UDK 624.91:624.

058

Primljeno 19. 7. 2010.

Probno ispitivanje krovnih konstrukcija velikih sportskih graevina

Ivan Duvnjak, Mladenko Rak, Domagoj Damjanovi
Kljune rijei krovna konstrukcija, sportska graevina, probno ispitivanje, dvorana Arena Zagreb, dvorana Varadin, numeriki model Key words roof structure, sports facilities, load testing, Arena Zagreb Hall, Varadin Hall, numerical model I. Duvnjak, M. Rak, D. Damjanovi Prethodno priopenje

Probno ispitivanje krovnih konstrukcija velikih sportskih graevina

Prikazana su dva primjera probnih ispitivanja krovnih konstrukcija sportskih graevina: dvorane Arene Zagreb i dvorane Varadin. Posebno je istaknuto da je uz redovito ispitivanje potrebno i kontrolno ispitivanje za vrijeme uporabe graevine Arene Zagreb. Opisano je ispitivanje prostorne eline reetkaste krovne konstrukcije dvorane Varadin. Iskazani su rezultati ispitivanja relativnih deformacija, pomaka, vlastitih frekvencija te su usporeeni s numerikim modelom. I. Duvnjak, M. Rak, D. Damjanovi Preliminary note

Load testing for roof structures of big sports facilities

Roof load testing for two sports facilities, i.e. Arena Zagreb Hall and Varadin Hall, is presented. It is emphasized that, in addition to regular testing, it is also important to conduct control tests during the life span of the Arena Zagreb Hall. The testing of the spatial steel roof truss of the Varadin Hall is described. The results obtained by testing relative strain, displacement, and eigenfrequencies, are presented and compared with the numerical model. I. Duvnjak, M. Rak, D. Damjanovi Note prliminarie

Mots cls toiture, ouvrages de sports, essai de portance, salle d'Arena Zagreb, salle Varadin, modle numrique

Essai de portance pour les toitures des grands ouvrages de sports

Les essais de portance conduits pour la toiture des deux ouvrages de sports, i.e. de la sale de sports "Arena Zagreb" et de la salle de sports Varadin, sont prsents. Il est soulign que, en plus des essais rguliers, il est galement important de faire des essais de contrle pendant la dure de vie d'Arena Zagreb. L'essai de la ferme en acier de la salle de sports Varadin est dcrit. Les rsultats obtenus par mesure de dformation relative, dplacements et frquences propres, sont prsents et compars avec le modle numrique. . , M. , .

, o e, , A , , Schlsselworte Dachkonstruktion, Sportbauwerke, Probeuntersuchung, Halle "Arena Zagreb", Halle "Varadin", numerisches Modell

: A . , , A . . , , , . I. Duvnjak, M. Rak, D. Damjanovi Vorherige Mitteilung

Probeuntersuchung von Dachkonstruktionen grosser Sportbauwerke

Dargestellt sind zwei Beispiele von Probeuntersuchungen der Dachkonstruktionen von Sportbauwerken: der Halle "Arena Zagreb" und der Halle "Varadin". Besonders wird hervorgehoben dass neben der regelmssigen Untersuchung auch Kontrolluntersuchung des Bauwerks "Arena Zagreb" whrend der Benutzung notwendig ist. Beschrieben ist die Untersuchung des rumlichen Stahlfachwerks der Dachkonstruktion der Halle "Varadin". Vorgelegt sind die Ergebnisse der Untersuchung von relativen Deformationen, Verschiebungen und eigenen Frequenzen und deren Vergleich mit dem numerischen Modell.

Autori: Ivan Duvnjak, dipl. ing. gra.; prof. dr. sc. Mladenko Rak, dipl. ing. gra.; Domagoj Damjanovi, dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, Zagreb

GRAEVINAR 62 (2010) 10, 887-896

887

Ispitivanje sportskih graevina 1 Uvod Konstrukcija mora biti takva da tijekom trajanja graevina podnese sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje okolia, tako da pri graenju i uporabi predvidiva djelovanja ne uzrokuju: ruenje graevine ili njezina dijela deformacije nedoputena stupnja oteenja graevnog sklopa ili opreme zbog deformacije eline konstrukcije nerazmjerno velika oteenja graevine ili njezina dijela u odnosu prema uzroku zbog kojih su nastala.

