FILMSKA TEHNIKA

U OVOM BROJU Videokamera s bluetoothom . . . . . . . . . . . . 2 Svemirske letjelice na poklon . . . . . . . . . . . 3 Na Mars za samo 39 dana! . . . . . . . . . . . . . 5 Valovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Novi ivot starih ureaja (3) . . . . . . . . . . . 10 Pad i otklon osi motora aviona . . . . . . . . . 13 Korisna pedala za vokale . . . . . . . . . . . . . 14 emu slui V-oblik krila . . . . . . . . . . . . . . 15 Lucija poetnika jedrilica . . . . . . . . . . . 16 (Nacrt u prilogu) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

Videokamera s bluetoothom
JVC je predstavio svoju prvu videokameru s integriranim bluetoothom. Beina tehnologija kameri prua jedinstvene mogunosti daljinskog upravljanja. Naime, uz instaliranu pripadajuu aplikaciju, svaki smartphone moe posluiti kao daljinski upravlja na kojem se, izmeu ostalog, nalaze kontrole za pokretanje i zaustavljanje snimanja, odnosno kontrole zoomiranja. Takoer, bluetooth omoguava koritenje A2DP slualica s kamerom, te geotagiranje snimljenih fotografija putem dodatnog bluetooth GPS modula. S obzirom da se radi o jednom od naprednijih modela u ponudi japanskog proizvoaa, kamera dolazi s CMOS senzorom rezolucije 10,6 megapiksela koji obeava dobre rezultate i u uvjetima slabijeg osvjetljenja. Ugraeno je 32 GB memorije, no kapacitet se moe dodatno proiriti pomou SDHC memorijskih kartica. Ivica Milun

uvajte prste! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20 Samoutovarni kamion . . . . . . . . . . . . . . . 21 Gorivni lanci lete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Temperatura i toplina . . . . . . . . . . . . . . . . 24 Potpuno novi skandinavski dizajn . . . . . . . 26 Podmornica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Ureenje stana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 Auto-automobil ili robotiki automobil . . . . 32 Nagradna krialjka . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34 Podmeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 Hibridni bicikl za novo doba . . . . . . . . . . . 36 Virtualni trener . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 Nacrt u prilogu Lucija poetnika jedrilica

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta odobrilo je uporabu ABC tehnike u osnovnim i srednjim kolama

Nakladnik: Hrvatska zajednica tehnike kul ture, Dalmatinska 12, P p. 149, 10002 Zagreb, . Hrvatska/Croatia Izdavaki savjet: Akademik Marin HRASTE, (predsjednik), Dubravko MALVI, dr. sc Zvonimir JAKOBO VI, prof. dr. sc. Zdenko KOVAI, Marelo MARI, Mihovil Bogoslav MATKOVI, eljko MEDVEEK, Boica KULJ Urednitvo: arko BONJAK, dr. sc. Zvonimir JAKOBOVI, Sanja KOVAEVI, Zoran KUAN, Ivan LUI, eljko MEDVEEK, Miljenko OURA, Igor RATKOVI Glavni urednik: Zoran KUAN, ing. Priprema za tisak: Zoran KUAN, ing. Lektura: Marina ZLATARI, prof. Administrator: Sandra TOMLJANOVI Broj 9 (535), svibanj 2010. kolska godina 2009./2010. Naslovna stranica: Ispitivanje i provjera elektro nikog sklopa. Stjepan BEG, uenik VIII. razreda

O DUBOVAC, Karlovac, na upanijskom natje canju k. god. 2009./2010. Urednitvo i administracija: Dalmatinska 12, P 149, 10002 Zagreb, Hrvatska/Croatia; .p. telefon i faks (01) 48 48 762 i (01) 48 48 641; www.hztk.hr; epota: abctehnike@hztk.hr ABC tehnike na adresi www.hztk.hr Izlazi jedanput na mjesec u kolskoj godini (10 brojeva godinje) Rukopisi, crtei i fotografije se ne vraaju iro-raun: Hrvatska zajednica tehnike kul ture 23600001101559470 Devizni raun: Hrvatska zajednica tehni ke kulture, Zagreb, Dalmatinska 12, Zagre baka banka d.d. 25003222764 swiftcode: ZABAHR2X Tisak i otprema: DENONA d.o.o. 10000 Zagreb, Ivanigradska 22 asopis se tiska uz novanu potporu Mini starstva znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske

ASTRONAUTIKA

Apollo program zavrio kao ruinirano eljezo na otvorenom

Svemirske letjelice na poklon

Raketoplani, ponos amerikog svemirskog programa, definitivno odlaze u povijest. Novim odnosom snaga i raspodjelom financijskog kolaa budeta SAD-a, planirane letjelice iz programa Constellation nikada niti nee stati na raketne rampe. Milijarde dolara potroene su da bi se na kraju uvidjelo kako tim smjerom NASA ne bi ni do 2030. stigla (opet) do Mjeseca. Flota od pet raketoplana u posljednjih se trideset godina svela na tri primjerka; Atlantis, Discovery i Endeavour. Columbia i Challenger zajedno su s 14 astronauta izgubljeni u najveim tragedijama svemirske ere ovjeanstva. Preostali e trojac biti gotovo besplatno podijeljen muzejskim ili drugim edukacijskim ustanovama u SAD-u i to za cijenu od svega 28 milijuna USD po primjerku. Zvui gotovo nevjerojatno da e milijarde dolara vrijedne letjelice na kraju biti prodane u bescjenje. NASA nije pojasnila to tono podrazumijeva naplatiti od buduih vlasnika raketoplana, no vjerojatno je rije o preinakama, odstranjivanju otrovnih elemenata te trokovima transporta do krajnjih odredita ovih ljepotana.
Ovakav kraj, nakon lekcije s Apollo svemirskim brodovima i raketama Saturn-V nee doekati tri preostala operativna raketoplana

Otkad je NASA poslala javni poziv zainteresiranima koji su u stanju pruiti adekvatan dom pod krovom za ove letjelice, javila se 21 institucija. Sve one obrazloile su svoje zamolbe argumentima kako i zato bi se ponos tamonjeg svemirskog programa udomio ba kod njih. Krajem ove godine donijet
Raketoplan America nainjen za potrebe edukacije i javnog prikazivanja

Raketoplani_Ares VNova amerika uzdanica raketa Ares i brodovi tipa Orion odlaze u povijest jo i prije nego su poletjeli u svemir

e se i konana odluka tko e pobijediti u ovoj neuobiajenoj aukciji. Poueni prethodnim iskustvom, kada su rakete i letjelice iz programa Apollo doslovce trunule na otvorenim prostorima, sada se trae garancije kako e novi vlasnici raketoplane Atlantis, Discovery i Endeavour maziti i paziti u zatvorenom prostoru dostupnom posjetiteljima. Raketoplani su poveih dimenzija duine 37 m. S rasponom krila od 42 m i mase od ak 77 tona (bez triju glavnih motora koji e

Usporedba amerikih i ruskih sustava raketoplana

biti uklonjeni s letjelica), predstavljaju vrlo zahtjevne eksponate. NASA od buduih vlasnika trai da letjelice ostanu nedirnute tijekom transporta i da se ne rastavljaju radi transporta, a to pomalo suzuje izbor njihovih udomitelja na tek nekoliko muzeja. Muzej Evergreen iz McMinnvillea, 50 km od Portlanda, s preko stotinu aviona u kolekciji, ali i washingtonski National Air and Space Museum koji je bacio oko na raketoplan Discovery.

Slikovni prikaz raketoplana Amerike i Ruske dizajnerske kole

Oni ve imaju raketoplan Enterprise koji nikada nije letio u svemir, ali je posluio za zemaljska i zrana ispitivanja. Njega bi, nakon dobivanja Discoverya, prepustili nekom drugom muzeju. U New Yorku Interpid Sea, Air & Space Museum pod staklenom kupolom na kraju 46. ulice, udomio bi neki od raketoplana kao veliku atrakciju najveeg grada u SAD. U Seatleu, na drugoj strani SAD-a, Museum of Flight predstavlja kolijevku tamonjeg zrakoplovstva te ve imaju sagraenu halu koja spremno oekuje umirovljeni raketoplan.

U svakom sluaju, sve ove transakcije moraju biti obavljene do kraja svibnja 2012. godine. Ukoliko netko od izabranih udomitelja zakasni s implementacijom letjelica, u svoja e zdanja o vlastitom, dopunskom troku letjelice morati maknuti s NASA-inih lokacija. Nakon 01. lipnja te godine raketoplani vie nee biti briga Amerike svemirske agencije. Za kraj spomenimo i kako su Rusi ve odavno svoje raketoplane razdijelili, a neke i prodali drugim zemljama. Marino Tumpi

Franklin Chang-Diaz, ezdesetogodinji bivi astronaut, fiziar na Massachusetts Institute of Technology u SAD, uvjeren je kako se nova vrsta pogona svemirskih brodova moe jako brzo iskoristiti za put na Mars, a koji bi trajao svega 39 dana! Sve dosadanje studije puta na crveni planet temelje se na raketnoj tehnologiji staroj 50 godina, kae Chang-Diaz, a s takvim nainom razmiljanja teko da emo stii dalje od Zemljine orbite i Mjeseca. Smatra kako je previe prirodnih, tehnolokih, ali i sociolokih problema, koji stoje pred misijama

Na Mars za samo 39 dana!

ASTRONAUTIKA

Zasad su misije na Mars, s postojeom tehnologijom, najmanje tri do etiri desetljea daleko

Astronauti na litici Marsova kanjona, u pozadini prilazi velika pjeana oluja

vremenski pozicioniranih na trajanje od dvije do tri godine, unaprijed osueno na propast. ISS nam je tu iznad glava, ali jo uvijek imamo problema s tehnikom koja se kvari. Istina, ruski i ameriki svemirski brodovi mogu na Postaju, u sluaju velikih problema, dopremiti nove rezervne dijelove ili u sluaju neposredne ugroze ivota astronauta oni mogu odmah biti evakuirani brodovima Sojuz. No, to tijekom puta na Mars nije mogue!

ni magnetski generatori velikom brzinom izbacivali kroz sapnice raketnih motora. Na taj bi nain svemirski brodovi mogli dostii brzinu od 55 km/s, a put bi se do Marsa s 18 mjeseci skratio na manje od mjesec i pol dana! U takvoj Standardni shematski prikaz leta na Mars u trajanju od tri godine bi misiji astronauti mogli na Marsu ostati due vremena Stoga, Chang-Diaz predlae dramatian i uspjeli bi se vratiti na Zemlju u jo uvijek raskorak u dizajnu pogonskog odjela letjelica, povoljnom poloaju dviju planeta za meupotpuno nove generacije kojima bi ovjek planetarna putovanja, umjesto da mjesecima mogao putovati na druge planete. Klju rjei mjesecima ekaju povoljan odnos nebeske enja zove se VASMIR (The Variable Specific mehanike kako je to dosad planirano. No, osim Impulse Magnetoplasma Rocket). brzih putovanja, ovi bi raketni motori usput Zahvaljujui potpori Amerike svemirske rijeili i veliko pitanje sigurnosti posade! agencije odraena su inicijalna ispitivanja Naime, snano bi se magnetsko polje stvorilo nove tehnologije. Sada, kada u svemirskim oko letjelice te bi ono titilo ljude od radijacitehnologijama kljunu rije imaju privatne je i nenadanih poveanja Suneve aktivnosti kompanije, spremne na nove izazove, Sveti koje potencijalno moe biti pogubno za ljude Gral novog svemirskog doba spreman je za i elektroniku. start! Model VASMIR-a bit e izgraen i testiran Raketa nove generacije koristit e elektripri NASA i u vakuum uvjetima. Testiranja citet kako bi zagrijala plazmu (plin) na nevjeVX200 motora snage 200 kW planirana su za rojatnih 11 milijuna C, a zatim bi ju sna2013. godinu. U kuloarima se ve pria kako su za VASMIR ozbiljno zainteresirane SpaceX i Orbital Science Corp. Prou li testiranja prema planu, upravo bi ove dvije kompanije mogle izvui najvei profit i pokrenuti novu svemirsku revoluciju. Pretoi li se tijekom narednih godina makar dio ovih ideja u stvarnost, vremenici ljudskog vrljanja po objektima Suneva sustava u cijelosti e se promijeniti. Novo znanje, nova tehnologija i novi ljudi mogli bi nam osigurati Odiseje u svemiru i prije nego to smo to VASMIR e put na Mars i natrag skratiti nekoliko puta. mogli zamisliti. Cijela je misija mogua u svega tri mjeseca, plus mjesec Marino Tumpi dana za boravak ljudi na crvenoj planeti

Sinusoidni val?Hmm..

