Europska unija - pravni sustav i pravo EU

Predavanje 5 10.11.2010

PRAVNI SUSTAV EU
  

temelj: Osniva ki ugovori pravni sustav sui generis nije jedinstven stupovi uloga Europskog suda
  

Konstitucionalizacija ugovora Dioba vlasti Javne politike

Do stupanja na snagu Lisabonskog ugovora...



3 stupa:  Pravo Zajednice - nadnacionalnost , ograni ena autonomija dr ava lanica  Zajedni ka vanjska i sigurnosna politika  Policijska i sudska jednoglasnost suradnja u kaznenim stvarima

Od Lisabonskog ugovora ....



Promjena odnosa me u stupovima erozija arhitekture tri stupa Nova struktura:  Europska zajednica + Policijska i sudska suradnja u kaznenim stvarima  Europska unija  Zajedni ka vanjska i sigurnosna politika

Na ela i karakteristike pravnog sustava EU (ranije I. stup- EZ)

1.

2.

3.

4.

na elo dodijeljenih ovlasti  EU mo e donositi odluke samo u podru jima u kojima su dr ave takvu ovlast na nju prenijele, ograni enje regulatorne suverenosti dr ava  ve ina odluka koje pravno obvezuju dr ave lanice mo e se donijeti i bez pristanka svih dr ava, sankcije protiv dr ave koja ne provodi pravo EU  protiv dr ave koja ga ne provodi mo e se pokrenuti postupak pred Europskim sudom, u kojem je dr avu mogu e financijski kazniti, izravni u inak prava EU  pravna pravila EU prodiru u nacionalne pravne sustave u kojima izravno stvaraju prava i obveze za pravne i fizi ke osobe u dr avama lanicama

5.

6.

7.

nadre enost prava EU  pravna pravila EU u pravnom sustavu svake dr ave lanice imaju vi u pravnu snagu od pravnih pravila internog podrijetla, klauzula lojalnosti  dr ave lanica trebaju poduzimati mjere nu ne za ispunjavanje obveza koje proizlaze iz ugovora i suzdr ati od poduzimanja mjera koje bi mogle ugroziti ostvarivanje ciljeva EU na elo neizravnog u inka  nacionalna upravna tijela i sudovi trebaju postoje e interno pravo uvijek poku ati protuma iti u svjetlu europskih normi

Zajedni ka vanjska i sigurnosna politika

   

na elo jednoglasnosti slabija uloga EP Europski sud nenadle an pravo zakonodavne inicijative  EK i dr ave lanice

PRAVO EUROPSKE UNIJE



primarno 1. osniva ki ugovori 2. op a na ela prava sekundarno 3. pravni akti institucija EU 4. me unarodni sporazumi 5. sudska praksa

1. Osniva ki ugovori


  

me unarodni ugovori kojima su osnovane Europske zajednice i Europska unija formalnopravno jedan Ugovor - Ugovor o Europskoj uniji prakti no 3 Ugovora izmjene usvajanjem novog ugovora; instrument me unarodnog prava

Sadr aj Osniva kih ugovora

    

Ciljevi i ovlasti i na in njihova ostvarenja Institucije, ovlasti, me usobni odnos Pravni instrumenti i postupci Izmjene Aneksi, protokoli, deklaracije

Osniva ki ugovori
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i elik (Pariz, 1952; 2002) Ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici (Rim, 1958.) Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju (Rim, 1958.) Jedinstveni europski akt (1987.) Ugovor iz Maastrichta (1993.) Ugovor iz Amsterdama (1999.) Ugovor iz Nice (2003.) Lisabonski ugovor (2009.) svi Ugovori o pristupanju EZ/EU

Ugovor o spajanju triju zajednica (Merger Treaty,1967) Ugovor o izmjeni odre enih odredbi o prora unu 1970. Ugovor o izmjeni odre enih financijskih odredbi 1975. Ugovor o Grenlandu 1984.

Potpisan

Stupio na snagu

Europska zajednica za ugljen i elik Europska ekonomska zajednica Europska zajednica za atomsku energiju Jedinstveni europski akt Ugovor o Europskoj uniji (Ugovor iz Maastrichta) Ugovor iz Amsterdama Ugovor iz Nice

Pariz, 18.4.1951.

