UDK 628.29.001.7:621.

67

Primljeno 18. 6. 2010.

Kavitacija u centrifugalnim crpkama

ivko Vukovi, Ivan Halkijevi
Kljune rijei kavitacija, centrifugalna crpka, suha izvedba, raspoloiva neto pozitivna usisna visina, potrebna neto pozitivna usisna visina Key words cavitation, centrifugal pump, dry type, available net positive suction height, required net positive suction height Mots cls cavitation, pompe centrifuge, type sec, hauteur d'aspiration nette positive disponible, hauteur d'aspiration nette positive requise . Vukovi, I. Halkijevi Pregledni rad

Kavitacija u centrifugalnim crpkama

Dan je pregled aktualnih znanstvenih istraivanja fenomena kavitacije kod centrifugalnih crpki suhe izvedbe. Kao temeljni parametar pri opisu pojave i razvoja kavitacije rabljena je koncepcija raspoloive i potrebne neto pozitivne usisne visine. Iznesene su spoznaje kojima se osigurava beskavitacijski rad crpki, ime se otklanja mogunost pojavljivanja u praksi znaajnih problema pri redovitom pogonu i odravanju. Na primjeru je prikazan proraun neto pozitivne usisne visine. . Vukovi, I. Halkijevi Subject review

Cavitation in centrifugal pumps

An overview of recent scientific studies of the phenomenon of cavitation in dry-type centrifugal pumps is given. The concept of available and required net positive suction height was adopted as basic parameter for description of the occurrence and development of cavitation. Perceptions that ensure cavitation-free operation of pumps are presented. Such cavitation-free operation would eliminate major problems encountered in practice during regular operation and maintenance. The calculation of the net positive suction height is presented on an example. . Vukovi, I. Halkijevi Ouvrage de syntse

Cavitation dans les pompes centrifuges

Un aperu sur les tudes scientifiques rcentes se concentrant sur le phnomne de cavitation dans les pompes centrifuges de type sec est prsent. La conception de hauteur d'aspiration nette positive, tant disponible que requise, a t retenue comme paramtre de base pour la description de l'apparition et du dveloppement de la cavitation. Les perceptions permettant l'opration des pompes sans cavitation sont prsentes. Cette opration sans cavitation liminerait les problmes importantes rencontrs dans la pratique au cours de la marche et l'entretien usuels. Le calcul de la hauteur d'aspiration nette positive est prsent sur un exemple. . , .

, , , , Schlsselworte Kavitation, Zentrifugalpumpe, trockene Ausfhrung, verfgbare netto positive Saughhe, erforderliche netto positive Saughhe

. . , , . . . Vukovi, I. Halkijevi bersichtsarbeit

Kavitation bei Zentrifugalpumpen

Ausgelegt ist ein berblick der aktuellen wissenschaftlichen Forschungen des Problems der Kavitation bei Zentrifugalpumpen trockener Ausfhrung. Als Grundparameter bei der Bescheibung des Auftritts und der Entwicklung der Kavitation bentzte man die Konzeption der verfgbaren Hhe und der erforderlichen netto positiven Soghhe. Ausgelegt sind Erkenntnisse mit denen man eine kavitationslose Arbeit der Pumpen sichert, womit man die Mglichkeit des Auftritts bedeutender Probleme bei regelmssigem Betrieb und Wartung abwendet. Am Beispiel ist eine Berechnung der erforderlichen netto positiven Soghhe dargestellt.

Autori: Prof. dr. sc. ivko Vukovi, dipl. ing. gra.; Ivan Halkijevi, dipl. ing. gra., Sveuilite u Zagrebu Graevinski fakultet, Zagreb

GRAEVINAR 63 (2011) 1, 11-17

11

Kavitacija u centrifugalnim crpkama 1 Uvod Centrifugalne su crpke u praksi najee upotrebljavani tip rotodinamikih crpki koje rade na principu rotacijskog djelovanja [1]. Sastoje se od okretljivoga radnog kola s lopaticama (rotora ili impelera) ugraenoga na okretljivoj pogonskoj osovini u nepokretno kuite (stator), (slika 1.).

