaga - sadraj pepela - sadraj sagorivih materija - sadraj nesagorivih materija - sadraj hlapljivih materija - GTV (kJ/kg) - DTV (kJ/kg) A po potrebi kupca vri se odreivanje i - sagorivog sumpora - sumpora u pepelu i - ukupnog sumpora Sadraj vodonika i azota u uglju vri se jednom godinje, a skupa sa naim najveim kupcima Analiza pepela u uglju se vri povremeno i po potrebi, obavezno kod znaajnije promjene lokacije otkopavanja u jamama (otkopavanja uglja u jami u novom tektonskom bloku ili u drugom ugljenom sloju) i drugih zanajnih promjena u otkopavanju koje mogu uticati na promjenu kvaliteta uglja. Imedijatna analiza uglja se radi po ISO standardima ve dui vremenski period (cca pet godina), to se moe potvrditi u sklopljenim ugovorima sa naim najveim kupcem TE atii. RMU Zenica vri prodaju uglja raznim kupcima, a najvei kupci naeg uglja su: TE atii, Acelor steel Zenica JP Grijanje Zenica Kanton Zenica i dr.
Najvei dio proizvodnje se prodaje po certifikatima o kvaliteti uglja, koji se rade u laboratoriji RMU Zenica, a manje koliine proizvedenog uglja plasiraju se kroz maloprodaju, po fiksnim cijenama Rudnika.
16.0. PLAN ZA SPREAVANJE NESREA VELIKIH RAZMJERA ROKOVI ZA PODUZIMANJE PREDVIENIH AKTIVNOSTI I MJERA, ODGOVORNE OSOBE U SKLADU SA PRAVILNIKOM O SADRAJU IZVJETAJA O STANJU SIGURNOSTI, SADRAJU INFORMACIJA O SUGURNOSNIM MJERAMA I SADRAJU UNUTRANJIH I SPOLJNJIH PLANOVA INTERVENCIJE
Oblast nesrea velikih razmjera definisana je lanovima 75-85 "Zakona o atiti okolia". Prema lanu 75, operator pogona i postrojenja duan je preduzeti preventivne mjere neophodne za spreavanje nesrea velikih razmjera i ograniiti niihov utiaj na ljude i okoli, a prema lanu 77 operator je duan da izradi Plan spreavanja nesrea velikih razmjera. Materija je blie definisana Pravilnikom o sadraju izvjetaja o stanju sigurnosti, sadraju informacija o sigurnosnim mjerama i sadraju unutarnjih i spoljnjih planova intervencije.Na slian nain ova materija obraena je propisima i pravilnicima i u oblasti rudarstva, te je u nastavku teksta dat izvod iz odobrenih planova koji tertiraju ovu oblast, za pogone "Stara jama" i "Separacija" RMU "Zenica"
16.1.PLAN ODBRANE I SPASAVANJE OD SKUPNIH OPASNOSTI I UDESA U JAMI "STARA JAMA" RMU "ZENICA" -Izvod iz plana
Na osnovu lana 14. Propisa o tehnikim mjerama i zatiti na radu pri rudarskim podzemnim radovima (Sl. list SFRJ, br. 11/67) izraen je Plan odbrane i spasavanja od skupnih opasnosti i udesa koje mogu nastati u jami "Stara jama". Planom odbrane obraeno je: - potencijalne opasnosti koje mogu nastati u jami "Stara jama", - mjere koje su poduzete u vezi zatite od poara od potencijalnih opasnosti, - zatitne mjere koje treba poduzeti, - postupak u sluaju pojave opasnosti, - plan akcije povlaenja radnika, - plan akcije spasavanja u sluaju udesa, - plan rada pojedinih ekipa za spasavanje i intrvenciju po nareenju rukovodioca akcije, - dunosti pojedinih lica u sluaju nastanka opasnosti, - plan zatite od poara, raspored protupoarnih aparata i hidrantska mrea.
Potencijalne opasnosti koje mogu nastati u jami "Stara jama" su:

I Poar oko ulaza izvoznog okna i u oknu,
II Poar oko ulaza izvoznog niskopa i u niskopu III Eksplozija eksplozivnih sredstava u glavnom magacinu eksplozivnih sredstava
IV a, b, c, d, e Poar na gumenim transporterima u tektonskom bloku TB-1 (GT-1, GT-2, GT-3, GT-4 i GT-5) Va Eksplozija metana i ugljene praine na komornom otkopu i radilitima ue pripreme i sanacionih radova u TB-1 Vb Eksplozija metana i ugljene praine na radilite pripreme i sanacionih radova u TB-3 VI Jamski poar u starim radovima zapadnog dijela TB-1 i TB-2 (zatvorena poarna podruja) Lica koja imaju zaduenja po planu odbrane u sluaju nastanka opasnosti su: upravnik pogona, rokovodilac slube rudarskih radova, rukovodilac slube ViO, rukovodilac mainske slube, rukovodilac elektro slube; poslovoa jame, poslovoe na ViO,elektro i mainski; glavni nadzornici proizvodnje, ViO, elektro i mainski; smjenski nadzornici proizvodnje; ViO, elektro i mainski; deurni na metanometriji;rukovaoci glavnog i pomonog ventilatora; signalista na odvozitu i navozitu; rukovalac glavnog pumpnog postrojenja na K-400;uklopniari u GTS; rukovaoci transportnih signala Nakon svake bitne izmjene jamskih radova, eme provjetravanja i izlaznih puteva, Plan odbrane se odmah aurira sa novim stanjem. Dva puta godinje i nakon svake znaajne promjene puteva povlaenja odre se u jami odgovarajue vjebe sa osobljem koji imaju dunosti prema Planu odbrane a koji su duni upoznati sve radnike sa putevima povlaenja.
16.2.PLAN ZATITE OD POARA ZA POGONE "STARA JAMA" i "SEPARACIJA" RMU "ZENICA"-Izvod iz plana
Na osnovu lana 446 Tehnikih propisa iz oblasti rudarstva, Zakona zatie od poara (Sl. list SR-BiH, br. 20/95) te Pravilnika zatite od poara RMU "Zenica" d.o.o. Zenica izraen je plan zatite od poara pogona "Stara jama" i "Separacija" Plan zatite od poara pogona "Stara jama" i "Separacija" uraeni su u novembru 1999. godine, kao i saglasnost Slube zatite na radu na primjenu istog pod brojem 9090/99. od 17.11.1999. godine. Planom ZOP-a obuhvaeno je sljedee: - organizacija zatite od poara, - procjena ugroenosti od poara, - poarno optereenje, - uzroci nastanka poara, - izgraenost, vatrootpornost i vrste objekata, - nain gaenja poara, - mjere zatite i postupak poslije gaenja poara. Generalno zatita od poara na pogonu "Stara jama" i "Separacija" zasniva se na sprovoenju preventivnih mjera zatite od poara. Jedna od mjera je raspored aparata za poetno gaenje poara po objektima, prostorijama i prostorima a prema poarnoj optereenosti. Objekti pogona "Stara jama" locirani su neposredno u gradu Zenica u ulici Stjepana Radia br. 1, odnosno lokacijski se vee za eljezaru "Zenica".
Svi objekti pogona povezani su sa hidrantskom mreom u reimu gradskog vodovoda. Na osnovu procjene poarne optereenosti za svaki objekat otvoren je broj aparata za gaenje poara te su postavljeni na predviena mjesta. U neposrednoj blizini upravne zgrade pogona stacionirao je vatrogasno spremite tj. Industrijsko vatrogasno drutvo koje broji 22 lana i u sluaju poara na objektima pogona "Stara jama" svakodnevnim preventivnim djelovanjem spreava se mogunost nastanka upale i pojave poara.
17.0. NAIN IZVJETAVANJA O REZULTATIMA IZVRENJA MJERA

