ANTENE - PITANJA 1. Kako moemo podijeliti antene? 2. Koje vrste polarizacija antena postoje? 3.

Nacrtati dijagram znaenja i koje su njegove karakteristine veliine, to ga opisuje? 4. Kako je opisana impedancija antene? 5. to je usmjerenost antene? 6. to je dobitak antene? 7. Koje vrste povrina antena postoje? 8. Kako se dobiva efektivna visina prijamne, a kako odailjake antene? 9. to je temperatura uma antene? 10. Kolika je efektivna duljina, kut usmjerenosti i usmjerenost dipola? 11. Kako se zove antena koja u svim smjerovima zrai jednako? 12. Kakav je to pravilan linearan niz? 13. Kakav je to planarni niz? 14. Kakve su to YAGI antene, objasni svaki od elemenata, podruje primjene? 15. Koje vrste otvor antena postoje? 16. Kako izgleda i koje su glavne osobine parabolne reflektor antene? 17. Kakve su i koje vrste postoje lea antena? 18. Koja je glavna osobina irokopojasnih antena? 19. Koje vrste irokopojasnih antena postoje i u kojem valnim podruju se koriste? 20. Linearni nizovi - primjena, to se postie primjenom?

ANTENE - ODGOVORI 1. Prema irini radne frekvencije mogu biti: rezonantne i aperiodske. Druga podjela je na: aktivne i pasivne. 2. Linearna, eliptina i kruna polarizacija. 3.

4. Impedancija je omjer napona i struje na stezaljkama antena. Ako se antena nalazi posve sama u slobodnome prostoru, onda se impedancija na prikljunicama antene zove vlastita impedancija antene. 5. Usmjerenost je omjer gustoe snage zraene u smjeru maksimuma dijagrama zraenja i srednje gustoe snage na istoj udaljenosti od antene. 6. To je broj koji pokazuje koliko puta treba biti ukupna zraena snaga izotropnog radijatora vea od ukupne privedene snage razmatrane antene da bi se izotropnim radijatorom postigla jednaka gustoa to je ima promatrana antena u smjeru maksimalnog zraenja. 7. Efektivna povrina prijemne antene je omjer izmeu snage apsorbirane na prilagoenom teretu prikljuenom na antenu i gustoe snage upadnog elektromagnetskog vala. 8. Za prijamnu antenu, efektivna duljina jednaka je omjeru napona na otvorenim prikljunicama antene i jakosti elektrinog polja na mjestu antene. Za odailjaku antenu, efektivna duljina jednaka je duljini nadomjesne linearne antene koja po cijeloj svojoj duljini ima konstantnu razdiobu struje.

9. Temperatura uma je mjera za snagu uma koju antena predaje prijamniku. Vezana je za prijemnu antenu. 10. 11. Izotropni radijator. 12. Pravilan linearan niz je sustav sloen od veeg broja identinih antena najee se izvodi tako da se antene poredaju duljinom pravca na jednakim razmacima. Amplitude imaju simetrian raspored, tako da je jednaka amplituda prve i zadnje, druge i predzadnje, a faze dviju susjednih antena se razlikuju za uvijek isti kut. 13. Planarni niz je kada se fazni centri svih antena sloenog antenskog sustava nalaze u jednoj ravnini. 14. YAGI antene su sustav dipola kod kojih se napaja samo jedan aktivni dipol, a ostali parazitni dipoli se kratko spoje u noitu, a struje se u njima javljaju pod utjecajem zraenja aktivnog dipola. 15. Vrste otvor antena: pravokutni otvor, ljevak antene i prorez antene. 16. Parabolne reflektor antene. Koriste se za vie frekvencije, u mikrovalnom podruju. Dobitak im je izmeu 30 i 40 dB. U ravnini otvora antene sve toke imaju istu fazu, a amplituda im ovisi o dijagramu zraenja. Gustoa snage vala smanjuje se s udaljenou od linijskog izvora kao 1/r2. Njihov glavni problem je odabir najpovoljnije kombinacije dimenzija reflektora i primarnog radijatora. 17. Vrste lea antena su: dielektrine i metalne. Dielektrina svojstva imaju indeks loma vei od jedinice, to znai da je fazna brzina u tom sredstvu manja od brzine svjetlosti. Lee se rade to tanje jer kad bi bile velikog promjera automatski bi im debljina bila vea pa bi im konstrukcija bila tea i glomaznija. Lee s indeksom loma manjim od jedinice, nainjene su od niza paralelnih metalnih ploa. Da bi postojalo irenje vala izmeu ploa, njihov razmak mora biti minimalno /2, razmak ne smije biti vei od jer dolazi do pojave modova. 18. Kod ovih antena parametri ovise o dimenzijama i frekvenciji antene. Ako se udvostrue frekvencija i dimenzije, parametri se ne mijenjaju. To znai da je antena frekvencijski neovisna. 19. Spiralne i logaritamske. Sve spiralne antene imaju krunu polarizaciju u cijelom frekvencijskom podruju. Na viim frekvencijama koriste se povrinske, a iane na niim frekvencijama. 20. Mogu biti pravilni i nepravilni. Koritenjem nizova efektivno se poveava povrina antene, to je neophodno na viim frekvencijama.