Autor: FINA.

hr

Uspjeno poslovanje banaka u RH u recesijskim godinama

Bankarski sektor u strukturi svakog gospodarstva od posebne je vanosti zbog svoga specifinoga poslovanja, ali i velike uloge na ukupna gospodarska kretanja. Tako je to i u strukturi hrvatskoga gospodarstva. Hrvatsko bankarstvo ima nekoliko bitnih karakteristika. Prije svega, to je relativno mali broj banaka od kojih je znatna dominacija dviju najveih (Zagrebaka i Privredna), dok je poslovanje bankarskog sektora koncentrirano u svega 4 banke, a utjecaj ostalih iznimno je mali. Bankarski sektor je gotovo u cijelosti privatiziran i u stranom vlasnitvu. Taj segment gospodarstva ima svoju krovnu banku centralnu banku HNB koja je svojim mjerama kontrole i svojom regulativnom ulogom pridonijela stabilnosti tog sustava unato svjetskoj financijskoj krizi. Meutim, i taj je sektor osjetio negativne posljedice recesije u realnom sektoru, zapoete 2008. godine. Izdvajamo smanjenje kreditne aktivnosti, smanjenje osnovnih prihoda banaka te poveanje trokova rezerviranja za gubitke i negativne utjecaje teajnih razlika. Usprkos i smanjenju trokova poslovanja (troak rada, amortizacija i materijalni trokovi poslovanja), smanjila se dobit razdoblja, a takoer, smanjena je i rentabilnost poslovanja u 2010. godini, u odnosu na uspjeniju 2007. godinu. Bankarski sektor u 2010. godini imao je 33 banke od kojih je 24 poslovalo s dobiti, dok je 9 malih banaka (iji je udjel u ukupnoj imovini banaka svega 2,9%) imalo gubitak razdoblja pa je taj segment naega gospodarstva ipak pozitivno poslovao i ostvario 3,6 milijardi kuna dobiti razdoblja (dobit nakon oporezivanja), uz rentabilnost imovine od 1,1% i rentabilnost kapitala od 6,6% te zaradu po dionici od 3.329 kuna. To su slabiji, ali jo uvijek pozitivni rezultati u odnosu na 2007. godinu kada je ostvarena dobit razdoblja od 4,2 milijarde kuna, uz profitabilnost imovine od 1,6% i profitabilnost kapitala od 6,6% te zaradu po dionici od 2.649 kuna. Bankarski sektor je u navedenom razdoblju od 2007. 2010. godine profitabilno

poslovao i ostvario dobit nakon oporezivanja, dok to nije bio sluaj s nefinancijskim dijelom poduzetnika obveznika poreza na dobit. Poduzetnici obveznici poreza na dobit bez banaka i osiguranja, u 2007. godini imali su najbolje poslovne rezultate, dobit razdoblja 24,7 milijardi kuna, rentabilnost imovine 2,6% i rentabilnost kapitala 5,5%. Uinci svjetske financijske krize i posebno unutranji gospodarski problemi te recesija i izostanak strukturnih reformi doveli su u 2010. godini do gubitka razdoblja (gubitak nakon oporezivanja) od 1,7 milijardi kuna i negativnih stopa rentabilnosti ukupne imovine 0,16% i negativne stope kapitala od 0,42%. Rezultat je to poslovanja 96.758 poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez banaka i osiguravajuih drutava, od kojih je 55.541 poslovao s dobiti, a 41.217 (42,6%) poslovalo s gubitkom razdoblja. Nakon smanjenja gospodarske aktivnosti u 2009. godini, pada bruto domaeg proizvoda od 6,0% i pada od 1,2% u 2010. godini, oekivao se oporavak u 2011. godini od oko 1,0% rasta bruto domaeg proizvoda. Meutim, pad bruto domaeg proizvoda od 0,8% u prvom kvartalu i rast u drugom kvartalu od 0,8% te rast od 0,6% u treem kvartalu, nagovijestili su na godinjoj razini rast ispod 0,5%. Bankari su u prvih devet mjeseci 2011. godine imali prihode od 20,6 milijardi kuna, to je 2,7% vie nego u istom razdoblju 2010. godine. U tome su prihodi od kamata bili 17,5 milijardi kuna, to je poveanje od 3,8%, dok su prihodi od provizija smanjeni za 2,9% i iznosili su 3,2 milijarde kuna. Trokovi kamata bili su 5,1% manji nego u devet mjeseci 2010. godine, materijalni trokovi takoer su smanjeni za 3,8%, trokovi osoblja poveani su za 11,4%, porez na dobit povean je za 8,7%, a investicije su poveane za 6,7% prema devetomjesenim izvjetajima banaka. Kada se na kraju 2011. godine dodaju ostale vrste prihoda i ostale vrste trokova, ponajprije rezerviranja zbog gubitaka i teajne razlike te drugo, moemo zakljuiti da e bankarski sektor i 2011. godinu zavriti s dobiti, ali vjerojatno neto manjom nego u 2010. godini.