Prema Zakonu o zatiti okolia, operator je duan redovno sainjavati izvjetaje o preduzetim mjerama po pitanju zatite okolia te iste publikovati, kako bi se o njima mogla informisati zainteresovana javnost (graani i organizacije), ali isto tako duan je izvjetaje periodino dostavljeti odgovarajuim ministarstvima. Informisanje javnosti moe se vriti na slijedee naine: -posredstvom elektronskih i tampanih medija na loalnom, kantonalnom ili federalnom nivou, -posredstvom internog obavjetavanje oglasnim ploama. O provoenju mjera predvienih "Planom aktivnosti sa mjerama i rokovima za potpuno smanjenje emisija, odnosno zagaenja i za usaglaavanje sa najboljom raspoloivom tehnikom na pogona "Stara jama" i "Separacija" te radnih jedinica "Treansport" i "EMRiO" RMU "Zenica" doo Zenica", RMU "Zenica" e izvjetavati nadlena ministarstva (Federalno ministarstvo za zatitu okolia i turizma i Federalno minisarstvo za energiju , rudarstvo i industriju) u formi izvjetaja pod nazivom "Godinji izvjetaj o rezultatima izvrenja mjera prema Planu aktivnosti za pogone "Stara jama" i "Separacija" i radne jedinice "Treansport" i "EMRiO" RMU "Zenica" doo Zenica".Godinji izvjetaj e sadravati rezultate mjerenja emisija zagaujuih materija i rezultate realizacije predvienih aktivnosti i mjera. Pored slanja godinjeg izvjetaja Federalnim Mimistarstvima nastaviti e se sa redovnim slanjem Mjesenih i Godinih izvjetaja o potronji vode Agenciji za vodno podruje rijeke Save u Sarajevu. U okviru drutva analizirati e se periodino rezultati izvrenja mjera, kroz slijedee aktivnosti: -mjesenim, kvartalnim, plugodinjim i godinjim Izvjetajima o poslovanju koji se podnose Nadzornom odboru rudnika Zenica i skuptini drutva. - polugodinjim i godinjim izvjetajima Izvjetajima o stanju zatite na radu, koji se podnose upravi drutava a usvajaju na nadzornom odboru rudnika Zenica Na nivou RMU "Zenica" formirana je Sluba zatite na radu (SZR-u), koja sprovodi kontrolu provoenja mjera zatite po svim segmentima tehnolokog procesa. SZR-u za svoje poslove odgovorna je direktoru drutva.Pored kontrole provoenja propisanih mjera zatite prema sijedeim zakonima: Zakonom o rudarstvu, Zakonom zatite na radu, Zakonom zatite od poara i drugih normativnih akata iz oblasti rudarstva, duna je pratiti i kontrolisati provoenje propisanih mjera iz oblasti zatite ovjekove okoline. Inspektori SZR-u vre redovnu kontrolu (najmanje tri puta sedmino) obavljanja poslova po svim fazama rada u objektima, postrojenjima i ureajima i o tom podnose izvjetaj nadlenim licima. Poslije svakog obilaska pogona, podnose se kroz knigu izvjetaja-pisani izvjetaji koji potpisuju upravnik pogona ili radne jedinice, koji je predmet pragleda i rukovodilac SZR-a.
U sluaju neeljenog incidenta-kolektivnih udesa ili smrtne povrede zaposlenika, obavjetava se inspekcija Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije a Federalni inspektori dolaze na lice mjesta i vre uviaj. Federalni inspektori vre i neposredni nadzor nad rudarskim objektima u RMU "Zenica" (jamskih pogona svakih 6 mjeseci, a vanjskih 1 x godinje), o emu se sainjavaju izvjetaj koji dostavljaju: RMU "Zenica", nadlenom ministarstvu ZE-DO kantona i FMREI-e. Inspektor protivpoarne zatite polugodinje vri inspekcijski pregled, te izvjetaj dostavlja nadlenom Ministarstvu ZE-DO Kantona i RMU "Zenica".
18.0. FINANSIJSKA PROCJENA ZA IZVRENJE PLANA NA GODINJEM NIVOU

