UDK 624.074:624.011.1 Primljeno 8. 1. 2008.

GRAEVINAR 60 (2008) 6, 513-518 513

Analiza pouzdanosti drvenih
lameliranih nosaa
Boris Androi, Dean izmar, Vlatka Raji
Kljune rijei
drveni lamelirani nosa,
indeks pouzdanosti,
Eurokod 5,
jednadbe graninih
stanja, normirana
vrijednost
B. Androi, D. izmar, V. Raji Pregledni rad
Analiza pouzdanosti drvenih lameliranih nosaa
Prikazani su rezultati teorijskog istraivanja pouzdanosti drvenih lameliranih nosaa. Poetne
dimenzije analiziranih nosaa proraunane su prema Eurokodu 5. Za analizu pouzdanosti formirane su
jednadbe graninih stanja sa stohastikim vrijednostima osnovnih varijabli. Jednadbe su rijeene
pojednostavljenim postupkom - metodom pouzdanosti prvog reda. Rjeenjem su dobiveni indeksi
pouzdanosti koji su usporeeni s njihovim normiranim vrijednostima za razrede konstrukcija RC2 i RC3.
Key words
laminated timber girder,
reliability index,
Eurocode 5,
limit state equations,
standard value
B. Androi, D. izmar, V. Raji Subject review
Reliability analysis for laminated timber girders
Results of the theoretical study aimed at determining reliability of laminated timber girders are
presented. Initial dimensions of the analyzed girders are calculated according to Eurocode 5. Limit
state equations with stochastic values of basic variables were formed for purposes of this reliability
analysis. The equations were solved using the simplified procedure, i.e. the first-order reliability
method. Reliability indices obtained as results of this study were compared with the corresponding
standard values for structural categories RC2 and RC3.
Mots cls
poutre lamin en bois,
indice de fiabilit,
Eurocode 5,
quations d'tat limite,
valeur standard
B. Androi, D. izmar, V. Raji Ouvrage de syntse
Analyse de fiabilit pour les poutres lamines en bois
Les rsultats de l'tude thorique visant dterminer la fiabilit des poutres lamines en bois sont prsents.
Les dimensions initiales des poutres analyses sont calcules selon l'Eurocode 5. Les quations d'tat limite,
avec les valeurs stochastiques des variables de base, ont t formes pour la prsente analyse de fiabilit. Les
quations ont t rsolues en utilisant le procd simplifi, c'est--dire la mthode de fiabilit du premier
ordre. Les indices de fiabilit obtenus comme rsultats de la prsente tude ont t compars avec les valeurs
standard correspondantes relatives aux catgories structurelles RC2 et RC3.

,
,
5,

,

. , . , .


