NPiP Za I Razred

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke
Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science
NASTAVNI PLAN PROGRAM za prvi razred devetogodinje osnovne kole
JULI, 2008.
e-mail: monks@ks.gov.ba, www.monks.ba Tel: +387 (0) 33 562-128, Fax: +387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Demaludina auevia
Sadraj
Uvod................................................................................................................ Okvirni nastavni plan za 1. razred devetogodinje osnovne kole ................ Nastavni programi obaveznih predmeta......... ........................................ Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost.......................................... Matematika.............................................................................................. Moja okolina ............................................................................................... Muzika/Glazbena kultura............................................................................... Likovna kultura .......................................................................................... Tjelesni i zdravstveni odgoj........................................................................ Vannastavne aktivnosti .............................................................................. Pretpostavke za realizaciju svih programa. Smjernice za praenje i opisno ocjenjivanje postignua uenika...
3 5 6 6 13 19 26 34 39 46 48 49
UVOD Reforma sistema odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini zahtijeva promjene u svim vanim segmentima tog sistema: promjenu nastavnih planova, osmiljeniji izbor sadraja programa, usmjeravanje panje na sadraje koji su vani u temeljnom obrazovanju (kao priprema za ivot i kao osnova za nastavak kolovanja u srednjoj koli), promjenu metoda rada u nastavnom i vannastavnom radu, poboljanje kvaliteta komunikacije meu svim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa. Reforma bi u prvi plan morala staviti djeiju dobrobit, dobrobit zajednice, humaniziranje kole i razvijanje senzibiliteta u pristupima djetetu. S obzirom na injenicu da je svaka reforma dugotrajan proces, potrebno je mnogo obazrivosti i postupnosti u uvoenju promjena. Prije svega valja procijeniti ta e svaki korak u reformi izazvati u koli, meu nastavnicima, djecom, roditeljima. Treba sauvati naa dosadanja pozitivna pedagoka iskustva, vrijedne elemente ukupnog pedagokog nasljea, ali i prihvatiti ideje iz svijeta (kojih nije malo), a koje poboljavaju kvalitet sistema odgoja i obrazovanja. U svemu je vano imati kriterij selektivnosti s obzirom na ve evidentne spoznaje da su se neki modeli organizacije nastavnog rada pokazali uspjenijim i prihvatljivijim od drugih modela. Nuno je nai mjeru izmeu novog i onog to je ve dobilo pozitivnu potvrdu u kolama. Treba imati na umu ukupne efekte promjena: da li e zbuniti, dezorijentirati, izazvati otpore, ili e od poetka pridobiti za saradnju i motivirati da svi sudionici reforme i sami prihvate promjene s ciljem da mijenjaju odgojno obrazovni proces, ali utiu i na kvalitet ivljenja. Ve je naglaeno da smo se opredijelili za pristup koji podrazumijeva oprez i obazrivost jer je nedopustivo eksperimentisati na djeci koja su najdragocjeniji resurs svake zemlje. Izabrali smo pristup koji obezbjeuje realizaciju potrebnih priprema za uvoenje promjena, koji nee izazvati poremeaje u kolama, a to znai da smo krenuli od uvoenja promjena na samom poetku kolovanja i u prvoj godini samo u prvom razredu. To znai da se promjene odnose na generaciju upisanih uenika u kolskoj 2004/2005.godini. Reforma e pratiti ovu generaciju. To je prilika da se lagano i sistematino uvode promjene posredstvom priprema onih koji e te promjene realizirati. Sama injenica da estogodinje dijete postaje kolskim obveznikom za sobom povlai promjenu svih vanih segmenata odgojno-obrazovnog procesa. Ne moe biti rijei o prilagoavanju ranijih programa, preuzimanju ili bilo kakvim drugim vidovima improvizacije. To su novi sadraji prilagoeni karakteristikama estogodinjeg djeteta. Miljenje djeteta na ovom uzrastu je konkretno, interes prema igri i svim vidovima komunikacije veoma naglaen, dijete je otvoreno i radoznalo, vlada usmenim govorom u obimu koji obezbjeuje komunikaciju i u nekim se aspektima govora pribliava govoru odraslih. Predstoji rad na finijim aspektima jezika i govora. To je vrijeme koje daje mogunost korekcija. Vrijeme do desete godine smatra se najpogodnijim za uenje jezika, ali i za usvajanje svih bitnih sadraja. I na fizikom planu dijete doivljava intenzivne promjene, rast i razvoj. Neadekvatna briga moe izazvati probleme u razvoju, dovesti do deformiteta. Na tim osnovama razvijaju se novi programi za razrede koji slijede. Neuvaavanje kontinuiteta u odgojno-obrazovnom procesu neminovno vodi frustracijama uenika, ali i nastavnika i roditelja. Osnovna karakteristika kolskog rada jeste ozbiljnost u pristupu i odgovornost prema zajednici, profesionalna kompetencija, mogunost anticipacije cilja, planski i organiziran pristup realizaciji svih segmenata koji vode ostvarenju tog cilja, razumijevanje filozofije odgoja i obrazovanja. Izradi Nastavnog plana i programa za prvi razred devetogodinje osnovne kole prethodile su vane aktivnosti: izrada i usvajanje Koncepcije devetogodinjeg obaveznog odgoja i obrazovanja, usvajanje Okvirnog zakona i kantonalnih zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju. 3
Nastavni plan i program pojedinih nastavnih predmeta zasnovan je na temeljnim principima koncepcije, definiranom globalnom cilju i specifinim ciljevima i posebno na oekivanim rezultatima uenja. U Koncepciji je istaknuto da su rezultati izuavanja svih programa: Uenika pismenost u irem smislu rijei (itanje i pisanje, numerika i informatika pismenost, medijska kultura); Posjedovanje linih vjetina (mogunost donoenja odluka, sposobnost uspjenog noenja s tekoama u ivotu, briga o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih, razvijenost pozitivnih navika, human odnos prema svakom ivom biu; Spremnost uenika za prihvaanje uloge odgovornog graanina (koliko cijeni kulturu i obiaje drugih ljudi, koliko zastupa jednakost i pravdu, koliko utie na atmosferu mira i tolerancije u zajednici); Sposobnost kritikog miljenja i uspjenog rjeavanja problema; Razlike na nivou postignua na poetku i na kraju devetogodinjeg odgoja i obrazovanja; Sposobnost pozitivne komunikacije; Jasna predstava o znaaju nauke i tehnologije u savremenom ivotu; Ovladavanje osnovnim znanjima dva strana jezika.
Svemu treba dodati estetsku dimenziju, likovnu i muziku pismenost i sposobnost pojedinca da zna napraviti izbor u skladu s kriterijima lijepog u svim sadrajima.
Najvanije promjene koje donosi reforma osnovne kole:

Upis u kolu djece mlae hronoloke dobi (sa 5, 5 godina), polazak u kolu sa 6 godina; Osnovna kola traje devet godina (a ne osam); Novi Nastavni plan i program za sve razrede, od I - IX razreda; Temeljna znanja i vjetine bit e u funkciji globalnog razvoja i globalnih interesa; Naglaenije afirmiranje novih i fleksibilnijih metoda uenja koje mijenjaju poziciju uenika u nastavi; Osnovna kola je obavezna i neselektivna za svu djecu bez obzira na razlike u sposobnostima. Djeca sa blaim smetnjama u razredu biti e integrirana u redovna odjeljenja; Poveana je odgovornost kole, nastavnika i svih zaposlenih, kao i zajednice u kojoj kola djeluje. Obaveze su jasno naznaene; U devetogodinjoj koli ostvarie se bolja veza sadraja koji su predmet izuavanja sa iskustvenim, ivotnim sadrajima i bie u funkciji pripremanja za odgovoran i svrsishodan ivot ; Devetogodinja osnovna kola obezbijedit e temeljna znanja i vjetine za uspjean nastavak kolovanja u srednjoj koli; Visokokolsko obrazovanje za sve profile nastavnika i uspostavljanje balansa u zastupljenosti strunih, te didaktiko-metodikih i pedagoko-psiholokih sadraja u edukaciji nastavnika. Programski sadraji nastavnih predmeta koji se izuavaju u prvom razredu devetogodinje osnovne kole obezbjeuju:
Osnovna znanja, vjetine, navike i vrijednosti kao osnovu za izuavanje ovih predmeta u drugom razredu Specifine sadraje i znanja vezana za lokalnu zajednicu Nastavni plan i program svakog nastavnog predmeta sadri ove dijelove:
Uloga i znaaj nastavnog predmeta Cilj izuavanja,odgojno-obrazovni ciljevi Sadraji Oekivani rezultati uenja Indikatori ospjenosti Objanjenja i didaktiko-metodike napomene
Smjernice za praenje napredovanja uenika, procjenjivanje nivoa postignua
U skladu s Koncepcijom devetogodinjeg obaveznog odgoja i obrazovanja, nastavni planovi i programi kantona sastoje se od:
a) Opeg dijela - zajednike jezgre b) Posebnog dijela - lokalne komponente
Zajednika jezgra
Zajednika jezgra su sadraji pojedinih nastavnih predmeta bez kojih predmet ne moe postojati (primjereni uzrastu uenika), pojmovi koji daju identitet nastavnom predmetu. Tu su i sadraji koji obezbjeuju kvalitetnu i korektnu informaciju o onima koji su pored nas i sa nama (umjetnika, nauna, tehnika ostvarenja, rezultati u kulturi i kulturnom nasljeu, obiaji). Zajednika jezgra obezbjeuju transparentnije unutar kolskog sistema i programa u razliitim dijelovima Federacije Bosne i Hercegovine i u Bosni i Hercegovini, na osnovu toga, mogunost promjene kole bez problema koji mogu biti izazvani prevelikim razlikama u nastavnim planovima i programima. Pri odabiru sadraja vodilo se rauna o sadrajima prvog razreda devetogidinje osnovne kole u Republici Srpskoj. Vano je istai da se pri odabiru sadraja, openito vodilo rauna da oni budu to vie uporedivi i kompatiblini sa sadrajima uenja u zemljama evropske zajednice na tom nivou obrazovanja. Lokalna komponenta
Ovaj dio programa daje mogunost kolama, opinama i kantonima da razviju vlastite programe, birajui sadraje i podruja uenja. Za izradu ovog nastavnog plana i programa koritena je sljedea metodologija: - sadrzajna i vremenska raspodjela programskih sadraja po pojedinim nastavnim predmetima, oblastima i temama - odreeni su opi ishodi uenja u osnovnoj koli i u okviru toga, ishodi uenja svakog nastavnog predmeta na kraju prvog razreda - date su smjernice za organizaciju nastave i strategije uenja, kao i praenja i ocjenjivanja uenika - odreeni su indikatori uspjenosti za svaki predmet
NASTAVNI PLAN ZA PRVI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI BROJ
OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

Bosanski, Hrvatski, Srpski jezik i knjievnost Matematika Moja okolina Muzika /Glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: Izborni predmeti Vjeronauka
SEDMINI BROJ NASTAVNIH SATI 3 2 2 2 2 2 13 1
GODINJI BROJ NASTAVNIH SATI 102 68 68 68 68 68 442 34
1. 2. 3. 4. 5. 6.
7.
Vannastavne akrtivnosti Dopunski programi
Prema programu i interesovanjima uenika Prema potrebi
BOSANSKI, HRVATSKI, KNJIEVNOST

102 nastavna sata
SRPSKI
JEZIK
Radi orijentacije u kreiranju sadraja nastavnih programa svih nastavnih predmeta ponuen je raspored usvajanja sadraja jednog i drugog pisma.
Prvo polugodite
Razvoj govora; Priprema za usvajanje tampanih slova latinice
Drugo polugodite
I
RAZRED
Usvajanje velikih i malih tampanih slova,itavanje i itanje (pravilnost i razumijevanje proitanog).
Usavravanje tehnike i logike itanja u okviru latininog pisma
II
Vjebe itanja (pravilnost, razumijevanje,brzina),uvoen je elemenata izraajnosti; Usavravanje tehnike pisanja
Usavravanje tehnike i logike itanja
III
Usvajanje tampanih slova irilice,vjebe itavanja i itanja (pravilnost itanja i razumijevanje )
Vjebe izraajnog i stvaralakog itanja i izraavanja u okviru latininog pisma ; Korektno samostalno itanje tekstova tampanih latininim pismom; Usavravanje tehnike itanja u okviru irilinog pisma.
IV
Korektno samostalno itanje tekstova tampanih latinicom; Dalji rad na svim aspektima i kvalitetima itanja tekstova tampanih irilinim pismom; Usvajanje pisanih slova irilice.
ULOGA I ZNAAJ Jezik je vaan inilac u razvoju svakog ljudskog bia. Ima posebno naglaenu informativnu i komunikativnu vrijednost jer je zajedniki za ljude koji ive u odreenij zajednici. Govor je aktivnost komunikacije pomou jezika. Razvoj djeijih govornih sposobnosti mogue je posmatrati u kontekstu usvajanja jezika.Govor se razvija govorom. Posredstvom programskih sadraja ovog nastavnog predmeta razvijamo jezino osjeanje uenika, korektno vladanje reenicom, razvijamo gramatikopravopisne aspekte i uvodimo ih u razliite oblike usmenog i pismenog izraavanja. Maternji jezik kao nastavni predmet je sistem jezinog i knjievnog znanja. Program nastave jezika ukljuuje sadraje nastave gramatike, pravogovora i pravopisa, sadraje usmenog i pismenog izraavanja. A program nastave knjievnosti sadri knjievna djela,osnove teorije knjievnosti i samostalno, izvankolsko itanje. Jezik ima obrazovnu,odgojnu,funkcionalnu, komunikacijsku funkciju, ali je i mono sredstvo djelovanja na pojedinca, grupe i zajednicu u cjelini. Na funkcionalnoj razini jezik i govor utiu na psiholoke i lingvistike sposobnosti: zapaanje i imenovanje bitnih elemenata, mogunost poreenja, diferencijacije, pojmovnu distinkciju, uoptavanje, zakljuivanje. U prvom razredu bavimo se govorom djeteta i dalje radimo na razvijanju pojedinih kvaliteta usmenog govora. Brojni su inioci koji utiu na kultivisanje govora: nivo govorne razvijenosti (kvalitet diskriminacije glasova i artikulacije, razvijenost i bogatstvo rjenika), prisustvo govornih smetnji i poremeaja, kvalitet govora u razredu i ukupnom okruenju,razvijenost individualnih programa, izbor sadraja koji poticajno djeluju na govorni razvoj. Govor je u osnovi komunikacije i ukupnog uenja. Vano je znati da nastava maternjeg jezika daje temeljna znanja iz jezika i knjievnosti, temeljnu pismenost u gramatiko-pravopisnom, stilskom, sadrajnom i kompozicijskom smislu. Ta znanja utiu na uspjeh u uenju i drugih nastavnih predmeta. itanje je sredstvo i metoda uenja. Ako dijete ima problema sa itanjem sigurno e se to odraziti na njegova postignua u svim nastavnim predmetima. A neuspjeh obeshrabruje i raa nove neuspjehe. Nastavu itanja i pisanja nuno je posmatrati u kontekstu ukupnog napredovanja uenika i posveivati joj onoliko panje koliko stvarno utie na osvjeivanje smisla stalnog uenja . itanje i uenje su u osnovi komunikacije i sami su komunikacija. Samo pismen ovjek moe djelovati efikasno, ivjeti sa svrhom, radou, punoom i mudrou.
O D G O J N O- O B R A Z O V N I C I LJ E V I U I RAZREDU
SPOZNAJNO PODRUJE
Z N A NJ A
AFEKTIVNO PODRUJE
PSIHOMOTORIKO PODRUJE
Vjetine i sposobnosti
sposobnost pravilnomg i smislenog govora sposobnost pravilnog i jasnog izraavanja sposobnost posmatranja i zapaanja bitnih elemenata sposobnost analize i sinteze sposobnost klasifikacije elemenata
Stavovi , vrijednosti
ivot je vrijednost znanje je vano pismenost je vana za pojedinca i zajednicu ( itanje mi je potrebno da bih mogao uiti iz knjiga,a pisanje da bih kazao ta mislim u pisanoj formi) i iskustvo je vano u uenju
I n t e r e si
Usmjereni prema: knjizi i znanju (itanju i sadrajima koje nudi knjiga ) rukovanje priborom za pisanje i crtanje poloaj tijela pri itanju i pisanju koordinacija pokreta ake i prstiju i pokreta oiju
ta ujem,a ta vidim? (glasovi i zvukovi, predmeti i bia) slovo glas rije-slog rije reenica poznavanje tampanih slova latinice ovo je pria ovo je pjesma lik u prii ovo je dobro a ovo nije dobro ponaanje
lijepom u svim sadrajima, posebno u jeziku i knjievnosti) ljepoti kazivanja ( usmena i pisana forma ) vlastitom napredovanju
gipkost pokreta i estetika rukopisa
nadzor nad i njihovih osobina ta treba govorom Glasovna analitikoRad u grupi, ja s drugima zapamtiti i ponaanjem -sintetika metoda sposobnost i drugi samnom zamiljanja situacija zato je neto disciplina globalnaneto Rad u paru lijepo,a metoda i ponaanja nije lijepo odgovornost sposobnost u sadraju, Kombinovana metoda Kooperatvni rad pravilnog i jasnog postupku izraavanja rije-znaenje grupna obrada Frontalnimarljivost rad
Specifine metode i postupci socijalne komunikacije uoavanje likova
priroda je praenje toka otvorena knjiga dogaaja iz koje mogu uiti u prii Vrline ispravnog ponaanja uoavanje vanih /sklad misli, pojedinosti rijei i djela/ Oblici jezike/jezine i
brzina i tanost u prepoznavanju oblika,struktura boja
klasifikacija slova, slogova Komunikacijski rijei
Postupci i itanja
kreativnom ujem piem izrazu Sluanje govora potrebi uenja poruujem -sluam i znam o nainima simbolom,crteom,k uenja -sluam, doivljavam retnjom izraavam prema poboljanju -sluam i izraavam kvaliteta pokretom mimika,gest, komunikacije govorom razgovor pantomima neverbalna istraivanju, imitacija komunikacija traenju u funkciji kreativnijih prianje poruke rjeenja
slova
Monografska (prihvatljivo i povremeno u individualnom neprihvatljivo programu) sposobnost u govoru

Ovo govori pisac,a ovo lik iz prie
izbor rijei i reenica
Uoavanje slijeda, potenje Individualni rad prvo,drugo.. sastavljanje istinoljublje Individualizirani rad plana pravdoljublje
Igraonice mataonice Igraonice-radionice
zakljuivanja sposobnost samoevaluacije iIgraonice- priaonice evaluacije
prepriavanje
Individualni programi u uionici za sve
opis (perceptivni i doivljajni nivo), dodir mi kae, osjeam , to mi lii na 9 igra kao situacija , postupak i sredstvo
PROGRAMSKI SADRAJI
Jeziko/jezino izraavanje (sluanje, govor i itanje )