. Vukovi, I. Halkijevi se primjenom omoguuje uspostava beskavitacijskog reima rada crpki, a time i eliminacija prethodno navedenih problema. 2 Kavitacija Ovisno o tlaku i temperaturi, tj. pri odreenim termodinamikim uvjetima ravnotee kapljevite i plinovite faze, voda se isparuje tako da se iznad njezine povrine formira karakteristian tlak para. Ako u odreenim uvjetima strujanja vode tlak padne na tlak para (tlak isparavanja) dolazi do lokalnog isparavanja, tj. do stvaranja mjehuria pare. Struja vode odnosi mjehurie pare, koji kad dospiju u podruje veeg tlaka uz prasak naglo kolabiraju (implodiraju). Time dolazi i do nagle promjene gustoe koja pak izaziva naglu i ekstremnu promjenu tlaka [1], [2], [5], [6]. Ova se pojava naziva kavitacijom. Popratne su tlane promjene toliko velike da razaraju i najvre podloge, tako da se na mjestima izbaenog materijala pojavljuju rupice kaverne koje svojim oblikom dodatno deformiraju strujanje pa stvaraju jo nie tlakove i proces je progresivan. Ovu pojavu nazivamo kavitacijskom erozijom. Izmeu ostaloga, ogleda se i u mehanikom oteenju hidrotehnike opreme, osobito crpki i turbina. Tipino je da se javlja kavitacija u centrifugalnim crpkama neposredno uz napadni brid (rub) lopatica rotora (slika 2.), kada u njegovu usisnom podruju doe do naglog pada tlaka ispod tlaka isparavanja, to za posljedicu ima stvaranje mjehuria pare koji potom vrtnjom rotora dolaze u podruje visokog tlaka i naglo kolabiraju.

Slika 1. Popreni presjeci centrifugalne crpke [2]

Vrtnjom rotora razvija se centrifugalna sila zbog koje se u njegovu niskotlanom podruju razvija usisno djelovanje tako da kapljevina (voda) ispunjava dijelove rotora izmeu lopatica, njime se okree, te pod djelovanjem radijalne i tangencijalne komponente brzine kapljevine protjee prema izlazu iz kuita, odnosno prema podruju visokog tlaka (tlanom cjevovodu) [3]. U graevinskoj je praksi primjena centrifugalnih crpki osobito rairena kod sustava javne vodoopskrbe i odvodnje te kod melioracijskih i hidroenergetskih sustava. Pri tome se procjenjuje da su kod oko 80 % instaliranih centrifugalnih crpki prisutni razliiti problemi od kojih su najzastupljeniji [4]: nepostizanje projektiranog kapaciteta oteenje i osjetno krai uporabni vijek crpnih agregata vibracije buka. Ovi se problemi redovito pojavljuju kombinirano, a samo izuzetno rijetko pojedinano, ije otklanjanje radi redovitog pogona i odravanja crpki iziskuje relativno visoke godinje trokove. Jednim od najeih uzroka navedenih problema, a time i trokova, smatra se pojava kavitacije. Do kavitacije u centrifugalnim crpkama primarno dolazi zbog njihove nepravilne instalacije, odnosno pogrenog projekta i izvedbe sustava: usisna cijev, crpka i poetak tlanog cjevovoda. Stoga je cilj ovoga rada dati pregled aktualnih znanstvenih istraivanja kojima se opisuje fenomen kavitacije u centrifugalnim crpkama te ujedno iznose spoznaje ijom 12

Slika 2. Tipina kavitacijska oteenja rotora centrifugalnih crpki [7], [8]