.
5.
.
. ,
RC2 RC3.
Schlsselworte
lamellierter Holztrger,
Zuverlssigkeitsindex,
Eurokode 5,
Gleichungen der
Grenzzustnde,
normierter Wert
B. Androi, D. izmar, V. Raji bersichtsarbeit
Analyse der Zuverlssigkeit von lamellierten Holztrgern
Dargestellt sind die Ergebnisse der theoretischen Untersuchung der Zuverlssigkeit von lamellierten
Holztrgern. Die anfnglichen Grssen der analysierten Trger sind nach dem Eurokode 5 berechnet.
Fr die Zuverlssigkeitsanalyse formierte man Gleichungen der Grenzzustnde mit stochastischen
Werten der Grundvariabeln. Die Gleichungen lste man mit einem vereinfachten Verfahren - der
Zuverlssigkeitsmethode ersten Grades. Durch die Lsung erreichte man die Zuverlssigkeitsindizes die
mit deren normierten Werten fr die Konstruktionsklasse RC2 und RC3 verglichen wurden.
Autori: Prof. dr. sc. Boris Androi, dipl. ing. gra.; Dean izmar, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Vlatka Raji,
dipl. ing. gra.,Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Kaieva 26, Zagreb
Pouzdanost drvenih lameliranih nosaa B. Androi i drugi
514 GRAEVINAR 60 (2008) 6, 513-518
1 Uvod
Primarna funkcija svih nosivih konstrukcija uvijek je
sadrana u preuzimanju optereenja koja djeluju na gra-
evinu. Pritom je osnovni postulat dostatna pouzdanost
konstrukcije protiv otkazivanja, koje ne mora nuno biti
uruavanje konstrukcije ili razaranje nekoga konstruk-
cijskog elementa, nego to moe biti i oteenje ili defor-
miranje koja ugroava funkcionalnost. Openito djelo-
vanje i otpornost konstrukcije ini niz parametara i ve-
liina koje su sluajne, dakle stohastike veliine gdje je
sluajnost opisana sluajnim veliinama. U teoriji pouz-
danosti te se veliine nazivaju osnovnim varijablama.
Europskim normama [4] i [5] pouzdanost se odreuje po
konceptu graninih stanja primjenom odgovarajuih parci-
jalnih koeficijenata, odnosno utvruje se da u svim odgo-
varajuim proraunskim situacijama granina stanja nisu
premaena kad su u proraunskim modelima upotrijeb-
ljene proraunske vrijednosti djelovanja i svojstva ma-
terijala. Statistikim su metodama odreene fraktilne
vrijednosti djelovanja i otpornosti. To su tzv. karakteris-
tine vrijednosti na strani otpornosti i djelovanja na kon-
strukciju. Svakoj od tih karakteristinih veliina dodje-
ljuje se u jednadbi graninog stanja parcijalni koefici-
jent koji bi trebao obuhvatiti nepouzdanosti na strani
djelovanja odnosno otpornosti. Parcijalni koeficijenti
odreeni su uzimanjem u obzir duge i uspjene povijesti
graditeljske tradicije, a ne na temelju statistikih procje-
na eksperimentalnih podataka [4]. Svrha je ovoga rada
analiza i usporedba pouzdanosti lameliranog nosaa pro-
raunanog na razini I (eurokodovi) i razini II (metoda
prvog reda FORM First Order Reliability Method).
Treba napomenuti da je primjer lameliranog nosaa
konstantnog presjeka izabraniz edukativnih razloga iako
se esto rabe i ostali oblici lameliranog nosaa kao npr.
trapezni, sedlasti i zakrivljeni. U radu e biti detaljno
analizirana pouzdanost nosaa raspona 8 do 12 metara
koji su dimenzionirani prema Eurokodu 5 [5].
2 Statiki sustav i dimenzioniranje
Statiki se sustav sastoji od grede koja je na krajevima
zglobno oslonjena. Materijal je drvo BS16h prema nje-
makom nacionalnom dokumentu za primjenu [3]. Kon-
strukcija je optereena stalnim optereenjem i snijegom,
lokacija je podruje Ogulina, oko 600 m n.v. Stalno op-
tereenje jest 1 kN/m
2
(pretpostavljeno, vlastita teina
nije uzeta u obzir), a karakteristino optereenje snijegom
s
k
= 3,13 kN/m
2
[3]. Konstrukcija je dimenzionirana suk-
ladno Eurokodu 5 [5] prema graninom stanju nosivosti
na posmik i savijanje te graninom stanju uporabljivosti.
Izrazi prema Eurokodu 5 [5] za dimenzioniranje nosaa
dani su u jednadbama (1) - (3). U ovom radu nije ana-
lizirano bono torzijsko izvijanje nosaa jer je usvojena
pretpostavka da je nosa bono pridran. Kao jedini uv-
jet uporabljivosti izabran je uvjet da trenutani progib
bude manji od L/300. Vrijednost modifikacijskog koefi-
cijenta k
mod
kojim se uzima smanjenje mehanikih karak-
teristika materijala zbog dugotrajnog optereenja te vla-
nosti jest s obzirom na kratko trajanje optereenja i prvi
razred vlanosti uzet k
mod
= 0,9. U ovom radu nisu anali-
zirani dugotrajni uinci smanjenja mehanikih karakte-
ristika i poveanja progiba.
2.1 Krajnje granino stanje:
Dokaz na savijanje:
M
k v m
d y m
Q G
y
d y
d y m
d y m
d y m
f
k f
h b
l p g e
W
M
f