23.07. 1952.

Rim, 25.3.1957

01.01.1958.

Luksemburg 17.02.1986. i Haag, 28.02.1986. Maastricht, 07.02.1992. Amsterdam, 02.10.1997. Nica, 26.02.2001.

01.07.1987. 01.11.1993.

01.05.1999. 01.02.2003.

Ugovori o priklju enju 1973, 1981, 1986, 1995, 2004, 2007. Reformski ugovor Lisabon 13.12.2007. 01.12.2009.

2. Op a na ela prava
 

dio svakog pravnog poretka utvr uje Europski sud  za tita temeljnih ljudskih prava  pravna sigurnost i za tita legitimnih o ekivanja  zabrana diskriminacije  na elo proporcionalnosti obvezuju institucije EU i dr ave lanice pravo EU suprotno op im na elima mo e biti poni teno pred ES, a nacionalno pravo moraju nacionalni sudovi izuzeti iz primjene

3. Pravni akti institucija EU

   

najbrojnija skupina temelj: Osniva ki ugovori (primarni izvor) forma i pravna priroda razli ita ovisno o stupovima sekundarno pravo

Do stupanja na snagu Lisabonskog ugovora....



Pravni akti u I. stupu

    

UREDBE (Regulations) DIREKTIVE (Directives) ODLUKE (Decisions) PREPORUKE (Recommendations) MI LJENJA (Opinions)

...nastavak


Radi izvr avanja svojih zada a, u skladu s odredbama ovog Ugovora, Europski parlament zajedno s Vije em, Vije e i Komisija izra uju uredbe i izdaju direktive, donose odluke, daju preporuke ili mi ljenja. Svaka uredba ima op u primjenu. Obvezuju a je u cijelosti i izravno se primjenjuje u svim dr avama lanicama. Direktiva je obvezuju a za svaku dr avu lanicu kojoj je upu ena u pogledu rezultata koji se mora posti i, ali prepu ta dr avnim vlastima odabir oblika i metoda. Odluka je u cijelosti obvezuju a za one kojima je namijenjena. Preporuke i mi ljenja nemaju obvezuju u snagu.

 

...nastavak


Pravni akti u II. stupu

 

Europsko vije e na ela, smjernice, zajedni ke strategije Vije e EU



Zajedni ke akcije (Joint actions)

obvezuju dr ave lanice u

pogledu stajali ta to ga EU zauzima o nekom vanjskopoliti kom ili sigurnosnom pitanju te u pogledu aktivnosti dr ava lanica s time u vezi


Zajedni ka stajali ta (Common positions)

akti kojima se

definira pristup Unije odre enom pitanju; dr ave lanice obvezne su osigurati da njihove nacionalne politike ne odstupaju od zajedni kog stajali ta.

....nastavak


Pravni akti u III. stupu  Zajedni ka stajali ta (Common positions) definira pristup Unije pojedinom pitanju  Okvirne odluke (Framework decisions) akti kojima se pribli avaju interni propisi dr ava lanica, te koji su obvezuju i za dr ave u pogledu rezultata koji se njima ostvaruje, sloboda u izboru forme i metode; nemaju izravni u inak  Odluke (Decisions) akti kojima se ostvaruje bilo koji od ciljeva predvi enih poglavljem o policijskoj i pravosudnoj suradnji, osim harmonizacije nacionalnih prava; nemaju izravni u inak  Konvencije (Conventions) me unarodni ugovori koje priprema Vije e a usvajaju dr ave lanice

...nastavak
proces odlu ivanja  kompleksan; brojni akteri  nema jasne podjele ovlasti  vrste zakonodavnog postupka prema ovlastima EP  Postupak savjetovanja  Postupak davanja suglasnosti od 1986.  Postupak suradnje od 1986.  Postupak suodlu ivanja od 1992.

Nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora I. stup



tipologija ostaje ista (uredba, direktiva, odluka) - uvodi se razlika izme u akata usvojenih u redovnom i posebnom zakonodavnom postupku i akata koji nisu zakonodavne naravi Zakonodavni akti (legislative act) donose ih Vije e i Parlament na prijedlog Komisije u redovnom ili posebnom zakonodavnom postupku Nezakonodavni akti (non-legislative act)  Delegirani  Zakonodavni akt delegira ovlast na Komisiju  Forma: delegirane Uredbe/Direktive/Odluke  Provedbeni  EU zakonodavstvo u pravilu provode dr ave lanice  Iznimno: Komisija ili Vije e  Forma: provedbene Uredbe/Direktive/Odluke

Postupak dono enja odluka



Redovni zakonodavni postupak (prije: postupak suodlu ivanja)  Komisija predla e propis  Vije e i EP zajedni ki ga usvajaju  Vije e pri tom odlu uje kvalificiranom ve inom Posebni zakonodavni postupak jo uvijek esta iznimka  jednoglasnost u Vije u; odlu ivanje u Vije u uz konzultiranje EP

Vrsta odluke

Stupanj 'obvezatnosti''

Uredba (Regulation)

U potpunosti i op e obvezuju a, i u pogledu sadr aja politike i u pogledu na ina implementacije - U svim dr avama lanicama
Stvaraju prava na koja se gra ani mogu pozivati pred tijelima javne vlasti

Direktiva (Directive)

Obvezuju a u pogledu ishoda, ali ne odre uje na in implementiranja javne politike - Mo e se odnositi na jednu, vi e ili sve dr ave
Stvaraju prava ije se ostvarenje mo e tra iti od dr ave

Odluka (Decision)

U potpunosti obvezuje pojedine aktere ili grupu, ali nema op u primjenjivost

Nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora II. stup

 

op e smjernice odluke - odre uju akcije koje poduzima Unija, stajali ta Unije i aran mane za njihovu provedbu;  donosi ih Europsko vije e ili Vije e EU  nisu zakonodavni akti  u iznimnim slu ajevima donose se kvalificiranom ve inom

lanak 26.  Europsko vije e op e smjernice i strate ki pravci

Nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora III. stup

pravni akti III. stupa nestaju i zamijenjuju ih akti Zajednice (uredbe, direktive, odluke) akti doneseni prije Lisabonskog ugovora postoje i dalje ranije donesene okvirne odluke mogu e je u zakonodavnom postupku pretvoriti u neki zakonodavni akt (uredbu ili direktivu) u prijelaznom razdoblju od 5 godina Europski sud ima samo ograni enu jurisdikciju nad ve postoje im okvirnim odlukama i odlukama

 

4. Sudska praksa
 

 

presude ES djeluju inter pares i erga omnes va nost obrazlo enja sadr i pravne pretpostavke, sudsko shva anje prava i dru tvenog konteksta presude se temelje na ranije prihva enom pravnom shva anju obveza po tivanja i provedbe presuda ES-a na nacionalnoj razini (sva dr avna tijela i nacionalni sudovi) u suprotnom postoji osnova za naknadu tete od strane dr ave

5. me unarodni sporazumi


 

izri ite ovlasti EU na sklapanje me unarodnih ugovora  Lisabonski ugovor,  lanak 37.  me unarodni sporazumi Unije s jednom ili vi e dr ava ili me unarodnih organizacija s podru ja zajedni ke vanjske i sigurnosne politike  Ugovor o EZ-u  lanak 133.  sporazumi kojima se ostvaruje zajedni ka trgovinska politika  lanak 310.  sporazumi o pridru enom lanstvu implicitne ovlasti EU  sklapati sporazume u svim podru jima koja je interno ovla tena urediti mje oviti sporazum  istodobno sklapaju EU i svaka dr ava lanica  stupa na snagu kada ga u ime EU ratificira Vije e (eventualno i potvrdi EP) i svaka dr ava lanica u skladu s vlastitim ustavnim poretkom predvi enom procedurom sklapanja me unarodnih sporazuma

 

osim sklapanjem, me unarodni sporazum mo e postati dio pravnoga sustava EU i sukcesijom na mjesto dr ava lanica u takvom sporazumu ili stupanjem Zajednice u takav sporazum dodatno uz dr ave lanice (npr. GATT) dio pravnoga poretka EU za tuma enje je ovla ten Europski sud

Hvala!