Vjebe sluanja uzornog knjievnog govora, itanja, pripovijedanja; Prepoznavanje i imenovanje predmeta i bia,zapaanje osobina; Vjebe diskriminacije glasova; Vjebe artikulacije . Razvijanje jezikog/jezinog osjeaja djece posredstvom spontane (nenamjerne) imitacije, svjesne (namjerne) imitacije, organiziranih usmjerenih imitacija, stvaralake primjene (prepoznavanje i oponaanje glasova i zvukova, ritma), neverbalna komunikacija (gest, mimika, pantomima u komunikaciji i igranju uloga ). Razvijanje sluha za gramatiku ispravnost govora; Uoavanje znaenja rijei; Razmiljanje o znaenjima rijei; Rije i promjena konteksta; Bogaenje rjenika, razvoj jezinog stvaralatva. (prianje, razgovor, rekreativni razgovor, opis, dramatizacija, slika dogaaja kao podsticaj, niz slika (Vjebe tipa: Tiina mi je rekla; Muzika mi je apnula; Stvaranje prie naizmjeninim ueem nastavnika i uenika; Ja sam voditelj i upoznau vas; Sjedimo u krugu,mikrofon je moj i rei u neto lijepo o mom drugu, drugarici); Razvijanje spontanosti govora (memorisanje/memoriranje i reprodukcija stihova, zagonetki, pitalica, brzalica).
10
Poticanje i razvijanje stvaralake mate i stvaralakog miljenja radi praenja napredovanja u govoru,uspjeha u samostalnom sastavljanju reenica,teksta,u dikciji:( Novo ime za dan, no, olovku, knjigu, drvo, cvijet; Da sam vjetar; Poelim da vjetar odnese zauvijek; elim da). Razumijevanje sadraja reenica, teksta, nonsensnih iskaza i nonsensnih knjievnih tekstova, uspostavljanje logike u iskazima, priama . Transformacija smislenog u besmisleni iskaz i obrnuto. Humoristino/humoristiko prianje, prepoznavanje elemenata vedrine, mijeha, ale u prii, iskazu. Vjebe stvaralakog sluanja( izbacio bih iz prie, pozvao bih u priu, promijenio bih kraj prie, sluao sam i vidim, zapamtio-ilustriram). Kritiko sluanje: Nije tako u prii; Nije to rekao; Pria ne poinje tako; Podsticaji kognitivnom, jezinom/jezinom, emotivnom i kreativnom razvoju: sadraji posredne i neposredne stvarnosti, posebno sadraji knjievnih tekstova Grigor Vitez: Prepelica; Nasiha Kapidi-Hadi: Baka isti put; Vesna Parun: Uspavanka za jea; Zehra Hubijar: Zeko i djeca; GvidoTartalja: Kratkotrajna kola; Luko Paljetak: Gramatika esma; Narodna pria: Zekina Kuica; Bosiljka Leti Fabri: Jesen Filmske prie za djecu ,TV-emisije su poticaji i sredstva u realizaciji svih sadraja. Priprema za usvajanje tampanih slova Predvjebe za usvajanje velikih i malih tampanih slova latinice, itavanja i itanja Predmet- slika rije Rije glas; Glasovna analiza rijei (glas na poetku,na kraju i u sredini rijei); Razvijanje fonematskog sluha i fonematskog kapaciteta. Rije-reenica (reenica ima dvije rijei, tri ili vie rijei). Rijei (due i krae, broj glasova). Reenice (Zamjenjujemo rije u reenici, a da reenica ne promijeni smisao) . Usvajanje tampanih slova latinice (veliko i malo slovo na istom nastavnom satu). itavanje i pokuaji itanja rijei, reenica, kraeg teksta (pravilnost razumijevanje proitanog, reprodukcija proitanog na osnovu detaljnih pitanja u usmenoj formi, ilustriranje). Razvijanje sposobnosti povezivanja rijei u smislene cjeline (reenice, nizove reenica, krae tekstove); Zamjena rijei u reenici; Dopunjavanje reenica, teksta. OEKIVANI REZULTATI
Smanjie se razlike meu djecom u pogledu prethodnih postignua . Usvajanje pojedinih segmenata elementarne pismenosti (pravilan govor, mogunost analitikosintetikog pristupa rijeima i reenicama, poznavanje tampanih slova latinice, itavanje i itanje rijei i reenica, razumijevanje proitanog i mogunost reprodukcije). Poboljae se sposobnosti artikulacije i ukupnog kvaliteta govora (u meusobnoj komunikaciji i u vjebama reprodukcije,odnosno produkcije sadraja) . Ovladae glasovnom analizom rijei .Poboljae se fonematski sluh i fonematski kapacitet. Usvojie tampana slova latinice,itati i razumjeti proitano u skladu s individualnim razvojem i mogunostima uenja. Obogatie rjenik u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Stvarae nove rijei. Oekivani rezultati su istovremeno i nastavni ciljevi.
INDIKATORI USPJENOSTI
11
Koliko djeca doivljavaju kolu kao svoj drugi dom, raduju se, mataju i stvaraju; Da li je uoljivo napredovanje uenika u usvajanju znanja i vjetina navedenih u definiranim ishodima uenja:uenici uspjenije govore i komuniciraju; Ispoljavaju interes prema knjizi i znanju, ele uiti; Znaju slova,pravilno itaju jednostavnije rijei i reenice, razumiju proitano. Razlike izmeu inicijalne i finalne slike o znanjima, vjetinama i ukupnim postignuima uenika je indikator uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijea.
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
U prvom razredu osnovne kole panja je usmjerena na razvoj govora i usmenog izraavanja, predvjebe za itanje, itavanje, itanje, razumijevanje proitanog i reprodukciju sa ili bez elemenata kreativnosti. Elementi svih prethodno navedenih podruja ukljueni su u programske sadraje, ali bez naznaenih obaveza u pojmovnom smislu. Rije je o estogodinjem djetetu koje vlada reenicom sa priblinom strukturom reenice odraslih. Ovladalo je govorom i sistemom pravila bez poznavanja pravila. Savladana je veina padea, predstoji usvajanje finijih aspekata jezikog sistema. Oponaa s uspjehom ljude, ivotinje, bliska mu je dramska imitacija i aktivnosti koje podrazumijevaju promjenu, dinamiku. Sasvim je svjesno okruenja koje je bilo u njegovom iskustvu, ali e polaskom u kolu u njegov ivot ui potpuno novi svijet i novi naini postavljanja zahtjeva. Dijete e govorom u usmenoj formi izraavati misli osjeaje, raspoloenja, poruivati. Posredstvom govora ono trai mjesto u grupi i naine integriranja, odobrava ili se suprotstavlja. Govorom, jednostavno komunicira. U oblikovanju komunikacijskog sadraja vani su: pravilnost, jasnoa, fluentnost, ali i efektnost izraavanja. U osnovi je ovakvog izraavanja adekvatan izbor rijei, strukturiranje reenice, gramatika pravilnost, ukupna artikulacija i organizacija. Uspjena komunikacija je naelo cjelokupnog rada u koli i snalaenja u ivotu. Ta nova situacija trai komunikacioni kontekst, komunikacijske situacije i adaptacioni okvir. S tim treba raunati. Prvi mjesec je mjesec snalaenja, traenja sebe meu drugima i s drugima. To vrijedi za sve nastavne predmete i obaveze u njima. Zato je mogue planiranjem sadraja uspostaviti tematske krugove, obezbijediti meusobno proimanje, ali ne i preklapanje sadraja. Od prvog dana nastavnik e koristiti djeiju radoznalost, otvorenost, dinaminost i usmjeravati ukupnu aktivnost prema novim spoznajama i drugim segmentima koji su sastavni dijelovi programa. Dijete oponaa nastavnika, spontano usvaja lekseme iz nastavnikovog govora. Za sve vidove sluanja vaan je sadraj, pria i nain prianja, prezentacije i uivljavanje u situaciju . Djetetu je bliska igra. Na ovom je uzrastu vano imati u vidu da je mnoge sadraje mogue realizirati u igri i kroz igru. Igra je u funkciji ostvarivanja nastavnih ciljeva. Nastavnik bi morao razumijevati smisao svih aktivnosti, a ne prihvatati slijepo bilo ije sugestije. Dijete zna i moe veoma paljivo sluati pod uvjetom da je nastavnikova pria iva i zanimljiva. Igra ne smije biti sama sebi svrha. Dijete se veoma lijepo igra i bez nas. U uslovima kolskog uenja na jednoj su strani uenici, na drugoj sadraji. Izmeu su naini posredovanja. Igra je sredstvo i metod pri ostvarivanju odgojnoobrazovnih ciljeva. A u igri su primjenjive sve nastavne metode, ali u kombinaciji: prianje i objanjavanje, metode koje podrazumijevaju upotrebu teksta, ilustracija, kao i specifine metode (globalna, glasovna analitiko-sintetika, kombinovana ). Vano je da uenici ne usvajaju pravila i definicije. Na bazi sluanja formira se osjeaj za pravilnost, normu, standard. U uenju su vana emocionalna stanja. Prisustvo ili odsustvo ljubavi i razumijevanja, strah, napetost, mogu usporiti ili ubrzati govormi razvoj i dovesti do napretka, ili izazvati tekoe. Ako dijete nema razvijenu glasovnu osjetljivost, ako zamjenjuje glasove, dodaje, izostavlja, ili ima drugi problem nastavnik e strpljivim i upornim radom pokuati otklanjati smetnje. Vano je da ne osvjeuje tekou kao takvu. Nastavnik ne smije pokazivati zabrinutost. U prvom polugoditu uenici ne usvajaju slova i itanje. To je vrijeme predvieno za govorni razvoj. Nastavnik e koristiti oblike izraavanja i vjebe primjerene estogodinjem djetetu (prepriavanje na osnovu detaljnih pitanja, opisivanje na niovu opaanja svojstava predmeta i bia uz angaovanje svih ula, razgovor, pa i raspravljanje o pitanjima koja su njima vana, prianje o sadraju slika.) Ne zahtijevajte od djeteta da preslikavaju grafike strukture slova jer je to besmislena aktivnost. Motoriku ake dijete moe vjebati na smislenim sadrajima.U drugom polugoditu ukljuite slovo kao znak.
12
Treba imati na umu injenicu da je uenje socio-kulturni, ali i kognitivni i krajnje lini fenomen. Ta saznanja treba usmjeriti prema individualizaciji ukupnog rada.
MATEMATIKA
68 nastavnih sati ULOGA I ZNAAJ Nastavni predmet Matematika, posebno danas, u eri dinaminog znanstvenog i tehniko tehnolokog razvoja, te ope kompjuterizacije, ima bitan znaaj i ulogu u odgoju i obrazovanju mlade generacije i njihovom pripremanju za budui ivot i rad. Nastava matematike predstavlja glavni segment cjelokupnog opeg obrazovanja i temelj razvoja cjelovite linosti uenika jer daje znaajan doprinos u sveukupnim uenikim postignuima (obrazovnim, odgojnim i funkcionalnim). Obrazovna uloga sastoji se u usvajanju programom propisanih matematikih sadraja; funkcionalna se ogleda u njenom velikom utjecaju na razvoj opih intelektualnih sposobnosti (pamenja, panje, rasuivanja, logiko, stvaralako i kreativno miljenje...), a odgojna uloga se ogleda u njenom utjecaju na razvoj pozitivnih crta uenike linosti (tanost, preciznost, urednost, upornost). Matematiki nastavni saraji zbog svoje egzaktnosti i logike strukture upravo pogoduju razvoju intelektualnih i stvaralakih sposobnosti uenika, kao i razvoju gore navedenih pozitivnih crta linosti, te pomau pri izuavanju drugih nastavnih predmeta moje okoline, likovne kulture, fizike, hemije itd.
CILJEVI I ZADACI
Cilj nastave matematike u prvom razredu devetogodinje osnovne kole je odgajanje i obrazovanje uenika na temelju formiranja osnovnih matematikih pojmova i usvajanju sadraja kao to su usporeivanje predmeta po osobinama i uzajamnom poloaju (odnosu), mjerenje veliina, mjerne jedinice, prirodni brojevi do 10, relacije meu njima, te operacije sabiranja i oduzimanja.
PROGRAMSKI SADRAJI
1. USPOREIVANJE, PROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIINE PREDMETA (10 SATI) a) Usporeivanje predmeta po boji, duljini, visini, irini, debljini b) Blizu, daleko, lijevo, desno, ispred-izmeu-iza, ispod-na-iznad, uspravno-kosovodoravno c) Odnos meu predmetima i veliina predmeta d) Mjerenje veliina - jedinice i mjere (kilogram, metar, litar, sat i KM) 2. PREDMETI OBLIKA LOPTE (KUGLE), KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE (6 sati)
13
a) Upoznavanje predmeta oblika lopte, kocke, valjka i piramide, imenovanje oblika i uoavanje njihovih slinosti i razlika 3. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRI), LIKOVI I LINIJE (CRTE) (10 sati) a) Likovi oblika kruga, trokuta, pravokutnika i kvadrata b) Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte); unutranjost i spoljanjost (vanjtina), unutra na izvan c) Take kao presjeci linija (sjecita) 4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE (44 sata) a) b) c) d) e) f) g) h) i) j) k) l) Primjeri skupova, oznaavanje lanovi skupa,pridruivanje elemenata dvaju skupova, brojnost Brojevi od 1-3 Usporeivanje brojeva (<, >, =, ) Brojevi 4 i 5 Prethodnik i sljedbenik, opadajui i rastui brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji) Redni brojevi od 1-5 Zbrajanje i oduzimanje Broj 0 Brojevi od 6-9 Broj 10 Redni brojevi od 1-10
Napomena: Nastavnik moe sa djecom koja pokazuju interes i visoke sposobnosti za matematiku raditi i raunske operacije u skupu brojeva do 20
OEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UENJA

