VELIKI POTRES U ILEU (22.

svibnja 1960)

1.OPENITO O POTRESIMA Potresi su iznenadna i kratkotrajna podrhtavanja rastresitog povrinskog sloja Zemlje koji je nastao troenjem stijena litosfere (tla). Odnosno to su endogeni procesi do kojih dolazi uslijed pomicanja tektonskih ploa a za posljedicu imaju podrhtavanje Zemljine kore zbog oslobaanja velike koliine energije u litosferi. Karakterizira ih brzi nastanak, dogaaju se stalno i bez prethodnog upozorenja. Kinetika energija koja se oslobodi slomom materijala u aritu potresa, iri se u okolinu u vidu elastinih valova, tj. Seizmikih valova (jer se idealizira medij kroz koji se iri kinetika energija kao elastian homogeni i izotropan materijal). U unutranjosti zemlje djeluju prostorni valovi, dok na povrini djeluju povrinski valovi. Podrhtavanje tla nastaje irenjem potresnih valova koji prenose osloboenu energiju iz sredita potresa u svim smjerovima. Val se iri iz hipocentra ili arita u obliku koncentrinih krugova. Najjae se osjea u epicentru koji je projekcija hipocentra na povrinu zemlje i u toj toci posljedice su najintenzivnije. Svaki potres proizvodi razliite vrste seizmikih valova, koji putuju kroz stijenu s razliitim brzinama. Jaina potresa ovisi o vie imbenika kao to su koliina osloboene energije, dubina hipocentra, udaljenosti epicentra i grai Zemljine. Potresi se dijele prema postanku na: tektonske, vulkanske, uruene, izazvani uzrocima izvan Zemlje, ovjekom Tektonski potresi su najbrojniji (90%) i najsnaniji koji najveim dijelom nastaju zbog pomicanja velikih blokova litosfernih ploa. Pri tome dodirivanju blokova, du rasjednih pukotina dolazi do oslobaanja nagomilane energije. Vulkanski nastaju kao posljedica kretanja magme iz unutranjosti prema povrini Zemlje. Javljaju se na podrujima oko vulkana i izazivaju potrese srednje jaine. Uruni nastaju uruavanjem materijala koji nadsvouje podzemne upljine ili je posljedica odronjavanja i klizanje terena. Takvi potresi imaju vrlo ogranieni domet i malu jainu. Znanost koja se bavi potresima i pojavama vezanim uz njih naziva se seizmologija (gr. Seizmos-drhtanje). Temelji se na otkrivanju uzroka nastajanja potresa, njihova prostornog rasporeda i vremena pojavljivanja te utvrivanju tete koju su potresi izazvali na pojedinim dijelovima Zemljine povrine. Zadatak suvremene seizmologije je i pokuaj predvianja vremena i podruja gdje e se dogoditi budui potresi. Veliinu magnitude biljei seizmograf. Uinak potresa moe se iskazati pomou Mercalli-Cancani-Siebergove (MCS) ljestvice, ee nazivana samo Mercallijeva ljestvica koja ima 12 stupnjeva, a temelji se na razornosti i posljedicama potresa. Postoji i Richterova ljestvica ili magnitudalna (ML). Koja je definirana brojem kojim se oznaava sezmika energija proizila iz potresa. Ljestvica se procjenjuje prema logaritamskom zapisa najvee amplitude zapisane na 'Wood-Andersonovom seizmograf. Ona nema tono odreenu najveu vrijednost, no neki znanstvenici kao gornju granicu navode magnitudu 9,5. Potresi magnitude 9 oslobaaju energiju koja je istovjetna eksploziji milijun atomskih bombi.Veina potresa nalazi se na morskom, odnosno oceanskom tlu. Ako je takav potres snaniji od 7,5 po Richterovoj ljestvici, postoji velika mogunost stvaranja potresnog morskog vala. Takav razorni val naziva se tsunami, val iz luke, meutim esto se naziva i plimni val. Tsunami se

kree jako brzo, esto i bre od 750 km/sat u dubokom dijelu oceana. U plioj vodi zbog trenja na dnu tsunami usporava, a posebno u dijelu blie dnu, to uzrokuje naglo nagomilavanje vode u gornjim dijelovima i formiranje razornog vala ija visina u trenutku naleta na obalu zna prei i 40 metara. Nakon poplave dio energije se reflektira natrag na otvoreni ocean . Tsunami uzrokuje i poseban tip vala nazvan rubni val koji putuje naprijed natrag, paralelno s obalom. To rezultira vraanjem tsunamija na isto mjesto nekoliko puta za redom. to vie, zbog kompleksne fizike tsunamija, prvi val najee i nije najvei, pa se podruje obale koju je tsunami pogodio treba izbjegavati i nekoliko sati nakon tsunamija. Tako visoki i snani, tsunamiji izazivaju velike katastrofe. Zemlje u kojima se dogaa najvie potresa su ile i Japan te Indonezija. Najizrazitija seizmika zona je u Pacifikom vatrenom krugu (53% svih potresa) i u mediteransko-alpsko-himalajskom podruju (41%). Mirna ili aseizmika podruja su u zonama starih planina i masa (Kanadski tit, Ruska ploa).