o
o
, ,
mod , ,
2
2
.
, ,
, ,
, ,
) (
75 , 0
1
=

+
= =
s
(1)
gdje je:

m.y.d
proraunska vrijednost naprezanja zbog savijanja
f
m.y.d
proraunska vrstoa na savijanje
f
m.y.k.
karakteristina vrstoa na savijanje
M
y.d.
proraunski moment savijanja
W
y
proraunski moment otpora poprenog presjeka
e razmak glavnih nosaa

G
parcijalni koeficijent za stalno optereenje

Q
parcijalni koeficijent za promjenjivo optereenje
g karakteristina vrijednost stalnog optereenja po m
2
p karakteristina vrijednost promjenjivog
optereenja po m
2
l raspon glavnog nosaa
b irina poprenog presjeka
h visina poprenog presjeka

M
parcijalni koeficijent za materijal
Dokaz na posmik:
M
k v
d v
Q G
d
d
d v d
f
k f
h b
l p g e
h b
V
f

t
t
,
mod ,
,
2
) (
5 , 1 5 , 1
=

+
=

=
s
(2)
gdje je:

.d
proraunska vrijednost naprezanja zbog posmika
f
v.k
karakteristina vrstoa na posmik
f
v.d
proraunska vrstoa na posmik
V
d
proraunska poprena sila
B. Androi i drugi Pouzdanost drvenih lameliranih nosaa
GRAEVINAR 60 (2008) 6, 513-518 515
2.2 Granino stanje uporabljivosti
300
) (
384
5
, 0
4
l
I E
l p g e
f
y mean
d
s

+
= (3)
gdje je:
f
d
proraunski progib
E
0,mean
srednji modul elastinosti
I
y
moment tromosti oko jae osi
Na osnovi prethodno definiranih jednadbi provedeno je
dimenzioniranje nosaa. Na temelju prethodno navede-
nih jednadbi odreena je potrebna visina nosaa i u
ovisnosti o rasponu dana u tablici 1. Pri tome je usvoje-
na potpuna iskoristivost poprenog presjeka.
Tablica 1. Potrebne visine poprenog presjeka u ovisnosti
o rasponu i tipu jednadbe graninog stanja
Raspon
[m]
Savijanje
Visina nosaa
[cm]
Posmik
Visina nosaa
[cm]
GSU
Visina nosaa
[cm]
8 60 46 58
8,2 61 47 59
8,4 63 48 61
8,6 64 49 62
8,8 66 51 63
9 67 52 65
9,2 69 53 66
9,4 70 54 68
9,6 72 55 69
9,8 73 56 71
10 75 57 72
10,2 76 59 73
10,4 78 60 75
10,6 79 61 76
10,8 81 62 78
11 82 63 79
11,2 83 64 81
11,4 85 65 82
11,6 86 67 83
11,8 88 68 85
12 89 69 86
3 Formiranje jednadbi graninog stanja
Za potrebe probabilistike analize nosaa formirat e se
tri jednadbe graninog stanja: s obzirom na savijanje,
posmik i progib.
Jednadba graninog stanja nosivosti za popreni pres-
jek nosaa u opem obliku prema radu [7] glasi:
_
= =
i
i M d
S X R z X g 0 ) ( (4)
gdje je z
d
proraunska vrijednost geometrijskih podata-
ka, R otpornost,
_
i
i
S uinci od svih djelovanja, a X
M
faktor nepouzdanosti proraunskog modela.
Jednadba graninog stanja uporabljivosti u opem slu-
aju glasi [7]:
_
= =
A
0 ) , ( ) (
, 0 , M mean i L
X t E S W t g o (5)
Gdje je
L
o doputeni progib,
_ A
) , (
, 0 ,
t E S W
mean i
je
progib u vremenu t, ovisan o djelovanjima (S
i
) i modulu
elastinosti (E
0,mean
) a X
M
je faktor nepouzdanosti prora-
unskog modela.
U naem sluaju jednadba graninog stanja nee biti
ovisna o vremenu, odnosno jednadba e biti formulira-
na za t = 0.
3.1 Jednadbe graninog stanja nosivosti:
Savijanje:
0 ) (
8
5
6
) (
6 5
2
4
2
3 2
1
= +