I. Duvnjak, M. Rak, D. Damjanovi Kod nekih je konstrukcija broj faza propisan normom ili postupkom ispitivanja. Konstrukcija se pokusno optereuje u najmanje 4 jednaka koraka do predviene razine optereenja. Kod elinih konstrukcija s vijcima najvee probno optereenje treba ponoviti barem jednom, kako bi se dobio uvid u veliinu poputanja spojeva. Izmeu pojedinih koraka kontinuiranim se zapisom mjere pomaci i deformacije, a idui je korak tek nakon stabilizacije prethodnog koraka. Nakon nanoenja najveeg predvienog probnog optereenja, ono na konstrukciji mora ostati najmanje 16 h za sve konstrukcije osim elinih gdje treba stajati barem 4 h (u tom se razdoblju konstrukcija pregledava najmanje 4 puta). Promatranje ponaanja konstrukcije ukljuuje promatranje pomaka i deformacija, kutova zaokreta, pojave i irenja pukotina, njihovih irina, lokalnih defekata i sloma konstrukcije. Svrha nanoenja probnog optereenja po fazama jest da se utvrdi linearnost prirasta deformacija u odnosu prema prirastu optereenja. Nakon izvrenoga probnog optereenja, osnovni kriterij valjanosti odnosno uvjet za tehniki ispravnu konstrukciju jest: izmjereni progibi i deformacije pri probnom optereenju moraju biti manji ili jednaki raunskim za isto optereenje. Sljedei se kriterij odnosi na elastino ponaanje konstrukcije: nakon rastereenja zaostale deformacije i progibi moraju biti u granicama koje su propisane za pojedine vrste konstrukcija i takvih veliina da se ponaanje konstrukcije moe smatrati elastinim. Da bi konstrukcija nakon prvoga probnog optereenja zadovoljila, zaostale deformacije i progibi ne smiju biti vei: 15 % od maksimalno izmjerenih u istoj toki za eline i spregnute konstrukcije 20 % od maksimalno izmjerenih u istoj toki za konstrukcije od prednapetoga betona 25 % od maksimalno izmjerenih u istoj toki za konstrukcije od armiranog betona [2][4]. Ispitivanje konstrukcija daje mogunost dobivanja podataka koji su dragocjeni za projektiranje i razvoj konstrukcija, odravanje u uporabi i pravodobno otkrivanje eventualnih nedostataka, ali i za unapreivanja propisa i normativa. Eksperimentalna ispitivanja krovita velikih sportskih graevina prikazat emo na primjerima sportske dvorane Arena Zagreb (slika 1.) i Varadin (slika 2.). Dvorane su izgraene uoi Svjetskog prvenstava u rukometu poetkom 2009. godine. GRAEVINAR 62 (2010) 10, 887-896

Konstrukcija ima dokaze nosivosti i uporabljivosti utvrene ispitivanjem pokusnim optereenjem kada je ono propisano kao obvezno ili zahtijevano projektom. Pokusnim se optereenjem utvruju: usklaenosti s projektom ili pravilnikom usklaenosti kvalitete svih materijala i ugraenih elemenata predvienih projektom sposobnost konstrukcije za preuzimanje projektom predvienog optereenja ponaanje konstrukcije u uporabi i njezina trajnost [1]. Veliina probnog optereenja mora biti jednaka najnepovoljnijem optereenju iz statikog prorauna konstrukcije ili poloaj i veliina probnog optereenja moraju izazvati priblino jednake unutarnje sile u kritinim presjecima konstrukcije. Obvezatno se probno optereenje na konstrukcijama visokogradnje provodi za graevine definirane propisima za beton, armirani beton, prednapeti beton, eline i drvene konstrukcije, sukladno veliini raspona konstrukcija ili pojedinih konstruktivnih elemenata. Prema karakteru pokusna ispitivanja mogu biti statika ili dinamika, prema trajanju kratkotrajna ili dugotrajna, prema opsegu cijela konstrukcija ili segmenti konstrukcije. Probno statiko optereenje mora odgovarati stalnom i ukupnom pokretnom najnepovoljnijem optereenju prema projektu (uzima se da su svi parcijalni koeficijenti sigurnosti za optereenje jednaki, 1,0). Pokusna optereenja su redovna [2] kada se provode prije putanja objekta u eksploataciju, a kontrolna [3] po potrebi tijekom uporabe objekta [4]. Pokusna optereenja potrebno je provoditi po koracima, i to: detaljni pregled i snimka konstrukcije optereivanje do najveega predvienog optereenja kroz nekoliko faza promatranje ponaanja pod optereenjem rastereenje promatranje konstrukcije nakon rastereenja detaljni pregled. 888

