Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
SEMINARSKI RAD
predmet: Analiza finansijskih izvjetaja
Profesor:
Student:
SADRAJ
UVOD ................................................................................................................................. 3 ANALIZA FINANSIJSKIH IZVJETAJA Terminali AD Doboj 1. Osnivanje i djelatnost Terminali AD Doboj ..................................................... 4
2. Pregled znaajnih raunovodstvenih politika Terminali AD Doboj ..................... 4 2.1. Prihodi od prodaje 2.3. Osnovna sredstva ...................................................................................... 4 .......... 4 ...................................................................................... 5 2.2. Preraunavanje sredstava i obaveza u stranim sredstvima plaanja
2.4. Nematerijalna ulaganja i ulaganja u istraivanje i procjenjivanje mineralnih resursa ................................................................ 5 2.5. Amortizacija ................................................................................................. 5 ...................................................................................... 6 ................................................................ 6 ........................................... 6 ...................................................................................... 6 ........................................................................... 6 ..................................................... 8 ........................................... 8 ..................................................... 10 2.6. Odloeni prihodi 2.8. Porez na dobitak
3. Finansijska analiza Terminali AD Doboj 3.1. Horizontalna analiza Terminali AD Doboj 3.2. Vertikalna analiza Terminali AD Doboj
3.3. Analiza pomou finansijskih pokazatelje Terminali AD Doboj .......... 11 3.3.1. Pokazatelji likvidnosti ................................................................ 11 3.3.2. Pokazatelji poslovne aktivnosti ..................................................... 12 3.3.3. Pokazatelji finansijske strukture ..................................................... 13 3.3.4. Pokazatelji rentabilnosti (uspjenosti) .......................................... 14 3.3.5. Du Pont sistem analize ................................................................ 15 3.3.6. Pokazatelji trine vrijednosti ..................................................... 17 3.4. Cash flow analiza Terminali AD Doboj 3.5. Analiza pomou Altmanog Z-score modela ZAKLJUAK PRILOG ..................................................... 18 ...........................................19
........................................................................................................... 20
LITERATURA
UVOD
Tema narednog rada je Analiza finansijski izvjetaja na primjeru stvarnog preduzea. Analiziraemo finansijske izvjetaje preduzee Terminali AD Doboj, ija je osnovna djelatnost trgovina tenim, vrstim, gasovitim gorivima, kao i motornim gorivima i mazivima. Predmet analize finansijskih izvjetaja, pored naravno finansijskih izvjetaja, mogu biti i svi drugi segmenti godinjeg izvjetaja, koji nisu obavezni, pa e se ovaj rad zasnovati na analizi bilansa stanja, bilansa uspjeha i izvjetaja o promjenama na kapitalu Terminali AD Doboj. Sam rad je podjeljen na etiri djela. U prvom djelu iznesene su osnovne informacije o Terminali AD Doboj vezane za njegov nastanak, razvoj, poslovnu djelatnost i strukturu vlasnitva. Pregled znaajnih raunovodstvenih politika koje preduzee koristi u izradi finansijskih izvjetaja su drugi dio rada. U njemu smo obajsnili koje raunovodstvene politike preduzee primjenjuje za prihode od prodaje, preraunavanje sredstava i obaveza u stranim sredstvima plaanja, osnovna sredstva, nematreijalna ulaganja i ulaganja u istraivanje i procjenjivanje mineralnih resursa, amortizaciju, odloene prihode, gotovinske ekvivalente i gotovinu, porez na dobitak, poreze i doprinose koji ne zavise od rezultata i finansijske instrumente. Posljednji dio predstavlja konkretnu analizu finansijskog stanja Terminali AD Doboj. Prvi odjeljak ovog dijela prezentuje informacije o horizontalnoj, a drugi o vertikalnoj analizi posmatranog preduzea. Analiza pomou finansijskih pokazatelja je trei odjeljak i sadri: pokazatelje likvidnosti, pokazatelje poslovne aktivnosti, pokazatelje finansijske strukture, pokazatelje rentabilnosti (uspjenosti), Du pont sistem analize i pokazatelje trine vrijednosti. U etvrtom odjeljku je uraena analiza pokazatelja novanih tokova (Cash flow analiza), a posljednji, peti odjeljak ovog djela rada posveen je analizi pomou Altmanovog Z-score modela. Takoe, svaki od segmenata finansijske analize propraen je odgovarajuim komentarom autora o njihovom znaenju. Miljenje autora rada o finansijskom stanju i poloaju Terminali AD doboj na osnovu uraene analize finansijskih izvjetaja izneseno je na kraju rada u dijelu pod nazivom Zakljuak. U prilogu rada dati su finansijski izvjetaji (bilans stanja, bilans uspjeha i bilans gotovinskih tokova) na osnovu kojih je uraena finansijska analiza Terminali AD Doboj.
2.5. Amortizacija
Amortizacija objekata i opreme se obraunava tako da se nabavna vrijednost nekog sredstva otpisuje primjenom linearne metode tokom procijenjenog korisnog vijeka upotrebe sredstava. Godinja amortizacija nematerijalnih ulaganja i ulaganja u istraivanja i procjenu mineralnih resursa utvruje se na osnovu odnosa izmeu eksploatisane rude i procijenjenih rezervi, kako je definisano zakonski propisima u ovoj oblasti. Osnovica za obraun amortizacije je nabavna vrijednost koja je postojala na poetku godine, kao i nabavna vrijednost osnovnih sredstava (i ulaganja u istraivanja) koja su nabavljena ili aktivirana tokom perioda. Primijenjene stope amortizacije za glavne kategorije osnovnih sredstava su:
Stopa amortizacije % Graevinsi objakti Putnika vozila Kompjuterska oprema Nematerijalna ulaganja 1-5 5-10 20 17-20 Vijek trajanja (godina) 20-100 10-20 5 5-5,88
Potraivanja od kupca Potraivanja od kupca priznaju se i evidentiraju po nominalnoj vrijednosti umanjenoj za ispravku nenaplaenih potraivanja. Procjena ispravke vrijednosti za sumnjiva i sporna potraivanja vri se kada naplata cijelog ili dijela potraivanja vie nije vjerovatna. Ispravka vrijednosti potraivanja vri se na teret rashoda, u bilansu uspjeha. Krediti od banaka i dobavljai Krediti od banaka i dobavljaa se prvoditno prikazuju u iznosima primljenih sredstava (nominalnoj vrijednosti), a nakon toga se iskazuju po umanjenoj vrijednosti uz primjenu ugovorene kamatne stope. Obaveze iz poslovanja Obaveze prema dobavljaima se vrednuju po nominalnoj vrijednosti.