Banke i u krizi vie ulau u DOP

Odgovorne kompanije ne ulaze u DOP zbog vlastite koristi, ve kako bi uzvratile zajednici i poboljale ivotni standard potrebitima, poruuju bankari
Financijska kriza koja ne jenjava mnogim je kompanijama srezala proraune za donacije i sponzorstva. Budui da u Hrvatskoj bankarski sektor dobro zarauje, te aktivnosti za sada nisu pretrpjele znatnije rezove. Kako nam poruuju banke, prorauni i ulaganja u DOP i idue bi godine trebali biti na razini ovogodinjih budeta. "U 2010. godini za donacijske i sponzorske projekte Erste banka je izdvojila oko 7,5 milijuna. U 2011. godini planira se izdvojiti u tu svrhu jednak iznos, od ega je do sada (podaci od 31. kolovoza 2011.) izdvojeno oko pet milijuna kuna.

Razvoj

zajednice

Planirane aktivnosti i ulaganja na podruju sponzorskih i donacijskih aktivnosti u iduoj godini nee se smanjivati", istiu u Erste banci. Tako je i u Splitskoj banci koja ove godine nije smanjila proraun, a u iduoj godini ostat e na ovogodinjoj razini. Privredna banka Zagreb u 2009. za donacije je izdvojila 6,4 milijuna kuna, a za sponzorstva 9,8 milijuna kuna. "Trudimo se konkretnim projektima pridonijeti razvoju lokane zajednice u kojoj poslujemo i time aktivno sudjelovati u razvoju naeg drutva. Za 2010. godinu ukupno je izdvojeno 20 milijuna kuna za donacije i sponzorstva", kau u PBZ-u. Plan za taj segment ulaganja Raiffeisen banke je isti kao prole godine, a sljedee godine bit e jednak ili vei, a u posljednji pet godina ta je banka poduprla donacijama oko 365 projekata s vie od 11 milijuna kuna. Hrvatska potanska banka ove i sljedee godine nema planova za poveanje ulaganja, no namjerava proiriti aktivnosti vezane uz drutveno odgovorno poslovanje meu zaposlenicima i openito. Hypo Alpe Adria banka ima neto manji budet, no kako kau, ne odustaju od drutveno odgovornog naela poslovanja ni u dananje vrijeme jer je ono sastavni dio njihova poslovanja. Koritenje Facebooka

Zagrebaka banka takoer je zadrala isti budet za ulaganja te potporu projektima i inicijativama nevladinog sektora te e ga zadrati i u sljedeoj godini. "tovie, u ovoj smo godini napravili zaokret u provedbi naega tradicionalnog 'Natjeaja za dodjelu donacija' proirivi konanu odluku o donaciji dobitnika i na same graane preko Facebooka", objanjavaju u Zabi. Rije je o natjeaju u kojemu svi korisnici Facebooka imaju priliku svojim glasovima podrati projekte, a iznos donacije dodijeljen svakom od projekata bit e proporcionalan broju prikupljenih glasova na Facebooku. Facebook je iskoristila i Erste banka koja je poetkom veljae 2010. otvorila i slubenu stranicu radi daljnjeg unapreenja komunikacije s postojeim i potencijalnim klijentima. "Smatramo da nam je koritenje Facebooka pomoglo da se pribliimo naim klijentima te im i tim kanalom pruimo aurne informacije o novitetima banke", poruuju u Ersteu. No to su samo neki vidovi drutveno odgovornog poslovanja. Banke, naime, potiu zaposlenike na dodatno obrazovanje kako bi usluga bila kvalitetnija, potie ih se da razmiljaju i djeluju ekoloki. Tako se pazi na koliinu potroenog papira, ali i recikliranje PET ambalae. Naravno, tu su i projekti koje banke pokreu i rade s raznim institucijama. Tako Splitska banka potie financiranje projekata koji su danas poznati kao zeleno gospodarstvo. "Jedan od najboljih primjera je financiranje projekata za gradnju postrojenja koja se bave proizvodnjom ekoloki prihvatljivih izvora energije kao to je financiranje vjetroelektrana. Takoer bismo istaknuli 'Program poticanja zelenog poduzetnitva' (PPZP) koji je usredotoen na kreditiranje projekata koji su usmjereni na ouvanje bioraznolikosti, odnosno koji ne naruavaju okolinu", kau u toj banci.

