Vous êtes sur la page 1sur 15

Autori:Dr.sc.Jure Franciskovic,dipl. Ing.chem.

1 Uvod Prema statistickim pokazateljima otecenja armiranobe- tonskih konstrukcija uzrokavana korozijom armature cine vie od 80% svih otecenja. Korozija armature i tete koje ona uzrokuje na armiranobetonskim konstruk- cijama ponajprije su gospodarsko pitanje i cine znatnu stavku u proracunu svake zemlje. 1 Hyrje Sipas treguesve statistikor demtimet e konstruksioneve me beton te armiruar te shkaktuara nga korozioni I armatures perbejn mbi 80% te te gjitha demtimeve .Korozioni i armatures dhe demet qe ai shkakton ne konstruksionet me betonarme jan deme ekonomike ne te cilat duhet llogaritur cdo shtet. Do prije otprilike 30 godina miljenje strucne javnosti bilo je da su beton i armiranobetonske konstrukcije vjecni. Pojave otecenja i gradevinske tete upozorili su da beton i armiranobetonske konstrukcije ipak nisu vjecni - pocela su sustavna istraivanja uzroka i mehanizama procesa otecivanja. Deri para 30 viteve mendimet e eksperteve ishin se betoni dhe konstruksionet me betonarme jan te>> perjetshme<< . Paraqitja e demtimeve dhe demet ne ndertimtari na tregojn se betoni dhe konstruksionet betonarme megjithate nuk jan te >>perjetshme<< dhe filluan kerkimet e shkaqeve dhe mekanizmat e procesit te demtimeve. straivanja su novi nacini i postupci te materi jali za zatitu i sanaciju armiranobetonskih konstrukcija koje imRezultati iamo danas, a u funkciji su debljine zatitnog slo- ja betona te njihovidoa flu (ne)propusnost (za vodu, vodenu paru, plinopropusnost/CO2, SO2/3, NxOyO2, difuzija to- pivih soli posebice klorida itd.) te dodatna zatita povr- ine betona premazima, obicnim i hidrofobnim impregnacijama, katodna zatita armature, povrinska zatita armature EP-smolama, primjena nehrdajuce armature i armature iz drugih korozijski postojanih materijala itd. Istovremeno se istrauju mehanizmi i procesi korozije armature te uloga i nacin utjecaja agresivnih supstancija pri cemu su kloridi nezaobilazni predmet istraivanja. Rezultati i hulumtimeve solli menyrat dhe ecurite e reja dhe materialet per mbrojtje dhe sanim te konstruksioneve me betonarme te cilat I kemi sot, dhe jan ne trashesin e shtreses mbrojtese nga betoni dhe (pa)leshueshmeria (per ujin,avullin e ujit,gazrat /CO2,SO2/3, NxOyO2,difuzioni I kriperave te tretshme sidomos I klorideve etj.) dhe mbrojtja plotesuese e siperfaqes se betonit me lyerje ,impregnime te thjeshta dhe hidrofobe,mbrojtja katodike e armatures ,mbrojtja siperfaqesore e armatures me EP-dyellnat,perdorimi I armatures jokorozive dhe armatures nga materiale tjera rezistente ndaj korozionit Njikohesishte hulumtohet mekanizmi dhe procesi I korozionit te armatures dhe roli e menyra e ndikimit te substancave agresive- sidomos kloridet. Danas je posve normalno da se u projektima i trokovni- cima radova nalaze i projekti zatite novih odnosno sa- nacije starih armiranobetonskih konstrukcija. Sot eshte normale qe ne projektet dhe kostot e punimeve behen edhe projektet e mbrojtjes- tek te rejat,apo sanimit te konstruksioneve betonarme -te vjetra. Pitanje zatite armature inhibitorima korozije danas je priblino takvo kao to je bilo pitanje zatite armirano- betonskih konstrukcija prije 30 i vie godina. Qeshtja e mbrojtjes se armatures me inhibitor korozioni sot eshte afersisht ashtu si ka qen qeshtja e mbrojtjes se konstruksioneve betonarme para 30 e me shum viteve. Zatita armature od korozije, zatita novih i sanacija sta- rih armiranobetonskih konstrukcija aminskim inhibitori- ma korozije i antikorozijskim materijalima i sustavima sa sadrajem ovih inhibitora bitan je doprinos i veliki iskorak u produetku trajnosti ivotnog vijeka tih kons- trukcija, a time istodobno znacajno smanjenje trokova odravanja i efikasnost iskoritavanja objekta.