Valovi
Bavei se radiotehnikom Ivica je odluio detaljnije prouiti radiovalove pa je napravio program za grafiku simulaciju vala. Dovoljno je, kad se program pokrene, unijeti amplitudu i frekvenciju vala i val e u trenu biti nacrtan. Osnovni je oblik vala sinusoida (zanimljivo, to smo ve spominjali). Na slikama se vidi na koji se nain moe eksperimentirati s programom. Prvo se za amplitudu unese vrijednost 100, a za frekvenciju vrijednost 0.01 ime se dobije nacrtan jedan val s brijegom i dolom. Potom se na istoj slici moe nacrtati, pri jednakoj amplitudi

MALA KOLA PROGRAMIRANJA (31)

vala, val s pet puta veom frekvencijom (0.05). Zatim pri toj frekvenciji moemo unijeti dvostruko manju amplitudu vala (50). Na kraju pri toj amplitudi opet unesemo frekvenciju 0.01 (ili neku drugu)....Nakon toga moemo zatvoriti program ili nastaviti dalje eksperimentirati s razliitim amplitudama i frekvencijama vala. Da, skoro sam zaboravio na kod programa: nomainwin [pocetak] WindowWidth = 700

WindowHeight = 600 UpperLeftX = 100 UpperLeftY = 100 button #draw, OK!, [okClicked], UL, 90, 86, 58, 25 textbox #draw.textbox1, 180, 16, 40, 25 textbox #draw.textbox2, 180, 46, 40, 25 statictext #draw.statictext1, amplituda(0-100):, 22, 26, 140, 25 statictext #draw.statictext2, frekvencija(0.01-1):, 22, 56, 140, 25 open Val! for graphics as #draw print #draw, trapclose [quit] wait [okClicked] print #draw.textbox1, !contents? a print #draw.textbox2, !contents? f if a<0 or f<0.01) then goto [quit] if a>100 or f>1 then goto [quit] print #draw, trapclose [quit] print #draw, down print #draw, size 3

print #draw, color green print #draw, line 1 500 1 1 print #draw, line 0 250 630 250 print #draw, color red for i = 1 to 630 step .1 print #draw, set ; i ; ; 250-(a*sin(f*i)) next i print #draw, flush wait

[quit] confirm Zavriti program?; answer$ if answer$ <> yes then print #draw, cls close #draw: goto [pocetak] else close #draw end if end

Dobarval Maba..

Vrijedi izdvojiti programsku liniju: print #draw, set ; i ; ; 250-(a*sin(f*i))u kojoj se na osnovu vrijednosti sinusa kuta raunaju i crtaju toke koje rastu i padaju inei brjegove i dolove vala. Promjena kuta za 360 ili za 2*p radijana daje jedan puni period sinusnog vala (brijeg i dol). Broj perioda po sekundi odgovara frekvenciji vala i mjeri se u hercima [Hz]. Ivica se nije zaustavio samo na jednom valu, ve je odluio simulirati mijeanje valova tako to e dva vala meusobno pomnoiti. Postupak predstavlja najvaniji princip pretvorbe signala dojavne tehnike. Pa kako se valovi mogu mnoiti? U radiotehnici se u odailjau (predajniku) stvara val vrlo visoke frekvencije. To je val nositelj, dok se u mikrofonu stvara val niske frekvencije (signal). Visokofrekventni val samo prenosi govorni signal, val vrlo niske frekvencije, na veliku udaljenost. Mijeanjem tih dvaju valova (tzv. modulacija) dobije se jedan oblikovani visokofrekventni val koji se preko antene odailje u prostor. Takav se val prima na antenu radio stanice (prijamnika) pa se sada iz njega moe izdvojiti niskofrekventni val, tj. govorni signal (to je tzv. demodulacija). Mijeanjem je nastao novi val sloenog oblika. Moete uoiti da je na njemu dolo do promjene amplitude, dok niskofrekventni i visokofrekventni val imaju jednaku amplitudu. Zato se ovo mijeanje, mnoenje valova, u radiotehnici zove amplitudna modulacija. Program: nomainwin [pocetak] WindowWidth = 700 WindowHeight = 600 UpperLeftX = 100 UpperLeftY = 100 button #draw, OK!, [okClicked], UL, 290, 436, 50, 25 textbox #draw.textbox1, 180, 416, 40, 30 textbox #draw.textbox2, 180, 446, 40, 30 statictext #draw.statictext1, f1 (0.01 0.1):, 22, 426, 140, 25

[okClicked] print #draw.textbox1, !contents? f1 print #draw.textbox2, !contents? f2 if f1<0.01 or f1>0.1) then goto [quit] if f2<0.1 or f2>10 then goto [quit] print #draw, trapclose [quit] print #draw, down print #draw, size 2 print #draw, color black print #draw, line 1 400 1 1 print #draw, line 1 400 630 400 print #draw, color green for i = 1 to 630 step .1 print #draw, set ; i ; ; 100-(sin(f1*i)*20) next i print #draw, color blue for i = 1 to 630 step .1 print #draw, set ; i ; ; 200-(sin(f2*i)*20) next i print #draw, color red for i = 1 to 630 step .1 print #draw, set ; i ; ; 300-((sin(f1*i)*sin (f2*i))* 20) next i print #draw, flush wait [quit] confirm Zavriti program?; answer$ if answer$ <> yes then print #draw, cls close #draw: goto [pocetak] else close #draw end if end

statictext #draw.statictext2, f2 ( 0.1 - 10) :, 22, 456, 140, 25 open Superpozicija udaljenih frekvencija (npr.0.05 i 0.5 Hz) for graphics as #draw print #draw, trapclose [quit] wait

Damir ovi, prof.

Novi ivot starih ureaja (3)

Ponekad stare elektronike ureaje moemo iskoristiti i nakon to oni vie ne slue svojoj osnovnoj namjeni. Uspijemo li im nai novu primjenu, produili smo im ivot i barem privremeno smanjili koliinu elektronikog otpada. Ovaj emo mjesec pogledati emu jo mogu posluiti zastarjeli video-rekorderi i satelitski prijamnici. Satelitski prijamnik i video-rekorder kao TV modulator Video-rekordere, DVD-reproduktore, satelitske i digitalne zemaljske (DVB-T) prijamnike, osobna raunala i sline ureaje, moemo na TV prijamnik povezati na nekoliko razliitih naina. U dananje digitalno doba najrazvikaniji je HDMI kabel, koji u TV prijamnik prosljeuje slikovnu i zvunu informaciju u digitalnom obliku. Time se postie najvea vjernost reprodukcije; naravno, pod pretpostavkom da TV prijamnik i ureaj podravaju HDMI standard i imaju odgovarajue prikljuke. Ve ureaji stariji od 2-3 godine nemaju tu mogunost i oni za povezivanje koriste SCART, S-video ili pak troilni RCA video-audio kabel. Ovisno o kvaliteti ureaja i samog kabla i na ove se naine moe postii vrlo kvalitetna reprodukcija slike i zvuka. Kako bi korisnik na njih mogao prikljuiti im vie ureaja, svi suvremeni TV prijamnici imaju mnotvo razliitih prikljuaka, esto i po nekoliko prikljuaka istog tipa, koji su razmjeteni ne samo na stranjoj ploi, nego i na bonoj ili prednjoj plohi...Ali, nije uvijek tako bilo! Prvi TV prijamnici nisu poznavali RCA, S-video, SCART ili HDMI prikljuke, nego

ELEKTRONIKA

su imali samo jedan-antenski ulaz. Kada se pojavio prvi periferni ureaj koji je trebalo povezati s TV prijamnikom, a bio je to videorekorder, s TV prijamnikom ga je bilo mogue povezati samo pomou antenskog kabla. Stoga je video-rekorder imao dva antenska prikljuka: ulazni (RF IN ili ANT IN) na koji se antenskim kablom dovodio signal iz TV antene i izlazni (RF OUT ili ANT OUT) koji se komadom antenskog kabla spajao s TV prijamnikom Ovakav nain povezivanja nije omoguavao samo to da video-rekorder TV prijamniku proslijedi antenski signal, nego je video-rekorder u vezu prema TV prijamniku utisnuo jo i svoj signal. Kako bi to mogao napraviti, u video-rekordere su ugraivani TV modulatori. Jedan se takav TV modulator ponaa kao mali TV odailja i on proizvodi signal na nekom slobodnom TV kanalu. TV prijamnik moe uhvatiti signal s TV kanala koje emitira videorekorder i obrauje ga na isti nain kao i bilo koji signal koji mu s odailjaa dolazi putem TV antene. Kvaliteta prijama signala s video-rekordera ovisi ne samo o kvaliteti samog modulatora, ve i o tome emitira li koji TV odailja na istom kanalu koji koristi i modulator. U tom se sluaju pojavljuju vie ili manje izraene smetnje u slici i tonu. Kako bi ovome doskoili, proizvoai su poeli ugraivati podesive modulatore: s vanjske strane ureaja bio je dostupan vijak unutar modulatora, kojim se mogao podesiti neki od kanala. Na starijim ureajima to su najee bili kanali 2-4, na

Kombi prijamnik s ugraenim TV modulatorom

10

Profesionalni TV modulator

novijim UHF kanali 30-40. Odabirom kanala s najmanje smetnji postizala se kvalitetnija reprodukcija. Istraujui kako postii jo bolju reprodukciju, proizvoai su uskoro poeli proizvoditi TV prijamnike i druge ureaje koji su se meusobno mogli povezivati i na druge naine, tj. prije spomenutim specijalnim kablovima. Satelitski prijamnici su se pojavili u vrijeme kada su proizvoai TV prijamnika ve uvidjeli kako neposredno spajanje vanjskog ureaja rezultira vidljivo boljom slikom. Meutim, skuplji satelitski prijamnici i danas imaju ugraene TV modulatore. Kako je tehnologija u meuvremenu napredovala, u novije se ureaje ugrauju PLL modulatori. Takvi modulatori se ne podeavaju vijkom nego programski, putem izbornika u prijamniku, a najee je mogue odabrati bilo koji kanal UHF podruja (21-69). U naoj se zemlji upravo uvodi digitalno emitiranje TV programa (DVB-T), koje e tijekom godine u potpunosti zamijeniti postojei analogni standard. Svi novi TV prijamnici ve imaju ugraen odgovarajui DVB-T prijamnik (tjuner). Meutim, u upotrebi je jo mnogo TV prijamnika, video-ili HDD-rekordera koji imaju ugraen samo analogni prijamnik (tjuner). Kako bismo i dalje mogli koristiti ove ureaje, potrebno im je dokupiti i na njih spojiti posebne ureaje-DVB-T prijamnike.