2008. god. 2.952.841 467.077 3.419.918 2009. god. 2.934.817 1.878.475 4.813.292
2009. god. Kapital Dugorone obaveze i dugorona rezervisanja Kratkorone obaveze Ukupna pasiva 1.904.446 292.262 2.616.584 4.813.292 2010. god. Kapital Dugorone obaveze i dugorona rezervisanja Kratkorone obaveze Ukupna pasiva 1.911.900 1.461.549 3.373.449
2008. god. 1.902.382 313.799 1.203.737 3.419.918 2009. god. 1.904.446 292.262 2.616.584 4.813.292
Razlika u KM 2.064 (21.537) 1.412.847 1.393.374 Razlika u KM 7.454 (292.262) (1.155.035) (1.439.843)
Razlika u % 0,11% (6,86%) 117,37% 40,74% Razlika u % 0,39% (100,00%) (44,66%) (29,91%)
Iz tabela vidimo da ukupna aktiva i ukupna pasiva veoma osciliraju iz perioda u periodu, u 2009. godini je zabiljeen rast od 40,74%, a u 2010. godini pad za 29,91%. Ovakva oscilacija poljedica je znaajnog rasta tekue imovine (kratkronih plasmana u pozvezana pravna lica) u 2009. godini u aktivi i rasta kratkoronih obaveza (kratkronih kredita od banaka u pasivi.
Prof. dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009. godine, str. 105.
Naime, kratkoroni plasman na dan 31. decembra 2009. godine iznosio je 1.500.000 KM, a odnosio se na kratkoronu pozajmicu datu matinom preduzeu Integral Inenjering a.d. Laktai u inicijalnom iznosu od 1.800.000 KM na osnovu ugovora zakljuenog 26. februara 2009. godine sa rokom vraanja na dan 31. decembra 2010. godine. Preduzee je ova sredstva pribavilo iz kratkoronog kredita odobrenog istog dana od Bobar banke a.d. Bijeljina u iznosu od 1.800.000 KM kojeg je pod istim uslovima preusmjerilo matinom preduzeu. Kratkorone finansijske obaveze na dan 31. decembra 2009. godine iznosile su 1.500.000 KM, a zapravo se odnose na obaveze po ve pomenutom kratkoronom kreditu. Preduzee je sredstva ovog kredita nakon realizacije preusmjerilo matinom preduzeu, mjesene obaveze po kreditu je, nakon isplate banci, refundiralo od matinog preduzea. Navedeni kredti je zatvoren 30. marta 2010. godine. Povrat kredita je uslovio smanjenje ukupne bilansne sume u 2010. godini.
BILANS USPJEHA 2009. god. Ukupan prihod Poslovni rashodi Bruto rezultat Finasijski rashodi Ostali rashodi Dobitak prije poreza 869.755 740.898 128.857 124.977 1.045 2.835 2010. god. Ukupan prihod Poslovni rashodi Bruto rezultat Finasijski rashodi Ostali rashodi Dobitak prije poreza 831.920 758.039 73.881 49.645 12.700 11.536 2008. god. 1.197.685 1.215.412 (17.727) 172 (17.899) 2009. god. 869.755 740.898 128.857 124.977 1.045 2.835 Razlika u KM (327.930) (474.514) 146.584 124.805 1.045 20.734 Razlika u KM (37.835) 17.141 (54.976) (75.332) 11.655 8.701 Razlika u % (27,38%) (39,04%) 72561,05% Razlika u % (4,35%) 2,31% (42,66%) (60,28%) 111,53% 306,91%
Prosta horizontalna analiza bilansa uspjeha pokazuje da ukupan prihod preduzea Teriminali AD Doboj opada u posmatranim periodima (u 2009. godini za 27,38%, a u 2010. godini za 4,35%). Pad ukupnih prihoda praen je i padom poslovnih rashoda. Iako je preduzee biljei pad ukupnih prihoda, neto gubitak iz 2008. godine je prevazien, pa je u 2009. godini ostvaren neto dobitak, a u 2010. neto dobitak je uvean za vie od 3 puta. Finansijski rashodi su najvei u 2009. godini kada je zakljuen prethodno objanjeni kratkoroni kredit. U 2010. godini su smanjeni za 60%, jer je u prvom kvartalu u potpunosti vraen pomenuti kredit. Ostali rashodi imaju trend rasta u tri posmatrana perioda. U 2008. godini ih nije ni bilo, u 2009. godini su iznosili 1.045 KM, a u 2010. godini su uveani na 12.700 KM.
BILANS STANJA PASIVA 2010. god. Kapital Dugorone obaveze i dugorona rezervisanja Kratkorone obaveze Ukupna pasiva 1.911.900 1.461.549 3.373.449 2009. god. 1.904.446 292.262 2.616.584 4.813.292 2008. god. 1.902.382 313.799 1.203.737 3.419.918
Na osnovu vertikalne analize bilansa stanja moemo vidjeti da je se uee stalne imovine u ukupnoj aktivi od 85% do 90%, a uee tekue imovine od 10% do 15%. Izuzetak je 2009. godina kada je zbog ve pomenutog kreditnog zaduenja uee tekue imovine bilo 40%. U strukturi pasive konstantno je uee kapitala oko 55%, dok obaveze uestvuju sa oko 45%. Izuzetak je 2009. godina kada je iz ve objanjenih razloga uee obaveza poraslo na 60%.