Mbrojtja e armatures nga korozioni-te rejat dhe sanimi i atyre te vjetra me amino-inhibitor dhe materiale antikorozive dhe perberesve me permbajtje te inhibitoreve eshte nji arritje dhe hap para ne zgjatjen e jetes se ketyre konstruksioneve e njikohesisht zvoglimi I dukshem I kostos se mirembajtjes dhe shfrytezimit efikas te objekteve. Aminski inhibitori korozije i antikorozijski materijali i sustavi, tj. oni koji sadre aminske inhibitore za zatitu armature od korozije, zatitu novih i sanaciju starih armi- ranobetonskih konstrukcija, uspjeno se primjenjuju u svijetu vec vie od 20 godina. Amino inhibitoret e korozionit dhe materialet antikorozive po perdoren me sukses ne boten e perparuar qe mbi 20 vite 2 Uvodni pojmovi i definicije 2.Konceptet hyrese dhe definicionet 2.1 Korozija je nenamjerno troenje materijala uz- rokovano prirodnim ili/i umjetnim utjecajima agresivnih supstancija okolia na materijal pri odredenim termodinamickim uvjetima. 2.1 Korozioni eshte demtim I paqellimshem I materialit I shkaktuar nga ndikimi natyral apo artificial i substancave agresive te ambientit ne materiale ne kushte te caktuara termodinamike. 2.2 Korozija armature jest kemijska (ispravnije: elek- trokemijska) reakcija oksidacije (hrdanje, korozija) armature (eljeza) s kisikom u prisutnosti vlage pri odredenoj temperaturi. 2.2 Korozioni I armatures eshte reakcion kimik (me drejt:elektrokimik) i oksidimit (ndryshku,korozioni) te armatures (hekurit) me oksigjenin ne prani te lageshtise ne temperature te caktuar. Ovisno o termodinamickim uvjetima i razlikama elektropotencijala izmedu sastavnica redox-sustava elektrokemijski proces korozije moe se prikazati sumarnom jednadbom reakcije oksidacije/korozije: Varesishte nga kushtet termodinamike dhe dallimeve ne elektropotencial ne mes te perberesve redox procesi elektrokimik I korozionit mund te paraqitet me barazimin e reakcionit te oksidimit/korozionit: anodni proces: Fe . Fe2+ + 2e- i katodni proces: O2 + 2 H2O + 4e-. 4 OH Fe++ (odnosno Fe(OH)2) + 2Cl-. FeCl2 FeCl2 + H2O + OH-. Fe(OH)2 + H+ + 2Cl 2Fe(OH)2 + 1/2 O2 . FeO3 + 2H2O anoda 1/2 O2 + H2+ 2e. 2OH-katoda .- procesi I anodes: Fe. Fe2++2e- dhe -procesi I katodes: O2 + 2H2O +4e-. 4 OH-Fe++(ose Fe(OH)2 +2Cl-. FeCl2 -FeCl2 +H2O +OH-.F(OH)2+H++2Cl-2Fe(OH)2+ 1/2O2. FeO3 + 2H2O anoda -1/2 O2 +H2+2e.2OH- katoda 2.3 Produkt korozije eljeza/Fe jest eljezni oksid/ FeOy 2 Fe+1 O22 1 vol oko 2,5 vol. Cisti eljezni oksid ima priblino 2,5 puta veci obujam od metalnog eljeza. -Armatura nije cisto eljezo vec njegova legura - celik. 2.3 Produkt I korozionit te hekurit/Fe eshte oksidi I hekurit /FeOy 2Fe+1 O22 1 vellim rreth 2,5 vell. -Oksid hekuri I>> paster <<ka vellimin afersisht 2,5 here me te madh se metali I hekurit -Armatura nuk eshte hekure I paster por eshte legura e hekurit-celiku. Produkti korozije su smjesa eljeznih oksida ovisno o sastavu i koncentraciji reaktanata te o termodinamickim uvjetima pri kojima tece elek- trokemijska reakcija korozije; obujam nastalih korozijskih produkata je oko 3-12 puta veci od pocetnog obujma armature/eljeza. -Produkt I korozionit jan perzierjet e oksidit te hekurit varesisht nga perberja dhe koncentrimi I reaktanteve si dhe nga kushtet termodinamike ne te cilat rrjedh reakcioni elektrokimik I

korozionit;vellimi I produkteve te krijuara nga korozioni eshte 3- 12 here me I madh nga vellimi fillestar I armatures/hekurit. Pojava korozije na povrini armature ne uzro- kuje samo smanjivanje prionljivosti (adhezije) izmedu armature i betona i smanjivanje presje- ka armature, nego takoder zbog velikog povecavanja obujma korozijskih produkata u odnosu na pocetni obujam armature goleme pritiske koji uzrokuju pojavu pukotina, odvajanja, raspu- cavanja i ljutenja zatitnog sloja betona povie armature. -Paraqitja e korozionit ne siperfaqe te armatures nuk shkakton vetem zvoglim te ngjitjes(adhezionit) ne mes armatures dhe betonit dhe zvoglim te trashesis se armatures ,por per shkak te rritjes se vellimit te produkteve te korozionit ne raport me vellimin fillestar te armatures shkakton presione te medha dhe lajmerohen carje , ndarje,thyerje dhe gerryerja e shtreses mbrojtese te betonit mbi armatur. 2.4 Pasivni (zatitni) sloj eljeznog oksida na povrini armature nastaje oksidacijom armature u alkalnom mediju (pH > 9,5). 2.4 Shtresa pasive(mbrojtese)e oksid hekurit ne siperfaqe te armatures formohet me oksidimin e armatures ne ambient alkalik (pH >9,5). Pasivni sloj je veoma gust i fluidonepropustan za reaktante korozije (O2, H2O) i time titi armaturu od korozije pri normalnom/neagresivnom okoli- u. Ova zatita funkcionira samo pri alkalnosti betona pH > 9,5 i bez prisutnosti klorida (najveca kon- centracija Cl- treba biti manja od 0,4%) i drugih ag- resivnih supstancija kao primjerice CO2SO2,3, Nxyitd., opcenito kiselih sastojaka okolia koji uzroku- ju karbonatizaciju i smanjivanje alkaliteta betona Shtresa pasive eshte mjaft e dendur dhe e paleshueshme ndaj lengjeve reaktante korozive (O2,H2O) dhe me kete e mbron armaturen nga korozioni ne ambiente >>normale<< jo agresive.Kjo mbrojtje funksionon vetem kur betoni ka alkalitet pH> 9,5 dhe pa prezenc te klorideve(koncentrimi me I madh I Cl-duhet te jet me i vogel se 0.4%) dhe supstancave tjera agresive si p.sh. CO2,SO2,3 ,Nxy etj.kryesisht perberesit acidik te ambientit te cilet shkaktojn karbonatizimin dhe zvoglimin e alkalitetit te betonit si dhe reakcionin kimik te zberthimit apo edhe degradimin fizik te betonit.