Takav DVB-T prijamnik s TV-prijamnikom ili nekim rekorderom obino povezujemo SCART kablom. Moe se dogoditi da na TV prijamniku vie nemamo slobodnog SCART prikljuka. Ili moda isti DVB-T prijamnik elimo spojiti i na TV prijamnik i na video-rekorder, a DVB-T prijamnik ima samo jedan SCART prikljuak. U ovim sluajevima opet postaju zanimljivi TV modulatori i veza preko antenskog kabla. I zaista, veina skupljih DVB-T prijamnika ima ugraen TV modulator. Slika 1 prikazuje stranju plou jednog takvog kombiniranog (satelitski + DVB-T) prijamnika koji ima ugraen PLL TV modulator. No, to ako na prijamnik nema ugraen TV modulator? Moemo ga dodati kao zasebni ureaj! Jedan takav modulator prikazuje slika 2, a cijena im se, ovisno o namjeni i kvaliteti, kree od nekoliko stotina do nekoliko tisua kuna. Ako nam je takvo rjeenje preskupo, moemo li moda napraviti TV modulator u samogradnji? Slika 3 prikazuje unutranjost jednog modulatora koji je koriten u nekoj TV igri. On sadri 20-ak komponenti i ne ini se posebno kompliciranim, a sheme slinih ureaja lako ete nai na internetu. Ipak, tu treba voditi rauna o dvije stvari: Koliko god se inio jednostavnim, modulator na slici 3 je visokofrekventni sklop kod kojega vanu ulogu igraju ne samo komponente, nego i njihov meusobni razmjetaj. Izrada jednog takvog ureaja u samogradnji predstavlja ozbiljan izazov i vjetom elektroniaru. Kvaliteta slike, koju moe dati modulator na slici 3, zadovoljava njegovoj osnovnoj namje-

TV modulator iz TV igre

11

Ovako treba spojiti ureaje

ni-reprodukciji slike jednostavne TV igre. Meutim, elimo li dobiti kvalitetnu reprodukciju slike koju emitira neka TV postaja, za tu nam namjenu ipak treba sloeniji ureaj. Zakljuujemo kako i nije ba jednostavno napraviti kvalitetni TV modulator. Puno je jednostavnije rjeenje iskoristiti onaj tvorniki ugraen u nekom video-rekorderu ili satelitskom prijamniku. To moe biti ureaj koji je sastavni dio kunog sustava za reprodukciju slike i zvuka (naravno, u razdobljima kada ne slui svojoj osnovnoj namjeni) ili ono to savjetujemo u ovom lanku: upotrijebite odbaeni video-rekorder ili satelitski prijamnik kao TV modulator! Nain spajanja ureaja prikazuje skica na slici 4. Ureaj [1] je DVB-T prijamnik ili neki drugi ureaj iji signal elimo prikazati na TV prijamniku. Ureaj [2] je video-rekorder ili satelitski prijamnik iji TV modulator koristimo. Ureaje povezujemo SCART kablom; na ureaju [1] moemo koristiti bilo koji SCART prikljuak, dok na ureaju [2] moramo koristiti SCART prikljuak koji ima i ulazne prikljuke. Taj je SCART obino obiljeen oznakom VCR ili DECODER; SCART obiljeen oznakom TV najee ima samo izlazne prikljuke i nije dobar za ovu namjenu. Antenu spajamo na RF IN ulaz modulatora, a izlaz modulatora RF OUT spajamo s antenskim ulazom na TV prijamniku. Ako ureaj [1] takoer koristi istu antenu, tada je nain spajanja malo drugaiji: antenu spajamo na ulazni antenski prikljuak ureaja [1], a onda s njegovog izlaznog anten-

skog prikljuka signal vodimo na RF IN ulaz ureaja [2]. O mogunostima koritenih ureaja ovisi kako treba konfigurirati SCART prikljuke. Na raspolaganju su RGB, S-video ili CVBS, ali svi ureaji ne podravaju sve navedene standarde. Jedini je standard koji podravaju svi ureaji kompozitni signal (CVBS). Stoga je najsigurnije ako su izlazni SCART ureaja [1] i ulazni SCART ureaja [2] konfigurirani tako da odailju, odnosno primaju CVBS signale. Modulator ureaja [2] treba vijkom za ugaanje (ako se ugaa mehaniki) ili pomou izbornika (ako se ugaa programski) postaviti na neki od slobodnih TV kanala. Modulatori obino generiraju smetnje i na susjednim kanalima pa je, ako je to mogue, najbolje odabrati srednji od 3 susjedna slobodna kanala. Kako bi ureaj [2] prihvatio signale koji dolaze sa SCART prikljuka, treba odabrati odgovarajuu programsku poziciju. Ona je obino oznaena kao AV ili VCR, na starijim ureajima moda i kao 0. Ako je sve ispravno spojeno i ako je TV prijamnik ugoen na kanal koji odailje modulator, sliku i zvuk koji generira ureaj [1] moi emo na TV zaslonu pratiti kao da se radi o obinom TV programu. Osim u sluaju kada nam na TV prijamniku nedostaje slobodnih prikljuaka, opisani postupak moemo korisno upotrijebiti i u sluajevima kada su izvor signala i TV udaljeni vie od nekoliko metara, kolika je uobiajena duljina SCART i ostalih poveznih kablova. To e biti, npr., sluaj s nadzornom kamerom: veina kamera daje na svom izlazu kompozitni (CVBS) signal koji TV modulatorom pretvorimo u TV signal i zatim obinim antenskim kablom dovedemo do udaljenog TV prijamnika. Mr. sc. Vladimir Mitrovi

12

Pad i otklon osi motora aviona

Modelari, koji su nakon poetnikih jedrilica odluili napraviti motornu jedrilicu ili avion prema nekom nacrtu, primijetili su kako je os motora u odnosu na trup u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini pod nekim kutem.

ZRAKOPLOVNO MODELARSTVO

Ovi otkloni slue kao korekcija silama i momentima koji se javljaju zbog rada motora. Razmotrimo prvo pad osi motora (njemaki izraz je motorsturz). Pretpostavimo da avion leti s ugaenim motorom. Tada struja zraka oko krila stvara uzgon koji dri avion u zraku, odnosno u nekom poniranju, ovisno o njegovoj teini. Ako pilot sada ukljui motor, brzina kojom zrak dolazi na krilo znaajno se povea, ime se povea i uzgon krila. Krilo poinje vui avion prema gore, odnosno avion se propinje. Ovo se javlja kod aviona kod kojih je krilo iznad motora, kod tzv. visokokrilaca. Sluaj kada je krilo ispod osi motora slian je, ali ga neemo razmatrati. Kako avion ne bi stvarno poeo dobivati na visini, os motora se usmjerava za odreeni iznos prema dole, odnosno prividno izgleda kao da motor vue prema zemlji. Ovaj kut ovisi o uzgonu krila, usponu krila, snazi motora, brzini leta, poloaju teita modela i udaljenosti osi motora od pravca kroz teite. Nabrojani su najvaniji
Slika 1. Pad (a) i otklon (b) osi motora

utjecajni faktori. Ne postoji neka formula koja e za neki avion, odnosno u naem sluaju model, dati iznos ovoga kuta. Veliina kuta pada osi motora odreuje se pokusom. Za poetak se postavi kut od npr. 3 i leti se punim gasom motora. Avion mora letjeti po pravcu, horizontalno. Ako se propinje, kut treba poveati, odnosno ako ponire, treba ga smanjiti. Kada se oduzme gas, avion mora nastaviti horizontalni let, naravno s blagim poniranjem. Uobiajene su vrijednosti ovoga kuta izmeu 1 i 4. Razmotrimo sada otklon osi motora. Ako propeler gledamo u radu iz kabine pilota, on se vrti u smjeru kazaljke na satu. Propeler zraku daje rotaciju u istom smjeru i taj zrak spiralno obilazi trup te na kraju djeluje na vertikalni dio repa, odnosno kormilo smjera. Djelovanje na horizontalni dio repa i dio krila u struji zraka nije

Slika 2. Djelovanje propelera na kormilo smjera

13

GLAZBENI EFEKTI

za sljedee razmatranje presudno. Pogledajmo ovo na sljedeoj slici. Sila Fr, koja djeluje na rep, uzrokuje skretanje aviona ulijevo. Ovo se u letu moe kompenzirati skretanjem kormila smjera udesno ili tako da se os motora postavi pod nekim kutem u odnosu na os trupa. Uobiajene su vrijednosti za ovaj kut izmeu 1 i 3. Ovo se drugo rjeenje primjenjuje u praksi tako da, kada motor prestane s radom, avion nastavi let po pravcu. Neki trim kormila udesno uzrokovao bi da avion nakon prestanka rada motora nastavi let udesno. Sila vue motora ima neki krak u odnosu na pravac kroz teite modela (m). Pomnoena s krakom je moment koji se suprotstavlja momentu sile koja djeluje na rep. Ovi momenti moraju biti jednaki i ponitavaju se. Na sljedeoj su slici prikazani ovi momenti.
Slika 3. Momenti koji skreu avion u horizontalnoj ravnini

Korisna pedala za vokale

Oznake na slici imaju sljedea znaenja :

Fm m Fr r Mm=Fmm Mr=Frr Uvjet ravnotee

vuna sila motora krak sile motora u odnosu na teite sila tlaka zraka na vertikalni dio repne povrine krak sile na rep u odnosu na teite zakretni moment sile motora zakretni moment sile na rep Mm=Mr

Bojan Zvonarevi dipl. ing. Aeroklub Slavonski Brod

VE-20: Vokalni izvoa Tko kae da su pedale s efektima samo za gitariste? Novi je, lako uporabiv, Ve-20 od temelja dizajniran za pjevae, stvarajui tako jednu od najboljih tehnologija pjevakih efekata na tritu. Tako svojem pjevanju, jednim pritiskom na pedalu, jednostavno moete dodati raznobojne vokalne slojeve i harmonije, ispravak tonaliteta te prikazati svoje stvaralake sposobnosti pomou specijalnih efekata kao sto je distorzija, radio efekt i stroboskop. S Ve-20 moete nastupati bilo gdje jer za rad koristi izmjeninu struju ili bateriju. Specijalizirani efekt za pjevanje ukljuuje harmonije, dinamiku, reverb, delay i drugo Troglasne harmonije i slojevi Specijalni efekti ukljuujui distorziju, radio efekt i stroboskop 38 sekundi snimanja Radi sa est AA baterija ili preko AC prilagodnika Prema bossus.com Pavao Medveek