= X X l X
X X
X X g (6)
Posmik:
0
) ( 75 , 3
) (
3 2
6 5
7 1
=

+
=
X X
X X l
X X X g (7)
3.2 Jednadba graninog stanja uporabljivosti:
0
128
) (
300
) (
3
3 2 8
6 5
4
1
=

+
=
X X X
X X l
X
l
X g (8)
gdje su:
X
1 -
faktor nepouzdanosti proraunskog modela
X
2
- irina nosaa
X
3 -
visina nosaa
X
4
- otpornost na savijanje
X
5
- stalno optereenje
X
6
- optereenje snijegom
X
7
- otpornost na posmik
X
8
- modul elastinosti
l - duljina nosaa
Valja napomenuti da se faktor nepouzdanosti prorauns-
kog modela razlikuje u tome radi li se o jednadbi grani-
nog stanja nosivosti ili graninog stanja uporabljivosti,
odnosno ovisno o nepouzdanosti na strani djelovanja ili
otpornosti. S obzirom da su pretpostavljeni statistiki
Pouzdanost drvenih lameliranih nosaa B. Androi i drugi
516 GRAEVINAR 60 (2008) 6, 513-518
parametri faktora nepouzdanosti i na strani djelovanja i
otpornosti u ovom radu jednaki, moemo formulirati sve
jednadbe (6)-(8) s osnovnom varijablom X
1
.
4 Modeliranje osnovnih varijabli
U poglavlju 3. definirane su jednadbe graninog stanja.
U ovom emo poglavlju definirati osnovne varijable.
Problem definiranje tih varijabli nije jednoznaan jer je
u literaturi vrlo teko nai odgovarajue funkcije raspo-
djele i koeficijente varijacije pojedinih varijabli. Pri oda-
biru funkcija upotrijebljene su preporuke dane u [6], [7],
[11] i [13].
a) Faktor nepouzdanosti proraunskog modela (X
1
)
pretpostavlja se lognormalna raspodjela, koeficijent
varijacije V = 0,1
b) irina nosaa (X
2
) pretpostavlja se normalna ras-
podjela s koeficijentom varijacije V = 0,01
c) Visina nosaa (X
3
) - pretpostavlja se normalna ras-
podjela s koeficijentom varijacije V = 0,01
d) Otpornost na savijanje (X
4
) - pretpostavlja se logno-
rmalna raspodjela, koeficijent varijacije V = 0,15.
Karakteristina otpornost na savijanje dana je normama
kao 5% fraktila:
X
4,k
= 3,2 kN/cm
2
(9)
Iz matematike definicije koeficijenta varijacije dobiven
je parametar raspodjele (10) gdje je:
V[X] varijacija
E[X] matematiko oekivanje.
| |
| |
1
2
= =
o
e
X E
X V
V (10)
Iz toga slijedi (11):
1492 , 0 ) 1 ln(
2
= + = V o (11)
Ako sa F(x) oznaimo kumulativnu
funkciju lognormalne raspodjele, s
kumulativnu funkciju standardne nor-
malne raspodjele, sukladno izrazu
(12), dobiven je drugi parametar
raspodjele (13).
05 , 0
ln
) ( = |
.
|

\
|
u =
o
X
X F (12)
4085 , 1 = (13)
Dobivi oba parametra lognormalne
raspodjele ( i ) moemo proraunati
srednju vrijednost osnovne varijable
(14):
2
2
3
/ 14 , 4
2
cm kN e X = =
+
o