ili cak kemijsku reakciju razgradnje ili/i fizikalnu degradaciju betona. 2.5 Armirani beton je kompozitni materijal sastavljen od dva osnovna sastojka - betona i armature. Beton se sastoji od sljedecih osnovnih komponenata: 2.5 Betoni I armiruar eshte material kompozit I perbere nga dy perberesit themelor betonit dhe armatures.Betoni perbehet nga keto komponente themelore: ocvrslog cementnog veziva (cementni kamen, cementni matriks) nastalog kemijskom reakci- jom hidratacije cementa (mljevenog klinkera/spo- jeva Ca-silikata i -aluminata) s vodom tvoreci Cahidrosilikate i aluminate (cementni matriks) te vrlo vani Ca-hidroksid (vapno) Ca(OH)2 odgovornog za pH/alkalitet betona, vrlo reaktiv- nog sastojka koji reakcijom sa CO2iz zraka pre- lazi u CaCO, tj. karbonatizira beton i tako sni- zuje pH vrijednost betona cime omogucuje ko- roziju armature u betonu pri alkalitetu pH<9,5, -lidhesit te forcuar cementues( gure cimentoje,matriks cimento)I fituar me reakcion kimik te hidratimit te cimentos(klinker I bluar/bashkedyzimeve te Ca-silikateve dhe aluminateve) me ujin duke krijuar Ca-hidrosilikate dhe aluminate(matriks cimentoje si dhe Ca-hidroksidin e rendesishem(gelqeren) Ca(OH)2 qe eshte pergjegjese per pH /alkalike te betonit,perberes shum reaktiv qe me CO2 nga ajri kalon ne CaCO,dmth. E karbonatizon betonin dhe keshtu ia zvoglon pH e betonit me cka mundesohet korozioni I armatures ne beton ne ambient alkalik me pH< 9,5 . kamenog agregata definirane kvalitete i granu- lometrijskog sastava koji daje to guce pako- vanje I - agregatet e gureta me kualitet te definuar dhe perberes granulometrik qe japin paketim sa me te dendur. poroziteta odgovornog za mnoga svojstva beto- na: vodoupojnost, plinopropusnost, difuziju klorida, otpornost na atmosferilije, smrzavice i topive soli te druge agresivne utjecaje okolia. Betonu se dodaju i razni drugi dodaci prije sve- ga aditivi za reguliranje reolokih svojstava mase svjeeg betona i smanjivanje V/C-faktora, do- daci za postizanje ciljanih visokovrijednih svoj- stava ocvrslog/otvrdnutog betona, npr. mikro- silika, polimerna i celicna vlakanca i dodaci za sprjecavanje deformacija/stezanje betona, itd. -poroziteti pergjegjes per shum veti te betonit:: thithja e ujit,leshueshmerine gazrave,difuzionin e klorideve,qendrueshmeri ne kushtet atmosferike,ngricat dhe kriprat e tretshme dhe ndikimet tjera agresive te ambientit. -Betonit I shtohen edhe shtesa te ndryshme posaqerisht aditivet per rregullimin e cilesis reologjike te mases se betonit te fresket dhe zvoglimin e faktorit V/C ,shtesat per arritjen e caqeve me vlera te larta te cilesive te betonit te forcuar,p.sh. mikrosilika, fijet polimere dhe te celikut dhe shtesat per pengimin e deformimeve/ shtrengimi I betonit,etj. 2.6 Aminski su inhibitori (migracijski korozijski in- hibitori) kemijski spojevi na bazi amina (primjeri- ce. aminokarboksilati, aminoalkoholi, i dr.) koji se procesom kemijske adsorpcije, tzv. kemisorpcije, veu/adsorbiraju na povrinu armature/eljeza (i drugih metala), tvoreci na povrini postojan i otpo- ran mikrosloj debljine oko 20 m, rezistentan na mnoge agresivne supstancije okolia ponajprije na utjecaj klorida u prirodi sveprisutnog a istodobno vrlo agresivnog na okside eljeza koje kemijski razara. 2.6 Amino inhibitoret (inhibitoret koroziv migrues) jan bashkedyzime kimike ne baze te amineve Ipershembull aminokarboksilatet,aminoalkoolet,etj.) te cilat me procesin kimik te adsorpcionit,I ashtuquajtur kemisorpcion, >>lidhen<</adsorbojn ne siperfaqen e armatures/hekurit (dhe metaleve tjera),duke krijuar ne siperfaqe mikroshtrese te qendrueshme dhe rezistente me trashesi rreth 20 mikro m, rezistente ne shum substanca agresive te ambientit sidomos ndikimit te klorideve ne natyre e njiherit shum agresiv ne oksidet e hekurit te cilat kimikisht I shkatrron-zberthen. Aminski inhibitori korozije tite armaturu od korozije u oba oksidacijska podrucja: katodnom i anodnom za razliku od nekih drugih tipova inhibi- tora korozije kao npr. nitrita, stoga se aminski inhibitori korozije oznacavaju i kao mijeani inhibitori korozije.

Aminoinhibitoret e korozionit e mbrojn armaturen nga korozioni ne dy lemit e oksidimit: katodike dhe anodike per dallim nga disa tipe tjera te inhibitoreve te korozionit si p. sh. nitritet, per kete aminoinhibitoret e korozionit shenohen edhe si inhibitor te perzier te korozionit. Aminski inhibitori korozije na bazi aminskih spojeva pripadaju grupi tzv. katodnih odnosno katodnoano- dnih inhibitora koji se adsorbiraju (kemisorpcijom) na povrini armature, sprjecavajuci difuziju reakta- nata korozije (O2, H2O) do armature i time je tite od oksidacijskih procesa za razliku od anodnih in- hibitora na bazi nitrita i/ili kromata koji tite arma- turu od korozije anodnom pasivizacijom tako to sami sudjeluju u anodnom procesu, tj. oksidiraju umjesto osnovnog metala. Aminoinhibitoret e korozionit ne baze te bashkedyzimeve aminike I takojn grupit te ashtuquajtur katodik gjegjesisht katodo-anodinhibitore te cilet adsorbohen (me kemisorpcion) ne siperfaqe te armatures,duke penguar difuzionin e reaktanteve te korozionit(O2,H2O) deri te armatura dhe me kete e mbrojn nga proceset oksiduese per dallim nga inhibitoret anodik ne baze te nitritit dhe kromatit te cilet e mbrojn armaturen nga korozioni me pasivizim anodik ashtu qe vete marrin pjese ne procesin anodik , dmth oksidohen ne vend te metalit themelor. Naprijed je navedeno da je korozija armature oksidacijski/korozijski proces kemijske/elektrokemijske reakcije eljeza (armature) i kisika u prisutnosti vlage pri odredenoj temperaturi. Osim koncentracije reaktanata (Fe, O2, H2O) i temperature brzina reakcije korozije armature ovisi i o alkalnosti/pH-vrijednosti medija/porne vode u betonu: pri pH > 9,5 na povrini armature formira se za reaktante korozije vrlo gusti nepropusni sloj eljeznog oksida, tzv. pasivni sloj, koji titi armaturu od korozije sprjecava- juci difuziju reaktanata (O2, H2O) do armature ovo ali vrijedi samo za vrijednost pH>9,5. -Me pare u ceke se korozioni I armatures eshte proces oksidues/koroziv I reakcionit kimik/elektrokimik te hekurit(armatures) dhe oksigjenit ne prani te lageshtise ne temperature te caktuar . -Perveq koncentrimit te reaktanteve (Fe,O2,H2O ) dhe temperatures shpejtesia e reakcionit koroziv te armatures varet edhe nga alkaliteti /pH- vleres se mediumit/uji I poreve ne beton: ne pH>9,5 ne siperfaqe te armatures per reaktantet e korozionit formohet nji shtres e dendur e paleshueshme e oksidit te hekurit,I ashtuquajtur shtresa pasive e cila e mbron armaturen nga korozioni duke penguar difuzionin e reaktanteve(O2, H2O ) deri te armatura kjo vlen vetem per vlerat e pH >9,5. Ako i kada pH vrijednost betona padne ispod 9,5 primjerice karbonatizacijom betona reak- cijom CO2iz zraka i kalcijeva hidroksida/Ca(OH)2u betonu, ili utjecajem kiselih komponenata okolia na beton npr. oksida SO2/3, Nxy sl. slabi i razara se zatitni pasivni sloj (uglavnom mjeavina eljeznih oksida)- i zapocinje reakci- ja oksidacije/korozije armature jer je otvoren put reaktantima do armature. -Nese dhe kur pH vlera e betonit bie nen 9.5 p.sh.me karbonatizimin e betonit me reakcion te CO2 nga ajri dhe kalcium hidroksidit /Ca(OH)2 ne beton ,apo nga ndikimi I komponenteve acidike te ambientit ne beton p.sh. oksidi SO2/3, Nxy e te ngjashme dobesohet dhe shkatrrohet shtresa mbrojtese pasive (kryesisht perzierja e oksideve te hekurit ) dhe fillon reakcioni I oksidimit /korozionit te armatures sepse iu eshte hapur rruga reaktanteve deri te armatura. U prisutnosti klorida (klor iona Cl- u vodenoj otopini) koncentracije > oko 0,4%, prirodni pasivni sloj na povrini armature biva razaran kemijskom reakcijom klorida i oksida eljeza takoder i kod pH > 9,5, cime reaktanti (O2H2imaju direktan pristup armaturi i proces korozi- je zapocinje reaktanti veceg termodinamicko- ga potencijala (Fe, O2, H2O) reakcijom oksida- cije prelaze u kemijski stabilniji spoj niega termo- dinamickog potencijala (FexOy -Ne prani te klorideve (ionet e Cl ne tretje ujore ) me koncentrim >0.4% ,shtresa pasive >>natyrale<< ne siperfaqe te armatures shkatrrohet me reakcion kimik te klorideve dhe oksideve te hekurit poashtu edhe te vlera e pH >9,5 , me crast reaktantet (O2H2 ) kan kontakt direkt me armaturen dhe procesi I korozionit fillon,reaktantet me potencial me te madh termodinamik te (Fe,O2, H2O ) me reakcion te oksidimit kalojn ne bashkedyzim me stabil me potencial termodinamik me te ulet(FexOy ).