Detaljnije objanjenje fenomena kavitacije kod centrifugalnih crpki vrlo je zahtjevno, budui da je potrebna integralna analiza fizikalnih, kemijskih i termodinamikih procesa u kratkom razdoblju (T = 0,5 10-4 do 2,0 10-4 [s]), na vrlo maloj plotini (A = 10-3 do 10-4 [mm2]), pri visokom tlaku (p = 103 do 105 [bara]) i pri visokim frekvencijama (f = 2500 [Hz]) [2]. Uz samo oteenje rotora crpke, kavitacija, izmeu ostaloga, dovodi do smanjenja kapaciteta crpke (Q - H krivulje) i djelotvornosti (efikasnosti), . GRAEVINAR 63 (2011) 1, 11-17

. Vukovi, I. Halkijevi S obzirom na mogunost suhe i mokre ugradnje crpki (slika 3.), fenomen kavitacije pojavljuje se u crpkama instaliranih u suhom, dakle za sluaj kada voda iz crpnog spremnika dolazi u crpku posredstvom usisne cijevi. U crpkama mokre izvedbe nema usisne cijevi jer je crpka ugraena u crpnom spremniku. Zbog toga se kod ovog tipa crpki ne pojavljuje kavitacija, sve dok se radna toka crpnog sustava nalazi na doputenom dijelu Q - H krivulje [9].

Kavitacija u centrifugalnim crpkama Sa slike uoavamo da se, prema uvjetu danom izrazom (1), kavitacija nee pojaviti sve dok se minimalna vrijednost apsolutnog tlaka u crpki ne spusti do vrijednosti tlaka vodenih para. 3 Neto pozitivna usisna visina Za daljnje analize pojave i razvoja kavitacije potrebno je koristiti se konceptom tzv. neto pozitivne usisne visine, NPSH (engl. Net Positive Suction Head). U tom cilju promatrajmo shemu usisnog dijela crpnog sustava prikazanog na slici 5.a.

Slika 3. Crpke prema poloaju elektromotora: (a) u suhom, (b) u mokrom

Stoga svaku centrifugalnu crpku suhe izvedbe treba provjeriti na mogunost pojave i razvoja kavitacije, odnosno kavitacijske erozije. Uvjet da kod crpke ne doe do kavitacije dan je izrazom: paps,min > pv gdje su: paps,min - najmanji apsolutni tlak u crpki, [Pa] pv - tlak (vodenih) para pri odreenoj temperaturi, [Pa]. Pri temperaturi vode do 100 C, tlak para je manji od normalnog atmosferskog tlaka, pa [Pa]. Stoga, poto se kod fenomena kavitacije promatra i reim potlaka, analize je potrebno provoditi s apsolutnim vrijednostima tlakova. Na slici 4. prikazan je tipian sluaj distribucije tlaka u usisnoj cijevi, crpki i poetku tlanog cjevovoda u crpki instaliranoj u suhom.
Slika 5. Komponente neto pozitivne usisne visine, NPSH, s razinom vode iznad osi crpke: (a) shema usisnog dijela crpnog sustava, (b) promjena tlaka i komponente NPSH

(1)

Usisna cijev crpke spojena je s otvorenim crpnim spremnikom na ijoj slobodnoj vodnoj povrini vlada konstantan atmosferski tlak, pa [Pa]. Razina vode u crpnom spremniku nalazi se na konstantnoj visini, ho [m], iznad referentne ravnine koja se nalazi na istoj razini kao i os ulaza u crpku. Bernoullijevom jednadbom za realnu tekuinu za karakteristine presjeke 0 - 0 (na slobodnoj vodnoj povrini u crpnom spremniku) i 1 - 1 (na ulaznoj, tj. usisnoj prirubnici crpke), izraeno u visinskom obliku dobijemo:

z0 +

paps,0

paps,1 v2 v2 + 0 0 = z1 + + 1 1 + H 01 (2) g 2g 2g

Slika 4. Promjena tlaka u usisnoj cijevi, crpki i poetku tlanog cjevovoda u crpki suhe izvedbe [10]

gdje su: z0 - visina poloaja promatranih toaka presjeka 0 0, [m] paps,0 - apsolutni tlak u promatranim tokama presjeka 0 0, [Pa] z1 - visina poloaja promatrane toke 1 u presjeku 1 1, odabrane na osi horizontalne pogonske osovine rotora na ulaznoj (usisnoj) prirubnici crpke, [m]
13