(14)
e) Stalno optereenje (X
5
), srednja vrijednost
5
X =1
kN/m
2
, koeficijent varijacije V = 0,1, normalna ras-
podjela
f) Optereenje snijegom (X
6
), srednja vrijednost
6
X =
1,54 kN/m
2
koeficijent varijacije V = 0,416, Gum-
belova raspodjela.
Podaci o optereenju snijegom preuzeti su iz rada
Zaninovi i dr. [14], gdje su istraivane karakteristi-
ke snjenog reima, te je s pomou podataka o sa-
draju vode u snijegu i visini snjenog pokrivaa
odreeno karakteristino optereenje snijegom.
g) Otpornost na posmik (X
7
) - koeficijent varijacije
V = 0,15, lognormalna raspodjela
Karakteristina otpornost na posmik dana je normama
kao 5 %-tna fraktila:
X
7.k
= 0,27 kN/cm
2
(15)
Koristei se istim jednadbama kao u (10)-(13) dobi-
vamo:
2
7
/ 349 , 0 cm kN X = (16)
h) Modul elastinosti (X
8
) - koeficijent varijacije
V = 0,12, normalna raspodjela (proraun jednak
kao to je prije definirano (10)-(13).
Duljina nosaa l = 1000 cm i razmak glavnih nosaa
e = 500 cm modelirani su kao konstantne vrijednosti.
U tablici 2. prikazane su sve osnovne varijable s pripa-
dajuim tipom raspodjele, srednjom vrijednou, stan-
dardnom devijacijom i koeficijentom varijacije.
Tablica 2. Statistike vrijednosti parametara osnovnih varijabli
Bazna
varijabla
Raspodjela
N normalna
L lognormalna
G Gumbelova
Srednja
vrijednost
X
i
Standardna
devijacija