Za realizaciju predvienih aktivnosti i mjera za smanjenje emisije iz pogona i postrojenja i racionalizaciju potronje sirovina i energije, potrebno je u narednim godinama izdvojiti ukupno 2 158 000,00 KM. U narednim tabelama prikazani su trokovi na godinjem nivou. Za 2009 god Red br 1 2 3 4 5 6 7 Porebna sredstva (KM) Finansiranje iz inostranstva (CDMprojekat) 28 000,00 20 000,00 30 000,00 -
Naziv aktivnosti
. AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE METANA AKTIVNOSTI I MJERE ZA RACIONALIZACIJU POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE AKTIVNOSTI I MJERE ZA RACIONALIZACIJU POTRONJE VODE AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE OTPADNIH VODA AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE DIMNIH PLINOVA SA IZDUVNIH PLINOVA SA PARNIH LOKOMOTIVA AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE PRAINE (IZRADA ELABORATA ZA POGONE "STARA JAMA" I
"SEPARACIJA")
AKTIVNOSTI I MJERE ZA MONITRORING SLIJEGANJA POVRINE TERENA ZAHVAENIH EKSPLOATACIJOM (IZRADA STUDIJE)
Ukupno za 2009 god: 78 000,00 KM Za 2010 god Red br 1 2 3 4
Naziv aktivnosti
. AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE METANA AKTIVNOSTI I MJERE ZA RACIONALIZACIJU POTRONJE ELEKTRINE ENERGIJE AKTIVNOSTI I MJERE ZA RACIONALIZACIJU POTRONJE VODE AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE OTPADNIH VODA
Porebna sredstva (KM) Finansiranje iz inostranstva (CDMprojekat) 20 000,00 -
5 6 7
AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE DIMNIH PLINOVA SA IZDUVNIH PLINOVA SA PARNIH LOKOMOTIVA AKTIVNOSTI I MJERE ZA SMANJENJE EMISIJE PRAINE (IZRADA ELABORATA ZA POGONE "STARA JAMA" I
"SEPARACIJA")
10 000,00 20 000,00
Ukupno za 2010 god: 50 000,00 KM Za 2011 god Red br 1 2 3 4 5 6 7
Naziv aktivnosti
"SEPARACIJA")
Porebna sredstva (KM) Finansiranje iz inostranstva (CDMprojekat) 30 000,00 -
Ukupno za 2011 god: 30 000,00 KM
Za 2012 god Red br 1 2 3 4 5 6
Naziv aktivnosti
"SEPARACIJA")
Porebna sredstva (KM) Finansiranje iz inostranstva (CDMprojekat) 2 000 000,00 -
Ukupno za 2012 god: 2 000 000,00 KM
19.0. PLAN ZA PRESTANAK RADA UKOLIKO POSTROJENJE ODNOSNO POGON PRESTAJE SA RADOM PRIJE 31.12.2007 GODINE
U narednom petogodinjem razdoblju nije planiran prestanak rada jednog od pogona ili radnih jedinica. Od ureaja i postrojenja planirana je jedino zamjena parnih lokomotiva dizel lokomotivom, polovinom 2012 god.
20.0.PRILOG-IZVOD IZ PROSTORNO PLANSKE DOKUMENTACIJE, PRIJEPIS SVIH DOZVOLA, PRIJEPIS POSTOJEIH ELABORATA (ZATITA OKOLIA, PROTIVPOARNA ZATITA, SIGURNOST NA RADU) 20.1.SPISAK RJEENJA
U prilogu spiska priloena su slijedea rjeenja: 1. Rjeenje o upisu RMU"Zenica"d.o.o.Zenica u sudski registar broj: U/I-294/04 od 10.10.2005.godine 2. Rjeenje o upisu lica ovlatenog za zastupanje RMU"Zenica"d.o.o.Zenica u sudski registar broj:043-0-Reg-07-002114 od 17.10.2007.godine 3. Rjeenje Federalnog ministarstva energije rudarstva i industrije- Mostar pod brojemUp/I 09-18-380/99 od 03.03.2000.godine, kojim se RMU"Zenica" u Zenici odobrava obavljanje registriranih djelatnosti u oblasti rudarstva, geologije, energetike i industrije 4. Dopunsko Rjeenje Federalnog ministarstva energije rudarstva i industrije- Mostar pod brojemUp/I 07-18-380/99 od 24.12.2002.godine, na Rjeenje Federalnog ministarstva energije rudarstva i industrije- Mostar pod brojemUp/I 09-18-380/99 od 03.03.2000.godine, kojim se RMU"Zenica" u Zenici odobrava obavljanje registriranih djelatnosti u oblasti rudarstva, geologije, energetike i industrije, koje se dopunjuje:odobrava se obavljanje novih registriranih djelatnosti 5 Rjeenje za eksploataciju na eksploatacionom polju "Stara jama-Sie", broj 16-4714-1/62 od 29.12.1962 god, izdato je od SEKRETERIJATA ZA INDUSTRIJU I GRAEVINARSTVO IZVRNOG VIJEA NR BiH, Narodna republika Bosna i Hercegovina 6. Rjeenje Republikog sekreterijata za industriju i trgovinu, Sarajevo pod brojem 142018-1/68 od 24.08.1968.godine kojim se RMU Zenica u Zenici odobrava upotreba jamskog magazina eksplozivnih sredstava u Staroj jami, za uskladitenje do 4000 kg prakastih metanskih eksploziva i do 10 000 kom elektrinih upaljaa sa kapislama 7. Rjeenje FMERiI Mostar pod brojem Up/I 06-18-137/2008 od 23.09.2008.godine, kojim se RMU"Zenica"d.o.o.Zenica odobrava upotreba sistema daljinskog praenja i nadzora ventilaciono-gasnih parametara, opremom proizvoaa Carboautomatyka Poljska u pogonu "Stara jama"
20.2.SPISAK PROJEKTNO-TEHNIKE DOKUMENTACIJE 20.2.1. Pogon "Stara jama"

1. DRP pripreme i otkopavanja komornom otkopnom metodom glavnog ugljenog sloja u otkopnom polju OP-1 centralnog dijela tektonskog bloka TB-1 u jami "Stara jama" RMU "Zenica" d.o.o. Zenica, rudarsko-mainski dio (Zenica, mart 2007. godine) 2. DRP pripreme i otkopavanja komornom otkopnom metodom glavnog ugljenog sloja u otkopnim poljima OP-2 i OP-3 centralnog dijela tektonskog bloka TB-1 u jami "Stara jama" RMU "Zenica" d.o.o. Zenica, rudaesko-mainski dio (Tuzla, 2008. godine) 3. DRP istranih rudarskih radova na otvaranju glavnog ugljenog sloja u tektonskim blokovima TB-III i TB-IV U "Staroj jami" RMU "Zenica" (Zenica, 2005. godine) 4. DRP ventilacije "Stare jame" RMU "Zenica" d.o.o. Zenica (Tuzla, juni 2006. godine) 5. DRP sistema daljinskog praenja i nadzora ventilaciono- gasnih parametara opremom proizvoaa "Carboautomatyka"-Poljska u jami "Stara jama" RMU "Zenica" Zenica 6. Elaborat o ispitivanju agresivnih, zapaljivih i eksplozivnih osobina ugljene praine, kategorizacija jame i klasifikacija jamskih prostorija po stepenu opasnosti od opasne ugljene praine u jami "Stara jama" RMU "Zenica" d.o.o. Zenica (RI Tuzla maj 2004. godine) 7. Tehniki projekatmjera zatite od ugljene praine u jami "Stara jama" RMU "Zenica" (Zenica, mart 2008. godine) 8. Elaborat o klasifikaciji i kategorizaciji jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od metana u jami "Stara jama" RMU "Zenica" (Zenica, april 2008. godine) 9. Bilans metana u vazdunim strujama ventilacionog sistema u jami "Stara jama" RMU "Zenica" Zenica (Zenica mart 2008. godine) 10. Plan odbrane od potencijalnih opasnosti koje bi mogle nastupiti prilikom izvoenja rudarskih radova u jami "Stara jama" RMU "Zenica" (septembar, 2008. godine) 11. Plan protivpoarne zatite (Zenica 1999.godine) 12. Upotrebne dozvole o pregledu i ispitivanju sredstava rada i opreme i sredstava line zatite u jami i vani u pogonu "Stara jama" RMU"Zenica"d.o.o.Zenica (Zenica, juli 2007.godine)
13. DRP sistema iskrosigurne telefonije i alarmiranja tip LST-A proizvoaa "TELVIS" Katovice u pogonu "Stara jama" RMU "Zenica d.o.o. Zenica, elektro dio, Zenica august 2008. godine odobren od Tehnikog direktora Rj. br. 13443/08 od 23.09.2008. god. 14. DRP niskonaponske mree "Stara jama" RMU "Zenica" sa podacima o strujama i snagama kratkih spojeva na sabirnicama GTS "Rudnik" projektovanih na osnovu podataka o strujama i snagama kratkih spojeva u elektrodistributivnoj mrei 35 kV elektrodistribucije Zenica, Zenica, mart 2005. god. odobren od Teh. direktora RJ. br. 4029/05 od 20.05.2005. godine. 15. DRP pripreme i otkopavanja komornom otkopnom metodom glavnog ugljenog sloja u otkopnom polju OP-1 centralnog dijela tektonskog bloka TB-1 "Stara jama" RMU "Zenica" d.o.o. Zenica -elektro dio, Zenica juni 2007. god. odobren od Teh. direktora Rj. br. 5531/07 od 19.06.2007. god. 16. DRP sistema daljinskog praenja i nadzora ventilaciono-gasnih parametara opremom proizvoaa CARBOAUTOMATYKA-Poljska u jami "Stara jama" RMU "Zenica" d.o.o. Zenica, Zenica, mart 2008. g. odobren od FMERI Rj. Up/I br: 06-18-127/08 od 09.05.2008. g. 17. DRP glavnog transportnog sistema za dopremu repromaterijala iz tektonskog bloka TB- II na otpremni prekop u "Staroj jami" RMU "Zenica" d.o.o. Zenica -elektro dio, Zenica, maj 200. godine odobren od strane Teh. direktora Rj. br. 5408/00, od 11.07.2000. god. 18. DRP pripreme otkopnog polja u preostalim rezervama glavnog ugljenog sloja u jugozapadnom dijelu tektonskog bloka TB-1 u jami "Stara jama" RMU "Zenica" d.o.o. Zenica -elektro dio, Tuzla, oktobar 2006. god. odobrena od Teh. direktora Rj. br. 362/07od 16.01.2007. g. 19. DRP istranih rudarskih radova na otvaranju glavnog ugljenog sloja u tektonskim blokovima TB-III i TB-IV u "Staroj jami" RMU "Zenica" d.o.o. Zenica, knjiga I-elektro dio, Tuzla august 2006. g. odobren od Teh. direktora rj. br. 7760/06 od 10.10.20006. g. 20. Tehniki projekat gatera za pripremu i obradu drveta za jamu "Stara jama" RMU "Zenica" d.o.o. Zenica, Zenica-septembar 2006.g. 21. Tehniki projekat kotlovnica u pogonu "Stara jama" RMU "Zenica" d.o.o. Zenica- ma.i elektro dio, Zenica juli 2008.g.

