ASINKRONI TROFAZNI MOTORI

ASINKRONI TROFAZNI MOTORI

- najjednostavniji, najjeftiniji i najsigurniji za veinu praktinih potreba.
- stator se u naelu ne razlikuje od statora sinkronog motora (namot je smjeten u utore,
nema istaknutih polova)
- velika razlika je u konstrukciji rotora. Obzirom na to asinkrone motore moemo
podijeliti na:

1. Kavezni motori ili motori s kaveznim rotorom
- imaju rotor nalik kavezu.
- namot tih rotora sastoji se od tapova koji su s obje strane meusobno kratko spojeni

2. Kolutni motori ili motori s kliznim kolutom
- na rotoru imaju tri klizna koluta koja su spojena u seriju
- preko tih kliznih koluta moe se u strujni krug rotora ukljuiti otpornik koji slui za
pokretanje ili regulaciju brzine


Kavezni asinkroni rotor
Kavezni rotor trofaznog asinkronog motora
Klizno kolutni rotor
Stator asinkronog motora
Smjetaj namota u utore po obodu
statora
Spoj u zvijezdu shematski spoj
namota na statoru
Kako djeluje asinkroni motor?

im motor uklopimo statorom e potei struja koja e proizvesti rotaciono polje.
Brzina vrtnje ovisi samo o frekvenciji (npr. frekvencija od 50 Hz uzrokuje vrtnju
rotacijskog polja 50 puta u sekundi ). Dok se rotor jo nije zaletio rotacijsko polje e
sjei njegove vodie velikom brzinom. U vodiima rotora se zbog toga induciraju
jake struje, koje izazivaju stvaranje takoer jakih struja u statoru. Takav motor u
asu pokretanja proizvodi na mrei na koju je prikljuen veliki momentalni pad
napona. Kad se motor jednom zaleti njegova se struja sama regulira prema trenutnom
optereenju. Svakom optereenju odgovara odreena struja. Tu struju proizvodi
inducirana elektromotorna sila u rotoru. Stoga brzina rotora mora biti onoliko manja od
brzine rotacijskog polja, da to polje sijee vodie rotora onom brzinom koja je potrebna
za stvaranje ba te elektromotorne sile. U pogonu asinkroni motor se sam regulira, ali
pri pokretanju smiju se samo mali motori prikljuiti direktno na mreu dok vei imaju
posebni ureaj za pokretanje ili im je rotor graen na naroit nain.


POKRETANJE I REGULIRANJE BRZINE ASINKRONIH MOTORA
1. Smanjenje napona narinutog statoru za vrijeme pokretanja pomou sklopke zvijezda trokut
2. Ukljuivanjem dovoljno velikog otpora u strujni krug rotora.
Opa svojstva elektromotornog
pogona
Tri su osnovne prednosti koritenja
elektromotora :
1. Vrlo visoka ekonominost (korisnost )
2. Neposredna spremnost za pogon uz puno
optereenje i
3. izvanredna prilagodljivost radnom mehanizmu,
tehnolokom procesu i opim uvjetima okolia
% 98 ~ q
Konstrukcijske su mogunosti iroke:
Elektromotori se mogu proizvoditi za iroku
skalu brzine vrtnje,
Za konstantan i jednolian moment,
Za kratkotrajne, a i trajnije visoke
preopteretivosti,
Za razne specijalne reime rada
Za razne uvijete oneienja atmosfere (puno
vlage, agresivnih i eksplozivnih plinova i praine)
Translacijsko gibanje:
SILA F N = kg m / s
2

MASA m kg
AKCELERACIJA a m / s
2

BRZINA v m / s
PUT s m
relacije:
2
2
dt
s d
dt
dv
a
dt
ds
v
dt
dv
m a m F
= =
=
= =
Mehaniki rad :
}
= ds F W
dE
v m
W
dv v m dW
dv v m ds
dt
dv
m ds a m ds F dW
=

=
=
= = = =
}
2
2
Mehaniki rad = promjena energija
Snaga:
v F
dt
ds F
dt
dW
P =

= =
Rotacijsko gibanje:
MOMENT
VRTNJE
M Nm = kg m
2
/ s
2

MOMENT
TROMOSTI
J kg m
2
KUTNA
AKCELERACIJA
radijan / s
2
KUTNA
BRZINA
radijan / s

KUT
ZAKRETA
radijan
relacije:
2
2
dt
d
dt
d
dt
d
dt
d
J J M
o e
c
o
e
e
c
= =
=
= =
Mehaniki rad :
}
= o d M W
dE
J
W
d J dW
d J d
dt
d
J d M dW
=