BILANS USPJEHA 2010. god. Ukupan prihod Poslovni rashodi Bruto rezultat Finasijski rashodi Ostali rashodi Dobitak prije poreza 831.920 758.039 73.881 49.645 12.700 11.536 % 100,00% 91,12% 8,88% 5,97% 1,53% 1,39% 2009. god. 869.755 740.898 128.857 124.977 1.045 2.835 % 100,00% 85,18% 14,82% 14,37% 0,12% 0,33% 2008. god. 1.197.685 1.215.412 (17.727) 172 (17.899) % 100,00% 101,48% (1,48%) 0,01% (1,49%)
U 2008. godini ukupni prihodi nisu mogli da pokriju poslovne rashode, pa je stoga ostvaren neto gubitak u iznosu 17.899 KM. Preduzee je konsolidovalo svoje poslovanje u 2009. i 2010. godini, pa je za pokrie poslovnih rashoda bilo potrebno 85% - 90%, a ostvarni neto dobitak iznosio je 0,33% ukupnih prihoda u 2009. i 1,39% u 2010. godini.
2
Prof. dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009. godine, str. 107.
10
Pokazatelj opte likvidnosti pokazuje da Terminali AD Doboj pokazuje da ovo preduzee ima veliki problem sa ostvarivanjem zahtjeva tekue likvidnosti. Pokazatelj redukovane likvidnosti = Likvidna sredstva / Kratkorone obaveze 2010. godina 2009. godina 2008. godina = 259.010 / 1.461.549 = 0,18 : 1 = 1.857.309 / 2.616.584 = 0,71 : 1 = 445.459 / 1.203.737 = 0,37 : 1
Ovaj pokazatelj se naziva Acid test. Ako preduzee ima odnos 1:1, naelno se smatra da je stanje njegove tekue likvidnosti relativno zadovoljavajue. I pokazatelj redukovane likvidnosti pokazuje da analizirano preduzee ima velikih problema sa zadovoljavanjem likvidnosti. Ukoliko bi se u poslovanju preduzea pojavili zahtjevi za neoekivanim novanim izdacima, preduzee na njih ne bi moglo adekvatno odgovoriti. Neto obrtna sredstva = Obrtna sredstva Kratkorone obaveze 2010. godina 2009. godina 2008. godina = 276.265 1.461.549 = (1.185.284) = 1.878.475 2.616.584 = (738.109) = 467.077 1.203.737 = (736.660)
Preduzee koje ima vei iznos neto obrtnih sredstava automatski obezbjeuje i vei stepen likvidosti. Ovaj pokazatelj je posebno znaajan za kratkorone poverioce, koji ga paljivo prate i analiziraju jer je on indikator kratkorone likvidosti i sposobnosti vraanja dugova. Neto obrtna sredstva omoguavaju zaduivanje preduzea na kratak rok. Banka, koja moe biti kratkoroni povjerilac (ukoliko odobrava kratkoroni kredit) na ovaj nain eli da ocjeni mogui stepen rizika sa kojim ulae sredstva. Preduzee na raspolae sa slobodnim neto obrtnim sredstvima, odnosno u sva tri posmatrana poslovna perioda ima negativan iznos ovih sredstava. Pokazuje da preduzee ima veliki problema sa kratkoronom likvidnou i sposobnou vraanja dugova.
Prof. dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009. godine, str. 110.
11
3.3.2. Pokazatelji poslovne aktivnosti Preduzee ulae u stalna i obrtna sredstva sa namerom da ih koristi efikasno, to znai da sa malim ulaganjima ostvari to vei obim poslovne aktivnosti. Finasijski pokazatelji aktivnosti povezuju informacije iz bilansa stanja i bilansa uspjeha. Ovi pokazatelji obuhvataju odnose sa odgovarajuim pozicijama iz bilansa stanja.4 Koeficijent obrta kupca = Priodi od prodaje / Prosjean saldo kupaca 2010. godina 2009. godina 2008. godina 2010. godina 2009. godina 2008. godina 2010. godina 2009. godina 2008. godina = 416.773 / 223.842 = 1,86 = 625.627 / 307.664 = 2,03 = 930.091 / 414.387 = 2,24 = (246.743 + 200.940) / 2 = 223.842 = (200.940 + 414.387) / 2 = 307.664 = (414.387 + 414.387) / 2 = 414.3875 = 365 / 1,86 = 196,24 = 196 = 365 / 2,03 = 179,80 = 180 = 365 / 2,24 = 162,95 = 163
Koeficijent obrta kupaca ima trend pada, sa 2,24 u 2008. godini na 2,03 u 2009. godini i 1,86 u 2010. godini. To je uticalo na produenje prosjenog perioda naplate potraivanja sa 163 dana u 2008, na 180 dana u 2009. i 196 dana u 2010. godini. Koeficijent obrta ukupnih = Ukupni poslovni rashodi / Prosjena obrtna sredstva obrtnih sredstava 2010. godina 2009. godina 2008. godina = 758.039 / 1.077.370 = 0,70 = 740.898 / 1.172.776 = 0,63 = 1.215.412 / 467.077 = 2,60
Prosjena obrtna = (Obrtna sredstva na poeku+ Obrtna sredstva na kraju godine)/2 sredstva 2010. godina 2009. godina 2008. godina = (276.265 + 1.878.475) / 2 = 1.077.370 = (1.878.475 + 467.077) / 2 = 1.172.776 = (467.077 + 467.077) / 2 = 467.077
Terminalni AD su u 2008. godini imali zadovoljavajui obrt ukupnih obrtnih sredstava 2,60. U 2009. godini preduzee je kratkrono zadueno to je uslovilo rast obrtnih sredstava, pa je iz ovog razloga koeficijent njihovog obrta smanjenje. U toku 2010. godine kredit je vraen, pa se je i koeficijent poboljan. Koeficijent obrta = Neto prihodi od prodaje / Prosjena stalna sredstva
4
Prof. dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009. godine, str. 111. 5 S obzirom da je Terminali AD Doboj osnovano 22. novembra 2007. godine, njegovi finansijskih izvjetaji za 2007. godinu odnose se samo na period od mjesec dana, zbog toga iznose pojednih pozicija iz ovih finansijskih izvjetaja nije relevantno ukljuiti u analizu. Zbog toga emo umesto prosjene vrijednosti odreenih pozicija za 2008. godinu u ovom radu koristiti vrijednosti tih pozicija sa zavrnim finansijskim izvjetajima za 2008. godinu.