i
Koeficijent
varijacije
V
i
X1 L 1 0,1 0,1
X2 [cm] N 18 0,18 0,01
X3 [cm] N 90 0,9 0,01
X4 [kN/cm
2
] L 4,14 0,621 0,15
X5 [kN/m
2
] N 1 0,1 0,1
X6 [kN/m
2
] G 1,54 0,64 0,416
X7 [kN/cm
2
] L 0,349 0,052 0,15
X8 [kN/cm
2
] L 1350 162 0,12
B. Androi i drugi Pouzdanost drvenih lameliranih nosaa
GRAEVINAR 60 (2008) 6, 513-518 517
5 Analiza dobivenih rezultata
U tablici 3. prikazani su proraunani i normirani indeksi
pouzdanosti za nosa raspona 10 metara s obzirom na
postavljene jednadbe graninog stanja. Odabran je
razred pouzdanosti (RC) 2. Prema Eurokodu 0 [4] to je
srednji razred pouzdanosti kojem pripada srednji razred
posljedica (znatni ljudski i materijalni gubici). Primjeri
konstrukcija razreda RC2 su stambene i uredske
graevine.
Vidi se da je pouzdanost nosaa s obzirom na posmik
najvea i iznosi 5,55. U sluaju savijanja pouzdanost je
priblino jednaka i iznosi 4,5. Jednadba graninog sta-
nja uporabljivosti pokazuje indeks pouzdanosti od 1,9.
Na slikama 1., 2. i 3. prikazani su faktori osjetljivosti
redom za savijanje, posmik i progib. Iz prve se slike vidi
da najveu vanost u jednadbi graninog stanja imaju
vrstoa na savijanje, optereenje snijegom te faktor
nepouzdanosti. Ostale veliine nemaju gotovo nikakvog
utjecaja. Slika 2. prikazuje da najveu osjetljivost u jed-
nadbi graninog stanja ima optereenje snijegom, zatim
faktor nepouzdanosti te posmina vrstoa. U sluaju
progiba postoje tri dominantne varijable optereenje
snijegom na strani djelovanja te modul elastinosti i vi-
sina nosaa na strani otpornosti. U svim jednadbama
graninog stanja izuzetno male faktore osjetljivosti ima
stalno optereenje. Stalno se optereenje moglo tretirati
kao deterministiku veliinu.
-1,00
-0,80
-0,60
-0,40
-0,20
-
0,20
0,40
0,60
1 2 3 4 5 6
Slika 1. Faktori osjetljivosti (savijanje)
-1,00
-0,80
-0,60
-0,40
-0,20
0,00
0,20
0,40
0,60
1 2 3 5 6 7
Slika 2. Faktori osjetljivosti (posmik)
-1,00
-0,80
-0,60
-0,40
-0,20
0,00
0,20
0,40
0,60
1 2 3 5 6 8
Slika 3. Faktori osjetljivosti (progib)
Analizirani su nosai raspona 8 do 12 metara, dakle 21
raspon to ini ukupnu 63 jednadbi graninog stanja. U
jednadbama graninog stanja umjesto l stavljamo:
| | 2 , 1 , 8 , 0 , e = k l k l
x
(11)
Visina nosaa, dakle osnovna varijabla X
3
, mijenja se
sukladno tablici 1., dok su ostale varijable iste kao u
tablici 2.
Na slikama 4. i 5. prikazani su proraunom dobiveni in-
deksi pouzdanosti te normirani prema Eurokodu 0 [4]
(razredi RC2 i RC3 prikazani linijama).
Tablica 3. Proraunani i normirani indeksi pouzdanosti
Jednadba graninog stanja
Proraunani
indeks
pouzdanosti
Vjerojatnost
otkazivanja
p
f
Normirani indeks
pouzdanosti
(EN 1990) 50 god.
(razred RC2)
Vjerojatnost
otkazivanja
p
f
Otpornost na savijanje 4,54 2,82x10
-6
3,8 7,23x10
-5
Otpornost na posmik 5,55 1,43x10
-6
3,8 7,23x10
-5
Granino stanje
uporabljivosti
1,90 2,80x10
-2
1,5 6,70x10
-2
Pouzdanost drvenih lameliranih nosaa B. Androi i drugi
518 GRAEVINAR 60 (2008) 6, 513-518
2
2,5
3
3,5
4
4,5
5
5,5
6
8
8
,
2
8
,
4
8
,
6
8
,
8 9
9
,
2
9
,
4
9
,
6
9
,
8
1
0
1
0
,
2
1
0
,
4
1
0
,
6
1
0
,
8
1
1
1
1
,
2
1
1
,
4
1
1
,
6
1
1
,
8
1
2
Raspon nosaa
I
n
d
e
k
s

p
o
u
z
d
a
n
o
s
t
i
Savijanje
Posmik
Normirani indeks pouzdanosti (RC2)
Normirani indeks pouzdanosti (RC3)
Slika 4. Indeks pouzdanosti za raspone 8 do 12 metara za granino
stanje nosivosti
0,5
1
1,5
2
2,5
3
8
8
,
2
8
,
4
8
,
6
8
,
8 9
9
,
2
9
,
4
9
,
6
9
,
8
1
0
1
0
,
2
1
0
,
4
1
0
,
6
1
0
,
8
1
1
1
1
,
2
1
1
,
4
1
1
,
6
1
1
,
8
1
2
Raspon nosaa
I
n
d
e
k
s