HPB, primjerice, niz godina sudjeluje u projektu "Top stipendije za top studente". "Ulaganje u obrazovanje te nagraivanje znanja i truda studenata vrijednosti su kojima se HPB posebno ponosi", kau u toj banci. Ulaganje u obrazovanje prepoznali su i u Hypo banci koja daje potporu brojnim studentskim projektima u Hrvatskoj. "Angamanom na tom podruju Hypo se zalae za unapreenje kvalitete obrazovanja te osposobljavanje studenata za ukljuenje u poslovni svijet i izazove koji ih ekaju na tritu rada. Stoga je banka sudjelovala u projektima Case Study Competition, Zlatni indeks, Financial Week, Festival znanosti, a s gradom Osijekom banka je potpisala ugovor o subvencioniranim studenskim kreditima za osjeke studente te time olakala njihovo studiranje u nadi da e interes za pomo studenskoj populaciji pokazati i druge nadlene institucije lokalne zajednice i ostali hrvatski gradovi", objanjavaju u Hypu. Zajedniki nazivnik donacijskih projekata u kojima RBA sudjeluje je, kako kau, usmjerenost humanitarnim sadrajima, obrazovanju te projektima koji su namijenjeni djeci i mladima. "Obrazovanje i natjecanja u znanju, slobodno vrijeme i amaterski sport u lokalnoj zajednici, kultura, ekologija te djeca i mladi s posebnim potrebama. Veina projekata i programa koje RBA podupire su humanitarno i socijalno konotirani te koriste lanovima zajednice. Osim toga posebno mjesto u odrednicama odgovornosti ima provedba definirane strategije zatite okolia", kau u RBA. Usmjerenost na klijenta

U Socit Gnrale Splitskoj banci objanjavaju kako je drutveno odgovorno poslovanje (DOP) puno iri pojam od onog to je uvrijeeno u svijesti ljudi u naoj zemlji u kojoj se odmah pomisli na doniranje financijskih sredstava. Ta banka cijelo poslovanje temelji na pet postavki DOP-a: na visokokvalitetnom pristupu usmjerenim na potrebama klijenata i konstantnoj brizi za njihovim zadovoljstvom; na vrstom sustavu korporativnog upravljanja koji se konstantno prilagoava potrebama i zahtjevima drutva u kojem posluje; na konstantnom ojaavanju sustava upravljanja rizika i procesa interne kontrole; na strogoj politici usklaenosti kako bi se osigurala trajna uspjenost grupe, no grupa njeguje i kulturu inovativnosti, koja nastoji svakog zaposlenika ukljuiti u napredak i razvoj grupe. No sline modele i naine drutveno odgovornog poslovanja njeguju i ostale banke u Hrvatskoj. U Erste banci, primjerice, drutvena odgovornost oituje se na nekoliko razina: u odnosu prema zaposlenicima, klijentima i ponudi proizvoda s namjenom ulaganja u unapreenje energetske uinkovitosti, ali i potpori cjelokupnoj drutvenoj zajednici. Poboljanje imida

"I to na dvije razine: kroz razliite sponzorske i donatorske projekte, ali i primjenom ekolokih standarda u samom poslovanju banke koji pridonose poveanju energetske uinkovitosti i dugorono odrivom razvoju cjelokupne zajednice", poruuju u toj banci. Korist od drutveno odgovornog poslovanja manifestira se u zajednici tako da se financiraju projekti koji katkad nisu atraktivni, ponajprije financijski. Naravno, kako zajednica ima korist od vee uloge banaka u drutvu, tako i banke imaju korist kroz poboljanje imida u zajednici. Budui da je poslovanje

banaka u Hrvatskoj stabilno, logino je da tu zaradu na neki nain vrate drutvu. "Mi u Privrednoj banci Zagreb odavno smo postali svjesni da se uspjeh u poslovanju ne mjeri samo ostvarenjem financijskih rezultata, ve da u dananjem drutvu on implicira i aktivnosti u segmentu drutvene odgovornosti i doprinosu odrivom razvoju", istiu u toj banci. "Drutveno odgovorno poslovanje podrazumijeva ulaganja te izravnu korist prije svega za zajednicu. Dobrobit za banku je biti dio uspjenog DOP projekta u svom okruenju koji je za nju time od nemjerljive vrijednosti", poruuju u HPB-u.

Hypo banka, u banci DOP promatraju kao nain vraanja zajednici koje su i sami lan Projekti i udruge "Sredstava namijenjena za DOP iskoristit emo u dobre svrhe. Naa je elja pomoi sve hvalevrijedne projekte, inicijative, udruge, ali, naalost, ne moemo pomoi svima. Odgovorne kompanije ne ulaze u DOP zbog vlastite ili korporativne koristi, ve kako bi na taj nain uzvratile zajednici ijim smo lanom i poboljale ivotni standard potrebitima", zakljuuju u Hypo banci.