12
stalnih sredstva 2010. godina 2009. godina 2008. godina = 416.773 / 3.016.001 = 0,14 = 625.627 / 2.943.829 = 0,21 = 930.091 / 2.952.841 = 0,31
Prosjena stalna = (Stalna sredstva na poeku+ Stalna sredstva na kraju godine)/2 sredstva 2010. godina 2009. godina 2008. godina = (3.097.184 + 2.934.817) / 2 = 3.016.001 = (2.934.817 + 2.952.841) / 2 = 2.943.829 = (2.952.817 + 2.952.842) / 2 = 2.952.842
Uoava se smanjenje koeficijenta obrta stalnih sredstava, to je posledica smanjena neto prihoda od prodaje u posmatranim periodima. Koeficijent obrta = Neto prihodi od prodaje / Ukupna poslovna sredstva ukupnih sredstava (sadanja vrijednost) 2010. godina 2009. godina 2008. godina = 416.773 / 3.373.449 = 0,12 = 625.627 / 4.813.292 = 0,13 = 930.091 / 3.419.918 = 0,27
Koeficijent obrta ukupnih sredstava je sa 0,27 u 2008. godini smanjen na 0,13 u 2009. godini to je bila posledica kreditnog zaduenja i smanjenja neto prihoda od prodaje. Iako je u 2010. godini kredit vraen, neto prihod od prodaje su ponovo smanjeni pa je koeficijent ostao na nivou iz 2009. godine. 3.3.3. Pokazatelji finansijske strukture Ukupna sredstva u aktivi finansiraju se iz obaveza ili sopstvenog kapitala. Struktura pasive moe biti komponovana na razliite naine kako bi odgovarala individualnim protrebama kompanije i njezinoj strukturi aktive. U komponovanju pasive treba voditi rauna o tome da su zadovoljeni uslovi zlatnog bilansnog pravila u uem ili irem smislu. Komponovanje pasive, odnosno odnos izmeu sopstvenih i pozajmljenih izvora finansiranja (obaveza) naziva se finansijskom strukturom.6 Odnos pozajmljenih prema = Pozajmljeni izvori (dugorone i / Ukupna pasiva ukupnim izvorima finansiranja kratkorone obaveze) 2010. godina 2009. godina 2008. godina = 1.461.549 / 3.373.449 = 0,43 : 1 = 2.616.584 / 4.813.292 = 0,54 : 1 = 1.203.737 / 3.419.918 = 0,35 : 1
Ovaj pokazatelj je razliit od preduzea do preduzea i ne postoji neka unaprijed data normala ili standard. Stoga ga treba porediti sa prethodnom istorijom preduzea kada je rije o ueu pozajmljenih izvora, ako i sa prosjekom u grani u kojoj preduzee posluje. Odnos pozajmljenih prema ukupnim izvorima finansiranja Terminali AD Doboj kree se od 35% u 2008. godini, do 54% u 2009. godini i 43% u 2010. godini. Preduzea nastoji da odri uee pozajmljenih izvora na oko 50% ukupne aktive.
6
Prof. dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009. godine, str. 113.
13
Odnos obaveza i sopstvenog kapital = Dugorone obaveze i rezervisanja/Spostveni kapital 2010. godina 2009. godina 2008. godina = 0 / 2.264.827 = 0 = 292.262 / 2.264.827 = 0,13 : 1 = 313.799 / 2.264.827 = 0,14 : 1
Odnos pozajmljenog i sopstvenog kapitala pokazuje osnovne odnose unutar finansijske strukture. Pravilo finansiranja zaduivanjem u odnosu na vlastiti kapital glasi da se preduzee ne bi trebalo zaduivati iznad vrijednosti vlastitog kapitala, tj. odnos ukupnih obaveza i vlastitog kapitala treba da bude 1:1. Ovaj odnos ukazuje na mogue potekoe pri vraanju pozajmljenih sredstava i plaanju kamata. Odnos dugoronih obaveza i sopstvenog kapitala u 2008. i 2009. godini je bio 0,13:1, odnosno 0,14 : 1, dok u 2010. godini Terminali AD nisu imali dugoronih obaveza i dugoronih rezervisanja. Koeficijent pokria kamate = poslovni dobitak / trokovi kamate na kredite 2010. godina 2009. godina 2008. godina = 11.536 / 49.645 = 0,23 = 2.835 / 124.977 = 0,02 = (17.899) / 172 = -
Finansiranje iz dugoronih kredita ili emisijom obveznica prouzrokuje da preduzee ima fiksne periodine rashode na ime kamate, kao fiksnu obavezu koju mora podmiriti. Ovi izdaci za kamatu padaju na teret poslovnog dobitka. Ovaj pokazatelj se uporeuje sa njegovom vrijednou za to preduzee u prethodnim godinama. Teko je rei koliko bi to pokrie realno trebalo da iznosi jer ne postoji neki prihvaeni dobitak. Koeficijent pokria kamate pokazuje da analizirano preduzee ne stvara dovoljan iznos poslovnog dobitka za pokrie kamata. I preduzee ne bi trebalo da se zaduuje. 3.3.4. Pokazatelji rentabilnosti (uspjenosti) Poslovni dobitak, kao razlika poslovnih prihoda i rashoda, predstavlja prirast koji je ostvaren na angaovana poslovna sredstva koja su koriena za obavljanje djelatnosti. Nepobitna poveznost bilansa stanja i bilansa uspjeha omoguila je da se svaki prihod predstavlja kao poveanje aktive ili smanjenje pasive, dok se rashodi tumae kao smanjenja aktive i poveanja pasive. Iz ovih odnosa proizilazi da prihodi i rashodi i njihova razlika (dobitak ili gubitak) proistiu iz angaovanja sredstava i izvora finansiranja (aktive i pasive) nekog preduzea. Ako su sredstva i izvori efikasno korieni preduzee ostvaruje dobitak, u protivnom ostvaruje gubitak. U tom smislu iznos dobitka ili gubitka nije toliko znaajan za analizu (koristi se kod horizontalne analize), dok je daleko znaajnije staviti taj dobitak u odnos sa sredstvima koja su angaovana u njegovom stvaranju. Pokazatelji rentabilnosti su relativni odnosi dvije pozicije gdje je u brojiocu dobitak, a u imeniocu neka forma sredstava preduzea.7 Na ovaj nain dobijamo nekoliko pokazatelja rentabilnosti: Stopa prinosa na poslovna sredstva = Dobitak / Prosjena poslovna aktiva 2010. godina 2009. godina 2008. godina
7
= 11.536 / 4.093.371 = 0,0028 = 0,28% = 2.835 / 4.116.605 = 0,0007 = 0,07% = (17.899) / 3.419.918 = 0,0052 = (0,52%)
Prof. dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009. godine, str. 115.
