Modernizam vs.

Postmodernizam Postmodernizam

Emina afari

Korijeni postmodernizma

Modernizam
od polovice XIX. stolje a do polovice XX. stolje a
-etimologiju i povijest pojma modernizam istra io je Han Robert Jauss - lat. Modernus = 5. st., razlika izme u tada nje kr anske sada njosti i stare, poganske pro losti -ideolo ko nazivanje niza zajedni kih stilskih, kulturnih i filozofskih koncepata i praksa - kulturni pokret koji op enito uklju uje progresivnost u umjetnosti i arhitekturi, glazbi i modernoj knji evnosti -stanje koje proizlazi iz odre enih ekonomskih, tehnolo kih i politi kih tendencija, no to je i skup stavova prema navedenim tendencijama -procesi industrijalizacije i urbanizacije = temelji mehanizma transformacije ljudskog iskustva -odbacivanje tradicije, pobuna protiv pro losti - Ono to se mo e sa sigurno u nazvati modernizmom nastalo je sredinom pro log stolje a i to prili no lokalno, u Francuskoj, s Baudelaireom u knji evnosti i Manetom u slikarstvu. Greenberg - preispitivanja svakog aspekta postojanja; protiv konvencija i vrlina svakodnevnog ivota ; - zna ilo otu enje s bizarnim i nepredvidljivim u incima, kao u udne i uznemiruju e kombinacije motiva, npr. u nadrealizmu i dadaizmu u kojima modernizam dosi e svoj vrhunac.

Courbet: L'Origine du monde,1866

Manet: The Lunch on the Grass , 1863

Korijeni postmodernizma

Modernizam

Klimt: The Kiss, 1907

-Avangarda =opisivanje pokreta koji se identificiraju kao poku aj svrgavanja, ulaze u nepoznat teritorij -naru avanje tradicije i dotada nje slike svijeta= Darwin, Carl Marx, Freud i Jung - Impresionizam simbolizam secesija pokreti koji ponovno ru e to to je ve postalo uobi ajeno = npr. manifest Ornament i zlo in Adolfa Loosa iz 1908. odbacio je ornament

Dal :Soft Construction with Boiled Beans 1936

Duchamp: Fountain1917.

Working towards pure abstraction

Piet Mondrian, Composition 10, 1939

Klasi na boginja ljubavi moderna kurtizana

-istina o ljubavi u modernom svijetu - svijetu gdje prije ili kasnije sve dolazi na tr i te sa svojom cijenom i postaje prodajna roba - Manet ulazi u pitanja i stvarne probleme suvremenog svijeta - odvajanje od klasi ne, tradicionalne, akademske umjetnosti - Greenbergova nova interpretacija= moderno modernisti ko - moderno= tematika slike, jer se bavi aktualnim problemom -modernisti ko= plo nost, dvodimenzionalnost, druga ija obrada formi

Manet, Olimpija, 1863. = prva modernisti ka slika

Modernisti = psihi ki bolesnici

Kritike modernizma
-kriti ari= pojedinci izvan PU podru ja, poput filozofa, knji evnika i sli no, skupine umjetnika, ak i ideologije -Komunisti ka vlada SSSR-a odbacila je modernizam na temelju navodnog elitizma -Nacisti ka vlada Njema ke= modernizam je narcisoidan i besmislen - izlo ba Degenerirana umjetnost modernisti ka djela i djela psihi kih bolesnika reakcija modernista i njihovih zagovaratelja = stav da su bedem protiv totalitarizma, protiv represije od strane vlade ili druge skupine s vlasti koje predstavljaju prijetnju individualnim slobodama - period visokog modernizma -spajanje modernisti ke umjetnosti s potro a kom kulturom nakon Drugog svjetskog rata, posebno tijekom 1960-ih radikalna transformacija zna enja "modernizam pokret koji se temeljio na odbacivanju tradicije postao tradicija -razlika izme u elitne i masovne modernisti ke potro a ke kulture izgubila svoju preciznost - modernizam postao toliko institucionaliziran da je sada "post avangarda - izgubio svoju mo kao revolucionarni pokret - po etak faze koja je poznata kao postmodernizam