1. 2. 3. 4. 5. DRP pogonskog dijela navoznog mosta sa lananikom ( juni1982.god.), DRP ugradnje izbirnog gumenog transportera (februar, 1984 god.) DRP ugradnje izbirnog gumenog transportera -nuna odstupanja br.1 (februar,1986.g.) Rekonstrukcija transportera uhlja br.8 (februar 1985.god.) DRP rekonstrukcije i dogradnje postojeih otvorenih bunkera za rovni ugalj (juli 1985) 6. Pojednostavljeni rudarski projekat rekonstrukcije glavnog pogona transmisije plakaonica Separacija (oktobar 1980. god.) 7. PRP rekonstrukcije transporta i drobljenja jalovine i sraslaca u Separaciji (mart 1979.god.)
8. DRP transporta jalovine u Separaciji (april 1980.god.) 9. DRP drobljenja i transporta dijelova rovnog uglja "Stare jame" u Separaciji (1982.god.) 10. DRP transporta i drobljenja mokre jalovine u Separaciji (mart 1983.god.) 11. DRP drobljenja i transporta rovnog uglja Stara jama (januar 1984.god.) 12. DRP drobljenja i transporta rovnog uglja -nuna odstupanja br.1 (mart 1988.god.) 13. DRP dodajnog elevatora za rovni ugalj (juli 1983.god.) 14. DRP dodajnog elevatora za rovni ugalj -ma.dio (januar 1982.god.) 15. DRP dodajnog elevatora za rovni ugalj-gra.dio (mart 1988.god.) 16. DRP rekonstrukcija dodajnog elevatora za rovni ugalj-ma.dio (januar 1982.god.) 17. PRP transporta i drobljenja rovnog uglja na Separaciji (mart 1988.god.) 18. PRP unutranjeg transporta na Separaciji RMU "Zenica" Rekonstrukcija elevatora za komercijalne ugljeve meuprodukt I i elevatora za jalovinu I i IV (mart 1988.) 19. Projekat platforme za motor elevatora (decembar 1985.) 20. GP produnica utovarnog kolosijeka pod bunkerom za komercijalni ugalj 21. GP-prilazni put i most do bunkera "Stare jame" 22. Projekat buenja tla za izgradnju opitnog postrojenja za separisanje uglja(mart 1986.) 23. TP skladita tenih goriva, ulja i maziva u krugu PDS "Separacija"(april 1992) 24. Projekat "Nastrenica navoznog mosta NA Separaciji rudnika (februar 1984) 25. Projekat -T.D.- demontaa i montaa "Navoznog mosta" Rudnika "Zenica" (septembar 1982.) 26. Pojednostavljeni RP-Sanacija poara na odlagalitu tehnoloke jalovine "Bare" RMU "Zenica" 27. Analiza projektne dokumentacije i izvedenog stanja na jalovitu "Bare" RMU "Zenica" -aspekt protivpoarne zatite (septembar 1984) 28. GP rekonstrukcija i dogradnja postojeih -otvorenih bunkera RMU "Zenica" (maj 1980.) 29. DRP utovara sitnog uglja iz "Raspotoja" u eljeznike vagone u "Separaciji" (april 1982.) 30. Projekat-izrada novog AB stuba za oslanjanje transmisionog ureaja -gra. dio (juni 1984.) 31. Elaborat o geomehanikim ispitivanjima temeljnog tla na lokaciji za izgradnju Separacije RMU "Zenica" (mart 1989.) 32. TP-Informacionog sistema upravljanja proizvodnjom u PDS "Separacija"Zenica(februar 1982.) 33. DRP definitivne sanacije poara na odlagalitu jalovine Rudnika "Stranjani"(septembar 1984.) 34. Dopuna idejnog projekta industrijskog kolosijeka RMU "Zenica" u Zenici (1979.) 35. PRP-Dodajni elevator za rovni ugalj -gra. dio (april 1984.) 36. GP -Prilazni put za odlagalite "Bare" I dio 37. GP -Sanacija krova Separacije (februar 1995.) 38. Projekat-demontae i montae navoznog mosta RMU "Zenica" (april 1982.) 39. TP -Rekonstrukcije tranog transportera TR-6 u PDS "Separacija" Zenica (decembar 1991.) 40. GRP rekonstrukcije snabdijevanja elektrinom energijom elektromotornog pogona Separacije RMU "Zenica" -izmjena i dopuna (februar 1974.) 41. GRP rekonstrukcije snabdijevanja elektrinom energijom elektromotornog pogona Separacije Zenica -izmjene i dopune br.1 ( 1980.) 42. DRP rekonstrukcije i dogradnje postojeih otvorenih bunkera za rovni ugalj RMU "Zenica", knjiga 4., elektro dio (juni 1985.) 43. GRP rekonstrukcije snabdijevanja elektrinom energijom elektromotornog pogona Separacije Zenica (izmjene i dopune br. 3, juni 1987.)
44. PP rasvjete elektroinstalacije OOUR "Separacija" (juni 1987.) 45. DRP transporta i drobljenja rovnog uglja Stare jame-elektro dio (1988.god.) 46. DRP ugradnje mlina BL-5 trakastih transportera TT-13 i TT-14 u postojei sistem suhog drobljenja i klasiranja uglja na pogonu "Separacija" (decembar 2004.god.) 47. DRP izvedenog stanja elektroenergetskih instalacija i postrojenja niskonaponske mree 0,5kV u pogonu "Separacija" RMU"Zenica"d.o.o. Zenica (Zenica, septembar 2008.godine )-Odobrenje Tehn.direktora br.14699/08 od 22.10.2008.godine 48. Elaborat o ispitivanju eksplozivnih, zapaljivih i agresivnih osobina ugljene praine u pogonu "Separacija" RMU Zenica (Tuzla, septembar 2008.godine)-Odobrenje FMERiI Mostar Up/I br.06-18-282/2008 od 20.01.2009.godine 49. Zapisnik o strunom pregledu br. VTZ-I/09, RMU Zenica; Periodini pregledi i ispitivanja fizikih, hemijskih i biolokih tetnosti i mikroklime za zimski period u radnim i pomonim prostorijama pogona "Separacija" RMU"Zenica" d.o.o Zenica (Zenica, januar 2009.godine) 50. Zapisnik o strunom nalazu i upotrbne dozvole; Periodini pregled i ispitivanja sredstava rada i opreme i sredstava line zatite u RMU"Zenica"d.o.o.Zenica, pogon "Separacija" (Zenica,juli 2008.godine)
20.2.3. RJ "Elektromainski remont i odravanje"