I. Duvnjak, M. Rak, D. Damjanovi

Ispitivanje sportskih graevina Parametri (pomak, relativna deformacija) dobiveni pokusnim optereenjem dat e najbolju sliku stanja redovnog pregleda konstrukcije krova, odnosno mogunost usporedbe eksperimentalno dobivenih rezultata s numerikim rjeenjem. Osim redovnoga probnog optereenja, zbog sloenosti se obavlja i kontrolni pregled konstrukcije krova tijekom uporabe objekta. Takav primjer kontrolnog pregleda prikazan je na sportskoj graevini Arena Zagreb.

Slika 1. Sportska dvorana "Arena Zagreb"

2 Ispitivanje krovne konstrukcije Arene Zagreb

2.1 Redovno probno optereenje

Krovna je konstrukcija Arene Zagreb priblino pravokutnoga tlocrtnog oblika nad povrinom otprilike 143 x 104 m (15000 gledatelja). Krovna konstrukcija sastoji se

Slika 2. Sportska dvorana "Varadin"

Slika 3. Uzduni presjek dvorane

Slika 4. Raspored probnog optereenja po nosau u poprenom presjeku

Slika 5. Zamjenjujue pokretno raunsko optereenje

GRAEVINAR 62 (2010) 10, 887-896

889

Ispitivanje sportskih graevina od zaobljenih glavnih nosaa raspona L = 104 m, koji su ovjeeni. Glavno ue je na najviim tokama ovjeeno na armiranobetonske prednapete lamele u smjeru istokzapad, dok su glavni elini nosai u donjem pojasu oslonjeni na armiranobetonsku konstrukciju dvorane. U smjeru sekundarnih nosaa (sjever-jug) projektirane su dvije usporedne prostorne stabilizacijske eline reetke, ija je zadaa ravnomjerno prenoenje optereenja na susjedne sklopove (slika 3.). Programom ispitivanja definirano je probno optereenje svih glavnih krovnih nosaa s ekvivalentnim uinkom kao jednoliko rasporeeno pokretno proraunsko optereenje (snijeg) na dijelu izmeu betonskih tribina (diskretizirano u vorovima nosaa), to ukupno iznosi 440 kN po jednom krovnom nosau (slika 4.). Ispitivanje nosaa provedeno je tako da su na srednjim vorovima glavnog nosaa objeene vjealjke (slika 5.) na koje je postavljena platforma za nanoenje optereenja. [5]

I. Duvnjak, M. Rak, D. Damjanovi faze optereenja obavljeno je rastereenje. Za ispitivanja izvren je kontinuirani zapis relativnih deformacija na mjestima glavnih nosaa i na sredini svakoga glavnog ueta te na nekim vertikalama i dijagonalama noseeg sklopa (slike 7. i 8.).

Slika 8. LVDT mjerni deformacija

instrumenti

za

mjerenje

relativnih

Slika 6. Tlocrtni prikaz optereenja za 2. fazu

Tijek ispitivanja podijeljen je u 6 faza (po 5 nosaa, slika 6.) od kojih je jedna nesimetrina faza, a nakon svake

Pomaci su u svakoj fazi optereenja mjereni na 5 mjesta du svakog od 5 nosaa. Vertikalni pomaci pri statikom optereenju odreivani su metodom trigonometrijskog nivelmana, koristei se totalnom stanicom s tonou mjerenja unutar 1 mm (slika 9.). Nakon provedbe nultih