CLEMENT GREENBERG
1909-1994
Jackson Pollock, Number 31, 1950

-Jedan od najpoznatijih umjetni kih kriti ara koji se bavi problemom modernizma promovirao je apstraktni ekspresionizam i bio je jedan od prvih koji je hvalio djela Jacksona Pollocka - Avangarda i ki , 1939. radi razliku izme u umjetnosti avangarde i ki a - avangardna i modernisti ka umjetnost se suprotstavljaju kulturi koju stvara kapitalisti ka propaganda - avangardna kultura nije samo u opreci prema visokoj ili kulturi matice dru tva ve je i u opreci prema umjetno stvorenoj masovnoj kulturi koja je nastala kao posljedica industrijalizacije Ki = la na, kapitalisti ka kultura, koja esto pretendira biti ve a nego to jest, upotrebljavaju i forme i strukturu ukradenu iz avangardne kulture - kada modernisti ka umjetnost dijeli svoje ciljeve s ekonomskim aspektima kulture ona postaje ono to Greenberg naziva ki em - sr modernizma le i u metodama discipline koje kritiziraju samu disciplinu, a ne u onima koji je ru e i uni tavaju - prihvatljiva forma je modernizam , a ne moderno jer moderno ozna ava ki , a to je sve ono to se ne mo e ozna iti kao samokriti no ili neoriginalno.

ki

Postmodernism

-od 50 - tih termin se koristi za opisivanje nezadovoljstva modernom arh. -pojava antifunkcionalisti kih tendencija u arhitekturi postmodernisti ka arh. - termin se uskoro primjenjuje na cijeli niz pokreta u umjetnosti, glazbi i knji evnosti koji su reagirali protiv modernizma -kulturno, intelektualno ili umjetni ko stanje kojem nedostaje jasna sredi nja hijerarhija i organizacijski princip - fenomen koji se od 1960-tih na Zapadu fokusira na socijalne i politi ke inovacije na globalnoj razini; pod utjecajem razo arenja izazvanog Drugim svjetskim ratom; -Njezinu nastanku i irenju uvelike su pridonijeli preokreti u na inu razmi ljanja, ponajprije marksizam i istodobni raspad geopoliti kih sistema poput SSSR-a -francuskih intelektualci: marksisti ki dru tveni teoreti ar Louis Althusser, kriti ar kulture Roland Barthesa, filozof Jacques Derrida, Michel Foucault djelovali unutar ire marksisti ke paradigme - nagla eni eti ki i individualisti ki egzistencijalizam poslijeratnog razdoblja skepti ni i antihumanisti ki stavovi - dekonstruktivisti ka i poststrukturalisti ka teorija

1000 de La Gauchetire Montreal, 1992. Lemay

Hood Museum of Art, Hanover, New Hampshire, 1993

R. Magritte, Ovo nije lula

R. Smithson, Spiral Jetty 1970.

-20. stolje e = moderno i postmoderno razdoblje ili dva dijela istog razdoblja ?! - postmoderna umjetnost nastaje iz suvremene umjetnosti - Greenberg: postmoderna je pojam kori ten za ozna avanje faze suvremene umjetnosti -Felix Guattari: modernizam je na izdisaju -Hilton Kramer: postmodernizam je stvaranje modernizma na kraju njegova spona - Robert Hughes - postmoderna predstavlja produ etak modernizma - Octavio Paz - postmodernizam je potpuno drugo razdoblje - Petar Biirger, termin post avangardne umjetnosti, to bi zna ilo kraj modernizma i prelazak na postmodernizam -Jean Francois Lyotard - postmoderna faza radikalno razli ita od visokog modernizma - Kirk Varnedoe - ne postoji ne to to bi se nazvalo postmodernizmom, mogu nosti modernizma jo nisu iscrpljene
Dali, The Persistence of Memory M. Groening, The Persistence of the Simpsons

Dio modernizma ili novo razdoblje ?!

Carl Andre, Ekvivalent VIII , 1966, 1976. izlo en u londonskoj galeriji Tate Je li to zaista umjetnost ili samo gomila opeka koja izigrava umjetnost?"

Va an je kontekst, a ne sadr aj djela: predstavlja ovo djelo?", ili Za to je izlo eno u muzeju?"

to

- isku ava na e intelektualne reakcije, nagovje tava da su zadovoljstva to smo ih osjetili promatranjem moderne umjetnosti pomalo sumnjiva ispituje na u trpeljivost prema djelima koje umjetni ke galerije mogu prikazati publici

-Umjetni ki pokreti koji se smatraju u suprotnosti s modernizmom ili su se pojavili kao njegove posljedice - povratak tradicionalnim materijalima i oblicima ili ironija i apsurd - radikalno preispitivanje modernih pretpostavki o kulturi, identitetu , povijesti
Caravaggio, Sick Bacchus ,1593

- kritiku apsolutnih istina, identiteta i glavnih vrednota ustanovljenih u modernoj filozofiji, umjetnosti, knji evnosti, povijesti i kulturi - nepovjerenje prema teorijama i ideologijama - duboko razo aranje u javne funkcije razuma izvedene iz prosvjetiteljstva, zbog ega postmodernizam ulazi u ekstremnu slo enost, proturje nost, dvosmislenosti, raznolikost, povezanost ,na na in da se esto govori o parodiji samog sebe