1. USPOREIVANJE, PROCJENJIVANJE I MJERENJE VELIINE PREDMETA Usporeivanjem otkriti slinosti i razliitosti prema osobinama i uzajamnom poloaju predmeta Procjenjivanje veliine predmeta na temelju vizualne percepcije i odnosa meu predmetima Upoznati ime mjerimo (pedalj, stopa, metar, linijar, tap, termometar, vaga, sat) Mjeriti to znai uporeivati Upoznati i imenovati jedinice za pojedine veliine Procjenjivanje rezultata mjerenja, poreenje dobivenih rezultata sa predvienim rezultatima 2. PREDMETI OBLIKA LOPTE, KOCKE, VALJKA I PIRAMIDE Promatranjem predmeta iz svoje okoline upoznati i imenovati oblike lopte, kocke, valjka i piramide Uoiti slinosti i razliitosti meu njima 14
Prepoznati da predmeti iz ivotnog okruenja imaju slinosti i razliitosti sa geometrijskim oblicima
3. RAVNE I ZAKRIVLJENE PLOHE (POVRI), LIKOVI I LINIJE (CRTE) Promatranjem prepoznati ravne i zakrivljene plohe (povri), likove, otvorene i zatvorene linije (njihovu unutranjost i spoljanjost) Upoznati taku kao presjek linija Grafiko predstavljanje take
4. SKUPOVI, BROJEVI, RELACIJE I OPERACIJE Osposobiti uenike za promatranje skupova u neposrednoj okolini Upoznati uenike sa postupkom pridruivanja Usvojiti izraz pripada i ne pripada skupu , element skupa i nije element skupa Zapaati i identificirati skupove iste i razliite brojnosti Upoznati brojeve od 1 9 Uporeivati brojeve (ve od broja 3), upoznati i primijeniti izraze manje, vee jednako i nejednako i oznake >, <, =, Upoznati uenika sa pojmovima prethodnik i sljedbenik (ve od broja 5) Identifikovati sabiranje kroz aktivnosti dodavanja, spajanja i grupiranja Usvajanje izraza plus i oznake + Identifikovati oduzimanje kroz aktivnosti smanjenja, uzimanja i odvajanja Usvajanje izraza manje i oznake - Preko konkretnih primjera navesti uenike da zakljue da se zbir nee promijeniti ako sabirci zamijene mjesta i da su sabiranje i oduzimanje suprotne raunske operacije Nula, veza sabirajanja i oduzimanja, brojnost praznog skupa Prepoznati da je desetica skup od 10 jedinica i upoznati uenika s nainom biljeenja broja 10 Osposobiti uenike da sabiraju i oduzimaju na razliite naine (koritenjem tabela i brojevnog pravca, pravilna interpretacija jednostavnijih grafikona) u okviru prve desetice Kroz primjere iz svakodnevnog ivota upoznati redne brojeve Rjeavanje tekstualnih zadataka u okviru prve desetice*
* Pri rjeavanju tekstualnih zadataka nastavnik treba da vodi rauna da li su uenici savladali osnove pismenosti
15
SADRAJ I Usporeivanje, procjenjivanje i mjerenje veliine predmeta - Usporeivanje predmeta po boji, duljini, visini, irini, debljini - Blizu, daleko, lijevo, desno, ispred-izmeu-iza, ispod-na-iznad, uspravno-koso-vodoravno - Odnos meu predmetima i veliina predmeta - Mjerenje veliina jedinice i mjere (kilogram, metar, litar, sat i KM)
BROJ SATI 10 sati
ZNANJE Razluivanje (razlikovanje) predmeta po boji, duljini, irini... Orijentacija u prostoru (blizu-daleko, lijevodesno...) Procjenjivanje meusobnog odnosa predmeta i njihove veliine Mjerenje uz koritenje dogovorenih jedinica i instrumenata; tano izraava nje rezultata mjerenja; Predvianje rezultata mjerenja i provjerava nje rjeenja zadataka kojima se koriste Mjerne jedinice
SPOSOBNOSTI
VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE
AKTIVNOSTI UENIKA
AKTIVNOSTI NASTAVNIKA
Sposobnost koritenja matematikog jezika i simbola , Samostalno i timsko formuliranje zakljuaka Razvijanje sposobnosti za komunikaciju, razmjenu informacija i iskustava Sposobnost kritikog vrednovanja vlastitih postignua (ishoda znanja) i usporeivanje sa rezultatima drugih (par, tim, razred...) Sposobnost da se greka doivljava kao stimulans za nove pokuaje iznalaenja rjeenja, a ne kao konicu u daljem radu
Razvijanje svijesti o potrebi procjenjivanja, mjerenja i raunanja,kao i njihovom znaaju u svakodnevnom ivotu. Razvijanje interesa i smisla za kolektivne igre i zajednitvo kao faktora koji utiu na formiranje pozitivnih crta linosti. Razvijanje pozitivnog stava, ponaanja i sklonosti za otkrivanje, istraivanje i rjeavanje problema kroz igru i zabavu.
Kroz jednostavnije i sloenije aktivnosti i igre uenici: Uestvuju u svim etapama rada; Razlikuju predmete po boji, duljini i irini; Prostorno se orjentiu (u otvorenom i zatvorenom prostoru); Procjenjuju meusobne odnose predmeta, Logiki zakljuuju, mjere, raunaju, Predviaju, izraavaju rezultate mjerenja. Planira i organizira, koordinira, prati, reagira, upuuje, pomae i korigira. Tematski povezuje sadraje. Ukljuuje roditelje i druge uposlene u koli u realizaciju programskih sadraja. Permanentno prati napredovanje uenika. Potie samostalna i timski istraivaki i kreativni rad uenika.
II Predmeti oblika lopte, kocke, valjka i piramide - Upoznavanje predmeta oblika lopte, kocke, valjka i piramide - Imenovanje oblika 6 sati Imenovanje i razlikovanje predmeta po obliku Zapaanje, prepoznavanje slinosti i razliitosti predmeta iz neposrednog okruenja sa geometrijskim oblicima - razlikuju i imenuju predmete po obliku - samostalno uoavaju, prepoznaju i definiu
16
III Ravne i zakrivljene plohe (povri), likovi i linije (crte) - Likovi oblika kruga, trokuta i pravokutnika - Otvorene i zatvorene ravne i krive linije (crte); unutranjost i spoljanjost (vanjtina), unutra na - izvan - Take kao presjeci linija (sjecite)
10 sati Prepoznavanje i razlikovanje likova datih oblika Razlikovanje vrste linija, unutranjost i spoljanost zatvorene linije; Identifikovanje i oznaavanje take gdje se linije presjecaju - uoavaju razliite linije, unutranjost i spoljanjost zatvorenih linija, sjecite linija
IV Skupovi, brojevi, relacije i operacije -Primjeri skupova, oznaavanje - lanovi skupa, pridruivanje elemenata dvaju skupova, brojnost - Brojevi od 1-3 - Usporeivanje brojeva (>,<,=,) - Brojevi 4 i 5 - Prethodnik i sljedbenik, opadajui i rastui brojni niz (predstavljanje na brojnoj liniji) -Redni brojevi od 1-5 - Zbrajanje i oduzimanje - Broj 0 - Brojevi od 6-9. Cifre (znamenke) od 0-9 - Broj 10 - Redni brojevi od 1-10
44 sata
- imenuju razliite skupove predmeta i bia iz blie i dalje okoline - itaju i zapisuju brojeve do 10 - predstavljaju odnose meu brojevima - identifikuju prethodnika i sljedbenika - sabiraju i oduzimaju do 10 rjeavajui konkretne zadatke
17
GLAVNI ISHODI UENJA
Znanje i razumijevanje: Uenici e znati koristiti matematiki jezik, rjeavati ope primjerene matematike i logike zadatke, prepoznati podatke (koji su poznati, a koji nepoznati), aritmetike probleme rjeavati numerikim operacijama, verbalizirati proces i tano izraavati odgovor. Uenik treba postati svjestan da moe koristiti matematiku za bolje upoznavanje stvarnosti i njenu primjenu u svakodnevnom ivotu. Razvijat e sposobnosti: Logike sposobnosti kroz igru, ulaganjem misaonih napora pri rjeavanju odreenih matematikih situacija i njihovim povezivanjem sa iskustvima iz vlastitog ivota . Sve je slovo sve je broj! Vrijednosti i stavovi: Dijete bi trebalo biti osposobljeno za samostalni rad, rad u parovima, manjim i veim grupama i da pri tome pokazuje odvanost u otkrivanju i istraivanju novog i nepoznatog, da potuje pravila, vrednuje line i stavove drugih, da razvija sposobnost komunikacije i timskog rada.
Da znaju prepoznati i imenovati oblike u neposrednoj okolini Da s radou rjeavaju zadatke Znaju rjeavati problemske zadatke koji se odnose na sabiranje i oduzimanje u okviru prve desetice
Do indikatora uspjenosti dolazimo primjenom: - praktinih radova - zadataka objektivnog tipa i drugih oblika vrednovanja - portfolija kao pokazatelja aktivnosti u uenju i usvojenosti matematikih sadraja
STRATEGIJE NASTAVE I UENJA ( DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE )
U nastavi matematike smatramo kao najidealniju kombinaciju tradicionalnih i savremenih metoda i oblika rada. Zagovaramo tzv. kognitivistiki pristup koji podrazumijeva razvijanje konceptualnih znanja i smisleno usvajanje kognitivnih shema (koncepata), umjesto dosadanjeg asocijativnog pristupa koji inzistira na vjebanju (usvajanju) postupaka. Sadraje iz matematike treba tematski povezivati sa nastavom drugih predmeta. Uvaavajui individualne sposobnosti uenika, u nastavi matematike primijenjivati diferencirani pristup izboru sadraja i naina rada.
18
MOJA OKOLINA
68 nastavnih sati
UVOD
Nastavni program MOJA OKOLINA integrie aspekte prouavanja prirode i drutva, potrebnih za uvoenje uenika u razumijevanje svijeta koji ga okruuje. U fokusu panje su znanje o prirodi i ovjeku, znanje o nainima rada u nauci i razvoj sposobnosti koritenja tih znanja, da bi se utvrdili stavovi o pitanjima koji se tiu okoline, zdravlja i meuljudskih odnosa, na nain primjeren uzrastu i interesima djeteta. Da bi se realizacija nastavnog programa to vie usmjerila na ishode uenja, tj. na ono to bi uenici trebali znati i umjeti nakon zavretka prvog razreda, uz didaktiko- metodike upute je data njihova detaljnija razrada (specificirana u odnosu na znanje i razumijevanje uenika, razvoj njegovih sposobnosti, vrijednosti, stavova i ponaanja, te aktivnosti uenika i nastavnika). Ovaj dio programa treba da olaka nastavniku planiranje nastave sve do nivoa nastavnog sata. ire informacije o organizaciji nastave i strategijama uenja, ocjenjivanju i strunoj spremi i profilu nastavnika date su u okviru zajednikog dijela nastavnih programa i planova.
ULOGA I ZNAAJ PREDMETA
Nauka prua jasan pogled i nain razmiljanja o svijetu. Prouavanje nauke pomae uenicima da ispituju utjecaj naunog znanja na vlastiti ivot i primjenu tog znanja u vlastitom okruenju i zajednici. Ono takoer prua uenicima priliku da postanu osobe koje samostalno ue i promovira razvoj njihovih stavova prema nauci i okruenju. U okviru predmeta MOJA OKOLINA, uenici opaaju, istrauju i postavljaju pitanja o koli, porodici i okolini kao vanim mjestima njihovog ivota i razvoja, ivim biima, tvarima i drutvenim i prirodnim pojavama i procesima. Oni rade zajedno u prikupljanju dokaza i materijala pomou kojih trae odgovore na ta pitanja, povezujui to sa jednostavnim naunim idejama i postupcima. Pri tome oni izvode oglede i koriste jednostavan nauni jezik za saopavanje ideja i prepoznaju uvjete za sopstvenu sigurnost, sigurnost drugih i zdrav nain ivota. Prouavanje predmeta MOJA OKOLINA olakava kasniji proces sticanja akademskih znanja iz oblasti prirodnih i drutvenih nauka, kao i odgovarajuih tehnikih i tehnolokih znanja
CILJ
Razvoj djejih potencijala i radoznalosti kroz aktivan odnos i komunikaciju sa sredinom koja ga okruuje, uz uvaavanje individualnosti uenika.
ZADACI
o Upoznavanje ivog i materijalnog svijeta kroz igru i ueniku primjerene aktivnosti istraivakog, logikog i praktinog karaktera, kroz aktivnu komunikaciju i odnos prema sadrajima uenja u neposrednoj okolini. o Podsticanje i razvijanje stvaralake mate i stvaralakog miljenja. o Osposobljavanje za sigurnost u saobraaju. o Osposobljavanje za kulturu komunikacije sa odraslima i vrnjacima u socijalnom okruenju i podsticanje razvoja socio-emotivne inteligencije. o Razvijanje kulturnih, radnih i higijenskih navika i njihovo njegovanje. o Razvijanje ekoloke svijesti i kulture, osposobljavanje za primjenu ekolokih znanja u neposrednoj okolini i svakodnevnom ivotu.
19
SADRAJ
1. SREDINA U KOJOJ IVIM 1. 1. kola 1. 2. Ja na putu od kue do kole 1. 3. Moja porodica/obitelj 1. 4. Moje mjesto i okolina 2. PRIRODA 2. 1. Vrijeme: 2. 2. Biljke i ivotinje: 2. 3. ovjek i priroda 2. 4. Nae tijelo
20
MOJA OKOLINA
SADRAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE AKTIVNOST UENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I
UENJA, OCJENJIVANJE)
SREDINA U KOJOJ IVIM KOLA Uenici/ce znaju: Ime kole, uitelja/ice, drugova u razredu i ire, Razumiju pravila ponaanja i rada u koli, da je kola organizirana zajednica u kojoj se zna ko ta radi, Imenovati prostorije u koli i njihovu namjenu, (gdje se ko nalazi, ta radi i zato), Da je u istom radnom prostoru prijatnije raditi i boraviti
Imenovanje svog naselja i ulice, Prepoznavanje pjeakog prelaza (zebre) kao mjesta na kojima se jedino moe prei ulica, Pravilno kretanje ulicom bez i sa trotoarom, Prepoznavanje semafora i znaenje boja svjetlosti na semaforu kao sredstvu za regulisanje saobraaja na raskrsnicama, Prepoznavanje vozila javnog prevoza, samostalno i bezbjedno prelaenje ulice, Raspoznavanje saobraajnih znakova koji se nalaze na putu od kue do kole
Ja u koli kolska zgrada, Ime (naziv kole), Prostorije u koli, Uposlenici u koli, kola kao organizirana zajednica, pravila ponaanja Prava djeteta, iznoenje miljenja, stavova, argumenata i njihova odbrana Higijena u koli
Uenici/ce mogu: Prepoznati uposlenike u koli, uenike/ice u odjeljenju i ire, Komuniciraju sa drugovima, nastavnikom/icom i ostalim uposlenicima u koli, Posmatranje deavanja u koli : ta, kako, zato, Samostalno pronalaenje uionice i ostalih prostorija u koli, Uzajamno potpomaganje i saradnja, Pozdravljanje starijih, nastavnika/ica i drugih uposlenika u koli, Odravanje higijene radnog prostra
Stvaranje pozitivne slike o koli i kolskoj zajednici, ivot i rad u koli se odvija po striktno definiranim pravilima, Razvijanje pozitivne slike i pozitivnog stava o sebi, Razvijanje svijesti da smo lan organiziranog drutva i da se ponaamo po odreenim pravilima, Razvijanje svijesti o obavezama i njihovom ispunjavanju, Sam i zajedno sa ostalim uenicima, Odravanjem higijene radnog prostora, razvijanje svijesti o ekologiji
Redovan i blagovremen dolazak u kolu, pronalazak uionice i mjesta u njoj, Interakcija u odjeljenju Ponaanje po pravilima, Provedba discipline i higijene u koli, Pozdravljanje uposlenih u koli, Meusobno pozdravljanje, Pozdravljanje nastavnika/ca, Odravanje higijene radnog prostora. Simulacione igre
Planira, osmiljava igre i interakcijsko uenje Komunicira sa uenicima/cama, diskutuje, upuuje uenike/ce na izvore znanja. Ukljuuje roditelje i druge uposlene u koli u realizaciju programskih sadraja, Nastavnikova procjena individualnog napretka uenika, motiviranje uenika/ca za rad,
UENIK U SAOBRAAJU Ja u saobraaju, Put od kue do kole, Ulica, pjeaka staza, pjeaki prijelaz (zebra), Pravila kretanja putem (ulicom) bez trotoara i ulicom sa trotoarom, Semafor, Saobraajni znaci na putu od kue do kole, Vozila javnog prevoza i ponaanja u tim vozilima,
Stajalita sredstava javnog prevoza, Raskrsnica, prijelaz preko raskrsnice *Dodatni sadraji za uenike koji ive na veoj udaljenosti od kole i koriste prevozna sredstva
Opisivanje puta od kue do kole, Raspoznavanje i razlikovanje sredstava za prevoz roba i ljudi, Samostalan i bezbjedan dolazak u kolu koristei najsigurniji i najkrai put, Koritenje pjeakog prelaza (zebre), za prelazak ulice Koritenje trotoara za kretanje ulicom sa trotoarom i kretanje lijevom stranom ulice bez trotoara
Razvijanje svijesti o saobraaju kao grani privrede koji se odvija po striktno utvrenim pravilima, Potivanje saobraajnih znakova i propisa, Razvijanje potovanja prema starijima i invalidima, ustupanje mjesta starijima i invalidima, Kultura ponaanja u vozilima javnog prijevoza, Razvijanje svijesti o kulturi ponaanja u saobraaju
Praktian rad van kole, zajedniko i pojedinano kretanje ulicom, prelazak preko ulice, Imenovanje sobraajnih znakova, Prelazak ulice na znak zelenog svjetla i na znak policajca koji regulie saobraaj, Modeliranje saobraajnih sredstava od razliitih materijala u uionici, Crtanje saobraajnih znakova kao jednostavnih simbola, Crtanje raskrsnica, zebri, (prva znanja iz kartografske pismenosti) Prikladne igre u uionici. Rasprave o ponaanju u pojedinim situacijama, Izrada maketa
Posmatra i prati uenika u saobraaju Direktno uee sa uenicima u saobraaju, Osmiljava, priprema i organizira igre u uionici vezane za saobraaj, Rukovodi, upuuje, pomae Simulacije na kompjuteru Organizira praktine vjebi na ulici i raskrsnici Sarauje sa roditeljima i saobraajnom policijom
23
PORODICA/OBITELJ
Moja porodica i njeni lanovi (majka, otac, brat, sestra, nana (nena, baka), djed, Ja u porodici; sin, ki, brat, sestra, unuk, unuka ivot i rad u porodici, zaduenja i obaveze, Porodica kao organizirana zajednica se ponaa po jasno utvrenim pravilima, Porodica ivi u kui (stanu), Namjetaj u stanu, higijena u stanu, rukovanje kuanskim aparatima Imenovanje lanova ue i dalje familije, Razlikovanje krvnih odnosa u porodici/obitelji; roditelji, djeca, unuci, braa, sestre Imenovanje zanimanja lanova ue porodice Rukovanje jednostavnim kuanskim aparatima, (nepravilno rukovanje i nepravilni kuanski aparati mogu biti opasni po ivot) Poreenje porodica, uoavanje slinosti i razlika , diskusije Potovanje lanova ue porodice, Identifikuje i njeguje odnose u porodici. Ispunjava svoje obaveze samostalno ili uz pomo nekoga od lanova porodice, Uoavanje opasnosti od neispravnih kuanskih aparata Razvijanje pozitivnog miljenja o porodici, osjeaja pripadnosti porodici, o samom sebi, Razvijanje povjerenja i samopouzdanja, Porodica kao ureena zajednica u kojoj se svako ponaa prema pravilima, Potivanje lanova porodice, Potivanje kunog reda. Pomo u porodici, Odravanje higijene doma i line higijene, Prigodne igre (uloge lanova porodice), Crtanje porodinog stabla, Pomaganje lanovima porodice Prezentacija crtea, fotografija Rukuje jednostavnim kuanskim aparatima, Izrada maketa namjetaja, Osmiljavanje prigodnih igara za interaktivno uenje, Posjeta porodici, Rukovoenje aktivnostima uenika, Demonstracija rukovanja kuanskim aparatima, Procjena interesovanja i napretka uenika, razvijanje kreativnosti i radnih i higijenskih navika kod uenika
MOJE MJESTO OKOLINA_________
I___
Imenovanje mjesta u kojem ivimo, Razlikovanje grada od sela, Opisivanje mjesta sa isticanjem najznaajnijih objekata Imenovanje znaajnijih objekata u mjestu, Imenovanje prirodnih bogastava Razvoj svijesti o poloaju u drutvu, Razvijanje pozitivnih stavova prema mjestu stanovanja, Razvijanje pozitivnog ponaanja, Razvoj svijesti o ouvanju ivotne sredine. Razvijanje pravilnog odnosa prema mjestu, znamenitostima mjets i prirodnim ljepotama, ouvanje prirodnih ljepota Osmiljavanje i realizacija simulacionih igara za djecu, Pripremanje i voenje djece kroz aktivnosti dijaloga i interakcije, Pomo uenicima u samostalnom i grupnom radu. Procjenjuje uenika postignua, podstie kreativnost, Saradnja sa lokalnom zajednicom
*FAKULTATIVNI SADRAJI Prirodne ljepote u mjestu, - obilazak Posjeta tvornici, ambulanti, trgovini, radionici, ambulanti u gradu, ili, poljoprivrednom dobru ili gazdinstvu na selu, njivi, oranici livadi, znaajnom objektu)
Moje mjesto je grad/selo; razlika izmeu grada i sela Mjesto kao ureena zajednica ljudi, Moje mjesto je brdovito/ravniarsko, ivot i rad ljudi u mjestu,
Razlikovanje grada od sela, Opisivanje grada i sela Kultura ponaanja na javnom mjestu, Ponaanje u zgradi i u kui, Potivanje pravila ponaanja
Crtanje mjesta i okoline, Pravljenje zajednike makete mjesta, Posjeta najznaajnijim objektima u mjestu, kulturnim i javnim ustanovama, posjeta drugom mjestu
22
PRIRODA
VRIJEME
Dan i dijelovi dana /dan-no) sedmica, mjesec godina, Godinja doba, Imenovanje dijelova dana, Imenovanje dana u sedmici, Imenovanje mjeseci u godini i nihovo trajanje, Imenovanje godinjih doba, njihovo trajanje i karakteristike
Razlikovanje dijelova dana, i dana u sedmici, imenovanje mjeseci, Praenje promjena u prirodi u godinja doba (imenovanje godinjih doba prema vremenskim prilikama) i biljeenje Posmatranje vremena tokom dana, biljeenja podataka i njihovo predstavljanje ( tabela, grafikon )
Razvijanje pozitivnih stavova i miljenja o prirodnom okruenju, razvijanje ekolokih stavova, pozitivnih navika, ponaanje u skladu sa godinjim dobima.
Istraivake aktivnosti u prirodi Izrada zidnih panoa, (lente vremena); bilo jesada jebie Odijevanje prema vremenskim prilikama, uvanje zdravlja,
Vodi aktivnosti uenika, usmjerava, pokazuje, demonstrira Pridruuje se tematskom planiranju u uvezuju sa drugim predmetima Koristi kompjuterske simulacije prognoziranja vremena,
BILJKE I IVOTINJE
Istraivake aktivnosti u prirodi Razlika izmeu biljaka i ivotinja, ivotinje iz blieg okruenja Promjene na biljkama i ivotinjama u razliita godinja doba, Koristi od biljaka i ivotinja, Domae i divlje ivotinje, kuni ljubimci, mladunad ivotinja, (naroito domaih) Uloga i znaaj vode i svjetlosti za ivi svijet Ogledi sa biljkama, vodom i svjetlosti Biljke i ivotinje zajedno ine ivu prirodu, Na biljkama nastaju promjene u razliita godinja doba, Biljke i ivotinje su korisne i zato ih uzgajamo, Imenovanje pojedinih biljaka i ivotinja iz blieg okruenja i njihove osobine Prepoznavanje i imenovanje lista, cvijeta, stabla i korijena kod cvijetnih biljaka Uzgoj kunog cvijea, kunih ljubimaca, Posjeta zoolokom vrtu, posjeta polj. dobru ili plasteniku, prikupljanje prirodnih materijala iz prirode koji mogu koristiti u radu, ienje kolskog vrta ili okolice kole, Uzgoj cvijea u kolskom dvoritu. Skupljanje i sreivanje uzoraka i zbirki Ogledi sa vodom vazduhom, biljkama Pripremanje uenika za posjete i izlaske u prirodu, Osposobljavanje uenika za uoavanje promjene na biljkama i ivotinjama u razliita godinaj doba, biljeenje, prikupljanje materijala, rukovodi radom uenika, izradi zidnog kalendara. Upuuje uenike na koritenje TV, kompjutera, i dr. didaktikih materijala
Razlikovanje biljaka od ivotinja, Imenovanje biljaka i ivotinja iz okruenja, Uoavanje promjena na biljkama i ivotinjama u razliita godinja doba, Grupisanje ivih bia prema vidljivim slinostima i razlikama
Razvijanje pozitivnog odnosa prema biljnom i ivotinjskom svijetu, Razvoj ekoloke svijesti i svijesti o korisnosti postojanja biljnog i ivotinjskog svijeta, Ko voli ivotinje voli i ljude Razvija ljubav prema prirodi i uvanju okoline
NAE TIJELO Svijest o mom tijelu, Higijena, Sredstva za higijenu Ishrana
Razlikovanje djeaka od djevojica i njihove karakteristike, istoa je pola zdravlja, Linu higijenu odravamo redovno, Imenovanje sredstva za linu i drugu higijenu i Imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdravog, od nezdravog
Odravanje line higijene, Koritenje sredstava za linu higijenu, Pravilna upotreba pribora za upis, pravilna ishrana.
Razvijen gender stav u okruenju, Pomaganje drugaricama i drugovima, starijima i slabijima, Redovno odravanje line higijene, higijene prostora u kojem boravimo i radimo i higijene okoline, razvoj ekoloke svijesti, pravilnog odnosa prema okruenju. Pomo u kuanskim i drugim poslovima, Pravilna ishrana je garant dobrog zdravlja.
Potivanje drugarica u uionici, Redovno odravanje line higijene, Izrada jelovnika, rasporeda zaduenja za odravanje higijene ivotnog prostora, Postavljanje i raspremanje stola, Praktina upotreba sredstava za linu higijenu, Izbor zdrave hrane.
Razvija interesovanja uenika, prikuplja, pokazuje, rukovodi, pomae, upuuje koordinira, osmiljava igre interakcije, evauira, procjenjuje individualna postignua uenika.
23
GLAVNI ISHODI UENJA Zanje i razumijevanje

Uenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: o svojoj uoj i iroj okolini i deavanjima u njima, o ivim biima i odnosima meu njima i posebno o ovjeku i njegovom odnosu prema prirodi.
Sposobnosti
Uenici bi trebali razviti sposobnost istraivanja : o kroz traenje ideja, provoenjem jednostavnih posmatranja i ogleda, te poreenjem svojih predvianja sa stvarnim rezultatima , o prenoenjem novih informacija kroz pojedinani i timski rad.
Vrijednost, stavovii ponaanje

Uenici e razviti pozitivne vrijednosti i stavove prema sebi samima, prema drugima, svojoj okolini i uenju kao cjeloivotnom procesu.
1. SREDINA U KOJOJ IVIM
1. Uenici su sposobni da opiu razred i kolu, predstave uu i iru porodicu, snalaze se u saobraaju, opiu svoje mjesto.
2. Uenici su sposobni da uoe bitne osobine ivih bia, predmeta i pojava
u njihovom
okruenju, da ih uporeuju i iskazuju interes za njihovo razumijevanje. 3. Uenici su sposobni da na osnovu posmatranja i aktivnog uea samostalno donose odgovarajue zakljuke i imaju izgraen stav prema okruenju.
2. PRIRODA
1. Uenici razlikuju ivu od neive prirode i navode slinosti i razlike. 2. Uenici su sposobni da uoavaju promjene na ivim biima i prirodna deavanja u svojoj okolini i zavisnost ive od neive prirode i iskazuju radoznalost za prouavanje prirode. 3. Uenici samostalno posmatraju, prikupljaju, uporeuju, donose zakljuke i objanjavaju i obrazlau posmatrane pojave i procese i pravilno se ponaaju prema prirodi. ORGANIZACIJA NASTAVE I STRATEGIJE UENJA ( DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE ) Sadraj i proces uenja, a pogotovo rezultati uenja bitno su uvjetovani nainom uenja odnosno kako uenici treba da ue, a nastavnici da pouavaju i pomau da bi uenici sticali odgovarajua znanja, razvijali sposobnosti, vrijednosti, stavove i ponaanje. Djeca uzrasta od est godina su veoma sklona istraivanju, ispitivanju i provjeravanju svega to ih okruuje. Njihova radoznalost nema granica i nju treba razvijati i jaati kroz voenje uenika u njihovom svijetu radi sticanja spoznaje o svijetu openito. S toga, nastavni proces mora biti dobro osmiljen, planiran i pripremljen, jer jedino na takav nain se moe udovoljiti radoznalosti uenika. Ambijent u kojem se djeca osjeaju udobno i sigurno, uz dobro rukovoenje svim aktivnostima u nastavi je neophodan uvjet dobrih rezultata. To se postie kombiniranjem tradicionalnih metoda i oblika rada sa koritenjem i primjenom metoda aktivnog uenja i interaktivne nastave (pitanja i odgovori, igre i 24
simulacije, rasprave, dramatizacije, ueniki ogledi, izvjetaji, mali istraivaki projekti), i u skladu s tim, rad u manjim i veim grupama, parovima, samostalan rad uenika i dr. Za uenike koji pokazuju poseban interes ili vee sposobnosti planiraju se posebni sadraji, sto je vrlo bitno kod planiranja i individualnog pristupa sadraju i ueniku. Pojedine sadraje Moje okoline treba realizirati u meusobnoj povezanosti sa sadrajima svih drugih predmeta. Detaljniji opisi toga ta i kako uenici treba da budu ueni u pojedinim podrujima uenja, ukljuujui i aktivnosti uenika i nastavnika dati su u dijelu programa pod nazivom ISHODI UENJA. U nastavi Moje okoline vano je osposobljavati uenike da kritiki razmiljaju i razumiju koncepte, na nain koji je svojstven nauci. Zato je neophodno podsticati ueniki istraivaki pristup svijetu koji ga okruuje . Uenike treba nauiti da posmatraju ta se deava u prirodi i prilikom izvoenja ogleda , te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate . Kako uenici o nekoj aktivnosti najbolje ue na neposrednom iskustvu, dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode uenici individualno ili u timovima. Pri tome je neophodno objasniti uenicima procedure i tehnike izvoenja ogleda, nauiti ih kako da koriste svoja ula u tom procesu, predviaju ta e se desiti, biljee i ureuju dobivene podatke, pomoi im da uoe slinosti i razlike, kritiki razmatraju uoeno i donose odgovarajue zakljuke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa uenicima paljivo razmotriti ta se dogaalo i zbog ega , da li su predvianja bila ispravna, ohrabriti ih za drugaije i nove oglede. Prilikom planiranja i izvoenja ogleda bitno je kod uenika podsticati radoznalost, matu i divergentno miljenje. OCJENJIVANJE Uenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritiki razmiljaju, njihovih obrazovnih postignua i sposobnosti primjene novog znanja. Uenike treba posmatrati I ocjenjivati u demonstriranju aktivnosti, za vrijeme izvoenja te aktivnosti. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja uenika koristiti razliite instrumente i postupke: sposobnosti i vjetine uenika za vrijeme izvoenja aktivnosti (ueniki ogled, praktian rad, usmeno i pisano izvjetavanje i drugo), uee i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama, ueniki projekti, istraivanja i dr.) putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajuih ispitnih postupaka portfolio uenika.
25
MUZIKA/GLAZBENA KULTURA
68 nastavnih sati
ULOGA I ZNAAJ
Sa stanovita razvojne psihologije i potreba djeteta ovog uzrasta, znaaj sadraja predmeta Muzika/glazbena kultura sastoje se u slijedeem: Muzika je jedan od kljunih elemenata u razvoju govora i verbalne komunikacije i eventualnom blagovremenom otklanjanju tekoa u ovom podruju. Istovrmeno ona je jedan opd naznaajnijih elemenata razvoja motorike, skladnih pokreta i korekcija eventualnih potekoa u ovom domenu. Muzika je znaajan faktor u funkciji podsticanja panje, pamenja i miljenja, a aktivno muziciranje (pjevanje, sviranje i improvizacija na Orfovim instrumentima) snano podstie djeiju kreativnost i stvaralatvo uopte. Muzika je kljuni faktor u emocionalnom razvoju djeteta jer omoguava izraavanje i doivljavanje emocija i snano doprinosi razvoju estetske kulture linosti. Pored individualnog izraavanja, ona najprirodnije uspostavlja odnose i relacije u grupi i drutvu, a takvu snagu nema ni jedno podruje u nauci i umjetnosti. Kroz muziku dijete iskazujei jaa svoje samopouzdanje, osjeaj kompetentnosti i vlastite vrijednosti. Zbog toga muzika kao verbalna, neverbalna i univerzalna komunikacija medju ljudima cijelog svijeta u ovjekovom ivotu ima dominantno mjesto i kao potreba. CILJ I ZADACI Cilj nastave predmeta Muzika/Glazbena kultura uope je budjenje interesa, ljubavi i razvoj pozitivnog odnosa prema muzici, otkrivanje i razvoj senzibiliteta i muzikalnosti, te djeijih kreativnih i estetskih sposobnosti, da bi muzika vremenom postala ne samo znanje nego i potreba svake linosti. Zadaci nastave Muzika/glazbena kultura su: - da se njeguje i kultivira djeiji glas (pravilno disanje, jasan izgovor rijei, intonativno tano pjevanje), - da se otkriva i razvija djeija muzikalnost sa specifinim sposobnostima, muziko pamenje, osjeaj za ritam, za visinu, trajanje i kvalitet zvuka), - da se kroz individualno, grupno i kolektivno muziciranje djeca osamostaljuju i socijaliziraju, - da se podstie, razvija i njeguje djeija kreativnost u muzici (kao i ostalim oblicima stvaralatva: pokret, likovno i literarno uz muziku), - da se razvija emocionalna i estetska osjetljivost djeteta za kvalitet muzike, - upoznavanjem karakteristinih narodnih pjesama razvijati ljubav prema muzikoj i kulturnoj batini BiH i domovini, - da se kod dece podstie razvoj trajnih interesa i ljubav prema muzici kako bi ona postala njihova trajna potreba.
PROGRAMSKI SADRAJI I II III IV PJEVANJE I SVIRANJE MUZIKE IGRE BROJALICE SLUANJE MUZIKE
26
STRUKTURA SADRAJA
I PJEVANJE I SVIRANJE U toku kolske godine djeca treba da naue najmanje 15 pjesama. Izbor: 1. Lete, lete, laste Julio Mari/Nasiha Kapidi-Hadi 2. to se u vrtiu radi P. Kaniaj 3. Roendanska pjesma iz zbirke-Zapjevajmo, zaigrajmo 4. Dom J.Gotovac 5. Zaviaju moj M. Mili 6. Snivaj, spavaj F. Schubert 7. Kiobran za dvoje 8. Jesen M. Mernik 9. isto dijete 10. Hej potoe A. Stankovi 11. Mali aki valcer N. Hercigonja 12. aputanje N. Hercigonja 13. kolsko zvono D. Basrak 14. Djeca su vojska najjaa (stihovi V. Miloevi) 15. Dok mjesec sja J.B. Lili 16. Pastire 17. Desilo se prekjue M. Mili 18. Moja zemlja BiH Suad Arnautovi 19. Veseljak Z. poljar 20. Maca prede 21. Padaj, padaj snjeiu Dragutin Basrak 22. Sati kuca Zlatko poljar 23. Proljee V. Astardijeva 24. Majka uz kolijevku J. Gotovac 25 Ide, ide patak J. Bitenc 26. Kad si sretan pjesma iz vedske 27. ak veseljak Refik Hodi 28. Na krilima vjetra Suad Arnautovi 29. Djeca rastu Asim Horozi 30. Semafor Asim Horozi II MUZIKE IGRE U toku kolske godine djeca treba da naue najmanje 10 igara koje ukljuuju pokret. Izbor: 1. Hoki - poki 2. Paiji ples 3. Klackalica Grka djeija igra 4. U umici zeko 5. Kulina Bana vojska je (narodna) 6. Koka i pilii 7. Igraju se vrapci 8. Ovako se ruke miju 9. Berem, berem groe 10. Ringeraja 11. Strina rodo 12. Zeko plee 13. Djeca i zeii 14. abe i roda 15. Pilii 27
16. Djeija narodna kola BiH 17. Mali kauboj Refik Hodi III BROJALICE U toku godine treba nauiti 15 brojalica Izbor: 1. En,ten, tini 11. Golub s krova gue 2. Jedan, dva, tri 12. udo golemo 3. Eci, peci, pec 13. Tuibaba Reza 4. Tara, tara, take 14. Zeleni se tratina 5. Jedna vrana gakala 15. ari, ari, ar 6. Pliva patka 16. Kia pada na travicu 7. Pusti puu rogove 17. Gue siva grlica 8. Preo Petar 18. Padaj padaj snjee 9. Od koga si ti 19. Voli da se mazi 10. Tri 20. Lastavice, gdje si bila IV SLUANJE MUZIKE Sluanjem upoznati najmanje 15 kompozicija putem audio-vizuelnih aparata. Izbor: 1. Uspavanka W.A.Mozart 2. Uspavanka F.Schubert 3. Uspavanka J.Brahms 4. Za Elizu L.van Beethoven 5. Sanjarenje R. Schumann 6. Labud K.S.Sans 7. Bumbarov let N.R. Korsakov 8. Ah, to volim J.S. Bach 9. Uvijek nek bude sunce A.Ostrovski 10. Sarajevo ljubavi moja Kemal Monteno 11. Deca su ukras sveta M. Subota 12. Medo plee (tamburai) B. Krnic 13. Ples pilia u ljuskama M. P. Musorgski 14. Arija iz svite br. 3 J. S. Bach 15. Kanon za tri glasa u D-duru J. Pachelbel 16. Valcer cvijea P. I. ajkovski 17. Duet maaka G. Rossini 18. Koranica D. ostakovi 19. Kad bi svi ljudi na svijetu A. Dedi 20. ***Instrument arobnjak Muzika pria 21. Djeca pjevaju uspavanke Princes krofne 22. Djeca pjevaju sevdalinke Princes krofne 23. Zemljo moja Kemal Monteno 24. Tradicionalne pjesme naroda Bosne i Hercegovine 25. Aska i vuk, odlomci iz opere Asim Horozi 26. Sa unukom Janom Avdo Smailovi V DJEIJE STVARALATVO Uz koritenje Orffovog djeijeg instrumentarija i prirunih instrumenata, uputiti djecu na praenje pjevanja, improvizaciju, te uee u muzikim dramatizacijama. Poeljno je sa djecom raditi nekoliko ovakvih muzikih dramatizacija.
28
OCJENJIVANJE
Uenici se ocjenjuju opisno. Najprije se napravi inicijalno ispitivanje i izvri procjena muzikalnosti i znanja i konstatuju problemi u razvoju djeteta u ovom podruju. U toku edukativnog procesa prati se i evidentira ispoljavanje djeije muzikalnosti, muzika memorija, osjet za visinu, trajanje, glasnou i boju odnosno zvune kvalitete (formativno ocjenjivanje). Pritom se vodi rauna da li djeca doivljavaju i razumiju muzike elemente, kako razmiljaju, postignua u primjeni saznanja, te interes i odnos prema muzici. Na kraju godine sumiraju se rezultati u obliku vie opisnih ocjena i najzad u jednu koja se unosi u svjedodbu. Za ocjenjivanje i evaluaciju napredovanja uenika koriste se instrumenti i postupci: -demonstiranje sposobnosti kroz pjevanje, brojalice, sviranje na Orffovim instrumentima, improvizaciju, izraavanje doivljaja muzike pokretom, likovno ili literarno. - uee i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama, projekti, istraivanja zvunih boja i izradi instrumenata) -putem raznih ispitnih postupaka: zadaci objektivnog tipa u sliicama (instrumenti, slagalice, labirint, rebusi) -portfolio uenika.
Objanjenja i didaktiko-metodike napomene