Slika 7. Prikaz mjernih mjesta za mjerenje relativnih deformacija u poprenom presjeku

890

GRAEVINAR 62 (2010) 10, 887-896

I. Duvnjak, M. Rak, D. Damjanovi

Ispitivanje sportskih graevina

Slika 9. Mjerna mjesta za mjerenje pomaka (tlocrt), totalna stanica

mjerenja optereenje je na nosae nanoeno definiranim redoslijedom u 4 koraka do punog iznosa. Pri punom iznosu optereenja nakon stabilizacije deformacije obavljena su mjerenja na svim mjernim mjestima prema programu, a potom obavljeno rastereenje i nakon stabiliziranja deformacije ponovno nulto oitanje svih mjernih mjesta. Osim statikog, obavljeno je i dinamiko ispitivanje. Odreene su vlastite frekvencije krovne konstrukcije. Pobuda konstrukcije inducirana je uljuljavanjem u sredini te u etvrtini raspona krovita. Tijekom pobude krova registrirani su odgovarajui vremenski signali, kao i funkcije spektralne gustoe snage (PSD) iz kojih su odreeni relevantni dinamiki parametri.

Tablica 1. Maksimalne izmjerene vrijednosti pomaka [5]

Faza opt. Nosa br. 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 2` 3` 4` 5` 6` 7` 8` 9` 10 1 2` Raunski (cm) -17,5 -17,3 -17 -15,8 -17 -17,6 -17,2 -16,9 -17,5 -16,7 -17,2 -17,1 -17,4 -17,2 -17,1 -16,3 -18,1 -16,5 -11,8 -8,4 -9,0 Izmjereno (cm) -8,2 -8,9 -9,0 -8,3 -9,7 -10,2 -9,8 -9,8 -10,2 -9,8 -9,9 -10,3 -10,2 -10,0 -10,4 -10,6 -10,3 -8,9 -6,7 -4,4 -4,5 Zaostali progibi (%) 2,44 1,12 2,22 1,20 2,06 1,96 1,02 7,14 5,88 7,14 6,06 6,80 8,82 4,00 4,81 6,60 4,85 5,62 5,97 0 0

2.2 Rezultati dobiveni za redovnoga probnog optereenja

Parametre dobivene eksperimentalnim ispitivanjem konstrukcije krovita potrebno je usporediti s odgovarajuim rezultatima iz statikog prorauna. Na taj se nain testira raunski model konstrukcije, to je veoma vano za projektanta pogotovo na velikim i sloenim graevinama. Prvi kriterij koji je potrebno zadovoljiti to se tie valjanosti konstrukcije jest da izmjereni progibi i deformacije moraju biti manji ili jednaki raunskim za isto optereenje. Sljedei kriterij nalae da se konstrukcija ponaa elastino, odnosno da za eline konstrukcije zaostale vrijednosti deformacija i pomaka budu manje od 15 % maksimalno izmjerenih (tablice 1. i 2.). Na slici 10. grafiki su prikazani numeriki i eksperimentalno odreeni progibi za treu fazu optereenja [6]. GRAEVINAR 62 (2010) 10, 887-896
5

Tablica 2. Maksimalne izmjerene vrijednosti relativnih deformacija [5] Faza opt. 1. 2. 3. 5. Mjerno mjesto 8D3 1D4 1U1 2V1 2U4 6`V4 Relativne deformacije () +0,34 +0,25 -0,27 +0,08 +0,20 +0,08

891

Ispitivanje sportskih graevina

I. Duvnjak, M. Rak, D. Damjanovi

Slika 10. Usporedba numerikih i eksperimentalnih progiba [6]

Slika 11. Zapis relativnih deformacija za etvrtu fazu optereenja [5]