Kloridi ne reagiraju kemijski direktno sa elje- zom/armaturom, tj. kloridi nisu oksidanti elje- za vec pri koncentraciji klorida > oko 0,4% na cement (otprilike 0,7 kg/m3 betona) kemijski reagiraju s pasivnim slojem eljeznog oksida razarajuci ga i time omogucuju pristup reakta- nata korozije armaturi uzrokujuci kemijsku re- akciju tj., koroziju armature. Naime, produkti kemijske reakcije klorida i Fe-oksida/pasivni topiv su sloj u vodi (FeCl2 odnosno Fe(OH)2te tako omogucuju napredovanje i ubrzavanje procesa korozije (vidi 2.2.). -Kloridet nuk reagojn kimikisht direkt me hekurin/armaturen dmth. kloridet nuk jan oksiduesit e hekurit por nese koncentrimi I klorideve eshte > rreth o.4 % ne cimento(afersisht 0.7 kg/ m3 te betonit ) kimikisht reagojn me shtresen pasive te oksidit te hekurit duke e shkatrruar dhe me kete iu mundeson depertimin e reaktanteve te korozionit ne armature duke shkaktuar reakcion kimik dmth.korozionin e armatures .Produktet e reakcionit kimik te klorideve dhe oksidet Fe/pasive jan shtres e tretshme ne uje (FeCl2 apo Fe(OH)2 dhe keshtu mundesojn perparimin dhe shpejtimin e procesit te korozionit (shih 2.2 ).