14

emu slui V-oblik krilaZRAKOPLOVNO MODELARSTVO

Svaki je modelar sigurno primijetio kako model, koji radi, ima ili V-oblik krila ili ravan srednji dio, a pri krajevima krila uke. Vjerujem da je, ako je o tome razmiljao, doao do zakljuka kako je to u vezi stabiliteta modela u letu. I to je tono. Promatrajmo goluba kada slijee. On e, da bi smanjio brzinu leta i sletio ba tamo gdje eli, postaviti krila u V-oblik. Razmotrimo sada kako ovaj oblik krila djeluje na sam let. I lijeva i desna polovica krila stvaraju uzgon koji dri model u zraku. Ovi su uzgoni jednaki i model je horizontalan. Kada bi uzgon jedne polovice krila bio vei, ta polovica krila jae bi se, u odnosu na drugu polovicu, dizala u zraku i model bi se poeo okretati oko svoje uzdune osi. Ako je model, koji ima krilo u V-obliku, zbog

nekog razloga nagnut na jednu stranu, jedna polovica krila ima veu silu uzgona (u odnosu na ravninu zemlje) dok polovica krila, koja je pod nekim nagibom, ima manju. Razlika ove dvije sile na model djeluje tako da ga ispravlja sve dok obje sile ne budu jednake, odnosno u ravnotei. Model se sam od sebe vratio u horizontalni i stabilni let, ba kao i golub kojega smo spomenuli. Pogledajmo to na slici. Stabilizirajue djelovanje V-oblika krila U gornjem je dijelu slike model u stabilnom letu, kabina pilota je paralelna s povrinom zemlje. U donjem je dijelu slike isti taj model na kojega je djelovala neka sila i zakrenula ga oko uzdune osi. Vertikalna je projekcija nagnute strane krila kraa i uzgon je manji. Sila uzgona horizontalne polovice krila je vea od nagnute polovice i ta razlika sila daje moment koji zakree model, odnosno ispravlja ga i opet dovodi kabinu pilota u horizontalni poloaj. Bojan Zvonarevi Aeroklub Slavonski Brod

15

BRODOMODELARSTVO

Lucija poetnika jedrilica

(Nacrt u prilogu)
Zanimljivi, a nadasve jednostavni, brodomodeli modeli s vremenom se pojavljuju osvjeeni u konstrukciji i odabiru materijala. Veliine se prilagode eljama i mogunostima. Danas je to sve daleko jednostavnije jer postoji dovoljno tono fotokopiranje, razliita vrlo kvalitetna i brzo vezujua ljepila te stezaljke i pribadae kojima se dijelovi privruju tijekom rada. Tako je i model jedrilice LUCIJA prilagoen poetnicima, ali e i iskusnijima biti izazov kao maketa ili model koji mogu izraditi prilino brzo u skromnim uvjetima. Posluit e za istraivanje pri laganom povjetarcu na manjim vodenim povrinama gdje se, u sluaju nepredvienih okolnosti, moe do modela. Dakako, radi jednostavnih oblika i odabira materijala LUCIJA je pogodna kao model za razradu u vie primjeraka u kolskim uvjetima jer rad prolazi dosta brzo. Crte je nacrtan u naravnoj veliini, osim jedara koja su nacrtana u umanjenom (1:2) mjerilu. Svi sastavi predvieni su za navedenu debljinu materijala pa o tome morate voditi brigu. Na crteu su oznaeni smjerovi vlakana furnira da se postigne to vra konstrukcija. Djelomino se odstupalo od tehnikog crtanja. Snimkama je dopunjen rad i tijek obrade, odnosno sastavljanja modela. Ukoliko e model ploviti, morate ga zatititi od vlage i sunca. Stoga nainite otvore na rebrima da se unutranjost jedrilice impregnira. Zatitite nitro lakom. Za materijal je uglavnom odabrana balza furnir debljine 2 mm, zatim perploa debljine prema mjestu ugradnje: 22.5 i 5 mm, okrugle letvice promjera 4 mm, ica, olovo za balast (vulkanizerski utezi za uravnoteenje kotaa automobila), folija za jedra, ribarski ili knjigo-

veki konac, ljepila, odstranjivo ljepilo Scotch UP, samoljepljiva autolakirerska ili liilaka vrpca, lak, bojaelastike. Prouite sastavnicu! Alat je skromanmodelarski. Rezbarski luk i pilice, daica sa stegom, skalpel, modelarska builica, svrdla promjera 1 i 4 mm, igliaste turpije, brusni papir razliitih gradacija, radna povrinasmrekova, lipova ili jelova daska, odnosno komad panel ploe, stege, metalno ravnalo, crtai pribor, pribadae, igla, kistovi, klijeta i jo pokoja sitnica Ukoliko se prvi puta sastajete s rezanjem furnira ili daica, savjetujemo vam da nainite vjebu. Rezanje iziskuje strpljiv rad da se povrine ne raskole ili raehaju. Osnovno je pravilo da se rez vodi unutar povrine. Stoga se kraj poprenog reza zaree prvi opet prema unutranjosti. Zatim se sljedeim rezom spoje. Svakako valja voditi brigu o

Jedrilica Lucija namijenjena je poetnicima. Materijal je uglavnom balzin furnir i perploa. Ravnog je dna. Izrada je mogua kao model ili izlobena maketa. Pri nabavci materijala obratite se na www.leomodeli.hr

16

smjeru vlakana. Otvore nainite prve, dok je materijal najvri. Modelari rez znaju armirati samoljepivom autolakirerskom vrpcom koju kasnije odstrane. Vjebu nainite skalpelom i rezbarskom pilicom sa to sitnijim zubima. Rad skalpelom iziskuje oprez i ozbiljnost da se ne poreete. Pri rezanju rabite metalno ravnalo. Ponekad je jedino rjeenje izrada provrta buenjem umetnutog furnira izmeu dvije daice koje su stegnute stegama ili u kripcu. Dakle, svrdlo bui daice i furnir! Crte se zatim nadograuje na tako nastalu tehnoloku bazu. Tako se postie zahtijevana

Sastavnicajedrilica Lucija Poz. Naziv Materijal 1 paluba balza 2 dno balza 3 pramani umetak-kljun balza 4 ojaanje umetka balza 5 1. rebro balza 6 2. rebro balza 7 3. rebro balza 8 4. rebro balza 9 dralo 4. rebra (upora) balza 10 zrcalo balza 11 bona oplata balza 12 kobilica balza 13 balast olovo 14 kormilo perploa 15 ruica (rudo) kormilo perploa (letvica) 16 spona kormila-prednja ica 17 spona kormila ica 18 osovina kormila ica 19 leaj osovine kormila pvc (mjedena) cjevica 20 jarbol bukvaokrugla letvica 21 prednje jedroflok* dakron, pvc folija 22 uica floka i pramana ica 23 uice ica 24 bum bukvaokrugla letvica 25 dralo buma ica 26 jedro* dakron, pvc folija 27 nosa stalka-pramani perploa 28 nosa stalka-krmeni perploa 29 spona nosaa perploa * jedra su nacrtana umanjeno M 1:2

tonost. Dorada se izvodi bruenjem Mjere u mm Kom. igliastim turpijadebljina 2 1 ma, finim gradacidebljina 2 1 jama brusnim papidebljina 2 1 rima koji su zalijedebljina 2 2 pljeni na odgovadebljina 2 1 rajue daice ili debljina 2 1 letvice. I ovdje se debljina 2 1 ponekad savjetuje debljina 2 1 pridravanje dijelova dvjema daidebljina 2 1 cama oslonjenim debljina 2 1 na radnu povrinu debljina 2 1 stola. Jednom, kada debljina 2 1 se savladaju osnov30 g 2 ne vjetine obrade debljine 22.5 1 balze, rad postaje debljine 22.5 2 pravo zadovoljstvo. 1 1 Iz smjera vlakana 1 1 itate voenje 1 1 reza 1425 1 Fo t o k o p i r a j t e crte u naravnoj 4420 1 veliini. Prikazane 140240 1 dijelove razrei1 1+1 te te odstranjivim 1 4 ljepilom zalijepite 4250 1 na materijal. Iako, 1 1 mogue je i precrta195320 1 vanje! Crtajte olov5 1 kom sa to manje 5 1 crta da grafit ne 5 2 zaprlja materijal. Ili izradite uzorke, ablone, odnosno mustre iz tvreg crtaeg papira pa e oni posluiti za ocrtavanje veeg broja jedrilica. Pri smjetaju dijela vodite brigu o smjeru vlakanagodova kako je oznaeno crteom. Prvo izreite palubu (1) pazei na utore za rebra i kobilicu. Obradite provrt za jarbol. Postupno dograujte izraene dijelove. Pokusno sastavite kljun (3) koji e tvoriti pramac, a zatim rebra(5-9). Dosjede doradite bruenjem, ali tako da su dijelovi ipak vrsto sastavljeni i bez lijepljenja. Zalijepite ih te uvrstite pribadaama dok se ljepilo ne osui. Za to vrijeme priredite materijal za dno

17

(2). Smjer vlakana je poprean pa se moraju sastavitimeusobno zalijepiti tri ili vie listova furnira. Sastavite ihzalijepite autolakirerskom samoljepivom vrpcom i to to tjenje jadan uz drugi. Ljepilo nanesite s druge strane te listove izravnajte i privrstite na radnu povrinudasku pomou pribadaa. Obraeno dno zalijepite na skelet jedrilice koje privrstite na ravnu radnu povrinudasku pomou pribadaa. Provjerite okomitost otvora za jarbol i kobilicu te simetrinost cijeloga modela. Postavite i zalijepite uz pramani kljun (3) ojaanja (2) koja grubo obradite prema obliku pramca. Prilagodite i zalijepite zrcalo (10) ili kako jo neki kau krmeno rebro. Daicom, na koju zalijepite brusni papir i to s jedne strane srednje, a s druge fine gradacije, izbrusite bono palubu, rebra i dno. Daica mora biti dovoljno iroka da zahvaa u radu-prolazu to vie dijelova, odnosno povrina. Bona oplata (11) sastavljena je, odnosno zalijepljena, na isti nain kao i dno iz vie listova furnira dovoljne duine da prekrije bokove. Zalijepite oplatu te je za vrijeme suenja ljepila uvrstite pribadaama, stegama i elastikama. U nekim e sluajevima dobro doi i autolakirerska samoljepiva vrpca. Osuenom trupu najprije odbrusite

Izrezivanje palube

Lijepljenje trupa

viak oplate po rubovima. Oblikujte kobilicu (12) te je doradite da to tonije ulazi u utore na dnu i palubi te je zalijepite. Po simetrali zrcala (10) okomito zalijepite leaj kormila (19) duine 25 mm odrezane od plastine ili mjedene cjevice. Unutarnji promjer cjevice mora odgovarati promjeru osovine kormila (18) koji se naini savijanjem prikladne ice. Iz iste se ice saviju i oblikuju spone kormila (16 i 17). Iz perploe izreite kormilo (14) i ruicu (15) koja je sastavljenazalijepljena iz dva dijela, odnosno mogue je prigraditi i komad letvice. Za spoj kormila i osovine potrebno je nainiti uvrt promjera 1 mm. Zalijepite iane dijelove na kormilo. Rabite dvokomponentno ili odgovarajue ljepilo. Jarbol (20) i bum (24) izrezani su iz okrugle letvice promjera 4 mm. Svrdlom na oznaenim mjestima nainite uvrte. Izradite iz ice spojniceuice s flokom i pramcem (22), uice (23) i dralo buma (25). iane dijelove zalijepite na jarbol i bum. Skrojite jedra te nainite porub ivanjem ili trenutanim-sekundarnim ljepilom Provjerite veliine u usporedni s jarbolom i bumom. U rub floka zalijepite uicu (22).