Koristei se LVDT senzorima za mjerenje relativnih deformacija, na mjestima naznaenim na slici 7., za probnog se optereenja moe ustanoviti razina naprezanja odnosno razina sile na odreenom elementu. Tako odreene vrijednosti sila u elementu usporeuju se s raunskim veliinama. Kontinuirani vremenski zapis relativnih deformacija prikazan je na jednom primjeru za etvrtu fazu optereenja (slika 11.). Rezultati ispitivanja frekvencija krova u cjelini prikazani su u tablici 3., a odgovarajui grafovi registrirani mjernim sustavom na slici 12. Pobuda konstrukcije inicirana je istodobnim "zanjihavanjem" nekoliko glavnih kabela. Dinamiki odgovor konstrukcije zabiljeen je pri slobodnom istitravanju nakon prestanka pobude. 892

Tablica 3. Pregled vlastitih frekvencija krova (Hz) [7]

Eksperimentalne vrijednosti 1,275 1,725 1,925 2,075 2,250 2,375 2,625 3,075 3,875 4,025 Raunske vrijednosti 1,272 1,749 2,024 2,086 2,457 2,487 2,998 3,597 4,020

Odgovor konstrukcije mjeren je akcelerometrima simultano na 5 mjernih mjesta - na polovici i etvrtini raspona GRAEVINAR 62 (2010) 10, 887-896

I. Duvnjak, M. Rak, D. Damjanovi

Ispitivanje sportskih graevina

Slika 12. Zapisi mjerenja frekvencija krova [7]

krovne konstrukcije. Putem mjernog sustava tipa B&K PULSE registrirani su odgovarajui vremenski signali, kao i funkcije spektralne i meuspektralne gustoe.

Tablica 4. Pregled sila u glavnim kabelima krovne konstrukcije (kN) [7]

Nosee ue 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 2` 3` 4` 5` 6` 7` 8` 9` 10` 11` Oujak 2009. 959 662 1027 1538 1259 1601 1046 1084 1143 1063 1198 1340 1444 1411 1279 1074 1140 1138 1121 1156 1090 Travanj 2010. 903 658 1007 1445 1215 1478 1048 1023 1089 1017 1134 1257 1442 1315 1223 1053 1166 1104 1029 1020 1018 prosjeno: Odnos 2009./2010. -5,81 % -0,62 % -1,96 % -6,03 % -3,48 % -7,67 % 0,16% -5,67% -4,73 % -4,37 % -5,33 % -6,19 % -0,13 % -6,83 % -4,37 % -1,88 % 2,31 % -3,05 % -8,19 % -11,82 % -6,60 % -4,39 %

2.3 Rezultati kontrolnog pregleda krovne konstrukcije tijekom uporabe graevine

Zbog sloenosti i veliine graevine potrebno je jednom na godinu provesti kontrolni pregled krovne konstrukcije. Ova ispitivanja podrazumjevaju vizualni pregled svih noseih elemenata krovne konstrukcije, zatim mjerenja sila u glavnim kabelima, dijagonalama i vertikalama ovjeenog sklopa glavnih nosaa, dinamika ispitivanja cjelokupne krovne konstrukcije. Poetne vrijednosti sila izmjerene su u sklopu probnog optereenja u oujku 2009. godine. U tablici 4. izdvojene su samo vrijednosti izmjerenih sila u glavnim noseim kabelima ovjeenog sklopa, te su usporeeni rezultati za vrijeme probnog optereenja i kontrolnog pregleda (travanj 2010., slika 13.). Sile u glavnim noseim kabelima ovjeenog sklopa iz tablice 4. odreene su na temelju izmjerenih vlastitih frekvencija u sredinama glavnih kabela i projicirane u smjeru kabela na mjestu prikljuka s betonskim lamelama. Pritom je za odreivanje sila iz vlastitih frekvencija upotrijebljena formula [8]:

F = 4 m l2 f 2
gdje je F sila u elementu, m masa po jedinici duljine, l duljina elementa, f vlastita frekvencija. GRAEVINAR 62 (2010) 10, 887-896

893

Ispitivanje sportskih graevina

I. Duvnjak, M. Rak, D. Damjanovi

Slika 13. Usporedba sila u glavnim kabelima krovne konstrukcije [7]

3 Ispitivanje krovne konstrukcije dvorane Varadin

3.1. Redovno probno optereenje

Dvorana Varadin je pravokutnih tlocrtnih dimenzija 63 x 84 m, iji je glavni krovni nosa prostorna elina reetka (slike 14. i 15.) raspona 63 m oslonjena na armiranobetonske stupove. Visina reetke u sredini je 4,5 m, a na rubovima 3,85 m.