GRAEVINAR 63 (2011) 1, 11-17

Kavitacija u centrifugalnim crpkama

. Vukovi, I. Halkijevi

- gustoa vode, [kg/m3]

0, 1 - Coriolisovi koeficijenti u promatranim tokama presjeka 0 - 0 i 1 - 1, [1] paps,1 - apsolutni tlak u promatranoj toki 1, [Pa] v0 v1 - brzina vode u presjeku 0 - 0, [m/s] - brzina vode u presjeku 1 - 1, odnosno na ulazu u crpku, [m/s]

Ovu veliinu proraunom odreuje projektant na temelju odabranih parametara usisnog dijela crpnog sustava. Naime, prema slici 5.b moemo pisati:
h0 +

pa

= H 01 + NPSHA +

pv

(5a)

odnosno:
p pv NPSHA = h0 + a H 01 g

H0-1 - hidrauliki gubici (lokalni + linijski) u usisnoj cijevi, tj. na potezu od presjeka 0 - 0 do presjeka 1 - 1, [m]. Uz supstituciju z0 = h0, paps,0 = pa, 0 = 1 = 1.0, v0 = 0 i z1 = 0, ovaj izraz prelazi u oblik:
h0 +
2 pa paps,1 v1 = + + H 01 g g 2g

(5b)

Uz pretpostavku konstantnosti prva dva lana s desne strane izraza (5b) zakljuujemo kako vrijednost NPSHA opada s poveanjem protoka, odnosno brzine, budui da hidrauliki gubici rastu u funkciji kvadrata brzine. Tipina je varijacija NPSHA u funkciji protoka crpkom, Q [m3/s], prikazana na slici 6., gdje je H [m] visina dizanja.

(3)

to je u grafikom obliku prikazano na slici 5.b. Pri tome je, sukladno preporukama Europskog udruenja proizvoaa crpki (engl. European Association of Pump Manufacturers) neto pozitivna usisna visina, NPSH, definirana kao [11]: NPSH = paps,1

g
paps,1

2 p v1 v 2 g g

(4a)

to uz supstituciju: H aps,1 =

2 v1 2g

(4b)

moemo pisati u obliku:

NPSH = H aps ,1

pv g

(4c)

Slika 6. Tipina NPSHA krivulja na Q - H dijagramu crpke [2], [9]

gdje je Haps,1 [m] apsolutna vrijednost ukupne energijske visine u toki 1. Fizikalna interpretacija NPSH zornija je uz pomo pojma specifine mehanike energije (mehanike energije jedinine mase) vode, tako da je izraz (4c) potrebno pomnoiti s ubrzanjem polja gravitacije, g:
( NPSH ) g = H aps ,1 g pv

U sluaju kada se razina vode u crpnom spremniku nalazi na konstantnoj visini, h0, ispod osi crpke, odnosno ispod referentne ravnine (slika 7.) izraz (5b) poprima oblik:
NPSHA = h0 + p a pv H 01 g

(5c)

(4d)

Dakle, prema izrazu (4d) NPSH reprezentira specifinu mehaniku energiju vode iznad tlaka vodenih para na ulazu u crpku, a to je izrazima (4a) - (4c) dano u visinskom obliku, tj. u metrima vodnog stupca. Veliina NPSH dana izrazom (4a) prema definiciji naziva se raspoloivom (engl. Available) NPSH i oznaava NPSHA.
14