Sastavljanje listova za oplatu

Bono lijepljenje listova

Izrada uica i spona

Kitanje i obrada trupa

18

Krojenje jedara

Doradite jarbol te ga zalijepite kroz palubu i u dnu. Pripremite povrine za zavrnu obradu. Za izlobeni e model to biti jednostavnije, bre i na uobiajen nain. Ukoliko e LUCIJA ploviti, povrine morate zatititi od sunca i vlage. Sve povrine premaite razrjeenim nitro lakom, a unutranjost impregnirajte zapljuskivanjem te cijeenjem vika laka. Povrine prekitajte gustom smjesom nitro laka i izbruene pilovine, odnosno djejeg pudera. Nakon suenja i bruenja nanose se novi slojevi nitro laka prema potrebi te se naini presvlaka koma-

Postava jedara

dima japanskog papira. Tako armirani trup otporan je i na udarce. Poneki modelari modele presvlae staklenom tkaninom i smolama. Pripremite model za bojanje. Odabir boja neka bude po vaim eljama jer izbor je velik. Prema crteu iz perploe nainite stalak (27, 28 i 29) koji e omoguiti postavljanje jedrilice kao izloka ili nakon pokusa na vodi. Obojite po elji. Kao balast na kobilicu prigraditezalijepite dva olovna bloka. Obraeni su iz utega 60 g kojeg rabe vulkanizeri za uravnoteenje kotaa automobila. Postavite pramanu uicu (22) koja je neto dua za spoj s pramanim kljunom. Zabuite uvrt. Za nju e se vezati flok prednje jedro. Zaijte i prigradite jedra. Postavite kormilo. Ukoliko se lako vadi, s donje strane prigradite plastini prsten izrezan iz izolacije elektrinog vodia. Poveite kormilo. Prednja je spona uicom vezana elastikom za jarbol i kormilo vue na sredinu, a spona kormila svojom je uicom (stranjom) vezana koncem za bum. Prouite snimke vezanja ovog jednostavnog automatskog kormila koje omoguuje odazivanje modela na smjer vjetra. elimo vam ugodne trenutke pri radu. (o) Konstrukcija: Matej Pavli (Tim 02.07./08.)

Lijepljenje balasta

19

uvajte prste!
Rad s noiima, britvicama i skalpelom zahtijeva posebnu vjetinu zahvata. Sve su to otri alati i u tili ete as uz malo nepanje porezati prste. Obino se kae da rez ide do kosti. Bolan je, koji puta teko zarasta, a o posljedicama kada valja potraiti pomo lijenika da i ne govorimo. Moe doi ak i do opasnosti od otrovanja. Ova su pomagala za potrebe nastave i slobodnih aktivnosti razvijena u O Dubovac u Karlovcu. Uenici su ih dobro prihvatili. Tako je rad sa skalpelom postao obiajan zahvat!

ZATITA NA RADU

Uvijek je opasnost izvoenje dugih rezova pomou skalpela. Pogotovo ako se nesmotreno rabi tupa otrica ili neprikladna podloga, a k tome i materijal pone voditi rez. Stoga je zatita jedino rjeenje. To je ravnalo koje po sredini ima postavljenu okomitu zatitnu povrinu u obliku slova T. Veliine su odabrane prema mjestu rada i duini reza. Kod veih inaica savijanja moraju biti majstorski tono izvedena

Za oblikovanje, rezanje i piljenje letvica zatita je izvedena u obliku slova L. Savijena je pod pravim kutom. Na sredini je, uz donju oslanjanu povrinu, nainjena odgovarajua rupica kroz koju se provue materijal pri obradi. Tako se rukom dre zatita i materijal. Ovdje su jo mogue dopune tako da se postigne i okomitost pri rezanje to e olakati zahvat te e se postii vea tonost.

Kako biste izbjegli potekoe i nesree u poecima rada, ak moda i uz nadzor uitelja, predlaemo da nainite pomagala koja e tititi prste. Nadamo se da e se ove zamisli jo nadopuniti vaim rjeenjima. Svojim snimkama prikazujemo dva rjeenja: zatita pri rezanju letvica i posebno oblikovano zatitno ravnalo pri rezanju papira, kartona, furnira, tapeta za zidove ili plastinih folija. Odaberite prikladan materijal. Mi smo odabrali lim debljine 0.6 mm koji se rabi u graevinarstvu. Postigli smo dovoljno vrste, robusne i sigurne zatite. No, mogu se koristiti i drvo ili plastika. Veliine odaberite prema raspoloivom materijalu ili potrebama reza Mogu je rad lijevom ili desnom rukom. Pomagalo mora biti nainjeno uredno te opet sigurno od moguih ozljeda. Dakle, ukoliko je odabran lim, svi kutovi i bridovi moraju biti prikladno zaobljeni da ne izazovu posjekotine ili ubode. Ukoliko vam nije dostupna profesionalna naprava, due limene vrpce savijte u odgovarajuoj pripremi. Miljenko OURA, prof.

20

Samoutovarni kamion

RADOVI MLADIH TEHNIARA

Duina kamiona: 380, a s ispruenom koarom 520 mm; irina 220 i visina 210 mm; promjer kotaa 75 mm

Pokretanje koare i tovarnog sanduka rijeeno je zupanicima i vitlom

Izgled podvozja gdje se uoavaju osovine i vratila te nain ugradnje

Slagaljke su izazov za nove konstrukcije i tehnika rjeenja. U kratkom je vremenu mogue nainiti inaicu sa svim dijelovima i moguim ispitivanjima te istraivanjima uz opet brzu preinaku. Tako je nastao i na model kamionia razvijen u Osnovnoj koli DUBOVAC u Karlovcu i to za Smotru radova mladih tehniara 2010. godine. Naime, zadatak je bio rjeavanje sustava i nain prijenos rasutog tereta. Odlueno je da se naini posebna robusna konstrukcija radnog kamiona na koji e se moi prikljuivati razliiti ureaji i strojevi. Proueni su stvarni modeli te prelistani prospekti i struna literatura. Naa konstrukcija, koju je razradio Damjan TONKOVI, uenik petog razreda, uz pomo oca Draena, zadovoljava zahtjeve rada na mjestima poput proizvodnih pogona, odvoza otpadnog sipkog i sitnog pjeskastog materi-

jala na skuenim mjestima, itarica, pristup odronima zemlje te odvoz snijega i leda na teko pristupanim prostorima.Ovo vozilo nema potrebe za okretanjem na mjestu rada, ve je mogue vonjom unatrag doi do prvog okretita. Stoga je za rad potrebna samo staza irine traga kotaa. Za izradu su posluili dijelovi mehano slagaljke uz dodatak rabljenih kotaa igraaka i prijenosni sklopovi izvaeni iz elektronikih ureaja. Detalji su prilagoeni tako da su glavni sklopovi pokretni. To su zahvatna koara i tovarni sanduk. Pokreu se pomou zupastog prijenosa i vitla. Okolnosti nisu dozvolile da se prigradi mogunost zakretanjaupravljanja po putu prednjih i stranjih kotaa. Slaganje je zapoeto od podvozja za koje su rabljene najdue letvice. Prema kotaima

Detalj pokretanja sanduka pomou ueta i koloture na krovu kabine

21

ZNANOST

Gorivni lanci lete

Novi bi njemaki istraivaki zrakoplov trebao dokazati podobnost vodikove tehnike za pogon letjelica Moda bi gorivni lanci mogli doprinijeti smanjenju emisije ugljikovog dioksida i tetnih tvari iz pogonskih sustava zrakoplova. Letjelice e se napajati energijom od vodika ili drugih goriva bez ili s malom emisijom te ostavljati u atmosferi ispune plinove samo u obliku vodene pare i, ovisno o gorivu, ugljikov dioksid, ali ne i tetne tvari. Njemaka svemirska agencija (DLR) predstavila je istraivaki zrakoplov kojim namjerava ispitivati tehniku gorivnih lanaka u letu. Antares DLR-H2 ime je letjelice koja pogonsku silu dobiva pomou gorivnih lanaka i elektromotora. Dodue, Antaresu DLR-H2 nije namijenjena uloga dokazivanja podobnosti gorivnih lanaka za pogon putnikih zrakoplova. U dogledno vrijeme to nee biti izvedivo, kau u DLR-u. Gorivni lanci i elektromotori jo su

Broj dijelova odredio je dodatnu konstrukciju koare i tovarnog sanduka

Slagaljke su zahvalne za brza rjeenja konstrukcija i razne preinake

Robustan kamion namijenjen je za razliite dodatne ureaje

su sastavljeni drugi dijeloviNajvei izazov u rjeavanju, ali i potekoa, bila je prigradnja prijenosa za pokretanje koare i sanduka. Miljenko OURA, prof.