14
Prosjena poslovna aktiva = (Poslovna sredstva na + Poslovna sredstva) / 2 poeku godine na kraju godine 2010. godine 2009. godine 2008. godine = (3.373.449 + 4.813.292) / 2 = 4.093.371 = (4.813.292 + 3.419.918) / 2 = 4.116.605 = (3.419.918 + 3.419.918) / 2 = 3.419.918
Stopa prinosa na poslovna sredstva ili Povrat na ukupni kapital (Return on Assets ROA) proizilazi iz odnosa neto dobitka i poslovne aktive u toku poslovne godine. Ona je vana mijera sposobnosti menadmenta da ostvari povrat na sredstva pribavljena iz svih izvora. Stopa prinosa znai da je Terminali AD u 2008. godini na 100 KM uloenih u poslovna sredstva ostvarilo 0,52 KM neto gubitka, u 2009. godini na uloenih 100 KM u poslovna sredstva 0,07 KM neto dobitka, a u 2010. godini na uloenih 100 KM 0,28 KM neto dobitka. Stopa prinosa na sopstveni kapital = Dobitak / Prosjean sopstveni (akcijski) kapital 2010. godine 2009. godine 2008. godine = 7.454 / 2.264.827 = 0,0033 = 0,33% = 2.835 / 2.264.827 = 0,0013 = 0,13% = (23.605) / 2.264.827 = (0,0104) = (1,04%)
Stopa prinosa na sopstevni kapital predstavlja odnos izmeu neto dobitka i sopstvenog kapitala preduzea u toku poslovne godine. U vezi sa imeniocem potrebno je naglastiti da on predstavlja mjeru kapitala koji je efektivno uestvovao u stvaranju neto dobitka i koji e uestovati u podijeli tog dobitka. Radi dobijanja tanijeg iznosa povrata na ukupni sopstevni kapital umjesto pozicije vlastitog kapitala uzima se prosjena vrijednost vlastitog kapitala na poetku i na kraju poslovnog perioda. Moemo zakljuiti da je preduzee u 2008. godini na 100 KM angaovanog akcijskog kapitala ostvarilo 1,04 KM gubitka, u 2009. godini na 100 KM angaovanog akcijskog kapital ostvarilo 0,13 KM dobitka, a u 2010. godini 0,33 KM dobitka. 3.3.5. Du Pont sistem analize Du Pont sistem analize je poznat u praksi finansijskog menadmenta i koristi se dui niz godina. Radi se o jednom posebnom sistemu analize u kojem se ocjene o preduzeu donose na osnovu utvrivanja povezansoti izmeu finansijskih koeficijenata. U Du Pont sistemu analize svi racio brojevi se posmatraju kao sastavni delovi jedne celine, odnosno posmatraju se u paketu.8 Stopa prinosa Stopa prinosa na sopstvena = na ukupna x sredstva sredstva Multiplikator sopstvenih x kapitala Koeficijent finansijske strukture
Stopa prinosa na ukupna sredstva je proizvod stope neto dobitka (Neto dobitak / Prihodi od prodaje) i koeficijenta obrta ukupnih sredstava (Prihodi od prodaje / Prosjena ukupna sredstva). To zani da je vea stopa prinosa na ukupna sredstva ostvarena koz poveanje stope neto dobitka ili kroz poveanje koeficijenta obrta ukupnih poslovnih sredstava. Stopa prinosa na ukupna sredstva = Neto dobitak / Prosjena ukupna sredstva
8
Prof. dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009. godine, str. 117.