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Glavni projekat GTS "Rudnik" - opti dio, knjiga I Rjeenje za upotrebu i koritenje GTS "Rudnik" od strane Rep.kom. za energ.i ind. Rjeenje za upotrebu i koritenje GTS "Rudnik" od strane Rep.sekret.za privredu Glavni projekat TS "Raspotoje" Glavni projekat dalekovoda 10(20) kV GTS "Rudnik"-TS "Stranjani" Glavni projekat 35kV dalekovoda GTS "Rudnik"-TS "Raspotoje" Glavni projekat 35kV dalekovoda GTS "Rudnik"-TS "Raspotoje"-odgovor na primjedbe revizione komisije 8. Projekat rasvjetne instalacije i gromobrana TS "Raspotoje" 9. Izvjetaj o stabilnosti, sastavu i nosivosti tla na lokacijama DV stubova 35 kV dalekovoda GTS "Rudnik"-TS "Raspotoje" 10. Projekat o izmjetanju linije DV GTS "Rudnik"-TS "Raspotoje" na prelazu preko ulice M.Gupca (Travnika) 11. Glavni projekat rasvjete i uzemljenja TS "Raspotoje"-knjiga III 12. Glavni projekat TS "Novo Raspotoje"-Zenica 35/5; 5/0,5; 5/0,4 kV -knjiga I 13. Dopuna glavnog projekta DV-a 10(20) kV GTS "Rudnik"-TS "Stranjani" 14. Izmjena glavnog projekta 35kV dalekovoda GTS "Rudnik"-TS "Raspotoje" 15. Idejni projekat rekonstrukcije GTS "Rudnik" 16. Projekat rekonstrukcije GTS "Rudnik" 35/10/5 kV sa odobrenjem za izvoenje radova 17. Rjeenje Rep.sekretarijata za industriju i trgovinu za odobrenje radova po glavnom projektu rekonstrukcije GTS "Rudnik" 35/10/5 kV 18. Projekat 5 kV dalekovoda GTS "Rudnik"-TS "Raspotoje"sa odobrenjem za izgradnju 19. DRP BTS-R "Jagodii" sa odobrenjem za izvoenje radova 20. Elaborat prelaza NN vodova i DV-a GTS "Rudnik"-TS "Raspotoje" 21. Elaborat uzdunih profila za DV GTS "Rudnik"-TS "Raspotoje" 22. Zapisnik o naknadnom pregledu elektroenergetskog objekta TS "Raspotoje" 23. Elaborat prelaza PTT linija i dalekovoda GTS "Rudnik"-TS "Raspotoje" 24. Elaborat prelaza VF linija i dalekovoda GTS "Rudnik"-TS "Raspotoje" 25. Elaborat prelaza PTT linija i dalekovoda GTS "Rudnik"-TS "Raspotoje" 26. Elaborat krianja puta I reda Zenica-Doboj i dalekovoda GTS "Rudnik"-TS "Raspotoje"
27. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga I-opti dio po zahtjevu komisije za tehniki prijem 28. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga III-elektromontani dio 29. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga III-1-eme djelovanja postrojenja 35kV i 10kV 30. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga III-2-eme djelovanja postrojenja 6 i 5 kV 31. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga III-3-eme djelovanja postrojenja 0,5 i 0,4 kV 32. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga IV-1-arhitektonski dio 33. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga IV-2-graevinski dio 34. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga IV-3-predmjer i predraun 35. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga IV-4-putevi i plato 36. Glavni projekat GTS "Rudnik"-knjiga IV-5-grijanje 37. Glavni projekat GTS "Rudnik"-eme vezivanja i kablovske veze 38. Projekat rasvjete i gromobranske instalacijeGTS "Rudnik" 39. Projekat TS "Raspotoje"-graevinski dio 40. Odgovor na primjedbe revizione komisije na glavni projekat TS "Raspotoje" 41. Glavni projekat kotlovnice
20.3.SPISAK TEHNIKIH UPUSTAVA PO KOJIMA SE IZVODE RADOVI 20.3.1. Pogon "Stara jama"
1. Tehniko uputstvo za izvoenje rudarskih radova ire pripreme na otvaranju preostalih rezervi glavnog ugljenog sloja OP-1 u centralnom dijelu TB-1 u "Staroj jami" (Transportni niskop TN-1, K-116,8/-120,5 i transportni hodnik TH-1, K-120,5/-121,0 saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 2007/07 od 08.03.2007. godine. 2. Tehniko uputstvo za izvoenje rudarskih radova pripreme preostalih rezervi glavnog ugljenog sloja OP-1 u centralnom dijelu TB-1 u "Staroj jami" saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 5169/07 od 07.06.2007. godine. 3. Tehniko uputstvo za izvoenje rudarskih radova na komornim otkopima KO-1 do KO15 u glavnom ugljenom sloju, otkopno polje OP-1 u centralnog dijela tektonskog bloka TB-1 u "Staroj jami" saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 6578/07 od 23.07.2007. godine. 4. Tehniko uputstvo za izvoenje rudarskih radova ue i ire pripreme u otkopnom polju OP-1 u centralnog dijela tektonskog bloka TB-1 u "Staroj jami" saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 6734/07 od 27.07.2007. godine. 5. Tehniko uputstvo za izvoenje rudarskih radova ire pripreme na otvaranju tektonskih blokova TB-III i TB-IV,prostorija kratki prekop (KP-III) -radilite br.301 u "Staroj jami" saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 7151/07 od 13.08.2007. godine 6. Tehniko uputstvo za izvoenje rudarskih radova ire pripreme na otvaranju preostalih rezervi glavnog ugljenog sloja OP-1 u centralnom dijelu TB-1 u "Staroj jami" (Transportni hodnik TH-2, K-123,08/-115,5 i transportni niskop TN-2, K-115,5/-110,0) saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 683/08 od 23.01.2008. godine 7. Tehniko uputstvo za runu kontrolu ventilacionih parametara u sluaju iskljuenja elektrine energije i nepredvienih kvarova na metanometrijskom sistemu "Carboautomatyka" Poljska, tip: KSP-2C jame "Stara jama"saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 9897/08 od 21.07.2008. godine 8. Uputstvo za izvoenje rudarskih radova na rekonstrukciji prostorije KP-III u TB-III u Staroj jami radilite br.301saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 11133/08 od 18.08.2008. godine 9. Tehniko uputstvo za izvoenje rudarskih radova ire pripreme na otvaranju preostalih rezervi glavnog ugljenog sloja OP-2 i OP-3 u centralnom dijelu TB-1 u "Staroj jami" (Ventilacioni hodnik VH-2, K-119,o/-120,0 saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 13722/08 od 29.09.2008. godine 10. Dopuna na tehniko uputstvo za izvoenje rudarskih radova ire pripreme na otvaranju preostalih rezervi glavnog ugljenog sloja OP-2 i OP-3 u centralnom dijelu TB-1 u Staroj jami- Ventilacioni hodnik VH-2, K-119,0/-120,0, saglasnost SZR-u i odobrenje tehnikog direktora br.14257/08 od 13.10.2008.godine 11. Uputstva za prevoz, uskladitenje, izdavanje, prenos, upotrbu i unitavanje eksplozivnih sredstava u jami "Stara jama" saglasnost SZR-u i odobrenje tehnikog direktora br.1331/02 od 15.02.2002.godine
12. Uputstvo za rad i odravanje 5 kV razvodnog postrojenja "ENERGOINVEST" na izvoznom stroju pogona "Stara jama" uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 738/08 od 22.01.2008. godine. 13. Uputstvo za rad i odravanje 5 kV razvodnog postrojenja "ENERGOINVEST" na sredinjem niskopu pogona "Stara jama" uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 739/08 od 22.01.2008. godine. 14. Uputstvo za manipulaciju, rad, odravanje i bezbjednost pri radu i odravanju postrojenja u TS "Remiza" uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 740/08 od 22.01.2008. godine. 15. Uputstvo za manipulaciju, rad, odravanje i bezbjednost pri radu i odravanju postrojenja u TS "Sredinji niskop" uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 741/08 od 22.01.2008. godine. 16. Uputstvo za manipulaciju, rad, odravanje i bezbjednost pri radu i odravanju postrojenja u TS "A" uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 742/08 od 22.01.2008. godine. 17. Uputstvo za manipulaciju, rad, odravanje i bezbjednost pri radu i odravanju postrojenja u TS "B" uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 685/08 od 22.01.2008. godine. 18. Uputstvo za manipulaciju, rad, odravanje i bezbjednost pri radu i odravanju postrojenja u TS "K-275" uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 680/08 od 22.01.2008. godine. 19. Uputstvo za rad, instaliranje, kalibriranje i odravanje metanometara Tip CPC (CH4) proizvoaa "Caboautomatyka"-Poljska uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 13259/08 od 16.09.2008. godine. 20. Uputstvo za rad i odravanje pretvaraa signala Kx-2A proizvoaa "Carboautomatyka"Poljska uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 13262/08 od 16.09.2008. godine. 21. Uputstvo za rad, instaliranje, kalibriranje i odravanje detektora ugljinog monoksida CSTW-3/1000 proizvoaa "Carboautomatyka"-Poljska uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 13260/08 od 16.09.2008. godine. 22. Uputstvo za rad, instaliranje i odravanje indikatora temperature CTP-3/F proizvoaa "Carboautomatyka"-Poljska uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 13261/08 od 16.09.2008. godine. 23. Uputstvo za rad, instaliranje, kalibriranje i odravanje mjeraa koncentracije ugljendioksida MICO2 proizvoaa "Carboautomatyka"-Poljska uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 13263/08 od 16.09.2008. godine. 24. Uputatvo za rad, odravanje i badarenje PRx2 pomoni ureaj za regulaciju uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 13266/08 od 16.09.2008. godine.
25. Uputstvo za rad, instaliranje i odravanje turbinskog anemometra tip SAT-1 proizvoaa "Carboautomatyka"-Poljska uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 13265/08 od 16.09.2008. godine. 26. Uputstvo za rad, instaliranje, kalibriranje i odravanje indikator koncentracije kiseonika CST-3A proizvoaa "Carboautomatyka"-Poljska uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 13264/08 od 16.09.2008. godine. 27. Uputstvo za pokretanje, opsluivanje i kontrolu kalibriranja ureaja uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 13267/08 od 16.09.2008. godine. 28. Uputstvo za rad deurnog u jamskom dispeerskom centru pogona "Stara jama" RMU "Zenica" d.o.o. Zenica uz saglasnost SZR-u i odobrenje Tehnikog direktora br. 11385/08 od 25.08.2008.g.