22

daleko od toga da bi mogli pogoniti letjelice s 50 ili 200 putnika zajedno s njihovom prtljagom, pa niti u kontinentalnom prometu. Antares, dodue, leti na taj nain, ali radi se samo o motornoj jedrilici u lakoj izvedbi za jednu osobu (pilota). Letjelica se temelji na komercijalnoj motornoj jedrilici tvrtke Lange Aviation iz Zweibrckena, a koja i sama sudjeluje u tom DLR projektu. Gorivni lanci i spremnici vodika nalaze se u kontejnerima privrenim ispod nosivih povrina. Antares je pokusna platforma s pogonskim gorivnim lancima ispunjena mjernom elektronikom i ureajima za biljeenje podataka. Namjera je njima zamijeniti uobiajene turbine na putnikim zrakoplovima, a koje ne slue za pogon letjelice, nego za opskrbu kabine elektrinom strujom. One su esto ugraene ispod bonog upravljakog mehanizma i u pogonu su (prilino ujno) ve i u vrijeme kad putnici na stajalki poletno-sletne staze tek ulaze u zrakoplov. Dodue, gorivni lanci, koji e se sada ispitati u Antaresu nisu novi izum, ali e tijekom leta na visini od nekoliko tisua metara biti izloeni neuobiajenim optereenjima. Parametri, koji se mijenjaju tijekom leta jesu gustoa zraka, temperatura, ubrzanje i vlaga u zraku, kae Axel Lange iz tvrtle Lange Aviation. Naravno, takav se pogonski sustav moe u laboratoriju na tlu izloiti svakom od navedenih parametara, ali se svi zajedno ne mogu istovremeno ispitivati. Takva pokusna mjesta ne postoje,

Na letjelici Antares DLR-H2 ispitivat e se gorivni lanci u letakim uvjetima: uz niske temperature i malu gustou zraka, uz velika ubrzanja i u kosom poloaju

a njihova bi gradnja bila preskupa, nastavlja Axel Lange. Prije pokusa u zraku s Antares DLR-H2, istraivai iz DLR-a moraju jo ispitati i prilagoditi aerogipkost nosivih povrina: kontejneri s teretom mijenjaju letake znaajke ispitnog stroja i izazivaju mogua nepovoljna vlastita titranja nosivih povrina letjelice. To se mora provjeriti sloenim matematikim oponaanjem i u danom sluaju mijenjati oblik i ovjeenje kontejnera. Proizvoa zrakoplova Boeing motornom je jedrilicom, pogonjenom gorivnim lancima, jo 2008. kod Madrida napravio prvi let s posadom. Stroj je letio 20 minuta na visini do 1000 brzinom od oko 100 km/h. Dojmljiv uinak, priznaje Axel Lange. Ali, s DLR ispitnim podijem ele ii dalje: Mi teimo napraviti viesatno dojmljivo ispitivanje kod brzine od 110 do 160 km/h na visini od 6000 do 8000 m. Prema Die Welt Pripremio eljko Medveek

23

ENERGIJA (2)

Temperatura i toplina
Temperatura je fizikalna veliina kojom se odreuje toplinsko stanje nekog predmeta ili mase tvari. Mjeri se termometrom (toplomjerom).

Toplina je oblik energije. Svaki predmet ili masa tvari ima odreenu koliinu toplinske energije. Ona u nekom predmetu ili masi tvari ovisi o njegovom toplinskom kapacitetu, masi i temperaturi. Svi znamo da je ljeti najgore po asfaltu hodati bos, a da je travnata podloga ugodna za hodanje. Asfalt i trava razliitih su temperatura, iako su izloeni jednakoj koliini toplinske energije koja dolazi od Sunca.

Ogrjevna mo prirodnog plina 35000 kJ/m3 Specifini toplinski kapacitet vode: 4,187 kJ/kgK Specifini toplinski kapacitet predstavlja koliinu toplinske energije koju je potrebno dovesti jednom kilogramu neke tvari da mu se temperatura povea za jedan kelvin. Kako bismo zagrijali litru vode (priblino 1kg) od sobne temperature (21C) do temperature vrenja (100C), potrebno je dovesti sljedeu koliinu toplinske energije: Q = m c t Q = 1 kg 4,187 kJ/kgK (100C - 21C) Q = 330,773 kJ Ogrjevna mo prirodnog plina iznosi priblino M = 35000 kJ/m3. To znai da je, uz pretpostavku da se sva toplina osloboena izgaranjem plina iskoristi za zagrijavanje vode, za zagrijevanje jedne litre vode do vrelita potrebno potroiti:

24

q = Q/M q = 330,773/35000 q = 0,00945 m3 = 9,45 l Toplinska energija prelazi s tvari vie temperature na tvar nie temperature sve dok se temperature ne izjednae. Tijelo vie temperature toka je veeg toplinskog potencijala, a toplina se, kao i drugi oblici energije, prirodno kree s toke veeg potencijala u toku manjeg. Analogno tome moemo rei da je kamen na veoj udaljenosti od sredita Zemlje na toki vee potencijalne energije, toki veeg potencijala E = mgh (uz konstantnu masu m i ubrza-

temperaturi. Ova pojava moe se objasniti osnovnom plinskom jednadbom: pV = nRT gdje su: p tlak plina [Pa], V volumen [m3], n koliinom plina [mol], R plinska konstanta 8.314 J/ K/mol i T temperatura [K]. Ako stanje plina u boci pod tlakom predstavimo izrazom: p1V1 = nRT1 a stanje nakon rasprivanja: p2V2 = nRT2 uz pretpostavku da se radi o istoj koliini plina istog plina vrijedi odnos dvaju stanja: p1V1/ p2V2 = T1/ T2 iz ega vrijedi: p1/ p2 ~ T1/ T2

nje sile tee g, potencijalna energija se mijenja s poveanjem ili smanjenjem udaljenosti od sredita zemlje h). Iz tog razloga kamen s vee visine uvijek pada na manju visinu. Elektrini napon takoer je razlika u potencijalima izmeu dvije toke pa elektroni imaju tendenciju strujati od toke veeg elektrinog potencijala u toku nieg potencijala. Strujanje elektrona nazivamo elektrinom strujom (I [A]), a uzrok strujanja je elektrini napon (U [V]). Temperatura nekog predmeta ili mase tvari moe se promijeniti i bez odvoenja toplinske energije. Ovu pojavu esto primjeujemo kod plinova. Kada praznimo bocu s dezodoransom ili lakom za kosu, koja je pod tlakom, mlaz koji izlazi iz boce je hladan, iako je boca na sobnoj

Drugim rijeima, ekspanzijom dezodoransa iz boce pod tlakom na nii atmosferski tlak, razmjerno se smanjuje i njegova temperatura. Pod pretpostavkom da se ekspanzija odvija brzo, moemo rei da nema razmjene toplinske energije plina i okoline, odnosno da se sadraj unutarnje toplinske energije ne mijenja. Unato tome, promijenila se temperatura tvari. Vrijedi i obrnuti proces. Ako u konstantnom volumenu poveavamo tlak plina, njegova se temperatura povisuje, iako nema dovoenja topline. Marko Kobas

25

PROMET

Potpuno novi skandinavski dizajn

S potpuno novim S60 modelom Volvo naglaava emocionalni nastup, sportski dizajn i dinamine vozne karakteristike. Sve su linije virtualno obrubljene kako bi se naglasio dinamian profil automobila. Nosa krova protee se sve do stranjih svjetala, a kupeovsku liniju krova prati nova kontura bokova, ime se stvara njean, ali snaan, dvostruki val od prednjih do stranjih svjetala. S druge strane, stilizirani poklopac motora i kratki prevjesi karoserije poboljavaju sportski izgled.

Svjetske inovacije Novi volvo S60 dostupan je s dvije vrste podvozja. Tako je comfort inaica neto mekanije podeena kako bi se omoguila udobnija vonja na loijim cestovnim podlogama. Dinamino podvozje u arite stavlja iskustvo vonje, ali bez naruavanja udobnosti. Tradicija i moderna dostignua su ono to novi volvo S60 prua vozaima. Reklamni moto za automobil volvo S60 glasi ivot je vie od volva. To znai i znati kada treba igrati na sigurno, a kada se jednostavno samo igrati. Zato vozite potpuno novi volvo S60. Novi S60 prva je limuzina na tritu s naprednom kontrolom stabilnosti (Advanced Stability Control). S novim je senzorom rotacije mogue otkriti bilo kakvu tendenciju proklizavanja jo u ranoj fazi. Corner Traction Control novi

je dodatak koji vektorira okretnu silu kako bi automobil u zavoje mogao ui jo uglaenije. Napredni koioni sistem vaan je dio dinamikih voznih karakteristika novog volva S60. Potpuno novi S60 dobio je infotainment sustav zabave i informiranja kod kojeg se informacije s audio ureaja, navigacije, mobilnog telefona, kao i druge funkcije, predstavljaju na 5-innom ili 7-innom ekranu u boji i to u gornjem dijelu sredinje konzole. Ekran je, kako ne bi previe odvraao pogled vozaa s ceste, pozicioniran visoko. Najnapredniji sustav, Premium Sound, ima pet digitalnih pojaala snage od 130W te 12 zvunika. Sve navedeno stvara zvuno iskustvo svjetske klase. Potpuno novi volvo S60 zapoinje novu eru u vie od 80 godina dugoj povijesti vedskog proizvoaa automobila. Novi je S60 kupe i sada sportskiji i izraeniji nego bilo koji prethodni volvo. Praktino su sve linije paljivo osmiljene kako bi se stvorio snaan osjeaj kretanja. Novi S60 donosi sportski nastup koji obeava odline uitke vonje. C-nosa krova novog S60 protee se sve do stranjih svjetala, a vitku kupe liniju

krova prati nova kontura bokova s obje strane donjega dijela tijela, stvarajui njean, ali moan, dvostruki val od svjetala sprijeda prema stranjim svjetlima straga. Dinaminost dizajna dodatno je poboljana onim to dizajnerski tim Volva naziva dizjanom za trkau pistu. Linije automobila ne zavravaju se naglo, ve umjesto toga nastavljaju organski tok, neprekidno odraavajui glatke oblike trkae piste. Styling kit dolazi kao dodatna oprema. Ukljuuje prednji i stranji spojler, prednji deco okvir, bona proirenja, zavretke ispunih cijevi i 18-inne aluminijske naplatke.

Siguran kao uvijek Kada je u pitanju ekskluzivna kvaliteta, unutranjost novog S60 uvodi volvo automobile u novu dimenziju. Pored toga, inenjeri Volva dodali su uzbudljivost, kontrast i razigranost u racionalnu jednostavnost skandinavske dizajnerske tradicije. Interijer je u znaajnoj mjeri ekstravagantniji nego prije, a da pri tome nisu narueni praktini skandinavski korijeni. Novi S60 donosi potpuno novu razinu kada su u pitanju boje, forme, materijali i tehnologije. Prilikom stvaranja novog S60, dizajnerski tim unio je i moderne detalje koji generiraju uzbuenje, kontrast i razigranost. Interijer novog S60 prilino je izdaan kada su u pitanju detalji okrenuti prema vozau, ali je jo uvijek petorosjed s dovoljno udobnosti i prostora za sve putnike. Isklesana stranja sjedala daju putniku u sredini dovoljno bone potpore. Prostor za koljena na stranjoj klupi povean je za 30 mm u odnosu na prethodni S60. Tehnoloki aspekt ukljuuje sva pamet-

na rjeenja koja doprinose nesvakidanjem vozakom iskustvu-od sigurnosti prilikom izbjegavanja sudara do dodataka za udobnost kao to su zabavni i audio sistemi svjetske klase. Pedestrian Detection sustav, u kombinaciji s automatskim koenjem, inovativno je tehnoloko rjeenje koje otkriva pjeaka to prelazi cestu ispred vozila, upozorava vozaa te automatski aktivira konicu ukoliko sam voza ne reagira na vrijeme. Ovaj je sistem svjetski novitet. S ovom tehnologijom koiona sila u sistemu automatskog koenja poveana je s 50 na 100%. U ekstremnim situacijama voza najprije prima audio upozorenje u kombinaciji s trepteim svjetlom u head-up displeju na vjetrobranskom staklu. Istodobno, konice su u stanju pripravnosti. Ukoliko voza ne reagira na upozorenje, a sudar je neizbjean, konice se automatski aktiviraju. Detekcija pjeaka u kombinaciji s automatskim koenjem moe pomoi u izbjegavanju kontakta s pjeakom do brzine od 45 km/h. Pri veim je brzinama teite na usporavanju automobila kako bi se ostvario to njeniji kontakt. Mala brzina pri kontaktu znai da je rizik od ozbiljnih povreda bitno smanjen. Na primjer, ukoliko je brzina smanjena s 50 km/h na 25 km/h, fatalnost ozljeda manja je za 20%, a u nekim sluajevima i do 85%. Volvo S60 serijski je opremljen uvenim City Safety sistemom. Uz pomo njega automobil automatski koi ukoliko voza ne reagira na vrijeme, npr. u sluaju da vozilo ispred usporava ili se zaustavlja ili ukoliko se vozilo kree prebrzo u odnosu na objekt koji stoji. Ovako se moe ublaiti ili u potpunosti izbjei kontakt s vozilom ispred, pri brzinama do 30 km/h. Ivica Milun