Zbog iznimnog raspona svaki od dvanaest reetkastih nosaa dopremljen je na gradilite u vie dijelova te je potom vijano spajan. U skladu s vaeom regulativom i tehnologijom izrade, zahtijevano je redovno probno optereenje da bi se provjero proraunski model.

Slika 15. Krovni nosai u izvedbi

Kontinuirano je optereenje zamijenjeno djelovanjem niza koncentriranih sila koje se nanose hidraulikim vlanim preama ili vjeanjem tereta (slika16.). Ispitivanje je provedeno na reetki ve optereenoj svim stalnim optereenjima, pa je statiko ispitivanje obuhvatilo samo zamjenu za mjerodavno optereenje snijegom. Reetka je optereena u 11 srednjih vorova donjeg pojasa ukupnim optereenjem od 380 kN. Optereenje je naneseno vjeanjem tereta (betonske ploe i vree napunjene pijeskom) na unaprijed pripremljene platforme s paletama (30 paleta) GRAEVINAR 62 (2010) 10, 887-896

Slika 14. Prostorna elina reetka

894

I. Duvnjak, M. Rak, D. Damjanovi

Ispitivanje sportskih graevina

Slika 16. Uzduni presjek sa oznakama mjernih mjesta i rasporedom optereenja [8]

Probno je optereenje podijeljeno po sljedeim fazama [9]: 1. ''nulto stanje'', reetka predoptereena platformom i paletama 2. 25 % ukupnog optereenja 3. 50 % ukupnog optereenja (slika 17.) 4. 75 % ukupnog optereenja 5. 100 % ukupnog optereenja (slika 18.) 6. krovna reetka rastereena.

Tijekom nanoenja optereenja po fazama mjereni su pomaci reetkastog nosaa u sredini i etvrtinama raspona (mjerna mjesta 6, 7 i 8). Relativne su deformacije mjerene na pet mjernih mjesta, u etvrtini i sredini raspona na tapovima ispune (dijagonale i vertikale), mjerna mjesta 1 do 5. Pomaci i relativne deformacije mjereni su LVDT osjetilima tonosti 10-3 mm. Mjerna mjesta za mjerenje pomaka i relativnih deformacija oznaena su na slici 16.

3.2 Rezultati dobiveni za redovnoga probnog optereenja

Na slikama 19. i 20. prikazani su neki od rezultata probnog optereenja: dijagram relativnih deformacija (slika 19.) i dijagram pomaka u vremenu (slika 20.).

Slika 17. Probno optereenje

Slika 19. Zapis relativnih deformacija za mjerno mjesto 1 i 2 [9]

Slika 18. LVDT za mjerenje pomaka

Slika 20. Grafiki prikaz pomaka u vremenu [10]

GRAEVINAR 62 (2010) 10, 887-896

895

Ispitivanje sportskih graevina Shema optereenja pri eksperimentalnom ispitivanju analizirana je na proraunskom modelu. Usporedba izmjerenih i raunskih rezultata iskazana je u tablicama 5. i 6. Tablica 5. Usporedba eksperimentalnih i raunskih pomaka (mm) [9]
Mjerno mjesto 6 7 8 Eksperimentalne vrijednosti 41,27 51,14 40,25 Raunske vrijednosti 51,0 66,3 51,0

