Zlatarovo zlato- esej

Roman Zlatarovo zlato napisao je August enoa. Djelo je nastalo u knjievnom razdoblju protorealizma, gdje se mijeaju elementi realizma i romantizma. Zlatarovo zlato je ujedno bio prvi povijesni roman u hrvatskoj knjievnosti i prvi roman Augusta enoe. Ovim romanom predstavljene su povijesne injenice odnosno slika ivota u hrvatskoj- Zagrebu. Osim toga roman je i ljubavna pria Dore Krupi i Pavla Gregorijanca koja tragino zavrava mijeanjem Grge okolina. Grga okolin bio je zaljubljen u Doru Krupievu koja je svoje srce poklonila Pavlu Gregorijancu. Grga razoaran i povrijeen zbog neuzvraene ljubavi kleveta Doru s namjerom da ju ocrni pred svima kako bi to dolo do Pavla. Dorin otac je bio zlatar koji je jako volio svoju ker koja je njemu predstavljala najvrijednije zlato. U romanu Grga okolin predstavlja negativca koji priu ini zanimljivom i napetom to itatelje dri napetima sve do kraja, nestrpljivo iekujui rezultat prie. Grga je jedan obini laljivac, prevarant, intrigant, izvor zla i pohlepe. Vrlo je ruan i voli si zaviriti u aicu. To saznajemo iz sljedeeg citata: "Suhonjat truljak. Glava mu debela, obla ko glava od kupusa, obrve guste, nad nosom svedene, oi male,crne, bodljive kad ih nije vinska magla zastirala, nos tup irok uzvinut, a crven da se boji primai mu puan praha, lice olizano, nebradato, rei bi, iv cimer grgine metrije." Grga je isti izvan i iznutra. Izvana ruan iznutra zao kao zao duh. enoa Grgu prikazuje na podsmjean nain i tako u itatelju stvara odbojnost prema njemu. Pisac se koristi poredbom, Grgin izgled usporeuje sa glavom od kupusa. Koristi se epitetima kojima ga opisuje. "Ja bogac, kako sam poten i svaki boji stvor potenim cijenim, rekoh da mi je ono pred nosom vrata zatvorila bila... Tako miljah ja dobriina." Iz ovog citata saznajemo da Grga o sebi misli kako je on poten, dobar i ugledan ovjek koji zasluuje djevojku poput Dore. Grga je dvolini podlac koji prevarama, laima i ulagivanjem pokuava pridobiti druge na svoju stranu klevetajui Doru. "Stid me je rei tu sramotu pred potenom enskom glavom" Dora je bila ista suprotnost Grgi, dobra , plemenita, naivna i posluna osoba. Zaljubljena u svog "junaka" Pavla koji je bio puno bolja osoba od Grge kojega je odbila s izgovorom da je jo premlada. Silno zlo u Grgi nije mu dopustilo da prihvati Dorin izbor i krene dalje. Na prevaru je otrovao Doru, koju su osvetili Radak i Jerko ubivi Grgu okolina. Pravda je zadovoljena!!! 400 Rijei

Raspravljaki esej Potovana gospoo Andrea Zlatar, Proitala sam Va odlomak iz teksta Bura i gripa bez makara iz knjige Veliko spremanje, koji me toliko zaintrigirao da sam Vam odluila napisati ovo pismo. U Vaem odlomku postoje tvrdnje s kojima se u potpunosti slaem a postoje, naalost, i one sa kojima se ba i ne mogu sloiti. Slaem se sa Vaim navodom koji ukazuje na injenicu da ivimo sve bre i da smo sve nestrpljiviji. "Proljee se obino iekuje ve od Nove godine." Naime, imam prijatelja koji ivi u Australiji. Jednom prilikom mi je priao kako oni za Boi ve kupe ukraenu boinu jelku. Oni tu jelku samo izvuku iz kutije i postave negdje u prostoriju. Jelka se sama rairi, a ukrasi ve budu na jelci. Mislim da je Boi ipak blagdan u kojemu bi trebalo uivati sa obitelji i veseliti mu se, ukraavati jelku svi zajedno a ne samo izvui iz kutije "instant" jelku. Kada sam to ula ostala sam jako iznenaena i zamiljena, emu tolika urba? Kuda se to urimo? Dosta sam razmiljala o tome i nisam dola do pravog odgovora. Samo sam shvatila da je veini ljudi posao i novac sve i da im je to jedino bitno pa se zato ure i nemaju vremena uivati u radostima Boia, obitelji i prijatelja. Zato i tvornice izrauju "instant" proizvode poput jelke. ovijek je ipak socijalno bie i ne moe opstati sam jer da moe ne bi bilo drugih ljudi. Drugi ljudi su nam potrebni jer moramo sa nekime podijeliti svoju sreu,tugu,doivljaje,iskustva i slino. Bojim se, nastavimo li ovako, ostat emo poput otoka. Sami bez igdje ikoga, nigdje. "Ono to sada gubimo, gubimo u nepovrat, nenadoknadivo je." U potpunosti se slam sa ovom Vaom reenicom, jer vrijeme se ne moe vratiti. Ono to napravimo, ako napravimo krivo, moemo zavujek izgubiti i ne moemo vratiti niti nadoknaditi. Modran ivot nam je mnogo toga dobroga donio ali naalost i uzeo. Donio nam je posao pomou kojeg zaraujemo i moemo si dosta toga priutiti pa tako i "instant" jelku. Posao nas sve vie optereuje jer nam oduzima sve vie i vie vremena te nas otuuje od naih dragih i mi postajemo otok sam samcat, a vrijeme vratiti ne moemo. Srdano Vas pozdravljam, elim Vam puno sree u Vaem radu ali da ne postanete jo jedan otok. Anja Novakovi 383 Rijei