1. Tehniko uputstvo za rukovanje i odravanje lananom dizalicom (flancug) 10kN, 25kN, 30kN i 50kN 2. Tehniko uputstvo za produavanje i skraivanje grabuljastog transportera 3. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rada na postrojenju "Kalibarsko reeto" 4. Tehniko uputstvo o postupku vaganja na drumskoj i eljeznikoj vagi 5. Uputstvo za rad na poslovima istovara uglja iz vozila, kamiona u bunker za rovni ugalj Separacije 6. Uputstvo za rad na poslovima utovara komercijalnog uglja u kamione 7. Uputstvo za pregled mainskih postrojenja Separacije 8. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenjima "Separacije" 9. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Veliki dodajni elevator E1 (poz.11) 10. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Elevator za jalovinu I i II meuprodukt E2, E3, E4" (poz.20, 21, 19) 11. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Elevator za sedimentaciju E5" (poz.24) 12. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Elevator za komercijalne ugljeve E6 i E7" (poz 22 i 23) 13. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Elevator za kotlovac E8" (poz 15) 14. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Elevator na bazenu taloniku E9 i E10" (poz 5 i 26) 15. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Izbirni transporter sa gumenom trakom" (Tr.C-poz 3) 16. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Transporter sa gumenom trakom" 17. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Maine talonice (plakaonice) Pl.1, Pl.2, Pl.3 i Pl.4 18. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Centrifugalne pumpe P1, P2" (poz 33, 34) 19. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Centrifuglne pumpe P3, P4" (poz 35, 36)
20. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Vibraciono sito za suho prosijavanje sitnog uglja S7" (poz 51) 21. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Glavni istresa V1" (poz 2) 22. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Istresa za bunker V2" (poz 1) 23. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Istresa za jalovinu V3" (poz 30) 24. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Lananik L" (poz 3) 25. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "grabuljasti transporter" (poz 47) 26. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Drobilica IZP 0708 S Dr.1 27. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Drobilica UGP 0910 Dr.2 (poz 46) 28. Uputstvo za rukovanje i odravanje brusilice 29. Uputstvo za rukovanje i odravanje builice 30. Uputstvo za transport, uvanje i koritenje disuplinskih (acetilenskih) boca 31. Uputstvo za rukovanje elektrinim ureajem "Okretni abrazivni cirkular" 32. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju "Bunker za komercijalni ugalj" 33. Uputstvo utovar uglja-ugljene praine iz talonog bazena 34. Uputstvo za rad na poslovima utovara komercijalnog uglja u eljeznike vagone 35. Uputstvo za rad elektriarima za odravanje elektromotornog pogona "Separacija" 36. Uputstvo za rad nadzornika elektro odravanja elektromotornog pogona "Separacija" 37. Uputstvo za rukovanje i odravanje el. mot. razvoda RO-2 u Separaciji 38. Uputstvo za rukovanje i odravanje el. mot. razvoda RO-1 u Separaciji 39. Uputstvo za rukovanje i odravanje "Razvodnog ormara drobilice" 40. Uputstvo za rukovanje i odravanje el. mot. razvoda RO-3 u Separaciji 41. Uputstvo za rukovanje i odravanje vitla sa kratkospojenim motorom sa spojkom (kuplungom) 42. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad postrojenja (MLIN BL-5) 43. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju -transportera sa gumenom trakombr. 13 44. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju -transportera sa gumenom trakom br. 14 45. Uputstvo za rukovanje, odravanje, mjere zatite i rad na postrojenju -transportera sa gumenom trakom br. A-1
20.3.3. RJ "Elektromainski remont"