3 Nacin djelovanja i primjene aminskih inhibitora 3.1 Nacin djelovanja aminskih inhibitora Aminski inhibitori korozije difundiraju u obliku tekuce i parne faze kroz strukturu betona ukljucivo i najgu- ce strukture betona, vrlo duboko u konstrukciju do armature s kojom fizikalno- kemijski reagiraju (ke- misorpcija) tvoreci na njezinoj povrini vrlo gust za agresivne supstancije i reaktante korozije nepropusni i rezistentni mikrosloj debljine oko 20 m, titeci ar- maturu od korozije. 3 Menyra e veprimit dhe aplikimit te aminoinhibitoreve 3.1 Menyra e veprimit te aminoinhibitoreve -aminoinhibitoret e korozionit difundojn ne forme te fazes se lenget dhe te ngurte neper strukturen e betonit duke perfshi edhe strukturat me te dendura te betonit ,shum thelle ne konstrukcione deri ne armatur me te cilen reagojn fiziko-kimikisht (kemisorpcioni ) duke krijuar ne siperfaqe te tyre nji mikroshtrese te dendur me trashesi reth 20 mikro m qe per supstancat agresive dhe reaktantet e korozionit eshte rezistues dhe I paleshueshem,qe mbron armaturen nga korozioni. Aminski inhibitori difundiraju i kroz zdravi koro- zijski sloj na armaturi stupnja cistoce otprilike Sa2 i St3. Ovime se otvaraju osnove za nove kriterije kva- litete u pripremi podloge pri sanacijskim radovima: uklanja se samo degradirani od armature odvojeni sloj zatitnog betona, a armatura cisti do navedenih stupnjeva cistoce. Povrinu korodirane armature gdje je adhezija zatitnog sloja betona i armature zadovolja- vajuca, tj. = 1,5 N/mm nije potrebno (kao do sada) otvarati i cistiti do navedenog stupnja cistoce, vec je dovoljno ocicenu povrinu betona samo impregni- rati odgovarajucim aminskim inhibitorom buduci da inhibitor difundira i kroz zdravi sloj korozije do armature gdje formira zatitni sloj rezistentan na ko- roziju. -Aminoinhibitoret difundojn edhe neper shtresen korozive te >>shendosh<< ne armature me shkalle te pastertis rreth 2 e 3 . Me kete hapen bazat e kritereve te reja te kualitetit ne pergatitjen e bazes gjate puneve sanuese:hiqet vetem shtresa e degraduar e ndare nga armatura e betonit mbrojtes, ndersa armatura pastrohet deri te niveli I cekur I shkalles se pastertise. Siperfaqen e armatures se koroduar ku adhezioni I shtreses mbrojtese dhe armatures eshte I kenaqshem,dmth.=1,5 N/mm nuk eshte e nevojshme (si deri tash ) te hapet e pastrohet deri ne nivelin e cekur te shkalles se pastertise, por mjafton qe siperfaqen e pastruar te betonit te impregnohet me aminoinhibitor perkates pasi qe inhibitori difundon edhe neper shtresen e >>shendosh<< te korozionit deri ne armatur ku formon shtresen mbrojtese rezistente ndaj korozionit. Tako, primjerice, sanacijama armiranobetonskih kon- strukcija kontaminiranih kloridima vrlo duboko ispod povrine i iza armature - u ekstremnim slucajevima kontaminiranost kloridima je kroz cijeli presjek sloja betonske konstrukcije i vrlo visoke koncentracije klorida (>0,4%) vie nije potrebno primjenjivati (do- sadanji) kriterij kojim se trai uklanjanje kloridima kontaminiranog sloja betona sve do podloge betona koncentracije klorida <0,4% ili/i do sloja nekarbona- tiziranog betona pH>9,5: uklanja se samo mehanicki degradirani sloj betona do medusobne adhezije i ad- hezije za armaturu = 1,5 N/mm2, a zatim se: -Keshtu,shembull,me sanimin e e konstruksioneve me betonarme te kontaminuara me kloride shum thelle nen siperfaqe dhe pas armatures ne raste ekstreme kontaminimi me kloride kalon neper ter prerjen e shtreses se konstruksionit me betonarme dhe koncentrimet shum te larta (>0,4 % )me nuk duhet aplikuar kriteri ( I deritashem ) me te cilin kerkohet eliminimi i shtreses se betonit te kontaminuar me kloride krejt deri te baza e betonit me koncentrim kloridi < 0,4 % ose / edhe deri te shtresa e betonit te pakarbonatizuar pH>9,5 :hiqet vetem ne menyre mekanike shtresa e degraduar e betonit deri te adhezioni I dyanshem dhe adhezioni per armatur =1,5 N/mm2 , e pastaj : 1.siperfaqja e pastruar dhe baza e gerryer ashper impregnohen me aminoinhibitor. 2.riprofilohet siperfaqja e betonit dhe mbyllet armatura e hapur me mort riparues me permbajtje te aminoinhibitoreve dhe 3 lyerja perfundimtare e siperfaqes me ngjyr mbrojtese-dekorative ose impregnimi hidrofobik I te dyjave me permbajtje te aminoihibitorit,me qellim mbrojtjen e konstruksioneve betonarme nga lageshtia, ndikimeve atmosferike, ngricave ,kriprave dhe substancave tjera agresive te ambientit.

1 ocicena i ohrapavljena podloga impregnira amin- skim inhibitorom 2 reprofilira betonska povrina i zatvara otvorena armatura reparaturnim mortom sa sadrajem amin- skog inhibitora te 3 zavrno povrinski obraduje zatitno-ukrasnim premazom ili hidrofobnom impregnacijom oba sa sadrajem aminskog inhibitora, radi zatite armiranobetonske konstrukcije od navlaivanja, utjecaja atmosferilija, smrzavica, soli i drugih agresivnih supstancija okolia. Bitno je istaknutida zatitu armature od korozije i zatitu novih odnosno sanaciju starih armiranobetonskih kons- trukcija treba izvriti cjelovitim zatitnim sustavom, tj. ugraditi materijale za sve tri navedene faze, a ne samo par- cijalno, jer jedino puni zatitni sustav dugotrajno i efikas- no titi armaturu od korozije i armiranobetonsku konstruk- ciju od degradacije/otecenja. Me rendesi te theksohet qe mbrojtjen e armatures ndaj korozionit dhe mbrojtjen e te rejave dhe sanimin e konstruksioneve betonarme te vjetra duhet kryer me permbajtje mbrojtese te tersishme,dmth.futet materiali per te tri fazat e cekura , e jo vetem pjeserisht,pasi qe vetem perberesi mbrojtes I plote e mbron gjate dhe me efikasitet armaturen nga korozioni dhe konstruksionin betonarme nga degradimi/demtimi. 3.2 Nacini primjene aminskih inhibitora Aminski inhibitori za zatitu armature od korozije bilo kod novih ili sanacije starih otecenih ABkonstrukcija primjenjuju se u nacelu na dva nacina: 3.2 Menyrat e aplikimit te aminoinhibitoreve Aminoinhibitoret per mbrojtjen e armatures nga korozioni si tek te rejat apo per sanimin e konstruksioneve betonarme te demtuara aplikohen kryesisht ne dy menyra: 1. direktnim dodavanjem aminskog inhibitora u beton, cementni ili PC mort odnosno gradevinske materija- le na bazi drugih veziva pri njihovu pripremanju bilo na gradilitu ili u pogonu i 2. primjenom industrijski proizvedenih materijala (koji vec sadre aminske inhibitore) za zatitne i sanacijs- ke radove armiranobetonskih konstrukcija, npr. repa- raturne mortove, mortove za zalijevanje i podlijeva- nje, zatitno-ukrasne premaze, hidrofobne impregna- cije, ljepila, itd. 1 .me shtimin e aminoinhibitoreve direkt ne beton, ne cement ose PC mort gjegjesisht ne materiale ndertimi me baze lidhese tjeter gjate pergatitjes se tyre ne punishte apo ne reparte dhe 2. me aplikim te materialeve industriale (te cilat permbajn aminoinhibitor) per mbrojtjen dhe sanimin e konstruksioneve me betonarme,p.sh. morte riparuese,morte per ujitje dhe rrjedhje,lyerjet mbrojtesedekorative,impregnime hidrofobe,ngjitesa,etj. Potrebno je jo jednom naglasiti da je pouzdana i trajna zatita armature od korozije u armiranobetonskim kon- strukcijama osigurana samo kada svi slojevi gradevins- kog sustava/konstrukcije sadre aminske inhibitore: Duhet edhe njihere te theksohet qe mbrojtja efikase dhe e perhershme e armatures nga korozioni ne konstruksionet betonarme eshte siguruar vetem kur te gjitha shtresat perberese te ndertimit/konstruksionit permbajn aminoinhibitor : beton osnovne armiranobetonske konstrukcije (kod novih se konstrukcija aminski inhibitor dodaje pri zamjeivanju betona, a kod sanacijskih radova oci- ceni se beton impregnira aminskim inhibitorom), reparaturni mortovi pri sanacijskim radovima te zavrni povrinski premaz ili hidrofobnu impreg- naciju za zatitu novih i starih armiranobetonskih kon- strukcija od navlaivanja, atmosferilija, smrzavica, soli i drugih agresivnih utjecaja. -betoni baze I konstruksionit betonarme (te konstruksionet e reja aminoinhibitori shtohet gjate perzierjes se betonit,ndersa tek punimet sanuese betoni I pastruar impregnohet me aminoinhibitor -morti riparues gjate punimeve sanuese -lyerja perfundimtare e siperfaqes ose impregnimi hidrofob per mbrojtje te konstruksioneve betonarme te vjetra e te reja nga lageshtia,atmosferes, ngricave,kriprave dhe ndikimeve tjera agresive.