History Portraits Untitled #224, Cindy Sherman, 1990

-Francois Lyotard tra i od umjetnika: da ispitaju pravila slikarstva ili naracije koja su nau ili od svojih prethodnika. Uskoro e ta pravila svakako izgledati kao sredstva za obmanjivanje, zavo enje, ili umirenje, zbog ega ne mogu biti istinita". -Charles Jencks tra i: povratak konzervativnom neoklasicisti kom realizmu, ali u obliku parodije - nije bitno ono to je ranije bilo nazivano visokim" i niskim" anrovima - trivijalna, popularno usmjerena i li ena stila savez s popularnom kulturom se prihva a kao anti-elitisti ki, anti-hijerarhijski
Damien Hirst, LSD, 2006

Damien Hirst (1991), The Physical Impossibility

of Death in the Mind of Someone Living

Postmoderno slikarstvo

Renee Cox, Yo Mama's Last Supper (1996)

Postmodernisti ka djela nisu potpuna bez kriti ke rasprave. Za postmodernista stvarati zna i biti kriti ki samosvjestan znatno vi e nego to je to svojstveno modernizmu. Umjetnici i kriti ari zajedno tra e pravi" odnos izme u djela i ideje, onaj odnos koji je stvaralac implicirao, a koji je na ao prijem kod publike.

Barbara Kruger, 1987.

-tradicionalni stilisti ki pojam umjetnosti izgubio je vrijednost i zna enje se sve e e zamjenjuje pojmovima poput: pravac, tendencija, kola, grupa, moda, trend i modus - novi umjetni ki oblici izra avanja poput instalacije, performansa i medijske umjetnosti pojmovi estetska vrsta, umjetni ka vrsta ili intermedijalnost jo vi e relativizirani - 1960 tih i 1970 tih javljaju umjetnici kriti ari poput Alana Kaprowa, Donalda Judda, Roberta Smithsona, Roberta Morrisa, Josepha Kosutha i Victora Burgina, koji opse no pi u umjetni koj teoriji kroz aspekte simboli ke logike, filozofije, sociologije i kulturne antropologije. Ovi umjetnici - kriti ari uvelike transformiraju tradicionalne odnose izme u umjetni ke i kriti ke prakse - novi kriti ki standardi i vrijednosti nove umjetnosti

American Leagues, 1998 Hachivi Edgar Heap of Birds

-rije novo nema gotovo nikakvo zna enje, kao ni rije napredak - Postmodernisti ki utjecaj na PU i kritiku je napu tanje tradicionalnih zada a uspostavljanja kronologije razvoja ili stilske i ikonografske usporedbe - suvremena povijest umjetnosti i kritika nastoji odgovoriti na pitanja o tome kako bismo mogli razumjeti ili interpretirati umjetnosti pro losti i njegovih odnosa s umjetnosti na eg doba, kao i rje avanje jo vitalnog i slo enog pitanja uloge umjetnosti u formiranju na e subjektivnosti - povjesni ari umjetnosti i kriti ari dovode u pitanje vlastitu praksu, ne samo zato to je modernizmu samokriti nost bila prioritet, ili jer se priroda umjetni kih djela promijenila iz estetskih u konceptualne, ve zbog marksisti ke teorije. Povijest umjetnosti i kritika ranjivi su na optu be determinizma, subjektivizma, idealizma i ideolo ke pristranosti. -Nije sva umjetnost nakon 1950-tih ozna ena kao postmoderna, ve kao suvremena, a to je iri pojam koji obuhva a i umjetnike koji i dalje rade u modernisti koj ili kasno modernisti koj tradiciji, kao i umjetnike koji iz nekih razloga odbacuju umjetnost postmoderne. Ameri ki likovni kriti ar Arthur Danto tvrdi da velik dio onoga to se danas naziva postmoderna, jo uvijek bi se moglo klasificirati kao moderna umjetnost.

Postmoderna arhitektura

FRANCUSKA NACIONALNA KNJI NICA, Dominique Perrault, 1989. Pariz -ponovno pojavljivanje ornamenta na povr ini, povezivanje s okolnim zgradama u urbanoj arhitekturi, mje avina povijesnih stilova, odbacivanje istih, ravnih ploha - izmjena klasicizama i njihovih obnova - istodobno postojanje umjetni kih djela iz pro losti i sada njosti utopija o apsolutnoj povijesti umjetnosti u kojoj bi granicu odre ivalo samo fizi ko nastajanje i nestajanje umjetni kog djela;

MODERNIZAM VS. POSTMODERNIZAM Empire State Building vs. Piazza d'Italia

New Orleans, Charles W. Moore, 1978.