15
= 7.454 / 4.093.371 = 0,0018 = 0,18% = 2.835 / 4.116.605 = 0,0007 = 0,07% = (23.605) / 3.419.918 = (0,0069) = (0,69%)
Terminali AD su ostvarili 0,69 KM neto gubitka na 100 KM angaovanih ukupnih sredstava u 2008. godini, u 2009. godini ostvarili su 0,07 KM neto dobitka na 100 KM angaovanih ukupnih sredstava, i u 2010. godni 0,18 KM neto dobitka. Multiplikator sopstvenog kapitala je odnos neto dobitka preduzee sa neto dobitkom uveanim za kamatu. Ovaj multiplikator pokazuje koliko e KM neto dobitka ostati kao potencijalni prinos za vlasnike preduzea u odnosu na ukupna prinos za sve stejkholdere. Multiplikator sopstvenog = Neto dobitak / (Neto dobitak + (Kamata x (1 Stopa poreza))) kapitala 2010. godina 2009. godina 2008. godina = 7.454 / (7.454 + (49.645 x (1 0,1))) = 0,1430 = 2.835 / (2.835 + (124.977 x (1 0,1))) = 0,0246 = (23.605) / ((23.605) + (172 x (1 0,1))) = 1,0066
Multiplikator sopstvenog kapitala Terminali AD Doboj pokazuje da u 2010. godini ostaje oko 14,30% neto dobitka kao potencijalni prinos za akcionare preduzea. Koeficijent finansijske strukture je odnos prosjenih poslovnih sredstava i posjenog sopstvenog kapitala. Ovaj koeficijent pokazuje koliko na svaku novanu jednicu sopstvenog kapitla ima angaovanih prosjenih obrtnih i stalnih sredstava. On mjeri u kojem je stepenu preduzea oslonjena na pozamjljene izvore finansiranja. Koeficijent finansijske = Prosjena poslovna sredstva / Prosjean sopstveni kapital strukture 2010. godina 2009. godina 2008. godina = 4.093.371 / 1.908.173 = 2,15 = 4.116.605 / 1.903.414 = 2,16 = 3.419.918 / 1.902.382 = 1,80
Koeficijent finansijske strukture pokazuej da u Terminali AD na svaku KM sopstvenog kapitala postoji angaovano prosjeno od 1,80 do 2,20 KM obrtnih i stalih sredstava u tri posmatrana perioda. Proizvod sve tri komponente stope prinosa na ukupna sredstva, multiplikator sopstvenog kapitala i koeficijenta finansijske strukture, daje stopu prinosa na sopstvena sredstva. 2010. godina 2009. godina 2008. godina = 0,0018 x 0,1430 x 2,15 = 0,0006 = 0,06% = 0,0007 x 0,0246 x 2,16 = 0,0001 = 0,01% = (0,0069) x 1,0066 x 1,80 = (0,0125) = (1,25%)
Stopa prinosa na sopstvena sredstva pokazuje da su Terminali AD u 2010. godini ostvarilo 0,06 KM dobitka na 1 KM sopstvenih sredstava.
16
Pokazatelji trine vrijednosti su pokazatelji kojima se koriste investitori prilikom ulaganja ogranienih novanih sredstava. U ove pokazatelje ubrajaju se: neto dobitak po akciji, odnos trine cijene i neto dobitka po akciji, pokazatelj plaanja dividende, dividenda stopa i knjigovodstvena vrijednost po akciji.9 Neto dobitak po akciji izraunava se kao relativni odnos neto dobitka ostvarenog u toku poslovne godine i broja emitovanih obinih akcija. On pokazuje koji dio dobitka se moe raspodjeliti akcionarima u vidu dividendi ili dijelom akumulirati, to zavisi od veliine ostvarenog dobitka i politike raspodjele. Ovaj pokazatelj mjeri uspjenost poslovanja preduzea i veoma je znaajan indikator u investicionoj analizi za potencijalne investitore. Neto dobitak po akciji = Neto dobitak / Broj emitovanih obinih akcija 2010. godina 2009. godina 2008. godina = 7.454 / 2.264.827 = 0,0033 = 2.835 / 2.264.827 = 0,0013 = (23.625) / 2.264.827 = (0,0104)
Neto dobitak po akciji iznosio je u 0,0033 KM u 2010. godini, a u 2009. godini 0,0013 KM, dok je u 2008. godini ostvaren neto gubitak po akciji 0,0104 KM. Odnos trine cijene i neto dobitka po akciji je vaan indikator za budue ulagae kapitala i ako je on vei to znai da akcionari imaju velika oekivanja od ovog preduzea. Trina vrijedost akcija se moe dobiti ako se poznaje vrijednost ovog pokazatelja i dobitka po akciji. Odnos trine cijene i neto dobitka po akciji = Trina cijena / Neto dobitak po akciji 2010. godina 2009. godina 2008. godina = 0,40 / 0,0033 = 121,21 : 1 = 0,38 / 0,0013 = 292,31 : 1 = 0,36 / (0,0104) = (34,62) : 1
Knjigovodstvena vrijednost po akciji dobija se dijeljenjem sopstvenog kapitala sa brojem emitovanih obinih akcija. Ukoliko bi dolo do likvidacije preduzea, kada se podmire svi povjerioci, obinim akcionarima bi ostale akcije u vrijednosti ovog pokazatelja. Ovaj pokazatelj se koristi kod odreivanja likvidacione vrijednosti preduzea, koja predstavlja stvarni iznos koji e primiti obini akcionari preduzea ukoliko doe do njegove likvidacije. Knjigovodstvena vrijednost po akciji = Sopstveni kapital / Broj emitovanih obinih akcija 2010. godina 2009. godina 2008. godina = 1.911.900 / 2.264.827 = 0,84 = 1.904.446 / 2.264.827 = 0,84 = 1.902.827 / 2.264.827 = 0,84
Vidimo da je knjigovodstvena vrijednost po akciji konstantna u sva tri poslovna perioda i da iznosi 0,84 KM. Trina vrijednost preduzea dobija se kada se trina cijena pomnoi sa ukupnim brojem akcija u prometu na finansijskom tritu: Trina vrijednost preduzea = Broj emitovanih akcija u prometu x Trina cijena po akciji 2010. godina
9
Prof. dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009. godine, str. 125.