3.3 Kriteriji zatite armature od korozije 1. Kriteriji zatite izraeni jacinom/gustocom korozijs- ke struje I/A/cm: Prema ASTM STP 1065 (Andrade): I = < 0,1 A/cm pasivizacija/nema korozije armature I = 0,2 0,5 A/cm .mala do umjerena korozija armature I = 0,5 1,0 A/cm umjerena do pojacana korozija armature I = > 1,0 A/cm. vrlo jaka korozija armature 3.3 Kriteret e mbrojtjes se armatures nga korozioni 1.Kriteret e mbrojtjes te shprehur me fortesin/dendesin e rrymes korozive I/mikroA/cm: Sipas ASTM STP 1065 (Andrade): - I=<0,1 mikroA/cm pasivizimi/nuk ka korozion te armatures - I=0,2-0,5 mikroA/cm korozioni I armatures I vogel deri mesatar - I=0,5-1,0 mikroA/cm korozioni I armatures I mesem deri I larte - I=>1,0 mikroA/cm korozioni I armatures shume I larte Prema ASTM C 09 0384 i ASTM G 109: tijekom testa: I = < 10 A Sipas ASTM C 09 0384 dhe ASTM G 109; -gjate testimit: I=<10 mikroA

na kraju testa: I = < 2 A korodiranost armature na kraju testa u odnosu na kontrolni uzorak: < 15% -ne fund te testimit: =<2 mikroA -korozioni I armatures ne fund te testimit ne raport me mostren per kontroll: < 15% Prema Bavarian: stupnjevi otecenja korozijom Jacina korozijske struje Stupanj otecenja A/cm korozijom: < 0,5 ne ocekuje se otecenje korozijom Sipas Bavarian : shkalla e demtimit me korozion Forca e rrymes korozive Shkalla e demtimit me korozion mikroA/cm : 0,5-2,7 otecenja korozijom moguca su za 10-15 godina 2,7-27 otecenja korozijom ocekuju se za 2-10 godina > 27 otecenja korozijom ocekuju se za 2 godine i prije 2 Kriteriji zatite izraeni elelktropotencijalom korozi- je E/mV: Prema ASTM C-876: E = > - 200 mV: > 95% vjerojatnosti da nema po- jave korozije E = od - 200 mV: 50% vjerojatnosti pojave korozi do 350 Mv je (nesigurno podrucje) E = < - 350 mV > 90% vjerojatnosti da je koro- zija nastupila 3. Kriteriji zatite na temelju polarizacijske otpornosti Rp/k.cm (Broomfield, 1994., Andrade, 1999.): 0,5-2,7 demet me korozion jan te mundshme pas 10- 15 vite. 2,7-27 demet me korozion priten pas 2 10 vite. > 27 demet me korozion priten pas 2 vite e me pare. 2 Kriteret e mbrojtjes te shprehur me elektropotencialin e korozionit E/mV: Sipas ASTM C -876 E=> -200mV:>95% besueshmeri qe nuk ka paraqitje te korozionit E= prej -200mV :50% besueshmeri e paraqitjes se korozionit deri 350mV eshte( teritor I pasigurte) E=< - 350mV : >90% besueshmeri qe korozioni ka filluar. 3.Kriteret e mbrojtjes ne baze te rezistences polarizuese Rp/k.cm (Broomfield,1994,Andrade,1999): Rp = > 100 k.cm: nije moguce utvrditi koroziju izmedu aktivnog i pasivnog podrucja Rp = 50 100 k.cm: mali stupanj korozije Rp = 10 50 k.cm: srednji do visoki stupanj koro- zije gdje je jo aktivan celik Rp = > 10 k.cm: otpornost nije moguce kontro- lirati uz pomoc stupnja koro zije . Rp= >100 k.cm: nuk mund te konstatohet korozioni ne mes zones aktive dhe pasive Rp=50-100 k. cm:shkalle e vogel e korozionit Rp=10-50 k.cm: shkalle e mesme deri e larte e korozionit ku eshte ende aktiv celiku Rp= >100 k.cm : rezistenca nuk mund te kontrollohet me anen e shkalles se korozionit 4 Kriteriji kvalitete antikorozijskih sanacijsko- zatitnih materijala i sustava: 4.Kriteret e kualitetit te materialeve antikorozive mbrojtese-sanuese dhe perberesve: 4.1 Kriteriji kvalitete ocicene betonske podloge i armature armiranobetonskih konstrukcija za prihvat antikorozijskih sanacijsko - zatitnih sustava: 4.1 Kriteret e kualitetit te bazes se pastruar te betonit dhe armatures se konstruksioneve betonarme per pranimin e perberesve antikoroziv sanues-mbrojtes 1. vlacna cvrstoca betonske podloge: = 1,5 N/mm, 2. hrapavost povrine - ovisno o debljini sloja re- paraturnog morta: ca 5mm za slojeve debljine ca 10-50 mm, a oko 1mm za slojeve debljine 2- 10 mm, 3. pH: alkalno podrucje 4. koncentracija klorida: bez ogranicenja (neki autori navode najvie 1% 1.forca ne terheqje e bazes se betonit: =1,5 N 2.ashpersia e siperfaqes- varesisht nga trashesia e shtreses se mortit riparues:

ca 5 mm per shtresa me trashesi ca 10-50 mm,dhe rreth 1 mm per shtresa me trashesi 2- 10 mm. 3. pH : ambient alkalik 4. koncentrimi I klorideve : I pa kufizuar (disa autor theksojn me shume 1 % ) 5. otvorenost strukture betonske povrine: >50% vidljivih zrnaca agregata, obuhvacenost zrnaca cementnim matriksom otprilike 2/3 obujma zrna, 6. stupanj cistoce ocicene armature: min Sa2 odnosno St3 (prema medunarodnim standardi- ma ISO 8501-1, SIS 05 59 00 1967, DIN 55 928- Teil 4, ASTM D 2200-67, SSPC VIS) ovisno o metodi cicenja: pjeskarenje, sacmarenje, hid- rodinamicki, rucno. 5.struktura e hapur e siperfaqes se betonit: >50 % kokrra te dukshme te agregateve,mbulueshmeria e kokrrave me matriks cimentoje afersisht 2/3 e vellimit te kokrres, 6.shkalla e pastertis e armatures se pastruar: min Sa2 gjegjesisht St3 (sipas standardeve nderkombetare ISO 8501-1, SIS 05 59 00 1967, DIN 55 928- Teil 4, ASTM D 2200-67 , SSPC VIS ) varesisht nga metoda e pastrimit : me rere, me sfera metalike,me hidrodinamik, me dore. 4.2 Kriteriji kvalitete antikorozijskog sanacijsko- zatitnog sustava/materijala slojeva povie armature: betona odnosno reparaturnog morta, zatitno- ukrasnog premaza odnosno hidrofobne impregna- cije 4.2 Kriteret e kualitetit te perberesve antikoroziv sanues-mbrojtes te materialeve te shtresave mbi armature: betonit gjegjesisht mortit riparues,lyerjes mbrojtese-dekorative gjegjesisht impregnimi hidrofob 1. fluidonepropusnost: koeficijent plinopropusnosti = 1x10-162 (EN 993-4), 2. difuzija klorida: < 1x10-122/s (GF), 3. koeficijent kapilarne vodoupojnosti: <10-1mh1/2 (HRN.U.M8.300), 4. alkalnost: pH > 9,5, 5. antikorozijska zatita armature izraena jacinom/- gustocom korozijske struje:- prema ASTM STP 1065: < 0,1 A/cm. 1.paleshueshmeri ndaj lengjeve: koeficienti I leshueshmeris per gazra =1x10-162 (EN 993-4), 2.difuzioni I klorideve :< 1x10-122/s (GF), 3.koeficienti I thihtjes se ujit kapilar: <10-1mh (HRN.U.M8.300). 4. alkaliteti: pH > 9,5 , 5. mbrojtja antikorozive e armatures e shprehur ne fortesi/dendesi te rrymes korozive:-sipas ASTM STP 1065 : <0,1 mikroA/cm . 5 Tehnoloki postupak ugradnje antikorozijskih sanacijsko-zatitnih sustava 5.1 Antikorozijska zatita armature novih 1. Dodavanje aminskih inhibitora zamjeavanjem pri proizvodnji betona za armiranobetonske konstrukcije. Debljina zatitnog sloja betona povie armature jest najmanje 2 cm. 5 Procesi teknologjik I aplikimit te perberesve antikoroziv sanues-mbrojtes 5.1 Mbrojtja antikorozive e armaturave te reja 1. Shtohen aminoinhibitoret me perzierje gjat prodhimit te betonit per konstruksione betonarme.Trashesia e shtreses mbrojtese te betonit mbi armatur duhet te jet me se paku 2 cm. PS: Umjesto dodavanja inhibitora u beton tije- kom njegova spremanja zatitu armature od ko- rozije novih armiranobetonskih konstrukcija moe se izvesti naknadno nakon njezine izved- be impregnacijom povrine zatitnog sloja ami- nskim inhibitorom. Poeljno je da se impregna- cija obavi na suhom i ocvrslom betonu. P.S.: Ne vend te shtimit te inhibitorit ne beton gjate pergatitjes se tij mbrojtja e armatures nga korozioni I konstruksioneve te reja me betonarme mund te kryhet me von me impregnimin e siperfaqes se shtreses mbrojtese me aminoinhibitor.Eshte e deshirueshme qe impregnimi te kryhet ne beton te paster dhe te forcuar. 2. Obrada betonske povrine zatitno-ukrasnim premazom ili hidrofobnom impregnacijom sa sadrajem aminskog inhibitora radi dodatne za- tite armature od korozije i sprjecavanja upija- nja atmosferskih oborina te time zatita betona

2. Perpunimi I siperfaqes se betonit me lyerje mbrojtese-dekorative apo impregnimi hidrofob me permbajtje te amionoinhibitorit per mbrojtje shtese te armatures nga korozioni dhe pengimin e thithjes se reshjeve atmosferike me te cilen arrihet mbrojtja e betonit te konstruksioneve me betonarme nga ndikimi lageshtise,ngricave,kriprave te tretshme etj.