27

Podmornica
ovjekova se elja za boravak i djelovanje pod vodom ostvaruje na dva naina. Jedan je pojedinano ronjenje, slobodno ili s ronilakom opremom, a drugi podvodnim plovilima, podmornicama i ronilicama. Podmornica je samostalno plovilo koje moe ploviti ili plutati po povrini vode i pod vodom, a po potrebi i lei na dno. Oblik trupa i njegova konstrukcija prilagoeni su ponajprije za podvodnu plovidbu. Zato je podmornica veinom vretenasta oblika, s niskom palubom i istaknutim tornjem. Sav je ostali podmorniki pribor (tankovi, torpedne cijevi i dr.) uklopljen u tijelo podmornice. Podmornice su ponajprije namijenjene za vojnu primjenu, a samo iznimno za istraivanja pod morem, za spaavanje ili za turistika putovanja. Ronilica je posebna vrsta podmornice koja se obino matinim brodom dovozi na mjesto obavljanja zadaa, a tada za neke zadae zaranja pod vodu, veinom za podvodno istraivanje, uz tehniku podrku s broda.

IZUMI KOJI SU PROMIJENILI SVIJET

Podmornica Hunley

Podmornice posluuje posada, dok ronilice mogu imati posadu, ali mogu biti upravljane s broda ili sve vie pomou robota. Povijesne podmornice. Od kraja 16. st. bilo je nekoliko pokuaja izgradnje drvenih podmornica, koje su runo pokretane, te su vie ili manje uspjeno pokusno plovile na dubini od nekoliko metara. Prvu je podmornicu u dananjem smislu 1776. godine sagradio ameriki izumitelj D. Bushnell, pod nazivom Turtle (engl. kornjaa). Bila je jajolika oblika, nainjena od mjedenih limova, s jednim lanom posade. Pokretana je runo, jednim vijkom u vodoravnom smjeru, a drugim u okomitom. Imala je sve dijelove koje treba imati i dananja podmornica: kormilo, balansne tankove, crpke, cijevi za ventilaciju, te prozor-

Replika prve donekle uporabive podmornice Turtle iz 1776. god.

Ilustracija zamiljene Jules Verneove podmornice Nautilus

28

i, kompas i dubinomjer. Izumitelj, Robert Fulton, 1800. godine je izgradio pokusnu podmornicu Nautilus1, oblika slinog dananjim podmornicama. Do polovice 19. st. sagraeno je nekoliko pokusnih podmornica. U doba amerikog graanskog rata, 1860-ih godina, june su drave imale dvije podmornice. Jednu od njih konstruirali su James McClintock i Horace L. Hunley. Nazvana je Hunley, pokretana je runo, a imala je osam lanova posade. Na pramcu je imala motku s minom, predvienu da se zabije u drvenu oplatu neprijateljskog broda. Prva ratna primjena podmornice bila je 1864. godine, kada je Hunley potopila korvetu Sjevernih Drava Housatonic, pri emu je ubrzo potonula i podmornica sa svom posadom. Klasine podmornice. Krajem 19. st. konstruirane su brojne podmornice pa su
1 Prema gr. nautilos: brodar, mornar; u zoologiji naziv morskih glavonoaca koji veinom ive u Indijskom oceanu. Tako je nazvana i zamiljena podmornica kapetana Nema u glasovitom romanu Julesa Vernea Dvadeset tisua milja pod morem iz 1869. god., a potom nekoliko brodova i podmornica.

Podmornica Plunger iz 1902. god. (SAD)

upotrijebljene u pomorskim bitkama Prvoga, a osobito Drugoga svjetskog rata. Vaan je dodatak borbenoj podmornici bio torpedo, oruje kojega je u prvotnom obliku amca pod nazivom spasilac obale, 1860. godine, konstruirao hrvatski izumitelj Ivan Bla LupisVuki (1813.1875.). Usavrio ga je u obliku podvodnoga projektila engleski inenjer R. Whitehead, 1866. godine, koji ga je poeo i proizvoditi u Rijeci, u tvornici osnovanoj 1878. godine. Ta se tvornica i danas naziva Torpedo. Nuklearne podmornice. Velik je napredak u pogonu podmornica bila primjena nukle-

arnoga reaktora kao izvora energije. Takve su podmornice pokretane elektromotorima pogonjenim iz nuklearnih reaktora preko parne turbine i elektrinih generatora ili elektrinom energijom iz gorivnih lanaka. Stoga su njihov boravak pod vodom i doplov gotovo neogranieni. Zaranjaju do dubina blizu 1 km, a postiu pod vodom brzine i do 40 vorova. Prva nuklearna podmornica Nautilus izraena je u SAD 1954. godine. Graa i upotreba podmornica Podmornice su plovila vretenasta oblika, koja su, iako mogu ploviti i na povrini, ponaj-

Promatranje kroz periskop iz podmornice koja plovi tik ispod povrine

Njemaka podmornica U-9, potopila je 1914. god. tri britanske krstarice u samo nekoliko minuta

29

Ruska nuklearna podmornica tipa Akula

prije konstruirana za plovidbu pod vodom. Jednotrupne podmornice imaju jedan vrsti trup, a dvotrupne vrsti trup za smjetaj opreme i posade i laki trup, u kojem su tankovi za vodu i gorivo. Izvan trupa je samo nadgrae s tornjem za ulazak i izlazak iz podmornice i zapovjednim mostom za plovidbu na povrini, radijske i radarske antene te kormila. Tankovi se za uronjavanje pune vodom, a za izranjanje prazne. Podmornicama se upravlja pomou vodoravnih i okomitih kormila. Klasine podmornice imaju dva pogona, dizelske motore za plovidbu po povrini (jer je za njih osim goriva potreban i zrak), kada se i pune akumulatorske baterije, te elektromotore pogonjene iz akumulatorskih baterija za plovidbu pod vodom. Velika je potekoa pri upotrebi podmornica odravanje klime unutar podmornice, a osobito odravanje zraka za disanje posade dok podmornica plovi pod vodom. Zrak se obnavlja dodavanjem kisika i izvlaenjem nastaloga ugljikova dioksida. Glavno su oruje klasinih vojnih podmornica torpeda i mali top, a nuklearnih balistiki projektili, neki i s nuklearnim glavama. Time je suvremena vojna podmornica najmoniji ikada konstruirani ratni stroj.

Uz svu je visoku opremljenost i pouzdanost nuklearnih podmornica ipak dolo do nekoliko velikih nesrea i izvan borbenoga djelovanja. U posljednjih pola stoljea stradalo je osam nuklearnih podmornica (dvije amerike, etiri sovjetske i dvije ruske). Od tih nesrea prvo je bilo potonue amerike podmornice Thresher koja je pri dubinskom ronjenju nastradala 10. travnja 1963., blizu istone obale SAD, a pri emu je poginulo 129 lanova posade. Podmornica se, raspadnuta na nekoliko dijelova, nalazi na morskom dnu, na dubini od oko 2600 m. Takoer je bilo dojmljivo i nedavno potonue ruske podmornice Kursk (prema ruskom gradu Kursku), kao posljedica eksplozije torpeda u njoj 12. kolovoza 2000. u Barentsovu moru, pri emu je poginulo 118 lanova posade. Olupina podmornice izvaena je u lipnju 2002. godine.

Suvremena amerika nuklearna podmornica Alexandria probija se kroz polarni led

Osim vojne primjene, podmornice se upotrebljavaju i za podvodna istraivanja u osobito teko pristupanim dijelovima svjetskoga mora, kao to je podmorje ispod vjenoga leda u polarnim podrujima te za jo uvijek ograniene turistike plovidbe. U tim je podvodnim istraivanjima oslonac gotovo potpuna autonomnost nuklearnih podmornica, osobita vrstoa njihova trupa te njihova veliina koja omoguava boravak brojne posade i istraivakih timova. Za oekivati je kako e mirnodopska primjena podmornica i ronilica nai sve vie primjena. Dr. sc. Zvonimir Jakobovi

Promatranje podmorja pokraj Havaja iz podmornice Atlanta

30

TAPETE
Da, tapete i obloge na zidu vae sobe mogu biti po vaoj elji. Malo neobine i zanimljive. Moda i za itanje nakon nekoliko godina. Samo se treba odvaiti na takve zahvate. Odaberite eljene stranice novina i na posao. Ako ste glazbenik, dobre e biti i tiskane note. Tiskane! Nabavite ljepilo za tapete i krenite s lijepljenjem. Kada je papir namoen, ostavite ga trenutak da se ljepilo upije. Istisnite mjehure zraka. Sastave doradite masom za obradu zida (gletanje i punjenje neravnina). Malo pobrusite i ponovno premaite ljepilom, Kako bi ugoaj bio potpun, ljepilu moete dodati boje. Zanimljive detalje postii ete i ljepljivim vrpcama. (o) Ilustracije SM 8./07.

Ureenje stana

31

POVIJEST ROBOTIKE (106)

Auto-automobil ili robotiki automobil

Meunarodna rije automobil latinska je sloenica (lat. auto-samo i mobile-pokretati) koja se na hrvatski moe prevesti kao samovoz ili samopokretalo. Pri tome se misli na energetski autonomno (samodovoljno) kopneno prevozilo. Povijesni kontekst robotike proirio je autonomnost automobila u smislu da mu vie nije potreban voza. Takav automobil bez vozaa mogao bi se nazvati i auto-automobil, ali je razumljivije govoriti o robotikom automobilu. U vrijeme zaprenih kola vozilo sa sposobnou samopokretanja predstavljalo je revolucionarnu autonomnost i nitko dugo nije razmiljao da bi ona mogla biti i proirena. No, tek je robotiki automobil pravo autonomno prevozilo. Pojava vozila, koje je u stanju na zadatu poziciju pouzdano prevesti putnika i pri tome potpuno samostalno rjeavati probleme odabira putanje i izbjegavanja prepreka, kod suvremenika izaziva nedoumice vezane uz njegovu svrhovitost. Meutim, ta je nedoumica kratkotrajna kad se cestovni promet usporedi s autopilotom u zrakoplovstvu koji se uspjeno koristi tijekom leta, ali i pri manevrima prizemljenja. Na slian bi nain i cestovni samovoz trebao, ne samo preuzeti upravljanje kad se to od njega trai, ve u svakoj kritinoj situaciji zatititi svakog sudionika u prometu od opasnih postupaka sa tetnim posljedicama. No, humanistiki motivi nisu jedini pokretai razvoja robotikog automobila. U financijskom je smislu daleko izraeniji motiv vojne korisnosti takvih strojeva pa se u svim novijim projektima robotikog automobila pojavljuje vojska kao poticatelj i financijer razvoja. Dosadanja su postignua robotike automobilistike izuzetna, ali e na masovnu primjenu trebati priekati jo koje desetljee. Razlog tome je sloenost automobila kao dinamikog sustava koji se giba na razmeu tri medija: tla, vode i zraka. Osim to se kotrlja,

on pri velikim brzinama i pliva na tankim vodenim jastucima, a u pojedinim trenucima i leti. Kad se tome dodaju i imbenici gustog prometa jasno je da robot automobil mora raditi u zaista kaotinim uvjetima. Za uspjean je proboj u podruje razvoja robotikog automobila od presudne vanosti bila promjena razmiljanja o nainu korite-

Povijesni projekt autonomnog robotikog vozila CART (slika dolje) izveden je 1979. uz primjenu statikog raunalnog vida na paljivo oblikovanoj sceni. Vozilo je snimalo scenu, potom obraivalo podatke i izvodilo gibanje po planiranoj putanji. Za odreivanje daljine objekata (snimanje scene) Cart je raspolagao laserom i jednom kamerom na pominom stalku. Podaci su se obraivali u PDP raunalu preko beine veze. Brzina gibanja bila je 0.006 km/h.