=
=
= = =
}
2
2
e
e e
e e o
e
o
e
o
=

= = M
dt
d M
dt
dW
P
Mehaniki rad = promjena energija
Snaga:
Moment tromosti ( J ) se esto zamjenjuje zamanim momentom ( mD
2
) pri

emu vrijedi:
2
4
1
mD J =
60
2
2
2 n
f
T

= =

=
t
t
t
e
Osnovni dijelovi EMP-a i koji momenti djeluju u EMP-u i
njihova meusobna ovisnost?
Osnovni dijelovi EMP-a su:
1. radni mehanizam - stroj koji obavlja radni proces
2. elektromotor - daje mehaniku energiju radnom mehanizmu
3. spojni elementi - spajaju radni mehanizam i elektromotor (spojke, remenice,
zupanici)
4. prikljuni i upravljaki elementi - pomou njih se EMP prikljuuje na izvor el.
energije

Momenti koji djeluju u EMP-u su:
moment motora Mm
moment tereta Mt
moment ubrzanja (usporenja) Mu
pogonski motor
radni mehanizam
M
M
t

n
teret
Prijenos gibanja
Elektrina mrea
EM = 0 Mu = Mm - Mt
n
M
M
t

mrea
Elektrina
energija
Mehanika
energija
Osnovni pojmovi EMP
1. Elektromotor u stacionarnom ili dinamikom stanju
2. Radni stroj (RS) ili radni mehanizam (RM)
Elektromotor predaje
mehaniku energiju
RS
M moment motora; n broj okretaja rotora motora; M
t
moment tereta
Okretnom momentu pogonskog elektromotora M suprotstavlja se moment tereta M
t

mrea
Elektrina
energija
EM
RS
U prijelaznom stanju postoji i moment M
u
koji ubrzava ili usporava
zamane mase.
M
u
=M M
t
odnosno M = M
u
+ M
t

c
e
=
A
A
= = J
t
J M M M
t u
J moment tromosti (inercije) svih gibljivih djelova reduciran na osovinu
motora; e = 2tn kutna brzina; n brzina vrtnje; c - kutno ubrzanje osovine
motora
1. Za stacionarno stanje EMP vrijedi:
e = konstant.
n = konstant.
Ae / At = 0
An / At = 0
M = M
t

M
u
= 0

0 = =
A
A
= = c
e
J
t
J M M M
t u
0 = =
A
A
= = c
e
J
t
J M M M
t u
2. Za dinamiko (prijelazno) stanje EMP vrijedi:
M M
t

M
u
= M M
t

e konst.
n konst
Ae / A t = f(M
u
) 0
An / A t = f (M
u
) 0

Stacionarna i dinamika stanja EMP
u mehanikom smislu meusobno se
izmjenjuju, jer je nemogue dovesti
EMP u bilo koje stacionarno stanje
ili ga izvesti iz njega a da ne
proe kroz dinamiko stanje.
pogonski motor
radni mehanizam
M
M
t

n
teret
Prijenos gibanja
Pogonska stanja EMP
(temeljna zakonitost pogona)
III- motorski rad lijevi smjer
IV- generatorski rad lijevi smjer
Radna stanja kvadranti

I motorski rad desni
smjer
II- generatorski rad desni
smjer
-m +m
+
-
III MOTORSKI
el. stroj kao motor
optereenje prima energiju
IV GENERATORSKI
el. stroj kao generator
optereenju daje energiju
II GENERATORSKI
el. stroj kao generator
optereenju daje energiju
I MOTORSKI
el. stroj kao motor
optereenje prima energiju
Motorsko pogonsko stanje
- Brzina vrtnje raste, moment motora M vei je od
momenta tereta M
t
te moment M
u
ubrzava pogon,
-Brzina vrtnje se ne mjenja, moment motora M
jednak je momentu tereta M
t
, pogon je u
stacionarnom radnom stanju M
u
= 0
-Brzina vrtnje opada, moment motora M manji je od
momenta tereta M
t
te moment M
u
koi pogon.
Generatorsko pogonsko stanje
- Brzina vrtnje raste, generatorski moment stroja M
manji je od momenta tereta M
t
te moment M
u
koi
pogon, ali nedovoljno,
-Brzina vrtnje se ne mjenja, moment motora M
jednak je momentu tereta M
t
, te je M
u
= 0, pogon je u
stacionarnom konom stanju
-Brzina vrtnje opada, moment motora M vei je od
momenta tereta M
t
te moment M
u
djelotvorno koi
pogon.
ZAKLJUAK
Motorsko pogonsko stanje (3 sluaja):
1. brzina vrtnje raste (n) raste
M
m
>M
t
Mm=Mt+Mu Mu=Mm-Mt>0
-Moment motora nadvladava moment tereta
-Moment ubrzanja Mu ubrzava pogon
2. n-konstantan
Mm=Mt Mu=0
-motorski moment Mm jednak je momentu tereta Mt, pogon je u stacioniranom stanju (Mu=0)
3. n-opada
Mm<Mt pa je Mu<0
-to znai da moment ubrzanja usporava teret ili ga koi, moment tereta nadvladava moment
motora
Generatorsko pogonsko stanje
1. n raste
Mt>Mm (moment tereta nadvladava moment motora) i Mu koi ali nedovoljno uspjeno
2. n-konst
Mt=Mm Mu=0
-moment tereta i moment motora su jednakog iznosa. pogon je u stacioniranom pogonskom
stanju
3. n pada
Mt<Mm i Mu uspjeno koi
1. Asinkroni indukcijski elektromotor proizvodnje Rade Konar Zagreb, tipa
ZPZ 465 4 napon 380/220 V, 50 Hz ima sljedee pogonske karakteristike:
P = 63 kW, I = 112 A, n = 1465 o/min, cos = 0.93, M
m
/M
n
= 3.2, mD
2
= 10
kgm
2
, = 0.93, m = 790 kg.