Turizam Od postanka ovjeanstva, ovjek se uvijek morao kretati. Prvi putevi nastali su s postankom ovjeka. ovjek je ivio u pilji i da bi se prehranio svaki dan je iao u lov, i tako si utabavao staze koje su bile prve ovjekove prometnice. Tehnolokim napretkom kroz povijest, razvijali su se putevi, prijevozna sredstva a i sam ovjek koji vie nije htio samo loviti nego je htio upoznati razliita podruja, kulture ali i uivati. Suvremeni ovjek ima potrebu putovati. Putovati moe iz vie razliitih razloga: poslovno, edukativno, a moe ii posjetiti svoju obitelj. Ljudi su uvijek imali potrebu putovati bez obzira na vrijeme u kojem ive i stupanj razvoja.O tome nam govori i sljedei citat:"Ljudi su oduvjek putovali- nomadi radi preivljavanja,hodoasnici radi spasenja, trgovci radi zarade, pustolovi zbog znatielje i slave" ovjek je postao turist kada je poeo putovati radi razonode, uitka i znatielje. elio je upoznati nova podruja, kulturu i tradiciju drugih ljudi.To saznajemo iz sljedeeg citata: "Meutim samo jednom u povijesti ovjek je postao turist- moderni nomad iz dokolice i razonode, putnik radi puta kao takvoga." Neki smatraju da je turizam "moderna kuga" odnosno da je to poast koja je zahvatila ljude naeg vremena. Neki ljudi putuju jer istinski uivaju u turizmu.Drugi pak putuju samo da bi bili vieni i da bi se kasnije mogli pohvaliti slikama sa putovanja. Turizam je "slatka bolest" jer ljudi mogu uivati, vidjeti neto to u njihovom podruju nema, susresti nove ljude, upoznati razliitu kulturu, tradiciju te probati razliite specijalitete iz razliitih kuhinja. Naravno, i bez svega toga ivot moe biti jednako zanimljiv i plodan. Moemo detaljnije upoznati grad u kojem ivimo, upoznati povijest naeg grada ili jednostavno ne raditi ba nita nego samo uivati u slobodnom vremenu i odmarati se. Naravno, kao i uvijek, netko nae svoju korist u svemu tome pa su tako gospodarstvenici prepoznali izvor zarade i turizam pretvorili u biznis, koji obije strane ini sretne. Turisti uivaju u svom turistikom aranmanu a gospodarstvenici u svojoj zaradi. Svaki ovjek je razliit. Netko uiva u kui a netko u putovanjima. Ja se slaem sa svima jer to jednog ovjeka ini sretnim ne mora sretnim initi drugoga. 353 Rijei