Predznak minus ispred lana h0 posljedica je pozitivne orijentacije osi z vertikalno uvis, a h0 se u ovome sluaju odmjerava od referente ravnine prema dolje. Izrazi (5b) i (5c) zadovoljavaju sluaj i kada je h0 = 0, tj. kada se referentna ravnina, odnosno os crpke, poklapa s razinom vode, tako da imamo:
p pv NPSHA = a H 01 g

(5d)

GRAEVINAR 63 (2011) 1, 11-17

. Vukovi, I. Halkijevi

Kavitacija u centrifugalnim crpkama

NPSHR = h A +

2 v0 + h 2g

(6)

gdje su: hA - visinska razlika izmeu referentne ravnine i vrha napadnog brida lopatice rotora, [m] v0 - ulazna brzina na rotoru, [m/s] h - lokalni pad tlane visine na napadnom bridu lopatice rotora, [m]. Ovu veliinu odreuju proizvoai crpki kao numeriku vrijednost ili kao krivulju (slika 9.) Sa slike zakljuujemo da sve dok je NPSHA vee od NPSHR, odnosno protok crpkom manji od Qk, crpka radi u beskavitacijskom reimu. NPSHR ovisi o vie faktora od kojih su najutjecajniji tip i oblik ulaza rotora, kapacitet crpke, brzina rotacije rotora i vrsta kapljevine koja se crpi [12].

Slika 7. Komponente neto pozitivne usisne visine, NPSH, s razinom vode ispod osi crpke (a) shema usisnog dijela crpnog sustava, (b) promjena tlaka i komponente NPSH

Prethodne analize NPSH provedene su pod pretpostavkom da na povrini crpnog spremnika vlada normalni atmosferski tlak, pa. U sluaju da je vrijednost tlaka na vodnoj povrini crpnog spremnika, pcs, razliita od normalnog atmosferskog tlaka, tj. pcs pa, tada u izraze (3) - (5) treba unijeti pripadajuu vrijednost tlaka pcs 0. Iz iznesenoga moemo zakljuiti kako se za beskavitacijski reim rada crpke mora osigurati da minimalna vrijednost apsolutnog tlaka u crpki bude iznad tlaka isparavanja za odreenu temperaturu vode. To praktiki znai da se, izmeu ostaloga, uzimajui u obzir i pad tlaka u crpki, pc [Pa], u crpnom sustavu mora osigurati najmanja vrijednost apsolutnog tlaka veeg od tlaka para. Ovaj se zahtjev osigurava uvoenjem koncepta potrebne (engl. Required) NPSH i oznaava sa NPSHR. Definiran je [9] izrazom (slika 8.):
Slika 9. Tipian odnos NPSHA i NPSHR krivulja na Q - H dijagramu crpke [2], [9]

Slika 8. Komponente potrebne neto pozitivne usisne visine, NPSHR [9]

Slika 10. Praktino odreivanje NPSHR [11]

GRAEVINAR 63 (2011) 1, 11-17

15

Kavitacija u centrifugalnim crpkama

. Vukovi, I. Halkijevi

Proizvoai crpki dogovorno definiraju kriterij za odreivanje NPSHR. Ovaj kriterij odgovara stupnju kavitacije kod kojega, pri konstantnoj brzini i protoku, Qa [m3/s], dolazi do 3 %-tnog smanjenja visine dizanja (slika 10.).