32

nja vizualnih sustava koje se mijenjalo od klasine statike kompjutorske analize scene (tzv. kompjutorski vid) do dinamikog vida nalik ovjekovom. Prvi razvoj automobila bez vozaa biljei se 1977. u Japanu. Mechanical Engineering Laboratory razvio je automobil koji uz pomou stereo vidnog senzora slijedi dobro oznaenu cestu na udaljenosti od 50 (m) s brzinom od 30 (km/h). Opisani vizualni sustav spada u ranu razvojnu fazu tzv. kompjutorskog vida uobiajenog za to vrijeme. Prvi put primijenio ju je 1969. god. Nilsson na robotu Shakey. Faze gledanja i gibanja bile su odvojene: robot je gledao, a potom beino slao sliku na PDP raunalo koje je obraivalo i na temelju nje planiralo gibanje. Japanci su cjelokupnu opremu uspjeli smjestiti u automobil to je predstavljalo pomak prema autonomnosti upravljanja. Pred kraj 1979. godine Hans Moravec na sveuilitu Stanford u SAD uspio je po putanji dugakoj trideset metara provesti znameniti robot CART. Za obradu slike, mapiranje i izvoenje gibanja izmeu prepreka trebalo je deset minuta po jednom metru puta. Poetkom osamdesetih godina 20. st. Nijemac Ernst Dickmanns, profesor zrakoplovstva na Bundeswehr sveuilitu u Munchenu, primijetio je da se cijelo desetljee autopilot uspjeno koristi u civilnom zranom prometu dok se ni ne pomilja na slino koritenje automobila u prometu na tlu. Nakon sedam godina istraivanja uz pomo njemake vojske i Daimler-Benza, uspio je 1986. godine s Mercedesovim pettonskim kombijem preureenim u eksperimentalno vozilo VaMoRs, demonstrirati autonomnu vonju na ispranjenom autobahnu s brzinom od 96 (km/h). Upravljaki sustav inio je skup od est Intelovih 8086 mikroprocesora, a ispitivane su jednostavne radnje poput gibanja unutar trake ili prilagoavanje brzine zavojima na cesti. Tijekom slijedeih deset godina sustav je doraivan, a najvaniji pomak nainjen je uvoenjem tzv. dinamikog vida. Novina u pristupu oblikovanja vida za robotiki automobil ticala se zapaanja da vid ima sekundarnu ulogu pri brzim reakcijama tijela na vanj-

ske poremeaje. U takvim su situacijama vaniji unutarnji inercijalni senzori ubrzanja ili veliine rotacije tijela vozila. Druga generacija njemakih robotikih automobila s oznakom VaMP postavila je 1995. godine novi rekord kada je voeno 1800 (km) od Munchena do Kopenghagena (Danska) i natrag. Oko 1660 (km) voeno je potpuno autonomno pri brzini do 180 (km/h). Na posljednjoj su demonstraciji dva vozila, VAMP-Mercedes 500 SEL i VITA-Daimler-Benzov dvojnik, na trotranoj cesti Autoroute A1 pored Pariza, izvela pokazni test dranja trake pri brzini od 130 (km/h), praenja i procjene stanja est vozila u traci autonomnog vozila i u dvije susjedne

4D dinamiki vid primijenjen na VAMP robotiziranom Mercedesu iz 1995.god. etverodimenzionalni (4D) dinamiki vid ne znai samo etiri razliite kamere na pominoj konzoli (slika dolje), koja omoguuje izvoenje brzih pomaka nalik sakadizaciji one jabuice ili usmjerenog gledanja (buljenja), ve i vremensko povezivanje vizualnog sustava s inercijalnim senzorima koji omoguuju uvid u gibanje vozila ak i kada je iznad tla. Stoga se dinamikim vizualnim sustavom moe smatrati cijelo robotiko vozilo (slika gore).

33

Tehnika koja dananje automobile ini robotiziranim

ZABAVA

trake, prikljuenje konvoju brzinom kojom se giba vozilo ispred te promjena trake, ukljuujui odluku o tome je li promjena trake sigurna. U budunosti e robotiki automobili u masovnom gradskom prometu biti vani poput interneta danas. Odnos prema automobilu kao dugotrajnom dobru promijenit e se u smislu da e se vie plaati njegovo koritenje kroz koje e biti otplaivana i njegova proizvodnja. S poveanjem robotiziranosti automobila uloga ovjeka-vozaa korjenito se mijenja. Ljudi e sve vie biti planeri putovanja, a manje vozai. Igor Ratkovi

Izvjetavanje o stanju kolnika BMW vozila raspolau sustavom za vonju na ledu kada senzori aktiviraju kontrolu vue koja se prilagoava podlozi. U meuvremenu se beinim putem obavjetavaju druga vozila o riskantnom podruju ceste. Adaptivna vonja dranjem razmaka Luksuzni automobili Audi, BMW, itd. koriste radarski upravljanu kontrolu vonje kojom se dri razmak od automobila ispred . Omnidirekcijski sustav protiv sudara General Motors razvio je i ugradio jeftini sustav detekcije kolizije koji automobilima s GPS omoguuje identifikaciju drugih vozila i komuniciranje s njima. Prevencija silaska s vozne trake Nissan je razvio prototip video sustava za detektiranje bijele linije i reflektirajuih markera. Ako sustav utvrdi da su kotai nagazili liniju, samostalno vraa vozilo u ispravnu voznu traku. Paralelno parkiranje automobila Toyota je razvila sustav kojim se utvruje prazan parkirni prostor i provodi manevar parkiranja Senzori mrtvog kuta General Motors razvio je sustav kolizije baziran na GPS koji upozorava kada drugo vozilo ulazi u mrtvi prostor vonje. Brzina zaokretanja Eksperimentalni navigacijski sustav Honde predvia nadolazei zaokret i ako je potrebno usporava vozilo na odgovarajuu brzinu.

Nagradna krialjka
Rijeite krialjku i poaljite rjeenje (pod 1 vodoravno) s imenom, prezimenom, adresom i brojem telefona na nau adresu ABC tehnike, Dalmatinska 12, 10 000 Zagreb, ili na e-mail abc-tehnike@hztk.hr i to do 22. svibnja 2010. Sve tone odgovore, koji stignu do navedenoga datuma, stavit emo u bubanj i izvui sretnoga dobitknika koji e biti nagraen jednim od naih izdanja po svojem izboru. MOLIMO DA SE SVI IZVUENI DOBITNICI, A KOJE NISMO USPJELI DOSAD KONTAKTIRATI, JAVE U REDAKCIJU RADI DOGOVORA O ELJENOM IZDANJU. TELEFON 01/48 48 762! (ako nam se ne javite, ne znamo to da vam poaljemo) Olovke u ruke i sretno!
1 2 3 4 5 6 7 8 9 11 15 17 12 16 18 10 13 14

VODORAVNO: 1. Gradsko prijevozno sredstvo; 8. ovjek koji govori neistinu; 9. Ante domini; 10. Pokrajina u Nizozemskoj poznata po siru; 11. kotska muka odjea; 13. Boja koe, put; 15. Pokazna zamjenica, ova; 16. esti ton solmizacije; 17. Pjeana planina; 18. Velika skupina leteih kukaca. OKOMITO: 1. Pritisak; 2. Biti vrijedan, initi; 3. Prvo i poslijednje slovo hrvatske abecede; 4. Otok u Dubravoko-neretvanskoj upaniji; 5. Jedan od ljudskih osjeta; 6. Oscarom nagraeni film Jamesa Camerona; 7. Rupe u zemlji ili u planinama; 12. itarica bogata omega-3 masnim kiselinama; 14. Najvea ptica.

Nagraeni za krialjku iz oujka (rjeenje Lavoslav Ruika) je Anja DREMIL iz Rijeke, a za krialjku iz travnja (rjeenje Lektira) Tihomir PAULI iz Karlovca. estitamo sretnim dobitnicima!

34

URADI SAM

Podmeta
Isluene drvene vjealice postat e novi ukras na stolu. Privrstite ih prikladnim vijcima na daskupodlogu i tu je novi podmeta za voe. Dakako, izmeu vjealica postavite umetke koji su zalijepljeni i privreni vijcima. Veliine odredite prema moguem materijalu. Dasku obojite prema boji namjetaja. Ovaj e neobian rad sigurno pobuditi znatielju pa ga nainite tono i uredno. Vjealice, nakon bojanja podloge, privrstite trajno. S donje strane prigradite pustene ili plastine epove. (o) Ilustracije: SM

35

TEHNOLOKE IGRAKE

Virtualni trener Hibridni bicikl za novo doba

Adidas je na trite lansirao novi proizvod u vidu interaktivnog trening-vodia koji prati otkucaje srca, brzinu tranja i broj koraka. Radi se o dva ureaja: miCoach Pacerkoji nudi glasovno treniranje u realnom vremenu dok se tri sa slualicama u uima. Tako e Pacer, zavisno od odabrabih postavki, rei kada treba ubrzati, odnosno usporiti. Drugi ureaj je miCoach Zone koji ima LED ekran i na njemu se prikazuju razne informacije. Sa slubenih se stranica proizvoaa moe skinuti i softver za izradu plana vjebi i praenje napretka. Naravno, ovi maliani putaju i mp3 glazbu dok se vjeba.

Ovo je lagani elektrini bicikl, a osmislio ga je ovjek koji je ve radio na pravljenju laganih legura za McLaren. S laganom i vrstom legurom magnezija, gasom na dugme i viebrzinskim lancemgocycle je pun pogodak. Elektromotor je dovoljno snaan da pogura gocyclea do ak 25 km/h, a jedno punjenje, koje traje oko tri sata, osigurat e vonju i do 32 kilometra, zavisno od toga hoete li pomagati okreui pedale. Pedalanjem se ujedno puni akumulator. Ovaj je bicikl mogue i potpuno rastaviti i spremiti u kutiju. Cijena se kree oko 600 eura.