Trai se:
a) normalni moment M
n


Nm
n
P P
M M P
n n
417 . 417
2
60
=

= = =
t e
e
N
r
M
F r F M 34 . 3339
125 . 0
417 . 417
= = = =
b) obodna sila F
max
na remenici D = 250 mm
c) maksimalni moment
Nm M M
n m
73 . 1335 2 . 3 = =
d) kinetika energija rotora pri normalnom optereenju
J
n D m
n
D m
J
E
k
2942
60
2
8 2
60
2
4
1
2
2
2
2
2
2
=
|
.
|

\
|

=
|
.
|

\
|


=

=
t
t
e
e) P
el
W I U P
el
96 . 68555 cos 3 = =
f) P
q
var 095 . 27 k tg P P
el q
= =
g) P
g
kVA P P P
q el g
716 . 73
2 2
= + =
h) gubici P
q
elektrine snage u normalnom optereenju
2
556 . 4 64 556 . 68
0
g
g el g
P
P kW P P P = = = =
i) P
el
kod mehanikog optereenja P = 9.5 kW
( )
( )
kW
P P
P P P
P
g
g el
el
116 . 12
278 . 2 64
5 . 9 278 . 2 556 . 68
'
0
0
'
=
+

=
+

=
j) u sluaju i)
784 . 0
116 . 12
5 . 9 '
' = = =
el
P
P
q
2. Neki trofazni asinkroni indukcijski elektromotor ima sljedee pogonske
karakteristike: P
m
= 7.5 kW, U = 380 V, f = 50 Hz, I = 15.2 A, n = 1440
o/min, cos = 0.86, M
p
= 2.6 M
n
, mD
2
= 0.148 kgm
2
.

Trae se:
a) nazivna elektrina snaga

kW I U P
el
603 . 8 86 . 0 2 . 15 380 3 cos 3 = = =
87 . 0
603 . 8
5 . 7
= = =
el
P
P
q
b) pri nazivnom optereenju
c) frekvenciju struje u icama rotora pri nazivnom optereenju
Hz
n n p
f
s
r
2
60
) 1440 1500 ( 2
60
) (
=

=

=
d) nazivni M
n
i polazni M
p
moment rotora
Nm M M
Nm
n
n
P P
M M P
n p
n
324 . 129 6 . 2
74 . 49
2
7500 60
60
2
= =
=

=

= = =
t
t
e
e
N
r
M
F
r
M
F
p
93 . 1436
09 . 0
324 . 129
max
= = = =
e) obodna sila F
max
u trenutku kretanja ako je promjer remenice 180 mm
f) ako u nekom pogonskom sluaju taj motor troi P
el
= 3 kW kolika mu je
mehanika snaga na osovini P
meh

kW P
P P
P P
P
P
P kW P P P
g el
g el
m
g
g el g
28 . 2 5 . 7
555 . 0 604 . 8
55 . 0 3
2
103 . 1 5 . 7 603 . 8
0
0
'
'
0
=

=
= = = =
g) u sluaju f)
76 . 0
3
28 . 2
'
'
' = = =
el
m
P
P
q
h) priblini broj okretaja n u sluaju f)
min / 74 . 1481 ' ) 1440 1500 ( 28 . 2 ) ' 1500 ( 5 . 7
) ( ' ) ' (
o n n
n n P n n P
s m s m
= =
=
i) toplina Q
g
koju daje taj elektromotor uslijed gubitaka energije u sluaju f)
h kJ P P P Q
m el g g
/ 64 . 2582 3600 ) 28 . 2 3 ( 3600 ) ' ' ( 3600 ' = = = =
j) kolika je razlika kinetike energije ako broj okretaja rotora padne sa n
1
=
1481.7o/min na n
2
= 1440 o/min
( )
( ) J
n n D m D m
E
k
7 . 24 56 . 22739 93 . 24076
8
148 . 0
60
2
60
2
8 8
2
2
2
1
2
2
2
2
1
2
= =
=
|
|
.
|

\
|
|
.
|

\
|

|
.
|

\
|

= A
t t
e e