I. Duvnjak, M. Rak, D. Damjanovi U ovom su lanku prikazana dva primjera probnih optereenja elinih krovnih konstrukcija velikih raspona. Progibi dobiveni pokusnim ispitivanjem graevine Arena Zagreb usporeeni su s rezultatima dobivenim na numerikom modelu. Progibi dobiveni ispitivanjem su i do 40 % manji od odovarajuih u numerikom modelu. Tehniiki propis za ispitivanje konstrukcija nalae da vrijednosti naprezanja, deformacija i pomaka dobiveni pokusnim ispitivanjem budu manji ili jednaki odgovarajuim vrijednostima iz numerikog modela. Moe se zakljuiti da je krutost krovne konstrukcije vea od pretpostavljene u numerikom modelu, u kojem nije uzet u obzir dio sekundarne potkonstrukcije. Redovnim i kontrolnim ispitivanjem razine sila u glavnim uadima ustanovljena je relaksacija sila prosjeno 5 % od poetnih izmjerenih vrijednosti. Te vrijednosti opadanja sila u uadima tijekom prvih godinu dana uobiajene su i oekivane. Izmjerene vlastite frekvencije poklapaju se sa vrijednostima numerikog modela. Probnom opterenju reetkastoga krovnog nosaa Sportske dovrane "Varadin" pristupilo se na temelju vaeih propisa za eline konstrukcije. Zbog prevelike visine reetke su na gradilite prevezene u dva visinska dijela. Izrada i postavljanje eline krovne konstrukcije izvreni su bez podupiranja. Na osnovi rezultata ispitivanja i usporedbe s proraunskim vrijednostima utvrena je dovoljna razina podudarnosti, ime je verifikacija raunskog modela i tehnologije izvoenja potvrena.

Tablica 6. Usporedba eksperimentalnih i raunskih naprezanja (MPa) [9]

Mjerno mjesto 1 2 Eksperimentalne vrijednosti +34,86 -13,60 Raunske vrijednosti +34,86 -12,31

4 Zakljuak Ponaanje i ocjena sposobnosti konstrukcije za preuzimanje predvienog optereenja donosi se sukladno propisima za pojedine vrste konstrukcija, a na osnovi rezultata ispitivanja i usporedbe s proraunskim vrijednostima deformacija i progiba te odgovarajuih dinamikih parametara. Konstrukcija zadovoljava kada su ispunjeni svi kriteriji valjanosti postavljeni sukladno propisima za pojedinu vrstu konstrukcija. Ako konstrukcija nije pri pokusnom optereenju ispunila sve kriterije valjanosti, pristupa se konstruktivnoj sanaciji.

IZVORI
[1] Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07), Tehniki propis za eline konstrukcije [2] Tehniki propisi za pregled i ispitivanja nosivih elinih konstrukcija, SL 6/65 [3] Tehniki propisi za odravanje elinih konstrukcija za vrijeme eksploatacije, SL 6/65 [4] Herceg, Lj.: Skripta iz Ispitivanja konstrukcija, Zagreb 2009. [5] Rak, M.; Damjanovi, D.; Duvnjak, I.; alogovi, V.: Izvjee o probnom ispitivanju krovita na objektu vienamjenske portske dvorane Arena Zagreb, Zagreb 2009. [6] Duvnjak, I.; Damjanovi, D.; Rak, M.; Herceg, Lj.; Janju, G.: Investigation of the "Arena Zagreb" multifunctional halls roof / 26th Symposium on Advanced in Experimental Mechanics / Eichlseder, Wilfried (ur.). Leoben : Institute of Mechanical Engineering, Montanuniversitat Leoben, 2009., 47.-48. [7] Rak, M.; Damjanovi, D.; Duvnjak,; I.; Bartolac, M.: Izvjee o vizualnom pregledu i specijalistikim ispitivanjima u okviru prvog redovitog pregleda eline krovne konstrukcije na objektu vienamjenske sportske dvorane "Arena Zagreb" u Zagrebu, Zagreb, 2010. [8] Cyril M. H. (1996): Shock and Vibration Handbook, Fourth Edition. New York: McGraw-Hill. Esveld, C.; Modern Railway Track, Second edition, TU-Delft, 2001. [9] Krolo, J.; Paska, I.; ardi, V.: Experimental analysis of the steel roof truss in Varadin new sport hall / 26th Symposium on Advanced in Experimental Mechanics / Eichlseder, Wilfried (ur.). Leoben : Institute of Mechanical Engineering, Montanuniversitat Leoben, 2009. 123-124 [10] Krolo, J.; alogovi, V.; Duvnjak, I.: Izvjee o ispitivanju elinih krovnih nosaa krovne konstrukcije Gradske sportske dvorane Varadin, Zagreb 2008.

896

GRAEVINAR 62 (2010) 10, 887-896