Madam Bovary Roman Madam Bovary napisao je Gustave Flaubert, francuski romanopisac i pripovjeda. Roman je nastao u razdoblju realizma. Flaubert se koristi realistikim metodama: promatra, prouava, dokumentira sve pojave, iako je po mentalitetu pravi romantik. Jedno vrijeme roman je ak bio zabranjen zbog povrede javnog morala. Charles Bovary je bio lijenik. ivio je na selu gdje vodio isprazan i dosadan ivot. Svaki dan mu je bio jednak, a ivot monoton, to vidimo iz sljedeeg citata: "Seoski lijenik Charles Bovary vodi tuan, isprazan ivot bez ljubavi." Sve do toga dana kada je upoznao Emmu, tada mu se sve oko Emme poelo sviati i rado je dolazio u Bertaux na imanje ie Rouaulta. Charles se poeo zaljubljivati u Emmu ali toga uope nije bio svjestan. Mislio je da uiva u ljepotama imanja ie Roualta. Emma je kerka ie Rouaulta, koja je ivjela na imanju. Uvijek je srdano ispraala Charlesa:"Ona ga je uvijek ispraala do prve stepenice pred kuom. Ako mu jo ne bi doveli konja ona bi ostajala tu." Dok je Emma bila u prisustvu Charlesa ona se smijeila jer je Charlesovo prisutstvo djelovalo na nju iako nije isticala nikakve svoje osjeaje to saznajemo iz sljedeeg citata:" Emma se pod njim smijeila u mlakoj toplini, a kapi su se vode ule kako jedna po jedna padaju na razapetu svilu." Charlesovi su osjeaji bili puno jai. On se toliko udubio u promatranje Emme da je uo kako kapljice jedna po jedna padaju na razapetu svilu. Iz ovog ulomka Emmu upoznajmo iskljuivo iz Charlesove perspektive, onako kakvom je on doivljava a ne onakvom kakva ona u stvarnosti je. Obino su se sretali kada je Charles odlazio tada bi ga Emma pratila i sa njim ekala dok mu ne dovedu konja. Nisu uope razgovarali samo bi se pozdravili i ekali. Oboje su uivali u susretima iako su bili potpuno hladni bez ikakvog konkretnog druenja. Tako se moe zakljuiti da su oboje imali osjeeje jedno prema drugome iako su Charlesovi osjeaji bili puno jai. Zbog nedostatka komunikacije izmeu njih dvoje dolazi do toga da Emma nije zadovoljna tom vezom pa trai utjehu negdje drugdje. Emma je nesretna i na kraju tragino zavrava. 354 Rijei

Gospoa Bovary Madam Bovary je francuski roman koji je napisao Gustave Flaubert, nastao je u knjievnom razdoblju realizma. Tekst "Peglenje kartica" iz priloga napisala je Andrea M. Redovi, a objavljen je kao novinski lanak u Narodnom zdravstvenom listu. Andrea govori o tome zato dolazi do ovisnikog ponaanja. Gustave Flaubert je prikazao Emmu kao nesretnu osobu koju jedino oping moe na kratko uiniti sretnom. Emma je vrlo nesretna svojim ivotom, jer nije imala ono to je oekivala od svog mua, ljubav. "Ljubav se zbog odsutnosti pomalo ugasi, aljenje se zagui pod navikom,..." Emma da bi se malo odmaknula od svoje stvarnosti odlazi u oping i kupuje brdo nepotrebnih stvari, ureuje kosu,nokte. Iako bi se na tren ona osjeela sretno, nije bila sretna. "Emma, inilo se, nije bila vesela..." Kada se ljudi osjeaju nesretno obino rade neto to e ih u tom trenu odvratiti od problema. ene najee odlaze u oping, izgube malo vremena, skrenu misli s problema i u tom trenu budu sretne. Kada zavre sa opingom i vrate se opet stvarnosti, problemu, opet budu nesretne tako da oping nije rijeenje za probleme. Sve ovo se dogaa kod Emme, ona ima problem, a da bi se malo maknula od toga odlazi u oping iako na kraju dana opet bude ona stara sa istim problemom. Emma svoje ponaanje ne pokuava promijeniti, samo razmilja o promjeni, nita ne poduzima, njoj odgovara takav nain ivota, malo se zabavi i zaboravi na sve ali na kraju se vraa u stvarnost. Prof. Andrea Redovi opisuje ponaanje ljudi koji svoje probleme pokuavaju rijeiti opingom i navodi na to da oping nije rijeenje i da se problemu treba suprotstaviti. Emma je bila vrlo tvrdoglava i inatljiva to ju je dovelo do toga da bude nesretna. "Jednog se dana okladi s muem da e popiti pola velike ae rakije, a kako Charles izjavi da se ipak nee usuditi,ona ispi au do posljednje kapi." Isprva je mislila da ju brak moe usreiti no nije i dalje je bila nesretna. Kada je shvatila da brak nije rjeenje, otila je u oping nebili se usreila, i nije se usreila. Postajala je sve vie i vie nesretna, nije bila dovoljno jaka da rijei svoje probleme, pa je izabrala ono najgore rijeenje samoubojstvo. Ovisnost nastaje kada se ovjek ne moe oduprijeti svojim loim navikama. Ovisnosti oduvijek postoje, ali su se razvijale sukladno s razvojem drutva. Trgovakih centara i kreditnih kartica tada nije bilo i samo ljudi koji su imali novaca su mogli kupovati. Danas ima mnogo trgovakih centara i raznih reklama koje nas privlae da neto kupimo, a ljudi imaju kreditne kartice i dozvoljene minuse pa im sredstva nisu prepreka. Za takav nain kupovine nije potrebno platiti odmah ali ti rauni brzo dodu na naplatu i ljude uvuku u minuse iz kojih se teko izvlae pa naalost dosta ljudi zavri poput Emme. 467 Rijei