ve neto pozitivne usisne visine, NPSHA , smatra se primjerenijim [13], [14] za sigurnosnu veliinu, NPSHA, uzeti minimalno 1,0 1,5 [m]. U literaturi se [9] podaci za najmanji NPSHA daju s obzirom na poloaj osi crpke: - za horizontalne crpke, NPSHA = 1,0 1,5 [m] za vertikalne crpke, NPSHA = 2,0 2,5 [m]. Dakle, za sprjeavanje pojave i razvoja kavitacije, odnosno osiguranja beskavitacijskog reima rada centrifugalnih crpki definiranog izrazom (7), potrebno je poveati NPSHA iznad NPSHR. To je mogue postii [12], [15]: (a) poveanjem raspoloive neto pozitivne usisne visine, NPSHA (b) smanjenjem potrebne neto pozitivne usisne visine, NPSHR. Poveanje NPSHA se sukladno izrazima (5a) - (5c), uz pretpostavku konstantnosti gravitacijskog ubrzanja, g, i gustoe vode, , moe postii: poveanjem tlaka na ulazu (usisu) crpke, npr. povienjem razine vode u crpnom spremniku ili poveanjem tlaka u (zatvorenom, tj. tlanom) crpnom spremniku snienjem temperature vode koja se crpi, budui da snienjem temperature vode pada i tlak para smanjenjem hidraulikih gubitaka u usisnoj cijevi, npr. poveanjem promjera cijevi, smanjenjem njezine duljine te reduciranjem broja oblikovnih komada i armatura na cijevi. Smanjenje NPSHR prema izrazu (6) moe se postignuti: smanjenjem ulazne brzine vode na rotoru crpke, tj. smanjenjem protoka kroz crpku, Q smanjenjem brzine (broja okretaja) crpke. Kombinacijom nabrojenih parametara poveanja NPSHA i smanjenja NPSHR svakim se projektom crpnog sustava treba osigurati beskavitacijski rad crpki. Time se ujedno otklanja i mogunost pojavljivanja u uvodnom dijelu navedenih problema pri radu centrifugalnih crpki.
5 Numeriki primjer U tablici 1. su za ilustraciju prikazani rezultati prorauna NPSHA za ulazne podatke iz prvih sedam stupaca tablice.

Slika 11. Tipine NPSHA i NPSH3 krivulje na Q - H dijagramu crpke [11]

NPSHR odreen prema tome kriteriju oznaava se sa NPSH3 (slika 11.).

4 Beskavitacijski rad crpki

Radi osiguranja beskavitacijskog rada crpke (slika 9.) mora biti ispunjen uvjet:

NPSHA > NPSHR

odnosno:

(7a) (7b) (8a) (8b)

NPSHA > NPSH3

Ovi se izrazi ee izraavaju u obliku:

NPSHA = NPSHR + NPSHA

odnosno:

NPSHA = NPSH 3 + NPSHA

Slika 12. Sigurnosna veliina, NPSHA [12]

Sigurnosna veliina NPSHA (slika 12.) preporuuje se [11] uzeti najmanje 0,5 [m]. Meutim, s obzirom na razinu tonosti ulaznih podataka pri proraunu raspoloi16

Pretpostavljajui konstantnost parametara iz prvih triju stupaca tablice, rezultati prorauna ukazuju na dvije injenice obrazloene u prethodnoj toki: (a) NPSHA opada povienjem temperature vode (b) NPSHA opada snienjem razine vode iznad osi crpke. GRAEVINAR 63 (2011) 1, 11-17

. Vukovi, I. Halkijevi

Kavitacija u centrifugalnim crpkama

Tablica 1. Rezultati prorauna NPSHA Atmosferski tlak pa [Pa] 01 Gravitacijsko ubrzanje g [m/s2] 02 Hidrauliki gubici H0-1 [m] 03 Razina vode iznad osi crpke h0,[m] 04 3,0 105 9,81 1,0 0,0 - 3,0
6 Zakljuak