U izboru pjesama nastavnik treba voditi rauna o tom da one odgovaraju opsegu djeijeg glasa i da su im po sadraju i karakteru interesantne i bliske. U prigodnoj atmosferi, dijete treba najprije emotivno da doivi pjesmu i osjeti njen umjetniki kvalitet, sluajui nastavnika koji pjeva uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir ili sintisajzer). Uz pjevanje nastavnika djeca e nauiti pjevati pjesmicu istovremeno melodiju i tekst, kolektivno, grupno i individualno. Uiti ih u cjelini sluajui pjevanje nastavnika (uz pratnju instrumenta) uz pravilno dranje tijela i disanje (preduslov za pjevanje), sa odgovarajuom intonacijom i dikcijom, precizno i ujednaeno, uz odgovarajui tempo i dinamiku u skladu sa njenim karakterom najprije kolektivno, zatim u grupi, u paru i individualno. Igre sa pjevanjem i razliitim sadrajem treba birati u tom smislu da djeca podraavaju razne radove, ivot u prirodi, narodne obiaje i drugo. One imaju osnovni zadatak da se pravilno izvodi melodija, i usavrava skladno, izraajno, slobodno i ritmiki povezano kretanje uz muziku. Tako se istovremeno kretnjama izraava karakter, ritam, tempo i dinamika pjesme, a razvijaju i usavravaju preciznost, lakoa, skladnost i izraajnost pokreta uz muziku. Igre i narodna kola sastoje se iz osnovnih pokreta: hodanje, poskakivanje s plesnim elementima, razne kretnje ruku, pljeskanje, tapkanje, okreti itd. Koreografija okretne igre i narodna kola mogu imati utvrene figure i kretnje. Veoma su vrijedne slobodne ritmike igre u kojima dolazi do izraaja djeija improvizacija i kretnje i to na muziku koju su predhodno dobro upoznala. Brojalica kao poetsko, ritmiko-metriko stvaralatvo u ovoj oblasti zauzima posebno mjesto u razvoju osjeaja za ritam. Brojalicu treba izvoditi najprije skandiranjem teksta uz odbrojavanje kao na igralitu, zatim instrumentima vlastitog tijela (pljeskanje rukama, topot nogama), prirunim instrumentima, Orffovim instrumentima, kretanjem u koloni ( u voziu) Prilikom izbora djela za sluanje muzike, medju kojima treba da budu zastupljena, vokalna, instrumentalna i vokalno instrumentalana, treba voditi rauna da njihovo trajanje i sloenost budu u skladu sa uzrastom. Djecu uiti da zapaaju i prepoznaju karakter kompozicije, tempo i dinamiku izvoenja, formu kompozicije, izvoae i sastave, muzike instrumente. Podsticati djecu da svoje zapaanje i doivljaje izraze opisno ili likovno jer se time podstie njihova kreativnost. U podruju djeijeg stvaralatva treba koristiti Orffov instrumentatij i prirune instrumente, prepoznavati ih, svirati zvukove iz prirode i razne ritmove i sa njima svirati uz pjevanje, to poveava osjeaj kompetencije, socijalizira i djeluje terapeutski. Uz njihovu upotrebu treba organizovati razliite 29
oblike improvizacije: melodijska, ritmika, improvizacija forme, komponovanje i likovno i literarno uzraavanje na osnovu doivljaja muzike, kao i muziko-scenske igre koje povezuju muziku, ritam, pokret i govor. Djeca mogu izmisliti prie ili naslikati seriju slika koje e uz pomo instrumenata oivjeti, kao i uz upotrebu lutke koja pjeva i govori. Gradivo iz muzike kulture koja je u funkciji estetskog odgoja mladih ima u sebi elemente koji prirodno pomau i podravaju savlaivanje i ostalih sadraja na ovom uzrastu. Korelacija sa drugim predmetima je sasvim prirodna: likovno izraavanje doivljaja muzike ili ilustracija pjesme, s maternjim jezikom (rjeavanje problema dikcije, pismenosti i sl.) s upoznavanjem okoline odn. prirode i drutva (godinja doba, svijet oko nas, ivotinje, narodna muzika tradicija BiH), fizikom/tjelesnom kulturom (ritmika, ples uz muziku, djeije narodne igre, koordinacija pokreta i sl.) i matematikom (brojanje, pojam veliine i sl.).
30
MUZIKA/GLAZBENA KULTURA _____________________________________________________________________________________________________________________________________________________ SADRAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI PONAANJE AKTIVNOST UENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE)
I. PJEVANJE I SVIRANJE -Pjevanje djeijih -Pjeva i prepoznaje pjesmica ( o koli, ranije pjesmice na okolini, osnovu melodije. odrastanju, ivotinja-Uestvuje u zajema, godinjim dobima) dnikom pjevanju umjerenog tempa i i potuje pravila jednostavne strukture; -Igre za vjebavanje -Prepoznaje vjebe i disanja i razvoj glasa; primjenjuje ih -Pjevanje uz usklai-Razumije i korigira vanje glasa po visini i greke u pjevanju glasnoi; -Tijelo kao instrument -Spontano koristi tijelo, -Improvizovani instrumenti, i prirune instrumente -Sviranje na Orffovom -Svira na instrumentu djeijem instrumentariju kako mu se pokae
-Pjeva u skladu sa mogunostima
-Uvia da pjevanje -Pjevanje i sviranje u - Osmiljavanje prigodnih treba najvie vjebati. raznim prilikama (uioigara za bolje uenje porodici, nica, dvorite, kabinet za pjevanja i sviranja -Usklauje svoje pjevanje - Ulae trud da pjeva muziku, sala za priredbe, -Demonstrira i rukovodi sa djeijim horom/ to ljepe i da se usagla- izleti, porodini skupovi aktivnostima uenika zborom si sa razrednim horom (bogaenje emocija) i motivie ih u radu. -Vjeba glas u skladu sa -Primjenjuje igre za vjeba- -Napraviti poster sa -Pomae uenicima u instrukcijama nastavnika nje disanja i razvoj glasa i slikama instrumenata kolektivnom, grupnom -Sam trai pomo kad provjerava sebe u odnosu vlastitog tijela (glas, i individualnom muziosjeti da mu treba. na druge. jezik, dlanovi, prsti, ciranju, procjenjuje noge) njihova individualna -Prepoznaje Orffove instr. - Koristi instrumente kao -Prikupljanje, ispitivanje matepostignua. i kombinuje ih sa prirunim. pratnju pjevanju i uvia rijala i izrada instrumenata. -Svira sam i bez podsticaja da je takvo muziciranje -Uporeivanje zvuka sa originastavnika ljepe, naroito za sluatelje. nalnim. -Razvijanje miljenja da -Predlaganje muzike igre -Vodi aktivnosti uenika je pokret vaan u plesu i za priredbe. pokazuje, demonstrira kolu, kao i za upoznavanje -Ulanjenje u ritmiku i/ili i usmjerava u pravcu muzike batine BiH. folklornu sekciju. interesa i mogunosti.
_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________
II MUZIKE IGRE -Pjesmice sa odreenim -Povezuje ritam pjesmice -Samostalno pjeva i igra pokretima (ivot u prirodi, sa pokretom, odnosno -Predlae i nove pokrete radovi, narodni obiaji). prati datu koreografiju -Djeija narodna kola - Prepoznaje kola -Samostalno igra u kolu
31
III BROJALICE
-Odbrojavanje brojalica - Ponavlja i razumije pokrete -Prepoznaje ranije nauene -Pamtiti i donositi u -Skupljanje i zapisivanje broja -Rukovodi, pomae, kao na igralitu-skandiranje brojalice brojalice na osnovu razred nove brojalice lica, sortiranje i izvoenje upuuje, koordinira,osmi -Izvoenje mjere i ritma - Prati izvodi pokrete u mjeri ritma bez teksta (zagonetke) za zajedniku igru zakljuaka o djeijoj igri. ljava igre interakcije. instrumentima tijela, prii ritmu (dugi i kratki slogovi) -Tano izvodi mjeru i ritam -Pokazati je drugarima -Izrada zidnog panoa sa zapisima. -Vodi i usmjerava runim instrrmentima i radovati se novim zajed-.- Izvoditi zapise napravljenim aktivnosti uenika, -Izvoenje ritma brojalice - Pravilno izvodi ritam na nikim iskustvima instrumentima. pokazuje, demonstrira Orffovim instrumentima. ritmikom instrumentu -Izvodi ih tano i samostalno -Reprodukuje ritam na -Izabrati po zvuku najslinije procjenjuje individualna -Izvoenje kretanjem u po uzoru, na instrumentu bez pomoi instrumentu, ui druge i Orffovim i napraviti stalnu poistignua i interekoloni (voziu) - Pravilno koraa u ritmu-Poigrava se i kombinuje ih jaa njegova samosvijet. razrednu izlobu sovanja. ____________________________________________________________________________________________________________________________
IV SLUANJE MUZIKE
-Sluanje stranih i domaih -Prepoznaje ranije sluana -Sluajui pjevui melodiju, -Saoptava svoj doivljaj - Prikupljanje kaseta i CD - Planira, rukovodi, razvija kompozicija: vokalnih, djela razlikuje, uporeuje, -Pokazuje da cijeni izvoae i sa odgovarajuim djelima. interes kod uenika svovokalno-instrumentlanih i izvodi zakljuke. razvija pozitivan stav prema -Prikupljanje tampanih mate- jim odnosom prema instrumentalnih. -Saoptava ko je izvodi muzici i kompozitorima. rijala i slika kompozitora i radu i muzici. Obavlja -Vedre djeije pjesmice, -Prepoznaje karakter djela -Samostalno odreuje -Razgovara o djelu i osjeaju muzikih instrumenata studiozno pripremanje narodne pjesme i igre, uspavanke karakter kompozicije ugodnosti i oputanja i simfonijskog orkestra i tradi- uenika za posjete i koranice, prigodne pjesme. , trai da se ponovi. cionalnih narodnih instrume- izlaske u ustanove i -Upoznavanje osobina tona, -Prepoznaje osobine tona: -Tano odreuje osnovne -Komentarie osobine tona nata i nonji naroda u BiH, osposobljava ih za tempo, dinamika, brojanje, (visok-dubok, glasno-tiho) osobine tona: visinu i njegove karakteristike i izrada zidnih panoa. uoavanje, biljeenje karakter muzike, muzike brz-spor trajanje, glasnoa, boja -Razvijanje pozitivnih navika -Prikupljanje tradicionalnih prikupljanje materijaforme. tempo i potrebe za muzikom instrumenata iz kraja gdje je kola la i izradu zidnih -Upoznavanje zvunih svojstava -Prepoznaje instrumente -Razlikuje instrumente i -Trai da ih vidi uivo -Posjeta koncertima u osnovnoj kalendara sa terminimuzikih instrumenata. (klavir, gitara, bubanj, harmonika) vizuelno i auditivno na koncertu muzikoj koli ma koncerata. ___________________________________________________________________________________________________________________________________________
V DJEIJE STVARALATVO
- Izmiljanje pjesmica na tekst - Improvizacija na Orffovim instr., -Improvizacija pokreta u ritmu - Plesna dramatizacija, - Literarno i/ili likovno izraavanje doivljaja muzike. -Osmiljavanje muzikog igrokaza -Spontano improvizira: dovri zapoetu pjesmu, pjevanjem ili sviranjem -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno -Na podsticaj daje ideje -Samostalno smilja, uporeuje, dodaje, mijenja -Stvara kombinacijom rijei, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom. -Sam predlae ideje. -Uoava razlike i sa -Pronalaenje pria i bajki iji -Planira, priprema i zanimanjem opisuje. se likovi mogu muzikom ozvuiti podstie uenike na - Saoptava interes i -Dogovaranje o kolektivnoj improvi- kreativan rad u elju za njihovo kombi- zaciji tipa mozaik zvuci koja omo- oblasti muzike i novanje. guuje neverbalnu komunikaciju i sadraje predmeta -Raduje ga vlastito uee socijalizaciju. korelira sa ostalim u igrokazu razreda Izvoenje muzikog igrokaza umjetnikim podrujima.
32
OEKIVANI REZULTATI (ISHODI UENJA)

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici ce znati da koriste jezik muzike, razlikuju, prepoznaju i uporede zvukove odnosno tonove u svom okruenju i muzici (odreen-neodreen po visini, dug-kratak, dubok-visok, glasan-tih, brz-spor, blizu-daleko) i odrede karakter kompozicije (koranica, uspavanka i sl.), prepoznaju tempo (brz-spor), dinamiku (glasno-tiho), glas (muki, enski i djeiji), te pjevanje pojedinca (solo) od skupnog pjevanja (hor/zbor). Moi e da prepoznaju brojalice, melodije pjesmica i ranije sluane kompozicije, kao i da razlikuju zvuno i vizuelno muzike instrumenate: Orffove djeije instrumente, kao i neke druge (harmonika, gitara, violina, truba i klavir) koje nalaze primjenu na koncertima i u svakodnevnom ivotu djece.
SPOSOBNOSTI
Izvoake muzike sposobnosti razvijat e se pjevanjem sa tanom intonacijom, praenjem pjevanja pokretima u skladu sa sadrajem pjesme i muzike igre, te izvodjenjem brojalica u odgovarajuoj mjeri i ritmu Orffovim instrumentima. Kreativne i logike sposobnosti razvijat e se osmiljavanjem jednostavne pratnje, ritmikih i zvunih efekta za pjesme, prie, stihove, muzike igre, koristei razliite zvukove odnosno izvore zvuka (tijelo, glas, predmete iz okruenja, Orffove djeije instrumente, vlastite improvizovane instrumente), te ueem u osmiljavanju i izvoenju muziko-scenskih igara (igrokaza) i izraavanju vlastitih doivljaja muzike likovno, literarno i improvizovanim pokretima, to ima primjenu i u svakodnevnom ivotu u porodici, koji time postaje bogatiji i ljepi.
VRIJEDNOSTI I STAVOVI
Dijete e biti osposobljeno da muzicira kolektivno (hor/zbor, u manjim grupama, u paru i samostalno, potuje pravila muzike igre, vrednuje line i stavove drugih. Pokazat e odvanost u otkrivanju, istraivanju novih rjeenja u muziciranju i izradi instrumenata, u timskom radu i komuniciranju koja je u muzici sasvim prirodna. Prepoznat e naine na koje muzika uestvuje u svakodnevnom ivotu i ini ga ljepim i bogatijim (u djeijoj igri, u medijima, porodine proslave, kolske sveanosti) i pokazati interes, elju i potrebu za estim muziciranjem, te kroz muziciranje vidno iskazati zadovoljstvo i osjeaj kompetentnosti. Detaljina objanjenja nastavnici e nai u prateem priruniku za nastavnike razredne nastave.
Uoljivo je napredovanje uenika kroz sve veu bliskost sa muzikom, esto pjevanje, radovanje, matanje i improvizaciju na Orffovim instrumentima, kao i napredovanje u sticanju saznanja, vjetina i razvoju sposobnosti koje su precizirane u ishodima uenja. Pjevaju intonativno pravilnije, sigurniji su u interpretaciji melodije i ritma brojalice, prepoznaju kompozicije koje su sluali, te uspjenije meusobno aktivno komuniciraju muzikom, posmatraju, uporeuju, objanjavaju, obrazlau, te donose zakljuke o pojedinim muzikim elementima i pravilno se ponaaju prema muzici kao vrijednoj umjetnosti. Ispoljavaju interes prema muzici i saznavanju i ele da je jo bolje upoznaju i primjenjuju u koli i svakodnevnom ivotu. Indikatori uspjeha i nastavnikovog profesionalnog umijea su razlike izmeu inicijalne i finalne slike o znanjima, vjetinama i ukupnim postignuima uenika
STRATEGIJE NASTAVE I UENJA (DIDAKTIKO-METODIKE UPUTE)

Strategije nastave i uenja bazirane su na viestrukoj ulozi nastavnika koje se izmjenjuju u nastavi muzike kulture. Nastavnik kao didaktiar izmjenjuje nastavne metode, a prirodi predmeta najbolje odgovaraju: metoda demonstracije i ilustracije (instrumenti, pjevanje, fotografije, transparentne folije), pripovijedanje i razgovor (usmjereni i impuls-razgovor), a posebno praktini rad i posjete kulturnim i muzikim ustanovama, kao planer metoda interaktivnog uenja: kooperativne metode, egzemplarna nastava, uenje putem otkria, stvaralaka nastava, razliiti nivoi sloenosti, rad u parovima, kao instruktor aktivne nastave: analitiko-sintetika, metoda analogije, problemska, algoritamske metode, primjena modela, projekt-metoda, kao koordinator kooperativnog uenja: timski metod uenja, mozaik metod i njegove modifikacije, grupni projekt metod, kooperativna mrea (muzike radionice, izlobe improvizovanih instrumenata i sl.). Kroz istraivanje i ispitivanje, te stvaranje uenici razvijaju dublje razumijevanje prema naporima u umjetnosti i muzici kao posebnom sistemu saznanja i vrijednosti i njenoj sloenosti. Ukljuivanjem uenika u sve aktivnosti, odnosno prakticirajui iskustvenu nastavu, razvijaju se pozitivni stavovi o znaaju muzike u porodici, koli, drutvu i ivotu uopte. Sadraje nastave muzike kulture treba tematski povezati sa nastavom drugih predmeta. Detaljniji opisi aktivnosti uenika i nastavnika dati su u ishodima uenja i objanjenju.
33
LIKOVNA KULTURA
68 nastavnih sati ULOGA I ZNAAJ
I umjetnost i crte su postali iz nagona za igrom ili sanjarenjem na javi. Nervni sistem djeteta lii na stanicu u koju ulazi pet putova, a iz koje poslije estoke borbe vani probija samo jedan. Uloga nastavnog predmeta je, da kroz igru, nastavu i stvaralatvo usmjeri i obogati sanjarenje na javii dinamizira prohodnost sadraja u i iz uenika. Polaskom u kolu uenik se prvi put susree i kontaktira sa umjetnostima koje po prvi put estetski doivljava i svojim crteom prvi put crta. Ono u nastavnom procesu aktivno osjea i misli, te slikom dolazi do prvih pojava, predstava i pojmova. U ovom nastavnom predmetu izdvajaju se tri stupnja: Likovna pismenost Likovna kultura Likovna kreativnost Uenicima prvog razreda nudi se najstarija magijska Umjetnost kao estetski doivljaj i inspiracija za vlastiticrte. I umjetnost i crte se uenicima nude u formi vizuelno-estetske analize u kojoj rije ima ulogu poticaja (potie uenika da pria o onom to vidi u slici). Nastavnik, opet, dodaje i ono to se u slici ne vidi, a uenik svoj crte crta svojim perceptivnim, doivljajnim i iskustvenim svijetom. Time se realizira metoda intenzivnog, aktivnog doivljaja. Uloga je umjetnosti da omogui ueniku komunikaciju sa svojom i svjetskom likovnom batinom,a u crteu da komunicira sa samim sobom, svojom porodicom, vrnjacima i nastavnikom, a time se uvijeni duh djeteta u sebi otvara.
Zadaci
-da uenici upoznaju likovni pribor, podloge i materijale,te da se njima slue -da upoznaju sadraj i likovni jezik, te osnovne likovne nazive -da se uspavane likovne sposobnosti djece koja dolaze iz roditeljskog doma izjednae s probuenim likovnim sposobnostima djece koja su boravila u predkolkim ustanovama -da se svim uenicima nude raznovrsni sadraji kao podsticaji ( iz ivota,umjetnosti, prirode) -da se kod djece razvija uroeni i steeni senzibilitet i subjektivni likovni izaz -da uenici analizom upoznaju sopstveni crte, djela domae i svjetske likovne batine -da se kultivie svijest o potrebi uvanja tekovina likovne, materijalne i duhovne kulture.
34
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU

Sadraj u djejem crteu Likovni jezik ili Forme i tehnike Uoavanje osnovnih likovnih elemenata: linije,boje,plohe i volumena; i njihovih regulatora: simetrije,kompozicije i ritma; Imenovanje likovnih formi: crtea, grafike, slike, kipa, zgrade i grada; Imenovanje osnovnih boja: crvene , ute, plave, te neutralnih:crne,bijele i sive; U crteu primjenjivati i njegovati simboliku boju, psiholoku proporciju i opisni prostor; Imenovanje prave i krive, vodoravne i vertikalne,kose i cik-cak linije; Uoavanje kompozicija figura i predmeta: skupljeno, rasuto, simetrino, vodoravno i vertikalno, koso, savijeno i kruno; Upotreba osnovnih kolskih crtakih , grafikih, slikarskih i kiparskih materijala i Kreativan crte Komunikacija i otvaranje uenika
Sadraji iz ivota uenika,porodice Ja i moji roditelji ega se plaim ta sanjam Sadraji iz kole (Ja i moji novi prijatelji) Iz prirode i godinjih doba Doivljaji s mora, izleta Sadraji iz likovne,knjievne i filmske umjetnosti
Koristiti shematsku ili simboliku fazu, zlatni period djeijeg crtea.Da dijete svijet gleda svojim oima, doivljava srcem,misli svojom glavom i sam realizira svoj crte . U realizaciju su ukljuena sva ula Kreativan crte je plod sanjarenja na javi Poticaji: knjievnost analiza umjetnikih djela .
U kreaciji crtea Koristi i desnu i lijevu ruku, Sjedenjem,stajanjem,ho danjem Rad svim sredstvima i tehnikama
Pria o onom to vidi na slici
Crta i govori, objanjava dotjeruje izraava zadovoljstvo Procjenjuje radove drugih uenika i svoj rad
Lutkarske predstave
Svjesni i podsvjesni sadraji u crteu
PROGRAMSKI SADRAJI
35
Rad po sjeanju Iskustveni sadraji,doivljaji iz ivota djeteta (porodica, kola, drutvo vrnjaka, ire okruenje); Ugodni i neugodni doivljaji-sjeanje Posmatranje kao poticaj Posmatranje prirode, ivota i rada; Uvoenje djeteta u posmatranje i zapaanje svega to se nalazi u njegovom okruenju, doivljavanje svim ulima, upoznavanje funkcije i izraavanje Svijet mate kao inspiracija Da sam nevidljiv Kakav bih automobil elio Stigli su vanzemaljci Pronaao sam posebnu olovku Kad bi drvee hodalo Rad prema tekstu, ilustracija i strip Bajke ,basne zagonetke i odgonetke, prie i legende, izreke i brojalice (omoguiti rad na veim formatima papira, ali i na malim, nekoliko crtea u formi stripa, s tim da svi ovi sadraji niu iz teksta. Likovna umjetnost kao inspiracija Posmatranje originalnih umjetnikih djela na izlobama, reprodukcije knjigama, folije na zidu. Uenicima nudimo umjetnost kao estetski in, ne kao memorisanje, ve kao inspiraciju za vlastiti subjektivni crte, sliku, reljef i kip.
FORMA ILI LIKOVNI JEZIK

C r t a nj e, c r t e Likovni izraz linijom nazivamo crteom. Crtake tehnike: grafitna i hemijska olovka, flomaster, kreda, ugljen, metalno pero, ptiije pero, kist Crte se moe dobiti i drugim crtakim tehnikama i na svim podlogama na kojima neki predmet ostavlja trag, crtu. Moe biti uraen crnom,sivom,bijelom linijomi bojom u vidu takica ,mrlja ili fleka,isprekidanih,kratkih i dugih linija,tako da moe biti u boji, sve dotle dok ne pree u sliku. Djeaci su skloni crti, djevojice boji. S l i k a nj e Likovna forma rijeena bojom i plohom na ravnoj podlozi je slika.I umjetnici i djeca likovnim elementima bojom i plohom grade likovne regulatore: simetriju, kompoziciju i ritam.Boja je zahvalna u radu sa djecom svih uzrasta. estogodinje dijete koristi tzv. simbolike i arene boje. U tehnikom smislu boje se dijele na vodene, akvarel, temperu, gva, sve one koje se mijeaju vodom. Krute su: pastel, kreda. Papirne: kola i druge. Osim u slikanju boje se upotrebljavaju i u drugim likovnim formama.
36
Dekorativni rad s grafikom Ova je forma blia primijenjenim umjetnostima i grafici; iskoritava likovne elemente: liniju, plohu i boju, te regulatore: ritam i simetriju. Dekorativni rad podrazumijeva ukraavanje upotrebnih predmeta: ukrase, are, ornamente i arabeske. Grafika se dobiva tampom, otiskom ili tiskom u neogranienom broju originala.U crtea i slike su po jedan original, grafika ima vie otisaka ili originala. Otisak prsta i dlana, krompira i lista je prirodni otisak, i to je u prvom razredu dovoljno. Prostorno-plastino oblikovanje: reljef, kip i zgrada Crta ima samo jednu dimenziju (duinu), ploha ima dvije(visinu i irinu), volumen ima tri dimenzije (visinu irinu i debljinu) i zauzima stvarni prostor. Tu spada modeliranje i graenje.To je za djecu najkonkretniji likovni element kojim najradije manipuliu i za koji postoji izrazita radoznalost. Njeni su praiskonski izvori majno tijelo i priroda. Otuda naglaeno ulo opipa, a preko njega i spoznaja.Kao to bie u ranom djetinjstvu crteom rasporeuje predmete traei prostor,tako ono volumenom mijenja mjesto predmetu,upoznaje prostor. Prirodni su predmeti pogodni za modeliranje: reljef i kip, Tehniki su predmeti prikladniji graenju. Stoga se ovdje namee izbor raznovrsnih materijala, metodom oduzimanja i dodavanja, klasinih i savremenih, tvrdih i mehkih. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Estetika je nauka o lijepom, o osjetilnom i ulnom inu, koja u umjetnosti i crteu ispituje pojavu stvaranja i doivljavanja. Njen predmet su vizuelne, zvune i jezike umjetnosti Ljepota je u skladu, redu, ravnotei, harmoniji. Po subjektivnom kriteriju, ono to se samo po sebi svia, ono to u umjetnosti i crteu izraava neku ideju. U djeijem crteu se analizira vizuelni ili svjesni sadraj,ono to se vidi, i skriveni ili podsvjesni sadraji,ono to se ne vidi,i likovna forma :likovni elementi i njihovi regulatori.Djeca poinju analizirati predmete i pojave iz svoje sredine: slikovnice, igrake ,tekstil, kostim, keramiku, naivne i narodne umjetnosti. Mi im nudimo njihov crte, magijsku, najstariju, a njima najbliu, umjetnost djetinjstva ovjeanstva, ali samo kao inspiraciju za vlastiti crte. Sama ideja gledanja i procjenjivanja crtea i umjetnosti u koli je estetski in. Dijete e u skladu s vlastitom percepcijom i recepcijom izraziti doivljaj, na svoj nain imenovati ono to je u domenu percepcije.
OEKIVANI REZULTATI
Proimanje igre, nastave i stvaralatva. Smanjit e se razlike meu uenicima koji su prije upisa u 1. razred bili i onih koji nisu bili u predkolskim ustanovama, ili ih nee ni biti. Korelacijom crtea sa knjievnosti za djecu i umjetnost iz djetinjstva ovjeanstva kao estetskim inom i inspiracijom za vlastiti crte, ostvarie se kontakt crtea sa umjetnostima, koje su se inspirisale mitom i legendom, bajkom i basnom, zagonetkom i priom, koje su i uenicima svojstvene, te e se i ta razlika, izmeu maternjeg jezika, simbolike umjetnosti i simbolikog crtea uenika, pribliiti. Oekuje se realizacija tvrdnje mnogih pedagoga i estetiara, da su svi prvaii, izuzev jednog, talentirani, te da taj smisao treba koristiti i njegovati kao mladu biljku. Uenici e postepeno oslobaati svoj ekspresivni i impresivni doivljaj i izraz. To e se realizirati kreativnim crteom, demonstracijom i analizom crtea i umjetnosti. Uenici e iz slika upoznavati i proirivati svoj pogled na svijet, te bogatiti jezik uope. Upoznae osnovne likovne materijale i tehnike, te njihove mogunosti. Uenici e prihvatiti, da ne samo da oni crtaju ve da je crte sredstvo koje su koristili i koje koriste i odrasli. To im daje sigurnost i ideju, da crte i umjetnost treba njegovati i uvati.
37
Dijete bez optereenja stvara svoj rad, crte ili sliku Zna kazati ta je zamislilo i ta je ilustriralo Uspjeno se slui priborom,materijalima i tehnikama Rado crta
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Sadraj i forma su obraeni u uvodnim tekstovima, ovdje ih prevodimo u: ta i kako ? Kada se dijete,s kistom u ruci, nae pred bijelim papirom,suoava se istovremeno s pitanjem ta e i kako e? Misli o sadraju i o likovnom jeziku ili formi. Sadraj je t a , forma je k a k o . Maternji jezik je nacionalan, likovni je internacionalan. On ima samo etiri osnovna elementa: crtu, boju, plohu i volumen i psihike likovne regulatore: simetriju, kompoziciju i ritam. Kako edijete rasporediti sadraj i formu u crteu je kompozicija i u njoj simetrija koja je svojstvena djeci. Ritam je rukopis, stil pisanja i stil crtanja, onaj dodir, ono subjektivno poigravanje srca i nerva, ruke, linije i boje na papiru. Analiza crtea Analiza crteapodrazumijeva pokuaje uenika da neto kau o onom to su nacrtali, A da nastavnik zna na kraju nastavnog sata kazati ono ta su uenici crtali. SADRAJ: U crteu je ono to crte sam po sebi pria, ono kada ueniku nije dovoljan crte i ilustracija, ve se domilja i crteu dodaje tekst, pa ide u strip.To je prijevod motiva, tema, ilustracija i inspiracija u priu. Analiza LIKOVNOG JEZIKA ili FORME je subjektivna analiza likovnih elemenata: crte, boje, plohe, volumena i njihovih regulatora: kolorizma, asimetrije, kompozicije i ritma.To i jest umjetnost i ona zagonetka u crteu:i estoka boja, i simetrija i raspored i rukopis; sve se moe kopirati, ali rukopis ili ritam ne! Samo to mi, s djecom, treba da imenujemo.PSIHIKA forma je bliska tehnici, crtakim, slikarskim, grafikim i kiparskim tehnikama i materijalima: olovka i flomaster, akvarel, tempera, kola, mozaik, otisak lista i dlana, glina i plastelin. ESTETSKO u crteu je ideja da dijete neto crta, proces rada,sve ono to se u djeijoj glavici deava dok crta(od borbe do uspjeha i sree, ono to njega bogati ) i lijep crte. To je na cilj. Likovni prilozi Umjetnosti, zagonetke, bajke, basne i prie koje ovaj koncept nudi uenicima prvog razreda su iz djetinjstva ovjeanstva koje su same po sebi bliske uzrastu uenika,ali i legende i prie iz domae kulturne, likovne i knjievne batine .U isto vrijeme im nudi vlastiticrte istog ili starijeg uzrasta.To znai da uenicima prvog razreda nudimo njihovu umjetnost kao estetski doivljaj i inspiraciju za interpretaciju i kreaciju vlastitog crtea, a ne kao uenje. Vizueni-likovni prilozi umjetnosti i crtea su podloga nastavniku i inspiracija uenicima. Ovaj okvirni program treba realizirati u skladu s okolnostima i mogunostima.
38
TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

68 nastavnih sati
ULOGA I ZNAAJ
Briga o zdravlju djeteta osnovni je princip na kojem se zasnivaju sadraji tjelesnog i zdravstvenog odgoja u prvom razredu osnovne kole.Tom je principu sve podreeno. Kretanje je potreba svakog djeteta, a svrsishodno kretanje u osnovi tjelesnog i zdravstvenog odgoja. U ovom nastavnom predmetu dijete usvaja osnovna znanja o zdravlju, stie navike i vjetine, ali i ui kako da ih primijeni u ivotu. Dijete ui kako da postane fiziki spremno, lino predano i dnevnoj fizikoj aktivnosti. Pobolja li se zdravlje generacije koja dolazi imaemo zdraviju populaciju, a to znai i radno spremniju, kreativniju i zadovoljniju. U ovom vremenu tjelesni i zdravstveni odgoj ima posebnu vanost zbog sve prisutnijih pojava koje ugroavaju zdravlje djece (dominacija medija i smanjivanje kretanja kao prijeke potrebe djeteta, pojava deformiteta, prisustvo droge i drugih nepoeljnih sredstava) . Zadaci su : shvatanja smisla, vrijednosti i principa tjelesnog vjebanja, ouvanja, njegovanja i unapreenja zdravlja, razvijanja i usavravanja motorikih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama, sticanja motorikih znanja i razvijanja motorikih vjetina i navika, osposobljavanja za svrsishodno i efektno samostalno vjebanje, razvijanja pozitivne slike o sebi, razvijanja kreativnosti kroz pokret, promoviranja pozitivnih socijalnih interakcija, svrsishodne i humane primjene psihomotorikih sposobnosti, motorikih znanja, vjetina i navika.
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI
Znanja o iniocima zdravog ivota Lina higijena i zdravlje hrana i zdravlje tjelesna aktivnost i zdravlje pravilno i nepravilno dranje tijela informacije o pomoi u sluaju zlostavljanja opasnosti po zdravlje zagaena okolina tablete biljke pie zagaen zrak mogunost zatite Uticaj medija Ograniavanje vremena provedenog pred TV ekranom Znaaj boravka na svjeem zraku i u igri Selektvan pristup sadrajima medija Motorike sposobnosti i vjetine kretanja Lokomocija stabilnost,brzina, koordinacija,snaga, gipkost,izdrljivost, preciznost ,ravnotea vjebe na spravama, na tlu i sportske igre jednostavne vjebe oblikovanja (bez rekvizita) usklaenost kretnje s kretanjem rekvizita kontrola pokreta hoda,skae,tri, plee
Pozitivne socijalne interakcije i osobine linosti Komunikacija i saradnja potuje pravila igre cijeni tui i vlastiti stabilnost i realnost u postavljanju cilja istrajnost rjeavanje sukoba na prihvatljiv nain planiranje vremena izbjegavanje rizika i briga za vlastitu sigurnost samokontrola donoenje ispravnih odluka rjeavanje problema razumijevanje smisla takmienja ( prihvatanje poraza i noenje pobjede
39
PROGRAMSKI SADRAJI
Izbor i distribucija sadraja meuzavisne su operacije u programiranju procesa vjebanja. Izborom se odgovara na pitanje - ta vjebati, a distribucijom ta vjebati u pojedinom razdoblju. Nekonvencionalnim sadrajima je primarna funkcija razvoj i usavravanje osobina i sposobnosti i uvijek su u simbiozi s odreenim konvencionalnim sadrajem, odnosno i u funkciji usvajanja motorikih informacija. Hodanje: Prirodno hodanje - pravolinijsko; s promjenom pravca, smjera, tempa i ritma; na razliitoj vrsti, dimenzijama i obliku podloge; kombinirano. Hodanje uz razliite poloaje ruku, koljena i stopala. Kombinacija hodanja, tranja, skakanja, preskakanja itd. Hodanja u razliitim kretnim zadacima. Oponaanje pokreta i kretanja drugih ivih stvorenja (Kako medo hoda? A slon? Kako ptica leti? ) Tranje: Tranje - pravolinijsko; s promjenom pravca, smjera, tempa i ritma; na razliitoj vrsti, dimenzijama i obliku podloge; kombinirano. Kombinacija tranja, hodanja, skakanja, preskakanja i dr. Brzo tranje (sprint) - dionice do 30 m. Istrajno tranje - u trajanju od 6 minuta. Primjena tranja u razliitim kretnim manifestacijama. Skakanje: Sunoni poskoci u mjestu i kretanju. "Zeji" poskoci (iz upora ueeg skok u upor uei, u jednom trenutku noge nisu u kontaktu sa podlogom), "Kan-kan" poskoci (poskok na jednoj nozi, sa visokim prednoenjem drugom), "Kik" poskoci (poskoci na jednoj nozi, sa opruanjem potkoljenice slobodne noge); makazice, galop naprijed i strance, djeji poskoci, sunoni poskoci sa okretom od 90 stepeni (u jednu i drugu stranu), preskakanje kratke vijae (individualno), "kolica", igra lastia, izvoenje poskoka i skokova uz razliite pokrete rukama (uzruenje, odruenje, pljesak i sl.). Sunoni naskok iz mjesta na povienje, doskok sa povienja (do visine vedske klupe), preskakanje iz obiljeenog prostora u prostor i preko prepreka (linije, obrui, vijae i sl.). Kretanje poskocima i skokovima u zadatom pravcu Kombinacije skokova i poskoka sa hodanjem, tranjem i dr. Primjena skokova i poskoka u razliitim kretnim manifestacijama. Puzanje i provlaenje: Puzanje etvoronoke. Provlaenje kroz obru, okvir od vedskog sanduka ili sanduia, izmeu nogu para, kroz upor kleei itd, puzanje ispod grede, vedske klupe, razapete vijae itd., puzanje po vedskoj klupi; puzanje uz/niz kosu vedsku klupu. Kombinacija puzanja i provlaenja i hodanja, tranja itd. Primjena puzanja i provlaenja u razliitim kretnim manifestacijama. Penjanje: Penjanje uz stepenice, penjanje na vedsku klupu, vedski sandui, uz kosinu (vedska klupa, vedski sanduk, prirodni uspon itd.), uz ripstol, prei na drugi ripstol, uz mornarske ljestve do 2 m visine. Kombinacija penjanja sa hodanjem, tranjem, puzanjem, provlaenjem itd. Primjena penjanja u razliitim kretnim zadacima. Bacanje i hvatanje: Bacanje razliitih lopti kotrljanjem, razliitih lopti u daljinu i visinu, desnom i lijevom rukom i suruno, dodavanje u paru, prvo sa male udaljenosti, a zatim sa vee udaljenosti (suruno, jednom rukom), gaanje u metu (korpa, lopta, oznaeni prostor i sl.) na razliite naine (pogaanje, ubacivanje, ruenje i sl.). Primjena bacanja i gaanja u razliitim kretnim manifestacijama. Dizanje i noenje: Dizanje i noenje jednog ili vie razliitih rekvizita odgovarajue veliine i mase, samostalno, u paru, grupno. Primjena dizanja i noenja u razliitim kretnim zadacima. Ples i pantomima: Prikazivanje razliitih pojava i situacija iz svakodnevnog iskustva pantomimom; usklaivanje pokreta pojedinih dijelova tijela i kretanja cijelog tijela sa karakterom muzike i linim doivljajem.Izabrati 2 - 4 plesa (drutvena, narodna, moderna) u skladu sa mogunostima i interesovanjima uenika i nastavnika i nauiti osnovne korake. Gimnastika: Gimnastiko hodanje. Ritmiki skokovi. Ritmiki okreti. Sunoni preskoci.. Sunoni skokovi. Razliite vrste hodanja po liniji, obrnutoj vedskoj klupi ili niskoj gredi. Jednostavni poligoni sastavljeni tako da zahtjevaju primjenu nauenih gimnastikih elemenata. Igre loptom: Razliite elementarne igre loptom. Plivanje - obuka neplivaa: Obuka neplivaa organizira se tokom prvog ciklusa (u 1., 2. ili 3. razredu) u saradnji sa lokalnom zajednicom i profesionalno angairanim instruktorima.
40
Druga motorika iskustva: U zavisnosti od interesovanja uenika, nastavnika i roditelja, kao i mogunosti sredine (kole, lokalne zajednice), realiziraju se i drugi sadraji: vonja bicikla, koturaljki (rolera), klizanje, sankanje, smuanje, plivanje, pjeaenje u prirodi, sportski ples i dr.
SADRAJI ZDRAVSTVENOG ODGOJA