p
o
u
z
d
a
n
o
s
t
i
Progib
Normirani indeks pouzdanosti
(RC2, RC3)
Slika 5. Indeks pouzdanosti za raspone 8 do 12 metara za granino
stanje uporabljivosti
Razina pouzdanosti dobivena prema razini II (savijanje i
posmik) vea je od one zahtijevane normom Eurokod 0
[4] za konstrukcije razreda RC2. Za konstrukcije vieg
razreda (RC3) pouzdanost je bitno manja te svega 20 %
uzoraka ima pouzdanost veu od normirane. U sluaju
savijanja minimalni je indeks pouzdanosti 4,08, a u slu-
aju posmika 4,42. Indeks pouzdanosti s obzirom na gra-
nino stanje uporabljivosti iznosi najmanje 1,61, tako da
konstrukcije razreda RC2 i RC3 zadovoljavaju provjeru
pouzdanosti.
6 Zakljuak
U radu su usporeene pouzdanosti lameliranog nosaa
proraunanog na razini I (eurokodovi) i razini II (meto-
da prvog reda FORM First Order Reliability
Method). Analizirane su 3 jednadbe graninog stanja
za nosae raspona 8 - 12 metara. Dobiveni su indeksi
pouzdanosti vei od normiranih za konstrukcije razreda
RC2 prema normi [4], osobito za jednadbu graninog
stanja nosivosti s obzirom na posmik. Kod konstrukcija
najvieg razreda (RC3) situacija je bitno drukija sve-
ga 20 % nosaa ima razinu pouzdanosti veu ili jednaku
normiranoj prema Eurokodu 0 [4]. Ovo nas navodi na
zakljuak da se poveanjem zahtjeva na konstrukciju,
razina pouzdanosti konstrukcija dimenzioniranih prema
Eurokodu 5 [5] bitno mijenja te je ona za konstrukcije
razreda RC3 nedostatna. S obzirom na dobivene rezul-
tate, autori predlau da se za drvene konstrukcije razreda
RC3 svakako provede probabilistika analiza (razina II) jer
je iz navedenog razvidno da je u ovom sluaju proraun
iskljuivo prema Eurokodu 5 [5] nedostatan. Za
konstrukcije ija bi zahtijevana pouzdanost bila vea od
razreda RC3, probabilistiki je proraun nuan jer
norme [4] i [5] ne nude mogunost prorauna ovih raz-
reda konstrukcija.
LITERATURA
[1] Androi, B.; Dujmovi, D.; Deba, I.: Metalne konstrukcije 4,
IAP, Zagreb, 2003.
[2] Androi, B.; Dujmovi, D.; Deba, I.: Inenjerstvo pouzdanosti 1,
IA Projektiranje, Zagreb, 2006.
[3] Bjelanovi, A.; Raji, V.: Drvene konstrukcije prema Europskim
normama, Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu i Hrvatska
sveuilina naklada, 2007.
[4] EN 1990: Eurocode - Basis of structural design, European
committee for standardization, Brussels, 2001.
[5] EN 1995-1-1: Eurocode Design of timber structures: Common
rules and rules for buildings, European committee for
standardization, Brussels, 2003.
[6] Faber, H.V et al., Probabilistic Model Code, JCSS Publication, 2001.
[7] Koehler, J.; Srensen, J. D.; Faber, H.V.: Probabilistic modeling
of timber structure, Structural Safety, pp. 255-267, 2007.
[8] Mili, V.; Pero, B.: Uvod u teoriju sigurnosti nosivih
konstrukcija, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 2003.
[9] Puli, D.: Kalibracija tankostijenih trapeznih limova obzirom
na optereenje snijegom u Republici Hrvatskoj, magistarski
rad, Zagreb, 2002.
[10] Strurel user manual, RCP GmbH Group, Muenchen, 2004.
[11] Tkalevi, V.: Pouzdanost saastih nosaa iz aspekta bonog
izvijanja, disertacija, Zagreb, 2006.
[12] Tkalevi, V.; Deba, I.; Androi, B.: Pouzdanost saastih
nosaa na bono-torzijsko izvijanje, GRAEVINAR 59
(2007), 4, 311-318
[13] Torrati, T.; Schnabl, S.; Turk, G.: Reliability analysis of glulam
beam, Probabilistic Concepts in the Design of Timber
Structures, Structural safety, pp. 279-293., 2007.
[14] Zaninovi, K.; Gaji-apka, M.; Androi, B.; Deba, I.;
Dujmovi, D.: Odreivanje karakteristinog optereenja
snijegom, Zagreb, Graevinar 53 (2001) 10, 619-629
=3,8
=4,2
=1,5