Temperatura vode T [C] 05 10 30 10 30 10 30

Gustoa vode [kg/m3] 06 999,7 995,7 999,7 995,7 999,7 995,7

Tlak para pv [Pa] 07 1,2 103 4,3 103 1,2 103 4,3 103 1,2 103 4,3 103

NPSHA [m] 08 12,1 11,8 9,1 8,8 6,1 5,8

Pojava kavitacije i kavitacijske erozije kod centrifugalnih crpki suhe izvedbe uzrokuje nepostizanje projektiranog kapaciteta crpnog sustava, oteenje crpki, smanjenje uporabnog vijeka crpnih agregata te pojavu vibracija i buke. Za beskavitacijski reim rada crpki potrebno je osigurati da najmanja vrijednost apsolutnog tlaka u crpki bude iznad tlaka isparavanja za odreenu temperaturu vode. To znai da se u crpnom sustavu, uzimajui u obzir pad tlaka u usisnoj cijevi i crpki, mora osigurati minimalna vrijednost tlaka veeg od tlaka para. Kao osnovni parametar opisa fenomena kavitacije odabrana je neto pozitivna usisna visina koja se ralanjuje na raspoloivu i potrebnu. Raspoloivu neto pozitivnu usisnu visinu proraunom definira projektant na temelju odabranih parametara usisnog dijela crpnog sustava, dok potrebnu neto pozitivnu usisnu visinu odreuju proizvoai crpki. Za sprjeavanje kavitacije, odnosno osiguranja beskavitacijskog rada crpki treba biti ispunjen uvjet da je raspo

loiva neto pozitivna usisna visina vea od potrebne. To je mogue postignuti poveanjem raspoloive neto pozitivne usisne visine i/ili smanjenjem potrebne neto pozitivne usisne visine. Poveanje raspoloive neto pozitivne usisne visine mogue je: poveanjem tlaka na ulazu (usisu) crpke snienjem temperature vode koja se crpi smanjenjem hidraulikih gubitaka u usisnoj cijevi. Smanjenje potrebne neto pozitivne usisne visine moe se postignuti: smanjenjem protoka u crpki smanjenjem brzine rada crpke. Kombinacijom ovih parametara kod svakog je projekta crpnog sustava mogue osigurati beskavitacijski reim rada crpki, a time i eliminiranje znaajnih problema pri njihovu redovitom pogonu i odravanju.

LITERATURA
[1] Johnson, M.; Ratnayaka, D. D.; Brandt, M. J.: Twort's Water Supply, 6th edn, Butterworth - Heinemann, Burlington Oxford, 2009. Neumaier, R.: Hermetic Pumps, Verlag und Bildarchiv, Sulbach, 1994. Guli, I.: Opskrba vodom, HSGI, Zagreb, 2000. Paugh, J. J.: How to Compute Net Positive Suction Head for Centrifugal Pumps, Warren Pumps, Richmond, 2001. Mackay, R.: The Practical Pumping Handbook, Elsevier, Oxford - New York - Tokyo, 2004. Jovi, V.: Osnove hidromehanike, Element, Zagreb, 2006. Bjrk, J.; Erickson, B.: Centrifugal Pumps, Flowserve Corp., Irving, 2005. Arndt, R. E. A.: Cavitation in Depth, St. Anthony Falls Laboratory, University of Minnesota, 2001. Grundfos: The Sewage Pumping Handbook, Grundfos DK A/S, Bjerringbro, 2007. [10] Grundfos: Wastewater Pumps, 3rd edn, Grundfos DK A/S, Bjerringbro, 2002. [11] European Association of Pump Manufacturers: NPSH for Rotodynamic Pumps: A Reference Guide, Elsevier, Oxford New York - Tokyo, 1999. [12] Engineers Edge: Preventing Cavitation in Centrifugal Pump, 2010, www.engineersedge.com [13] Bachus, L.; Custodio, A.: Know and Understand Centrifugal Pumps, Elsevier, Oxford - New York - Tokyo, 2003. [14] Jones, G. M. (edit): Pumping Station Design, 3rd edn, Butterworth - Heinemann, Burlington - Oxford, 2008. [15] Schiavello, B.; Visser, F. C.: Pump Cavitation - Various NPSHR Criteria, NPSHA Margins and Impeller Life Expectancy, Proceedings of the 25th International Pump Users Symposium, Houston, 2009, pp. 113 - 144.

[2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9]

GRAEVINAR 63 (2011) 1, 11-17

17