Pravilna ishrana: Izbor zdrave hrane, kombiniranje u obroku, dinamika uzimanja obroka, obim obroka, ponaanje i ophoenje za stolom. Zdravlje: Znaaj i vanost zdravlja; tjelesna aktivnost, boravak u prirodi i zdravlje; dnevni ritam odmora i rada. Higijena: Lina, kolektivna i higijena ivotnog prostora. Izvori opasni za zdravlje: Mogunosti line zatite. Druenje: Upoznavanje - ostvarivanje verbalnog i tjelesnog kontakta, razmjena linih iskustava. Informiranje o tetnosti: Tablete, biljke, pie, zrak... ISHODI UENJA
1. Ouvanje i unapreenje zdravlja:
razlikuje pravilno od nepravilnog dranja tijela, vodi rauna o pravilnom dranju tijela u sjedeem i u stojeem poloaju, posjeduje informacije o znaaju zdravlja, posjeduje informacije o znaaju tjelesne aktivnosti i boravka u prirodi za pravilan rast, razvoj i otpornost organizma, uz pomo odraslih usklauje svoje aktivnosti (uenje, igra, odmor, spavanje), ui da izbjegne situacije u kojima moe da se povrijedi i umije da trai pomo, upoznaje se sa osnovnim principima pravilne ishrane, odrava linu higijenu (pranje ruku i zuba, umivanje, tuiranje i dr. i odrava kolektivnu higijenu (provjetravanje prostorija i odlaganje otpadaka, posjeduje informacije o tetnosti duhana, alkohola i droga, posjeduju informacije da moe da trai pomo ukoliko je zlostavljano i zanemareno, ili zna za takav sluaj, redovno i aktivno sudjeluje u nastavi tjelesnog odgoja. 2. Usavravanje motorikih sposobnosti u skladu sa uzrasnim i individualnim karakteristikama i sticanje i razvijanje vjetina i navika: izvodi pokrete i kree se u zadatom smjeru (gore, dolje, lijevo, desno, naprijed, nazad), izvodi pokrete i kree se po pravolinijskoj putanji, usklauje svoje kretanje sa kretanjem rekvizita u jednostavnijim kretnim zadacima, unapreuje motorike sposobnosti (brzinu, koordinaciju, snagu, gipkost, izdrljivost, ravnoteu i preciznost) u skladu sa individualno postavljenim normama, sposoban je da prepliva 25m slobodnom tehnikom (u I, II ili III razredu), vjeto izvodi jednostavne forme prirodnih oblika kretanja (hodanje, skakanje, tranje...), primjenjuje prirodne oblike kretanja u jednostavnim igrama i poligonima, pravilno izvodi jednostavne vjebe oblikovanja bez rekvizita, pravilno izvodi osnovni korak dva izabrana plesa, vlada izabranim vjetinama iz vjebi na spravama, tlu i sportskih igara, posjeduje i druga motorika iskustva u zavisnosti od linih interesovanja i mogunosti sredine (npr. vonja bicikla, skijanje, sankanje, klizanje, pjeaenje u prirodi, tenis, sportski ples itd.) 3. Osposobljavanje za samostalno vjebanje u slobodno vrijeme:
41
imenuje osnovne poloaje i stavove (uspravni stav, sjedei i leei poloaj, uanj...), stavova, pokreta i kretanja, imenuje dijelove tijela i zna njihovu osnovnu ulogu prilikom vjebanja, umije da odredi kom dijelu tijela je namjenjena vjeba oblikovanja (za ruke, za noge, za trup...), prepoznaje fizioloke znake umjerenog optereenja i zamora (npr. bri rad srca, znojenje, nesvjestica itd.) i umije da trai pomo ako se loe osjea, vjeba u odgovarajuoj odjei i obui, pridrava se dogovorene procedure dolaska u salu (igralite), ponaanja na asu i odlaska iz sale (sa igralita), uz podrku odraslih primjenjuje nauene i model jutarnje gimnastike. 4. Promoviranje pozitivnih socijalnih interakcija: ni na koji nain ne ugroava one koji se od njega razlikuju, tokom vjebanja i igre prijateljski komunicira i surauje sa vrnjacima, uz podsticanje i nadzor nastavnika, poznaje pravila elementarnih igara i pridrava ih se uz, podsticanje i nadzor nastavnika, pozitivno vrednuje uspjene poteze i uloeni trud svih uesnika u igri, uz podsticanje i nadzor nastavnika. 5. Razvijanje pozitivne slike o sebi: primjeuje svoje motorike i druge sposobnosti i osobine, uoava slinosti i razlike meu vrnjacima, istrauje svoje sposobnosti, ima izgraenu tjelesnu emu. 6. Razvijanje kreativnosti kroz pokret: jednostavne pokrete usklauje sa muzikom, pantomimom i pokretom prikazuje razliite pojave i svakodnevne situacije.
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Bazina komponenta ponaanja djece je kretna aktivnost. Kretanje ima funkciju biolokog nagona i zadovoljava potrebe stimuliranja tjelesnog rasta i razvoja. U tom pogledu, kretanje zadovoljava prirodne potrebe djeteta. Meutim, kretanjem djeca zadovoljavaju i svoje drutvene potrebe Kretanje ima funkciju psihosocijalnog komuniciranja. U prvom razredu naglasak je na socijalizaciji djeteta, odnosno harmoniziranju pokreta i kretnji djeteta sa pokretima i kretanjem svijeta oko njega. Veina djece svoje pokrete i kretnje uspjeno formira do etvrte godine. Dalji razvoj psihomotorike karakterizira njeno usavravanje. Opa psihomotorika spremnost, kao rezultat procesa u kojem se posredstvom tjelesnih vjebi poveava obim i kvalitet kretanja, znaajno korelira sa pravilnim i harmoninim rastom i razvojem (1) morfolokih (procesi rastenja, diferencijacije tkiva i funkcionalnog dozrijevanja), (2) funkcionalnih (sistem za transport kiseonika i aerobni kapaciteti), (3) kognitivnih (prijem, zadravanje i transformacija informacija i efikasnost u novim netipinim situacijama), (4) konativnim (modaliteti reakcija i sposobnost adaptacije) i (5) sociolokim (drutvene grupe, organizacije i institucije). Psihomotorika aktivnost se usmjerava prije svega na na razvijanje i usavravanje: snage (poloaji tijela - leei, uei, kleei, stojei, visei, u tranju, u skakanju, neobini poloajni, sa oslonvem na jednoj nozi, ruci, laktu, glavi...), brzine (reakcije, pojedinanih pokreta i frekvencije pokreta - hodanje, tranje, skakanje, penjanje, puzanje, provlaenje, valjanje, kotrljanje, odravanje na vodi, kretanje na vodi...), izdrljivosti (ope - posebnu panju usmjeriti na disanje), gibljivosti (aktivne kompleksne i lokalne - vjebe oblikovanja), koordinacije (brzinske, ritmike, orjentacije) agilnosti (brzine promjene smjera kretanja - u hodanju, tranju, penjanju, puzanju, provlaenju, valjanju, kotrljanju; sa rekvizitima; u elementarnim sportskim aktivnostima), ravnotee (statistike i dinamike - bez rekvizita i sa rekvizitima - na suenoj i nestabilnoj podlizi) i preciznosti (dranje, bacanje, utiranje, postavljanje, dizanje, gaanje, hvatanje, noenje, sputanje). Za razvoj djeteta znaajno je da ono bude aktivno na prikladne i razliite naine, to se postie osmiljenim povezivanjem onih djeijih aktivnosti u kojima se dijete najadekvatnije ukupno izraava - to 42
su na prvom kolskom uzrastu, prije svega, igrovne aktivnosti i igra kao kontekst kreativnog komuniciranja djece sa sobom, s drutvom i sa prirodom. Izbor modaliteta rada kojima e se provoditi proces vjebanja uvijek mora biti u funkciji ishoda za postojee stanje uenika, bez ikakvih rizika, posebno kada su u pitanju vanjska optereenja. Temeljna metoda vjebanja je iterativna (ponavljajua). Ljudski organizam nastoji uspostaviti ravnoteu izmeu poveanog inteziteta motorikih aktivnosti i trenutnog stanja organizma, zato podraaji uvijek moraju biti na nivou koji uvjetuje adaptacijske procese. Razvoj osobina i sposobnosti mogu je jedino u uvjetima progresivnog i diskontinuiranog optereenja. Za istovremeno usavravanje motorikih znanja i mijenjanje osobina i sposobnosti najproduktivnija je situacijska metoda rada, jer su konani rezultati vjebanja u pozitivnoj korelaciji sa situacijama u kojima se efekti vjebanja realno mogu primijeniti. Promjena savremenih tendencija uenja i obuavanja, nakon saznanja o funkcioniranju modanih hemisfera, usmjerena je prema sintetikom metodu motorikog uenja - usvajanje i usavravanje motorikog akta u cjelini, koncentriui se na najpravilnije izvoenje najvanije faze globalne motorike aktivnosti po principu "pamenja samo redosljeda elemenata koji se sukcesivno reaju" (Roger Spirri, 1981). Kod djece, ako nisu u stanju dovoljno brzo i efikasno savladati sloenu cjelinu, primjenjuje se analitiki nain rada (izvoenje pojedinanih elemenata - kombiniranje situacijske i sintetike). Mora se voditi rauna da se ne mogu forsirati dijelovi u kojima se ne vidi cjelina. Ako treba nauiti neku igru, uenje treba provoditi cjelovito, a zaustaviti se eventualno samo tamo gdje se cjelina ne moe savladati, i to izvan igre, najbolje kao dopunska aktivnost. Kod djece uzrasta oko est godina znatno se poveava spremnost za ukljuivanje u razliite oblike tjelesnih aktivnosti, razvijenija je njihova sposobnost kretanja, snaga i izdrljivost. Djeca su sposobna izvoditi pokrete, odnosno kretanja, tanije, bre, bolja im je prostorna orjentacija i spremnija su i za izvoenje sloenijih pokreta. Takoer, poveana je njihova otpornost na promjene okoline i na promjene izazvane pod uticajem kretanja, odnosno tjelesnog vjebanja. Njihove tjelesne aktivnosti, srazmjerno optereenju, mogu trajati i do 30 minuta. Individualne razlike meu djecom navedene dobi vee su nego meu odraslima i treba ih u radu respektirati. Osim uzrasnog kriterija, u radu s djecom treba uvaavati i mnoge specifine razlike meu njima, ali i razlike meu starijima. Oprez u radu s djecom ove ontogenetske dobi potenciran je injenicom da su vegetativni procesi stabilniji, ali ekonominost reakcije je mala i iradijacija je jaa od inhibicije, osjeanja su im nestabilna i izazivaju razliite reakcije, to rezultira brzom promjenom raspoloenja i podlonou sugestiji. Usredtoenost na jedanu stvar, aktivnost ili vjebanje ne traje im dugo. Uz to, za njih je najznaajnije ta se dogaa u datom trenutku, a ne ta je bilo i ta e biti. Kako u funkciji centralnog nervnog sistema modana kora sve vie dominira nad njegovim niim dijelovima, ograniavajui procesi razdraenja se sve vie pojavljuju i osnovni prirodni pokreti djeteta oslobaaju se suvinih, beskorisnih, sporednih pokreta to djetetu daje mogunost da sigurnije hoda, tri, skae itd. Razvija se finija muskulatura, osnovni oblici kretanja postepeno se automatizuju, dijete lahko i sigurno koristi samo jednu ruku i nogu. Mada se moe javiti i ranije, u ovom periodu poinje i druga denticija, koja moe biti jedan od znakova tjelesne zrelosti. Djeca imaju potrebu za vie obroka dnevno, jer im je zapremina eluca jo uvijek mala i izmjena materije je velika. Srce i dalje zaostaje za porastom cjelokupne tjelesne mase, usporava se frekvencija sranog rada i akcija postaje ritminija. Kako je mrea krvnih sudova relativno suena u odnosu na kapacitet srca, prisutna je sklonost porasta arterijskog krvnog pritiska. Poto u ovom uzrasnom periodu okotavanje grudne kosti i rebara tek poinje, mogui su i razliiti deformiteti. Odvijanje odgojnoobrazovnog procesa neposredno prethode mjere sigurnosti: (1) zdravstvenohigijenske, (2) preventivne i (3) mjere asistencije. Briga o zdravlju uenika mora uvijek biti na prvom mjestu. Pored ljekarskog pregleda, nastavnik je duan u neposrednom radu sa uenicima pratiti i kontrolirati njihovo zdravlje. Uz to, obaveza mu je vodi rauna i o higijenskotehnikoj kontroli prostora, prostorija, opreme, sprava, rekvizita i pomagala, kao i o linoj higijeni, higijeni odjee i obue uenika. Pod preventivnim mjerama podrazumijeva se pregled obue i odjee za vjebanje, pregled i ispravnost opreme za vjebanje, izbor terena za vjebanje i drugo. Za vrijeme rada preventivne mjere se sastoje u pravilnom postavljanju sprava, odgovarajuem izboru sadraja, primjerenom doziranju i distribuciji optereenja, pravovremenom osiguranju asistencije, prekidu rada u sluaju umora ili zbog drugih razloga. Nakon zvaninog okonanja rada vjebovni prostor se ostavlja u primjerenom stanju i 43
uenici naputaju isti. Asistencija (uvanje i pomaganje) je vid stvaranje sigurnosti i samopouzdanja kod uenika, ali i sprjeavanja padova i ozlijeda. uvanjem se titi uenik od pada, a pomaganjem mu se olakava izvoenje vjebe. Tok odgojno-obrazovnog procesa uesnicima bi trebao osigurati usvajanje odreenog motorikog kretanja bre i lake, ali i uvjete koji e omoguiti najvei mogui uticaj na njihov organizam. Odvijanje odgojnoobrazovnog procesa prema prirodnom redu uvjetno podrazumijeva sljedee etape: (1) upoznavanje (najavljivanje, opisivanje, demonstracija i objanjavanje) novog motorikog sadraja, (2) izvoenje motorikog kretanja, (3) ispravljanje greaka, (4) ponavljanje, uvjebavanje i individualno uvjebavanje i (5) praenje i realizacija ishoda. Nakon uspjeno provedene tjelesne i psihike pripreme uenika, slijedi glasno, kratko i razumljivo najavljivanje motorikog sadraja. Potom se najavljeni sadraj opisuje, s ciljem upoznavanja uenika sa osnovnom strukturom vjebe i upozorenja na bitne momente i bitne karakteristike pokreta i kretanja. Demonstracija se izvodi u finalnom obliku. Eventualno objanjenje treba biti kratko, jasno i glasno, s ciljem podsticanja uenika na razmiljanje, akciju i svjesno aktivno sudjelovanje. U poetnom izvoenju e, vjerovatno, panja uenika biti usmjerena vie na nain izvoenja nego na cilj. Takoer, bit e izraenije prisutne individualne razlike, koje treba uvaavati. Uoavanje i otklanjanje greaka je izuzetno znaajna faza, koja pretpostavlja uoavanje, analiziranje i pronalaenje uzroka te utvrivanje najkraeg i najefikasnijeg puta za ispravljanje pogreaka. Slijedi nakon izvoenja kompletnog motorikog sadraja i po principu od krupnijih (odnose se na motoriku strukturu) ka sitnijim odstupanjima od oekivanog ishoda. U fazi nepotpune stabilizacije, djelimine automatizacije i nedoreene individualizacije, motoriki akt je nestabilan i podloan razliitim uticajima. i nakon njegovog usvajanja u finalnom obliku. Ponavljanjem, uvjebavanjem i individualnim vjebanjem on se stabilizira i prilagoava uvjetima identinim praktinoj primjeni, u skladu sa individualnim karakteristikama uenika. Najei principi na kojima se zasniva motoriko uenje su: princip oiglednosti (sticanje znanja uz pomo analizatora - ula vida), princip sistematinosti (ponavljanje i usavravanje racionalnih pokreta i broj ponavljanja, izbor i redoslijed vjebi i optereenje usklauju se sa mogunostima uenika), princip svjesnosti (aktivno i stvaralako sudjelovanje uenika ostvaruje se kroz razliite sadraje koji potenciraju samostalnost i odlunost i mogunost izbora naina i sredstava za uspjean ishod), princip individualnosti (zasnovan je na prirodnoj psihomotorikoj diferencijaciji i usklaivanju procesa obuke prema mogunostima, potrebama i interesima uenika), princip ponavljanja (osigurava racionalizaciju i trajnost usvojenih sadraja), princip odgojnosti (usmjerenost ka pozitivnim vrijednostima, stavovima i navikama), princip reverzibilnosti (podrazumijeva opadanje tjelesnih sposobnosti sa prestankom vjebanja i potencira potrebu za kontinuiranom vjebom u skladu sa tempom njihovog opadanja) i princip svestranosti (podizanjem ope tjelesne pripremljenosti, usvajanjem vjetina i navika stvara se osnove za kasniju individualnu sportsku diferencijaciju, u skladu sa mogunostima i interesima uenika). Kao ogranizacioni model nastavnik moe integrirati sadraje iz dva ili vie predmeta ili oblasti, u zavisnosti od postavljenih ciljeva i oekivanih ishoda. Npr., kroz tematsku cjelinu kojoj je u osnovi ideja ili problem JA - DRUGI - OKRUENJE na smislen nain mogu se povezati pojedini ciljevi, ishodi i sadraji iz dva i vie predmeta sa razvojnim potrebama djece. Trajanje rada na odabranoj temi, sadraji i struktura pojedinanih asova, variraju u zavisnosti od reakcije uenika. Teme se realiziraju kroz: igru, poligone, stanice, korienje sportskih sprava i rekvizita, radionice. Pored planiranja i realizacije raznovrsnih poligona sa unaprijed definiranim kretnim zadacima (gdje se uenik provlai, ta preskae i kako, koje prepreke zaobilazi i sl.), vano je predvidjeti i postavljanje poligona koji zahtjevaju samostalno rjeavanje datog motorikog problema (uenik sam osmiljava na koji nain e savladati prepreke). Uvijek promovirati nadmetanje sa samim sobom. Hodanje i tranje, kad god je mogue, realizirati u prirodi. U kontekstu tjelesne aktivnosti, nastavnik mora uloiti maksimalan napor kako bi kroz individualizaciju nastave svim uenicima omoguio doivljaj uspjenosti u ovladavanju sve sloenijim kretnim zadacima. Saznanje da postoje okretniji ili bri vrnjaci, za dijete ne treba da bude izvor 44
prepoznavanja razliitosti i spoznaje sopstvenih osobina (dobrih i manje dobrih) i prihvataa sebe i drugih kao jednako vrijednih. Kod izbora igara, prednost imaju saradnike igre, mada djeci koja to ele treba omoguiti iskustvo takmiarske situacije, naravno pod odreenim uvjetima (insistirati na prijateljskom, fer-plej odnosu i potovanju pravila; ne precjenjivati znaaj pobjede; kontrolirati i suzbijati agresivnost; omoguiti visok stepen uea svih takmiara; insistirati na samoprevazilaenju i sl.). I u takmiarskim igrama promovirati uvaavanje drugih - protivnikih igraa i saigraa. Obavezno omoguiti uenicima slobodu izbora kad je rije o ueu u takmiarskim igrama.
Valorizacija efekata
procesa tjelesnog i zdravstvenog odgoja je procjena ostvarenja cilja - procjena ostvarenja ishoda - i odnosi se na uspjenost uenika u svakom od planiranih ishoda. Potrebno je sistemski pratiti i valorizirati rad svakog uenika. to potpunije informacije su neophodne i ueniku i nastavniku za procjenu i ocjenu njihove uspjenosti. Krajnje, nemogue je upravljati transformacijskim procesom niti oekivati eljene ishode bez stalnog registriranja stanja i promjena u odgojno-obrazovnom procesu. Ocjenjivanje i zakljuna ocjena su opisni.
45
VANNASTAVNE AKTIVNOSTI
34 nastavna sata ULOGA I ZNAAJ Vannastavne aktivnosti su vaan segment ivota i rada u koli.Osnovno su obiljeje savremene kole . U vannastavnim aktivnostima mogue je prepoznati sklonosti djeteta,prije nego na nastavnom satu. Dijete ve svojim opredjeljenjem za odreene sadraje nagovjetava nam i neto o svojoj jaoj strani. Mogunost izbora je korak ka slobodi i izraavanju u skladu s mogunostima i afinitetima.Hoe li to biti gluma, ples, otkrivanje pojedinosti o prirodi, zatita prirode, prouavanje obiaja, prikupljanje podataka o igrama koje su nekad bile popularne ili bavljenje ekologijom, ili moda uivanje u novim priama i razgovorima o isprianom, manje je vano. Vanije je da uenici proire vidike, a istovremeno bogate emocionalni svijet. Zadaci Povezivanje, proirivanje i produbljivanje znanja, vjetina i navika steenih u nastavi i vannastavnim aktivnostima Usvajanje novih znanja, vjetina i navika Razvijanje interesovanja za drutveno koristan rad. Osposobljavanje za aktivnosti u slobodnom vremenu koje e biti u funkciji razvoja odgoja i obrazovanja, prevencije svih vrsta ovisnosti, zatite i unapreivanja zdravlja Osposobljavanje za aktivno uee u drutvenom ivotu i njegovom demokratskom razvoju Poticanje djeijeg stvaralatva kreativnosti Osposobljavanje za komunikaciju, interakciju i kooperaciju sa drugima Omoguavanje upoznavanja drugih i drugaijih Omoguavanje uenja fleksibilnosti i tolerancije
1. Principi na kojima bi terebalo da poiva Plan i program vannastavnih aktivnosti Slobodne aktivnosti su integralni dio odgojno-obrazovnog rada u osnovnoj koli i u funkciji su ostvarivanja globalnog cilja odgoja i obrazovanja. One se organiziraju u skladu sa interesovanjima, mogunostima i dobrovoljnim opredjeljenjem uenika. Planiranje, programiranje, pripremanje, organizacija i realizacija vannastavnih aktivnosti podrazumijevaju aktivno uee uenika. Vannastavne aktivnosti ne bi smjele ni sadrajem, ni trajanjem preopteretiti uenike. One se ne bi smjele pretvoriti u bilo koju vrstu nastavka nastavnog rada. Trajanje vannastavnih aktivnosti, njihovi sadraji i koordinatori - voditelji, se utvruju Planom i programom koji se donosi na poetku kolske godine, a verificira ga Nastavniko vijee. Ako se u okviru nekih vannastavnih aktivnosti ostvaruje i dobit, pravo je uenika da uestvuju u odluivanju o njenoj namjeni i raspodjeli, pri emu se iskljuuje novano nagraivanje uenika. U skladu sa odgovarajuim propisima kola je duna da nain koritenja tako ostvarenih sredstava regulira posebnim aktima. 46
Oblasti /podruje U okviru vannastavnih aktivnosti u osnovnoj koli mogu biti zastupljene slijedee oblasti: - Vannastavne aktivnosti iz oblasti nauke - Vannastavne aktivnosti iz oblasti kulture i umjetnosti - Vannastavne aktivnosti iz oblasti tehnike - Vannastavne aktivnosti iz oblasti sporta - Vannastavne aktivnosti iz oblasti rada i proizvodnje - Vannastavne aktivnosti iz oblasti drutvenog ivota ivota zajednice Evo i moguih sekcija: Zdravlje i sport Ritmika i plesna sekcija Mladi ekolozi uvari narodnog blaga Dramska sekcija Mali hor Mali orkestar Mladi prirodnjaci Mladi slikari Plan vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: - Koliko sati e biti realizirano u okviru vannastavnih aktivnosti u toku kolske godine - Koje oblasti vannastavnih aktivnosti e biti zastupljene u osnovnoj koli - Dan, sat i mjesto realizacije vannastavnih aktivnosti - Imena koordinatora voditelja vannastavnih aktivnosti S obzirom na to da je u jednoj koli nerealno oekivati da se jednaka panja posveti svim oblastima, potrebno je na poetku kolske godine detaljno razmotriti u kojoj mjeri e pojedine oblasti biti zastupljene. Od posebnog znaaja je da se u Planu vannastavnih aktivnosti odredi dan, sat i mjesto gdje e se one odvijati. Kada uenici i koordinatori- voditelji znaju da e se aktivnosti odvijati sedmino, ili petnaestodnevo i koliko e one trajati, onda se oni mogu adekvatno pripremiti, bie motivirani za aktivnost, to e znaajno uticati na efekte u njihovom ostvarivanju. Blagovremeno i tano odreenje vremena, mjesta i trajanja aktivnosti ima svoju pedagoku vrijednost i zato ga treba obezbijediti ve u Planu na poetku kolske godine. Imenovanje koordinatora voditelja vannastavnih aktivnosti vri Nastavniko vijee na poetku kolske godine i ono ne moe biti rezultat licitiranja i dobrovoljnog opredjeljivanja nastavnika, nego izbora na osnovu unaprijed utvrenih kriterija od strane najvieg strunog organa u osnovnoj koli 2. Program vannastavnih aktivnosti trebalo bi da obuhvati: - Vrste aktivnosti (sadraja), u okviru svake oblasti - Ko bi trebalo da uestvuje u kreiranju i realiziranju Programa aktivnosti - Koje organizacione forme aktivnosti e biti zastupljene - Koje uvjete bi trebalo da obezbijedi osnovna kola da bi aktivnosti mogle biti realizirane (objektimjesta, namjetaj, oprema, sredstva, materijal i slino).
47
Svaka oblast podrazumijeva niz konkretnih aktivnosti (sadraja) za koje e se kola opredijeliti na poetku kolske godine, vodei rauna o primjerenosti aktivnosti uzrastu djece, njihovim mogunostima, interesovanjima i potrebama, kao i kadrovskom potencijalu i uvjetima kojima kola raspolae. U kreiranju programa i njihovoj realizaciji neophodno je obezbijediti uee najireg kruga zainteresiranih, prije svega, djece i njihovih roditelja, specijaliziranih strunjaka razliitog profila (pedagoga, psihologa, ljekara, umjetnika, sportista i dr.) koji se mogu angairati na profesionalnoj i volonterskoj osnovi. kole e na poetku kolske godine, na osnovu usvojenog Plana i programa vannastavnih aktivnosti poduzeti odreene korake kako bi stavila na raspolaganje uenicima i koordinatorima voditeljima sve raspoloive materijalne resurse, a one koji su neophodni, a koji ne postoje, kola e obezbijediti naknadno u skladu sa mogunostima i uz pomo nadlenog ministarsttva obrazovanja. Vannastavne aktivnosti je nuno organizirati na principu homogenih uzrasnih grupa. Samo tada moe se postii istinska primjerenenost aktivnosti sadraja uzrastu, mogunostima, interesovanjima i potrebama djece, a za veinu lanova grupe programi mogu predstavljati realno i optimalno optereenje to je osnov za ostvarivanje odgojno-obrazovnih efekata u ovome sektoru kolskog ivota i rada. Ovim se postie i jo jedan efekat, a to je povezivanje vannastavnih aktivnosti sa nastavom i uope sa ivotom u uoj i iroj socijalnoj sredini. *** Razliita shvatanja vannastavnih aktivnosti i njihove funkcije u razvoju, odgoju i obrazovanju djece osnovnokolskog uzrasta do sada dovodila su do dezorijentacije u ovom znaajnom sektoru ivota i rada u osnovnoj koli. Razliita shvatanja, otpori, predrasude, pa i tradicionalna optereenja, trebalo bi da budu podreena nastojanjima koja su izraena u Koncepciji devetogodinje osnovne kole i prevaziena decidnim zahtjevima koji se tiu sticanja, razvijanja i usavravanja profesionalne kompetentnosti svih onih koji su odgovorni za rezultate odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli.
PRETPOSTAVKE ZA REALIZACIJU SVIH PROGRAMA