17
Ovaj koeficijent pokazuje koliko je preduzee sposobno da generie neto novanih tokova iz poslovne aktivnosti na svaku novanu jedinicu neto dobitka ostvarenog u tekuem obraunskom periodu. Preduzee je jedino u 2009. godini iz neto novanog toka iz poslovne aktivnosti generisalo neto dobitka i to 1 KM neto dobitka iz 43,78 KM neto novanog toka iz poslovne aktivnosti. U 2008. godini preduzee je ostvarilo neto gubitak, a u 2010. godini negativan neto novani tok iz poslovne aktivnosti. Uee neto novanog toka = Neto novani tok iz / Neto prihodi od prodaje u prihodima od prodaje poslovne aktivnosti Ovaj koeficijent pokazuje koliko je preduzee ostvarilo neto novanog toka iz poslovne aktivnosti na svaku novanu jedinicu neto prihoda od prodaje. Uee neto novanog toka iz poslovne aktivnosti u neto prihodima od prodaje u 2008. godini je bilo 0,03 KM na 1 KM, u 2009. godini 0,20 KM na 1 KM. Odnos neto novanog tok i = Neto novani tok iz ukupnih sredstava preduzea poslovne aktivnosti 2010. godina 2009. godina 2008. godina / Prosjena ukupna sredstva preduzea
Ovaj koeficijent pokazuje koliko je preduzee ostvarilo neto novanih tokova iz poslovne aktivnosti na svaku novanu jedinicu prosjeno uloenih ukupnih sredstava preduzea. Terminali AD Doboj u 2008. godini ostvarili su 0,01 KM neto novanog toka iz poslovne aktivnosti na 1 KM uloeni sredstava, a u 2009. godini 0,03 KM na 1 KM. Nakon izvrenih neophodnih analiza izvjetaja o novanim tokovima moe se definisati profil novanih tokova preduzea. S obzirom na ostvarene rezultate u segmentima poslovne, finansijske i investicione aktivnosti mogue je preduzee podeliti na osam profila.
2010. god. 2009. god. 2008. god.
18
Neto novani tok od poslovne aktivnosti Neto novani tok od investicione aktivnosti Neto novani tok od finansijske aktivnosti Poveanje ili smanjenje gotovine u toku perioda
(143.422) (143.422)
30.750 62 30.812
Terminali AD su u 2008. godini ostvarili trei profil, u 2009. godini drugi profil, a u 2010. godini osmi profil. U treem profilu preduzee koristi pozitivan novani tok iz poslovne i investicione aktivnosti za isplatu dividendi i za pokrie glavnica dospjelih dugoronih obaveza. Zato je finansijski tok negativan, dok su ostala dva pozitivna. U drugom profilu preduzee finansira rast (kupovinu dugorone imovine) kroz poslovne aktivnosti ili kroz emisije akcija, obveznica i uzimanje kredita. Zato je u ovom profilu novani tok iz investicione aktivnosti negativan, dok su izvori gotovine iz poslovne i finansijske aktivnosti pozitivni. U osmom profilu novani tokovi iz svih aktivnosti su negativni. Ovo preduzee je pred bankrotom jer pokazuje nesinhronizovanost i vremensku neusklaenost priliva i odliva gotovine iz sve tri aktivnosti poslovne, investicione i finansijske.
19
X3 = 11.536 / 3.373.449 = 0,0034 X4 = 905.931 / 1.461.549 = 0,6198 X5 = 807.220 / 3.373.449 = 0,2757 Z = 0,717X1 + 0,847X2 + 3,107X3 + 0,420X4 + 0,998X5 Z = 0,717 x 0,0819 + 0,847 x 0,0022 + 3,107 x 0,0034 + 0,420 x 0,6198 + 0,998 x 0,2757 Z = 0,0587 + 0,0019 + 0,0106 + 0,2603 + 0,2751 Z = 0,6066 Prema analizi Z-score modela za Terminali AD Doboj rezultat je 0,6066 i preduzee se nalazi u crnoj zoni, to znai da su njegove anse za bankrot u narednim poslovnim periodima velike.
Z A K LJ U A K
20
Ukupna bilansna suma Terminali AD Doboj veoma oscilira iz perioda u period, u 2009. godini je zabiljeen rast od 40,74%, a u 2010. godini pad za 29,91%. Ovakva oscilacija poljedica je znaajnog rasta tekue imovine (kratkronih plasmana u pozvezana pravna lica) u 2009. godini u aktivi i rasta kratkoronih obaveza (kratkronih kredita od banaka u pasivi. Naime, kratkoroni plasman na dan 31. decembra 2009. godine iznosio je 1.500.000 KM, a odnosio se na kratkoronu pozajmicu datu matinom preduzeu Integral Inenjering a.d. Laktai u inicijalnom iznosu od 1.800.000 KM na osnovu ugovora zakljuenog 26. februara 2009. godine sa rokom vraanja na dan 31. decembra 2010. godine. Preduzee je ova sredstva pribavilo iz kratkoronog kredita odobrenog istog dana od Bobar banke a.d. Bijeljina u iznosu od 1.800.000 KM kojeg je pod istim uslovima preusmjerilo matinom preduzeu. Kratkorone finansijske obaveze na dan 31. decembra 2009. godine iznosile su 1.500.000 KM, a zapravo se odnose na obaveze po ve pomenutom kratkoronom kreditu. Preduzee je sredstva ovog kredita nakon realizacije preusmjerilo matinom preduzeu, mjesene obaveze po kreditu je, nakon isplate banci, refundiralo od matinog preduzea. Navedeni kredti je zatvoren 30. marta 2010. godine. Povrat kredita je uslovio smanjenje ukupne bilansne sume u 2010. godini. Ukupan prihod preduzea Teriminali AD Doboj opada u posmatranim periodima (u 2009. godini za 27,38%, a u 2010. godini za 4,35%). Pad ukupnih prihoda praen je i padom poslovnih rashoda. Iako je preduzee biljei pad ukupnih prihoda, neto gubitak iz 2008. godine je prevazien, pa je u 2009. godini ostvaren neto dobitak, a u 2010. neto dobitak je uvean za vie od 3 puta. Pokazatelji likvidnosti su veoma niski (opta likvidnost u 2010. godine je 0,19 : 1, a redukovana likvidnost 0,18 : 1). Prema tome, preduzee ima velikih problema za zadovoljavanje tekuih potreba za novanim sredstvima. Da se preduzee nalazi u problemu ukazuje i injenica da se pokazatelji poslovne aktivnosti smanjuju kroz tri posmatrana perioda, tako da su u 2010. godini koeficijenti bili sljedei: koeficijent obrta kupaca 1,86, ukupnih obrtnih sredstava 0,70, stalnih sredstava 0,14, ukupnih poslovnih sredstava 0,12. Uee pozajmljenih izvora u ukupnim izvorima finansiranja kree se oko 50% i na optimalnom je nivou. Stopa prinosa na poslovna sredstva je izuzetno niska u 2010. godini 0,28%, a u 2009. godini 0,07%, dok je u 2008. godini bila negativna. Rezultat Z-score modela od 0,6066 pokazuje da se Terminali AD Doboj nalaze u crnoj zoni, i da postoji velika vjerovatnoa bankrota, ukoliko preduzee ne preduzme odlune korake u konsolidovanju svog poslovanja.