Shreve, Lamb i Herman 1931. New York

MODERNIZAM VS. POSTMODERNIZAM Empire State Building vs. Piazza d'Italia

New Orleans, Charles W. Moore, 1978.

Shreve, Lamb i Herman 1931. New York

MODERNIZAM VS. POSTMODERNIZAM Empire State Building vs. Piazza d'Italia

Razlike: Piazza d'Italia ima puno ornamenta i uzoraka, ak previ e, dok Empire State Building nema, ve se ovdje ponavlja jednaki uzorak po cijeloj zgradi. Modernisti ka arhitektura koristi eljezo, elik i staklo, a postmodernisti ka mramor, keramiku i beton.

Sli nosti: Talijanska renesansa kojom je Moore inspiriran kod projektiranja Piazza d'Italie isti e simetriju, proporcije i geometriju kao i modernisti ka arhitektura. To je tako er ironija ovog postmodernisti kog djela. Ipak, Piazza d'Italia koristi razli ite geometrijske oblike, asimetriju i negira proporcionalnost.

Kopija ili ne ?!

APROPRIJACIJA

Marcel Duchamp Fountain, 1917

Sherrie Levine After, Duchamp

-u povijesti umjetnosti stalno nastaju nove interpretacije, posebice kada se radi o povijesnoumjetni koj ulozi ready madea Marcela Duchampa. - krajem 70 tih godina u povijesti umjetnosti pojavio se smjer pod nazivom aproprijacija, u kojem se umjetnici koriste djelom drugih autora potpisuju i ga vlastitim imenom. Novi smjer je zahtijevao i novu interpretaciju umjetni kih djela te, to je najva nije, relativizirao povijesni razvoj

Walker Evans, 1936 Alabama Farmer s Wife

Sherrie Levine, 1988 After Walker Evans

KLJU NE RIJE I MODERNIZAM Dubina Optimizam Linearnost Kontrola dizajn Uzro no posljedi ne veze Logi nost Centriranost Jednolikost Hijerarhija Patrijarhat Monizam POSTMODERNIZAM Povr ina Cinizam Multi - dimenzijalnost Nema kontrole Sinkronicitet Duhovnost Raspr enost Raznovrsnost Bez reda Ne - patrijarhalno, feminizam Pluralizam

MODERNIZAM
  Racionalizam, znanost, logika, mi ljenje da  mo emo razumjeti i kontrolirati objektivni svijet. Apsolutna i univerzalna istina je ona koju mo emo razumjeti kroz racionalizam i logiku. ivimo u isto fizi kom svijetu. Ne postoji ni ta izvan onog to percipiramo na im osjetilima. ovje anstvo napreduje pomo u znanosti i razuma. Vrijeme, povijest, napredak Povijest je pripovijest o tome to se dogodilo s to ke gledi ta kulturno/ ideolo kih interesa. 

POSTMODERNIZAM
Reakcija protiv racionalizma,scijentizma ili objektivnosti modernizma. Ne postoji univerzalna istina. Racionalnost sama po sebi ne mo e nam pomo i da razumijemo svijet. Sumnja u takve dogmatske stavove o znanju.

  

  

Napredak je na in da se opravda dominacija europske kulture i drugih kultura. Vrijeme i povijest zamjenjuju brzinom, ubrzanim zastarijevanjem. Postmodernisti ki povjesni ari i filozofi: povijest je ono to se uistinu dogodilo sa stajali te jedne grupe Fokus na povr inu, sliku to zna i da im mi dajemo zna enje. Nema dubine , ve kako stvari izgledaju i kako mi na njih reagiramo Poku ati sru iti razliku izme u visoke i niske kulture. Sve je popularna kultura, sve zaslu uje biti istra ivano.

Fokus na dubinu (zna enje, vrijednost, sadr aj)  i na povr inu ( izgled) visoke kulture vs. niske kulture strogo podijeljene; samo visoka kultura zaslu uje biti istra ivana i analizirana 

  

MODERNIZAM Umjetni ko djelo je jedinstveni objekt zavr enog rada jednog umjetnika . Kopija je slabije kvalitete ili nema zna aj Ozbiljnost namjere i svrhe umjetni kog djela Jasne granice izme u razli itih disciplina (umjetnost, glazba, knji enost)

  

POSTMODERNIZAM Umjetni ko djelo je postupak, proizvodnja. Priznato od publike i subkulture kojoj umjetnik pripada Nema razlike izme u izvornika i kopije (digitalni mediji) Ironija, igra, izazov za slu benost ili ozbiljnost. Kombinacija disciplina, kombinacija kultura, hibridnost, pomije ani anrovi

the end.