Adekvatno opremljen i ureen prostor ( namjetaj jednostavnih linija,bez otrih rubova,lijepo dizajniran,lagan ,mobilan, mogue su promjene u kombinaciji i usklaivanje s brojem uenika u grupi, djeluje lijepo,primamljivo ,vedro); Izbor adekvatnih nastavnih sredstava; Izbor naina rada u razredu koji obezbjeuju ueniki aktivitet i individualni razvoj; Posjedovanje informacija i znanja o promjenama ; Ukljuivanje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa u realizaciju postavljenih ciljeva; Pravovremeni uvid u mogue tematizitranje sadraja i realiziranje po tematskim krugovima (JA U KOLI; LJEPOTA kao tema sedmice; DOBROTA I POTENJE kao tema mjeseca; ZDRAVO DIJETE tema ....itd) TA JE SVE OPASNO? Fleksibilno poimanje artikulacije nastavnih sati u prvom razredu i mogunost organiziranja nastavnog sata u skladu s intenzitetom panje, kontinuitetom sadraja i tematskim vezama, elementima estetskog i etikog u sadraju. 48
Nastavniku je ostavljena sloboda u artikulaciji vremenske dimenzije sata i i izbor metoda i postupaka u skladu sa svim metodikim preporukama i znanjima; Posmatranje roditelja kao partnera u uvoenju promjena .Pravovremeno pripremanje informacija za roditelje i ukljuivanje u reformu; Uvoenje u promjene svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa( seminari za direktore pedagokih zavoda , nastavnike,savjetnike ,direktore kola i pedagoge); Do 25 uenika u odjeljenju; Sa uenicima prvog razreda nije mogu rad u kombinovanim odjeljenjima (U specifinim okolnostima primijeniti fleksibilniji raspored:realizirati dva sata sa uenicima prvog razreda, potom se ukljuuju uenici drugih razreda, uenici prvog razreda odlaze, a nastavnik nastavlja rad sa uenicima koji su u drugim razredima);
Profil realizatora nastavnih programa u prvom razredu: Profesor razredne nastave Nastavnik razredne nastave. VANE NAPOMENE: Veoma je bitan odabir vjebi oblikovanja i zagrijavanja, a u cilju pravilnog rasta i razvoja Akcenat treba staviti na vjebe zagrijavanja, istezanja vrata, ni u kom sluaju se ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave Izbjegavati kretanje u unju zbog moguih oteenja zglobova Naroito izbjegavati jaenje sklopa trbunih miia zbog povijanja kimenog stuba Kod skakanja paziti das vi poskoci budu u pokretima, a nikako veliki doskoci Kod gimnastikih preskakanja obratiti panju na mogunosti uenika, te veliinu i visinu predmeta koji se preskau SMJERNICE ZA PRAENJE I OPISNO OCJENJIVANJE UENIKA POSTIGNUA
Opisno ocjenjivanje je kvalitativna analiza uenikih postignua.Na jednoj su strani ciljevi koje smo definirali, ishodi uenja i indikatori uspjenosti, a na drugoj pokuaj da na odreenoj skali postignua odredimo poziciju svakog uenika.To je kvalitativno ocjenjivanje. Opisno je ocjenjivanje primjereno uenicima mlaeg kolskog uzrasta .Programski zahtjevi, s obzirom na sadraj, nisu obimni, ali su ueniku prevelik teret jer on ne vlada itanjem kao osnovnim sredstvom, odnosno metodom uenja. Potrebno je mnogo vremena dok stignemo do glasovne analize rijei . U prvom razredu osnovne kole predvieno je opisno iskazivanje uspjeha uenika. To podrazumijeva sistematsko praenje napredovanja svakog uenika i procjenu stanja i situacije u odreenim intervalima. Procjena podrazumijeva iskazivanje kvalitativnih elemenata na poetku i nakon odreenog vremenskog perioda.
49
Opisna ocjena ima svoju analitiku strukturu. To su informacije o postignuima u pojedinim segmentima nastavnog program. Na osnovu tih informacija mogue je formirati sliku o napredovanju svakog uenika. To su bitne informacije o nastavniku i njegovoj sposobnost procjene karakteristinih podataka o svakom ueniku koje su istovremeno orijentir za planiranje narednih koraka. Ukupna organizacija rada u razredu mora biti podreena zahtjevu: Obezbijediti napredovanje u skladu s individualnim mogunostima. U donoenju opisne ocjene morali bismo imati u vidu sljedee elemente: 1. Ostvarivanje konkretnih odgojno-obrazovnih zadataka koji su definirani u Programu (znanja, stavovi ,vrijednosti, vjetine ) 2. Je li uenik usvojio programske sadraje? ( potpuno ,djelimino ,nije usvojio) 3. U emu je uenik uspjean? ta je njegova jaa strana? 4. Koliko je napredovao u odnosu na poetak kolske godine? (mnogo, malo ,nimalo, kolika je razlika izmeu startne pozicije i sadanjeg stanja) 5. Ima li uenik tekoa? U kojim se to podrujima posebno oituje? ( izgovor ,analiza i sinteza, razumijevanje, reprodukcija, odsustvo panje, zamjena glasova slov , nemogunost zakljuivanja ..) 6. Koje su preporuke za prevazilaenje tih tekoa? 7. Koliko je uenik samostalan u radu? ( nesamostalan je ,za najmanju sitnicu trai pomo, samostalan ,djelimino je samostalan) 8. Kakav je njegov odnos prema radu i obavezama? 9. Da li moe usredsrediti panju na sadraje ? 10. Odnos prema drugim uenicima 11. Odnos prema nastavnicima 12. Druge osobine
Za procjenjivanje i ocjenjivanje je posebno vano: Da je zasnovano na kriterijima. ta ocjenjujem? Kako? Da je kontinuirano i zasnovano na praenju uenikog rada; Da podrazumijeva vie aspekata Da odraava razliitost pristupa Da polazi od onog to dijete z n a i to je njegova jaa strana; Da se oslanja na ueniku mogunost i slobodu samoprocjenjivanja; Da su svi uenici ukljueni u postupak i da znaju ta ih oekuje; Da je ocjenjivanje podreeno vanim ciljevima (znanje, ivot, rjeavanje problema u ivotnim situacijama), a ne samo zahtjevima nastavne jedinice i apstraktnim ciljevima; Da uvaava razvojne karakteristike djece odreene dobi i svakog djeteta; Da pomae u identifikaciji djece sa posebnim potrebama; Ocjenjivanje vriti u okolnostima koje su primjerene potrebama djece, ne zastraivati uenike slabom ocjenom, teinom zadataka; Imati na umu da ocjenjujemo ba ono to treba ocjenjivati; Ocjenjivati pojedine segmente u odnosu na ciljeve Programa i ukupna postignua.
50

NPiP Za I Razred

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

NPiP Za I Razred

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

NASTAVNI PLAN PROGRAM za prvi razred devetogodinje osnovne kole

Najvanije promjene koje donosi reforma osnovne kole:

NASTAVNI PLAN ZA PRVI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

SEDMINI BROJ NASTAVNIH SATI 3 2 2 2 2 2 13 1

GODINJI BROJ NASTAVNIH SATI 102 68 68 68 68 68 442 34

Vannastavne akrtivnosti Dopunski programi

Prema programu i interesovanjima uenika Prema potrebi

BOSANSKI, HRVATSKI, KNJIEVNOST

Usvajanje velikih i malih tampanih slova,itavanje i itanje (pravilnost i razumijevanje proitanog).

Usavravanje tehnike i logike itanja u okviru latininog pisma

Vjebe itanja (pravilnost, razumijevanje,brzina),uvoen je elemenata izraajnosti; Usavravanje tehnike pisanja

Usavravanje tehnike i logike itanja

Usvajanje tampanih slova irilice,vjebe itavanja i itanja (pravilnost itanja i razumijevanje )

gipkost pokreta i estetika rukopisa

Specifine metode i postupci socijalne komunikacije uoavanje likova

brzina i tanost u prepoznavanju oblika,struktura boja

klasifikacija slova, slogova Komunikacijski rijei

Monografska (prihvatljivo i povremeno u individualnom neprihvatljivo programu) sposobnost u govoru

izbor rijei i reenica

Igraonice mataonice Igraonice-radionice

zakljuivanja sposobnost samoevaluacije iIgraonice- priaonice evaluacije

Individualni programi u uionici za sve

Jeziko/jezino izraavanje (sluanje, govor i itanje )

OEKIVANI REZULTATI (ISHODI) UENJA

Prepoznati da predmeti iz ivotnog okruenja imaju slinosti i razliitosti sa geometrijskim oblicima

BROJ SATI 10 sati

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

GLAVNI ISHODI UENJA

MOJE MJESTO OKOLINA_________

NAE TIJELO Svijest o mom tijelu, Higijena, Sredstva za higijenu Ishrana

GLAVNI ISHODI UENJA Zanje i razumijevanje

Vrijednost, stavovii ponaanje

2. Uenici su sposobni da uoe bitne osobine ivih bia, predmeta i pojava

Objanjenja i didaktiko-metodike napomene

-Pjeva u skladu sa mogunostima

OEKIVANI REZULTATI (ISHODI UENJA)

STRATEGIJE NASTAVE I UENJA (DIDAKTIKO-METODIKE UPUTE)

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI U PRVOM RAZREDU

Pria o onom to vidi na slici

Svjesni i podsvjesni sadraji u crteu

FORMA ILI LIKOVNI JEZIK

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ

SADRAJI ZDRAVSTVENOG ODGOJA

PRETPOSTAVKE ZA REALIZACIJU SVIH PROGRAMA

Vous aimerez peut-être aussi