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Tehniko uputstvo za rukovanje i odravanje tokarskog stroja Tehniko uputstvo za rukovanje i odravanje stubne builice Uputstva u sluaju poara ne elektro energetskim postrojenjima GTS "Rudnik" Uputstva u sluaju poara ne elektro energetskim postrojenjima TS "Raspotoje" Uputstvo za manipulacije u razvodnom postrojenju GTS "Rudnik" Uputstvo za manipulacije u razvodnom postrojenju TS "Raspotoje" Tehniko uputstvo za rad, rukovanje i odravanje kotlovnice "Direkcija" Tehniko uputstvo za rukovanje i odravanje brusilice
20.3.4. RJ "Transport"
1. Tehniko uputstvo za rad i odravanje kamiona SCANIA G-94, DAEWOO 15 TON DUMP i MERCEDES 813 2. Tehniko uputstvo za rad i odravanje buldozera TG-220 B 3. Tehniko uputstvo za rad, rukovanje i odravanje autocisternom 1213/36 KK 4. Tehniko uputstvo za rukovanje i odravanje utovarivaa ULT-160; 160 C i DEAWOO MEGA 300/III 5. Tehniko uputstvo za rukovanje i odravanje grejdera MG-145 6. Tehniko uputstvo za rukovanje i odravanje bagera RD-G-1000 7. Tehniko uputstvo za rukovanje i odravanje traktora BNT-105 8. Uputstvo za rad i rukovanje autogenim aparatom 9. Uputstvo za rukovanje i odravanje brusilice 10. Uputstvo za rad, rukovanje i odravanje mobilnog kompresorskog agregata-Trudbenik
20.4.SPISAK ISPRAVA O ISPITIVANJU UREAJA (pogoni "Stara jama " i "Separacija" i RJ "Transport" i "EMRiO")
Za protekli period vrena su periodina mjerenja elektro postrojenja i instalacija od ovlatene ustanove Ministarstva F BiH , te izdate sljedee isprave: 1. Izvjetaj o strunom nalazu o izvrenom strunom nalazu broj 173-22/2007 od januara 2008 godine za ispitivanje NN prekidaa u jami pogona Stara jama izvren od Multiteh Ininjering d.o.o. Zenica 2. Izvjetaj o strunom nalazu o izvrenom strunom nalazu broj 173-23/2007 od januara 2008 godine za ispitivanje VN prekidaa u jami pogona Stara jama izvren od Multiteh Ininjering d.o.o Zenica 3. Isprava zapisnik o izvrenom pregledu i mjerenju i ispitivanju broj 173-21/2007 od januara 2008 godine za reviziju I ispitivanje jamskih energeskih transformatora u jami Pogona Stara jama izvren od Multiteh Ininjering d.o.o. Zenica 4. Isprava zapisnik o izvrenom pregledu i mjerenju i ispitivanju broj 173-02/LS/2007 od januara 2008. godine za mjerenje intenziteta lutajuih struja u jami Pogona Stara jama izvren od Multiteh Ininjering d.o.o. Zenica 5. Isprava zapisnik o izvrenom pregledu i mjerenju i ispitivanju broj 173-02-PM/2008 za ispitivanje elektrinih ureaja za aktiviranje mina pogona Stara jama izvren od Multiteh Ininjering d.o.o. Zenica 6. Isprava zapisnik o izvrenom pregledu i mjerenju i ispitivanju broj 173-02-OM/2008 za ispitivanje elektrinih ureaja ommetara pogona Stara jama izvren od Multiteh Ininjering d.o.o. Zenica 7. Isprava zapisnik o izvrenom strunom pregledu broj 173-13/2007 za reviziju kompresorske stanice Stara jama izvren od Multiteh Ininjering d.o.o. Zenica 8. Isprava zapisnik o izvrenom strunom nalazu broj 173-09/2007 za reviziju TS Novi ventilator 5/0,4 kV i postrojenja novi ventilator u pogonu Stara jama izvren od Multiteh Ininjering d.o.o. Zenica 9. Isprava zapisnik o izvrenom strunom nalazu broj 173-10/2007 za reviziju TS Sredinji niskop 5/0,4 kV; 2x400 kVA u pogonu Stara jama izvren od Multiteh Ininjering d.o.o. Zenica 10. Isprava zapisnik o izvrenom strunom nalazu broj 173-11/2007 za reviziju postrojenja pomoni ventilator u pogonu Stara jama izvren od Multiteh Ininjering d.o.o. Zenica 11. Isprava zapisnik o izvrenom strunom nalazu broj 173-12/2007 za reviziju izvoznog postrojenja u pogonu Stara jama izvren od Multiteh Ininjering d.o.o. Zenica 12. Isprava zapisnik o izvrenom pregledu i mjerenju i ispitivanju broj 173-10ZDN/TN/2008 za ispitivanje zatite od indirektnog dodira na elektrinim instalacijam TN mree u pogonu Stara jama izvren od Multiteh Ininjering d.o.o. Zenica 13. Isprava zapisnik o izvrenom pregledu i mjerenju i ispitivanju broj 173-16ZDN/IT/2008 za ispitivanje zatitnog uzemljenja , galvanske povezanosti metalnih masa i radnog i zatitnog uzemljenja mree telefonije u jami Stara jama izvren od Multiteh Ininjering d.o.o. Zenica
14. Isprava zapisnik o izvrenom pregledu i mjerenju i ispitivanju broj 173-06ZDN/IT/2008 za ispitivanje zatitnog uzemljenja , galvanske povezanosti metalnih masa i neperekidnost zatitnog voda mree metanometrije u jami Stara jama izvren od Multiteh Ininjering d.o.o. Zenica 15. Isprava zapisnik o izvrenom pregledu i mjerenju i ispitivanju broj 173-17ZDN/IT/2008 za ispitivanje zatite od indirektnog dodira na elektrinim instalacija aIT 0,5 kV i 5 kV mree u jami Stara jama izvren od Multiteh Ininjering d.o.o. Zenica 16. Isprava zapisnik o izvrenom pregledu i mjerenju i ispitivanju broj 173-08-GR/2008 za ispitivanje gromobranske instalacije na objektima pogona Stara jama izvren od Multiteh Ininjering d.o.o. Zenica 17. Izvjetaji broj :672/08 i-706/ 08 o ispitivanju visokonaponske zatitne opreme u RMU Zenica izvren od Multiteh Ininjering d.o.o. Zenica 18. Izvjetaji broj :605/08 i-661/ 08 o ispitivanju visokonaponske zatitne opreme u RMU Zenica izvren od Multiteh Ininjering d.o.o. Zenica 19. Isprava zapisnik o izvrenom strunom nalazu broj 173-02/2007 za reviziju GTS Rudnik 35/10/5/0,5/0,4 kV 12 MVA u pogonu Stara jama izvren od Multiteh Ininjering d.o.o. Zenica
20.5. GRAFIKI PRILOZI