armiranobetonskih konstrukcija od utjecaja vla- ge, atmosferilija, smrzavica, topivih soli i dru- gih utjecaja. 5.2 Antikorozijska zatita armature pri sanaciji konstrukcija: 5.2 Mbrojtja antikorozive e armatures gjat sanimit te konstruksioneve: 1. Priprema betonske povrine radi prihvata sloja reparaturnog morta na nacin i do kriterija kvalitete kao u t.4.1. Eventualno injektiranje pukoti- na injekcijskom smolom. 2. Impregnacija cjelokupne betonske povrine du- binski ocicene uklanjanjem degradiranoga po- vrinskog/zatitnoga sloja betona ili samo povr- inski ocicene - aminskim inhibitorom. 3. Reprofiliranje betonske povrine ukljucivo i za- tvaranje otvorene i ocicene armature raparatur- nim mortom sa sadrajem aminskog inhibitora. 4. Zavrna obrada betonske povrine zatitno-uk- rasnim premazom sa sadrajem aminskog inhi- bitora ili hidrofobnom impregnacijom takoder sa sadrajem ovoga inhibitora, radi dodatne za- tite armature od korozije i sprjecavanja upija- nja atmosferskih oborina te time zatita betona armiranobetonskih konstrukcija od utjecaja vla- ge, atmosferilija, smrzavica i topivih soli. 1. Pergatitja e siperfaqes se betonit per te pranuar shtresen me mort riparues ne menyren dhe sipas kritereve te kualitetit si ne t.4.1. Eventualisht injektimi I te carave me dyell injektues, 2. Impregnimi i tere siperfaqes se pastruar ne thellesi duke larguar shtresen siperfaqesore te degraduar/mbrojtese te betonit ose vetem duke e pastruar ne siperfaqe- me aminoinhibitor. 3.Riprofilimi I siperfaqes se betonit duke perfshi edhe mbylljen e armatures se hapur dhe te pastruar me mort riparues me permbajtje te aminoinhibitorit. 4.Perpunimi final I siperfaqes se betonit me lyerje mbrojtese dekorative me permbajtje te aminoinhibitoreve ose me impregnim hidrofob me te njejtin inhibitor ,per mbrojtje shtese te armatures nga korozioni dhe pengimi I thithjes se te reshurave atmosferike per te mbrojtur betonin e konstrukcioneve me betonarme nga ndikimet e lageshtise, ngricave,kriprave te tretshme etj; Zatitno-ukrasni premazi mogu biti tankoslojni (debljine do otprilike 0,5 mm) ili debeloslojni (debljine sloja oko 2-3 mm), elasticni, koji osim zatite od agresivnog okolia premotavaju i ti- me brtve mikropukotine (irine do otprilike 1 mm). 6 Monitoring Lyerjet mbrojtese-dekorative mund te jen me shtrese te holle (trashesi deri 0,5 mm) ose me shtrese te trashe (trashesia e shtreses rreth 2-3 mm),elastike,e cila perveq mbrojtjes nga ambienti agresiv I kapercejn dhe I mbyllin mikrocarjet (me gjeresi deri rreth 1 mm ). 6. Monitorimi Pri projektiranju armiranobetonskih konstrukcija, pose- bice znacajnijih objekata, nuno je projektirati odrava- nje objekata tijekom njihova ivotnog vijeka takoder ugrad- njom senzora u armiranobetonske konstrukcije putem ko- jih ce se pratiti stanje korozijske zatite armature i stanje sanacijskog/zatitnog sustava te pravodobno poduzimati mjere zatite i obnove korozijske zatite armature novom impregnacijom s aminskim inhibitorom odnosno repara- turom otecenih elemenata sanacijskog odnosno zatit- nog sustava. Gjat projektimit te konstruksioneve betonarme,veqanerisht te objekteve me rendesi ,eshte e nevojshme te projektohet mirembajtja e objektit gjate jetegjatesis se tij, si dhe me futjen e senzoreve ne konstruksionet betonarme me anen e te cileve do te percillet gjendja e mbrojtjes se armatures ndaj korozionit dhe gjendja e perberesve sanues/mbrojtes qe ne momentin e duhur te merren masat mbrojtese dhe te perseritet mbrojtja e armatures nga korozioni me impregnim te ri me aminoinhibitor apo riparimin e elementeve te damtuar te perberesve sanues-mbrojtes. Na taj ce se nacin stjecati prakticno iskustvo prijeko pot- rebno za pravilno razumijevanje i tumacenje procesa korozijske zatite armature aminskim inhibitorima i za poduzimanje mjera za razvoj antikorozijskih materijala i sustava sa sadrajem aminskih inhibitora, to vie to smo mi ovdje na samom pocetku primjene ove obecavajuce tehnologije koja se u svijetu nedvojbeno dokazala i u prakticnoj primjeni. Ne kete menyre do te fitohet pervoja praktike teper e nevojshme per te kuptuar dhe shprehur drejte procesin e mbrojtjes se armatures nga korozioni me aminoihibitor dhe per marrjen e masave per zhvillimin e materialeve antikorozive dhe perberesve me permbajtje te aminoinhibitoreve ,pasi qe ne

jemi ne fillim te aplikimit te kesaj teknologjie te re e premtuese e cila ne bote padyshim eshte deshmuar edhe ne aplikim praktik. Uredajem GECOR-6 razvijenim u projektu Eureka/Eu- rocare EU-401 mjeri se stupanj korozije in situ. Ovim se uredajem mogu mjeriti sljedeci parametri: Me aparatin GECOR-6 I zhvilluar ne projektin Eureka/Eu -rocare EU-401 matet shkalla e korozionit in situ.Me kete aparat mund te maten keto parametra: jacina/gustoca korozijske struje I/A/cm2, elektropotancijal korozije E/mV, polarizacijski otpor Rp/k.cm, temperatura, T/oC, relativna vlanost, %RH. -fortesia/dendesia e rrymes korozive I/mikroA/cm2, -elektropotenciali I korozionit E/mV, -rezistenca polarizuese Rp/k.cm, -temperatura, T/oC, -lageshtia relative, % RH.

LITERATURA:

FUND

[LITERATURA [ [1] Rosenfeld, I. L.: Corrosion Inhibitors, McGraw-Hill Inc., New York, 1981. [2] Alonso, C.; Andrade, C.: Effect of Nitrite as a Corrosion Inhibitor in Contaminated and Chloride-free Carbonated Mortars, American Concrete Institute Materials Journal, 1990. [3] Berke, N.: Corrosion Inhibitors in Concrete, Concrete International 7, 1991. [4] Bjegovic, D.: Projektiranje ivotnog vijeka armiranobetonskih objekata na prometnicama, znanstveno-istraivacki projekt, ugovor br. 345-03-03-8044/94 izmedu Javnog poduzeca Hrvatske ceste i Odjela za materijale Gradevinskog fakulteta Sveucilita u Zagrebu, listopad 1994., 137 stranica [5] Mikic, B.; Gelner, L.; Bjegovic, D.; Sipos, L.: Migratting Corrosion Inhibitors for Reinforced Concrete, Proceedings of the 8th Europen Symposium on Concrete Inhibitors, University of Farrara, Italy, 1995. [6] Haynes, M.: Use of migratory corrosion inhibitors, Construction Repair, July/August 1997. [7] Broomfield, J.: The pros and cons of Corrosion Inhibitors, Construction Repair, July/August 1997. [8] Bjegovic, D.; Mikic, B.; Ukrainczyk, V.: Zatita armature od korozije migracijskim inhibitorima, Gradevinar 50 (1998) 4, 193-202. [9] Bavarian, B.; Reiner, L.: Migrating Inhibitor Protection of Steel Rebar in Concrete, Materials Performance, Feb. 2003., p.3-5 [10] Yongmo, X.; Hailong, S.: Comparison of Amin- and NitriteInhibitors in Carbonation-Induced Corrosion, China Building Materials Academy, Materials Performance, Jan. 2004., p.42-46

Vous aimerez peut-être aussi