21
PRILOG
Terminali AD Doboj AOP 001 002 008 031 032 039 040 046 055 058 059 060 061 062 063 064 101 102 103 111 117 118 119 122 123 124 125 Pozicija A. STALNA IMOVINA I NEMATERIJALNA ULAGANJA II NEKRETNINE, POSTROJENJA, OPREMA I INVESTICIONE NEKRETNINE B. TEKUA IMOVINA I ZALIHE, STALNA SREDSTVA I SREDSTVA OBUSTAVLJENOG POSLOVANJA NAMIJENJENA PRODAJI II KRATKORONA POTRAIVANJA, PLASMANI I GOTOVINA 1. Kratkorona potraivanja 2. Kratkoroni finansijski plasmani 3. Gotovinski ekvivalenti i gotovina 4. Porez na dodatu vrijednost 5. Aktivna vremenska razgranienja III ODLOENA PORESKA SREDSTVA V. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA G. POSLOVNA AKTIVA D. VANBILANSNA AKTIVA . UKUPNA AKTIVA A. KAPITAL I OSNOVNI KAPITAL 1. Akcijski kapital IV REZERVE VIII NERASPOREENI DOBITAK 1. Nerasporeeni dobitak ranijih godina 2. Nerasporeeni dobitak tekue godine IX GUBITAK DO VISINE KAPITALA 1. Gubitak ranijih godina 2. Gubitak tekue godine B. DUGORONA REZERVISANJA 0 292,262 9,518 2,064 7,454 362,445 362,445 2,064 0 2,064 362,445 362,445 362,445 344,546 17,899 313,799 3,373,449 77,250 3,450,699 1,911,900 2,264,827 2,264,827 4,813,292 0 4,813,292 1,904,446 2,264,827 2,264,827 3,419,918 1,902,382 2,264,827 2,264,827 3,419,918 2010. godina 3,097,184 38,792 3,058,392 276,265 17,255 259,010 246,743 0 11,976 291 0 2009. godina 2,934,817 56,085 2,878,732 1,878,475 21,166 1,857,309 200,940 1,500,000 155,398 0 971 31,072 2008. godina 2,952,841 57,186 2,895,655 467,077 21,618 445,459 414,387
390,447 758,039 367,652 202,669 64,249 81,137 81,137 25,962 16,180 190
206,165 740,898 256,362 253,220 90,198 74,912 74,912 60,132 5,833 241
221,582 1,215,412 533,485 292,568 245,671 77,486 77,486 54,026 11,897 279
23
11,536
2,835 17,899
4,082
5,706
7,454 7,454
Terminali AD Doboj AOP 501 502 503 504 505 506 507 508 509 510 511 512 513 514 517 520 521 525 526 527 Pozicija A. TOKOVI GOTOVINE IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI I PRILIVI GOTOVINE IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI 1. Prilivi od kupaca i primljeni avansi 2. Prilivi od premija, subvencija, dotacija i sl. 3. Ostali prilivi iz poslovnih aktivnosti II ODLIVI GOTOVINE IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI 1. Odlivi po osnovu isplata dobavljaima i dati avansi 2. Odlivi po osnovu isplata zarada, naknada zarada i ostalih linih rashoda 3. Odlivi po osnovu plaenih kamata 4. Odlivi po osnovu poreza na dobit 5. Ostali odlivi iz poslovnih aktivnosti III NETO PRILIV GOTOVINE IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI IV NETO ODLIV GOTOVINE IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI B. TOKOVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA I PRILIVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA 1. Prilivi po osnovu kratkoronih finansijskih plasmana 4. Prilivi po osnovu kamata II ODLIVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA 1. Odlivi po osnovu kratkoronih finansijskih plasmana III NETO PRILIV GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA IV NETO ODLIV GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI INVESTIRANJA V. TOKOVI GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI FINANSIRANJA I PRILIV GOTOVINE IZ AKTIVNOSTI FINANSIRANJA 2010. godina 647,345 647,071 274 790,767 436,484 224,653 49,606 771 79,253 0 143,422 1,500,000 1,500,000 0 1,500,000 1,500,000 0 0 2009. godina 1,202,193 1,069,751 132,442 1,078,086 635,595 267,128 123,590 8,509 43,264 124,107 0 300,219 300,000 219 1,800,000 1,800,000 1,499,781 1,800,000
24
11,976
155,398
LITERATURA
1. Prof. dr Goranka Kneevi, Analiza finansijskih izvetaja, drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009. godine, 2. Bilans stanja Terminali AD Doboj za 2008, 2009. i 2010. godinu, 3. Bilans uspjeha Terminali AD Doboj za 2008, 2009. i 2010. godinu, 4. Bilans gotovinskih tokova Terminali AD Doboj za 2008, 2009. i 2010. godinu
5. Dokumentacija Terminali AD Doboj.
25
26