20.5.1. 20.5.2. 20.5.3. 20.5.4. 20.5.5. 20.5.6. 20.5.7. 20.5.8. Situacioni plan eksploatacionog polja "Stara jama-Sie" Situacioni plann idustrijskog kruga "Stara jama-Rudnik" Jednopolna ema VN mree 35 kV GTS Jednopolna ema VN mree 5kV GTS Jednopolna ema VN 5 kV mree jame "Stara jama" Jednopolna ema NN mree 0,4 kV GTS "Rudnik" Jednopolna ema NN mree 0,5 kV GTS "Rudnik" Situacioni plan postrojenja i motornih pogona "Separacija"

PLAN AKTIVNOSTI Pogoni Stara Jama I Separacija RJ Transport I EMRiO

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

PLAN AKTIVNOSTI Pogoni Stara Jama I Separacija RJ Transport I EMRiO

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

1.0.

Kvaliteta zenikih ugljeva

porijeklo: Stara jama vrsta uglja: SITNI

Bez vlage 16,35 83,65 3,66 1,67 1,99 25 610 22 353

Bez vlage i pepela 100 2,38 30 614 26 721

Sagorive materije % Sumpor ukupni Sumpor vezani Sumpor sagorivi % % %

Gornja topl.vrij. KJ/kg Donja topl.vrij. KJ/kg

Kvaliteta zenikih ugljeva

porijeklo: Stara jama vrsta uglja: GRAH

Bez vlage 19,09 80,91 3,32 2,81 0,51 24 232 21 763

Bez vlage i pepela 100 0,63 29 949 26 897

Sagorive materije % Sumpor ukupni Sumpor vezani % %

Sumpor sagorivi % Gornja topl.vrij. KJ/kg Donja topl.vrij. KJ/kg

Kvaliteta zenikih ugljeva

porijeklo: Stara jama vrsta uglja: ORAH

Bez vlage i pepela

Gruba vlaga Higro vlaga Ukupna vlaga Pepeo

19,87 80,13 2,84 2,49 0,34 23 301 20 940

100 0,43 29 080 26 132

Sagorive materije % Sumpor ukupni Sumpor vezani % %

Sumpor sagorivi % Gornja topl.vrij. KJ/kg Donja topl.vrij. KJ/kg

porijeklo: Stara jama vrsta uglja: KOCKA

Bez vlage 18,54 81,46 3,65 1,62 2,04 23 474 21 339

Bez vlage i pepela 100 2,50 28 818 26 196

Sagorive materije % Sumpor ukupni Sumpor vezani % %

Sumpor sagorivi % Gornja topl.vrij. KJ/kg Donja topl.vrij. KJ/kg

HEMIJSKA ANALIZA PEPELA UGLJA JAME STARA JAMA

3.2. POGON "SEPARACIJA"

3.2.1. Broj zaposlenih radnika

porijeklo uglja:RMU Zenica vrsta uglja: Sitni

(omjer: 50 % Raspotoje, 25 % Stara jama, 25 % Stranjani)

porijeklo uglja:RMU Zenica vrsta uglja: Grah

(omjer: 50 % Raspotoje, 25 % Stara jama, 25 % Stranjani)

. porijeklo uglja: RMU Zenica vrsta uglja: Orah

(omjer: 50 % Raspotoje, 25 % Stara jama, 25 % Stranjani)

porijeklo uglja: RMU Zenica vrsta uglja:Kocka

(omjer: 50 % Raspotoje, 25 % Stara jama, 25 % Stranjani)

HEMIJSKA ANALIZA PEPELA

3.3. R.J. "TRANSPORT"

3.1.1. Broj zaposlenih radnika

3.4. RJ "ELEKTROMAINSKI REMONT i ODRAVANJE" (RJ "EMRiO")

3.4.1. Broj zaposlenih radnika

4.1.2. Geoloke prillike u eksploatacionom polju "Stara jama-Sie"

Slika br 1: Geoloki stub eksploatacionog podruja "Stara jama-Sie"

4.1.3. Prirodni uslova eksploatacije

4.1.4. Opis osnovnih tehnolokih sistema

Slika br 3: ema transporta "Stare jame" (diskontuirani transportni sistem)

Slika br 4: ema odvodnjavanja "Stare jame"

Slika br 5: Linearana ema provjetravanja "Stare jame"

4.2. POGON "SEPARACIJA"

4.2.2. Opis osnovnih tehnolokih sistema

Slika br 6: Tehnoloka ema prerade uglja na "Separaciji" RMU "Zenica"

Slika br 7: ema taloenja otpadne industrijske vode

4.4. RJ "ELAKTROMAINSKI REMONT I ODRAVANJE" (EMRiO)

4.5.OBJEKTI I POSTROJENJA U INDUSTRIJSKOM KRUGU POGONA "STARA JAMA-RUDNIK"

4.5.1 Objekti direkcije RMU "Zenica"

4.5.2. Objekti pogona "Stara jama"

4.5.2. Objekti RJ "Elektromainski remont"

4.5.3. Objekti pogona "Separacija"

4.5.4. Objekti RJ "Transport"

4.6. PUTNA MREA

4.7.KANALIZACIONI SISTEM U INDUSTRIJSKOM KRUGU "STARA JAMA-RUDNIK"

Slika br 8: ema kanalizacione mree industrijskog kruga