2. GEOGRAFSKI POLOAJ Repblica de Chile (Republika ile) je drava u Junoj Americi, smjetena na jugu kontinenta uzdu pacifike obale. Zemlja je izduena 4.630 km u smjeru sjeverjug, s najveom irinom od 430 km. Na sjeveru granii s Peruom, na sjeveroistoku s Bolivijom te na istoku s Argentinom.

a)geografski poloaj.

b) prikaz Nazca i Juna Amerika ploe, te aktivnih vulkana u Peru-ile jarku.

ile se nalazi uz zonu visoke seizmike aktivnosti, koja je poznata kao "Pacific Ring of Fire" (Pacifiki vatreni prsten). To je posljedica subdukcije izmeu juno-amerike i Nazca ploe. Pokreti i trenje izmeu te dvije tektonske ploe ine ile podrujem s estim potresima i visokom vulkanskom aktivnou. 3.POTRES U ILEU Uz Veliki potres, u razdoblju od 21. svibnja i 6 lipnja ile je pogodilo niz veih potresa. U subotu 21. svibnja 1960, u 06:02 sati po lokalnom vremenu jak potres pogodio je velik dio junog ilea. Zabiljeeno je 12 epicentara na obali poluotoka Arauco, u regiji Biobio. Podrhtavanje je bilo jaine 7,5 stupnjeva po Richteru , a pogodilo je uglavnom gradove Concepcion, Talcahuano, Lebu, Chillan, Los Angeles i Angol te se podruje izmeu regije Norte Chico i Llanquihue. Prvo podrhtavanje uzrokovalo je ruenje 2 km dugog mosta preko rijeke Biobo, koji je povezivao gradove Concepcion s Coronelom, Lotom i pokrajinom Arauco. U 6:33 sati drugo podrhtavanje sruilo je zgrade oteene u prvom potresu meutim nije bilo poginulih, jer je velik broj stanovnitva evakuiran iz domova zbog straha od klizita. Dok je ile organizirao pomo ljudima u Concepcionu i susjednim gradovima, uslijedila je jo vea tragedija. U nedjelju 22. svibnja 1960. u 15:11 sati po lokalnom vremenu ile je pogodio najjai ikad zabiljeen potres s razornom snagom od 9,5 stupnjeva po Richterovoj ljestvici. Potres se dogodio uz obalu junog i sredinjeg ilea, kao posljedica podvlaenja Nazca ploa i junoamerike ploe u Peru-ile jarku. Potres je trajao ak 10 minuta, a naknadne studije potvrdile su da je podrhtavanje zapravo bilo niz od ak 37 potresa. Poetni epicentar je bio blizu grad Canete oko 900 km (435 milja) juno od Santiaga na arinoj dubini od oko 33 km , dok je Valdivia bio najvie pogoeni grad.

Epicentar potresa

Hipocentar potresa na dubini od 33 km.

Potres se osjetio u cijeloj Junoj Americi, a izazvao je i niz tsunamija s valovima do 25 metara. U blizini prostora nastajanja i potres i tsunami bili su iznimno destruktivni, osobito u obalnom podruju koje se protee od Concepciona do junog otoka Chiloe. Ogromni valovi tsunamija, stigli su u roku od 10 do 15 minuta nakon potresa, pri emu je poginulo najmanje 200 ljudi, potopljeni su svi brodovi, a voda je prodrla pola kilometra u unutranjost. Nastale su velike tete i gubitci u Concepcionu, vodeem industrijskom gradu ilea. U blizini grada Valdivie, potres i naknadna podrhtavanja aktivirala su klizita u kojima je poginulo 18 ljudi. Udarni val tada je poeo putovati Tihim oceanom. Gotovo 15 sati nakon dogaaja u Valdivii, tsunami visok 10 metara pogodio je otok Hilo, na otoju Hawaii, udaljenom 10.000 km od epicentra, ubivi pritom 61 osobu. Slini dogaaji su zabiljeeni u Japanu, na Filipinima, zapadu Sjedinjenih Amerikih Drava, Novom Zelandu i Australiji.

Prikaz tsunamija uzrokovanog Velikim potresom, brojevi na izohipsama oznaavaju broj sati putovanja vala.

Hilo, Hawai

Japan, 22 sata nakon potresa u ileu

Onagawa, Japan

Valdivia

Selo Queule na obali ilea prije i nakon razornog tsunamija

Osim tsunamija bilo je i drugih geolokih pojava povezanih s ovim potresom. Potres je uzrokovao pojavu klizita, promjenu obale, lokalne poplave, odroni i klizita u Andama, formirali su jezero na rijeci San Pedro, dok je 47 sati nakon Velikog potresa dolo do erupcije vulkana Puyehue.

Erupcija vulkana Puyehue

Kataklizma je devastirala cijeli teritorij ilea izmeu Talca i Chilo, odnosno vie od 400.000 km. Potresom je osloboena velika koliina energija (oko 7,4 1020 dula, to odgovara eksploziji 180 milijuna tona TNT-a) te je prouzroila drastine promjene u strukturi Zemlje.Zemljina se os pomaknula za 3 cm, te je dolo do naglog podvlaenja Nazca ploe i ploe June Amerike i Nazca i to za oko 40 metara, dok se inae to dogaa izmeu 3 i 9 cm godinje. Ukupan broj poginulih u regiji pogoenoj potresom i tsunamijem nikad nije tono utvren. Procjenjuje da se brojka kree u rasponu od 490 do 5.700. Vei dio junog ilea je bio uniten, Chillan najjuniji grad koji je odravao kontakt sa Santiagom nakon potresa, imao 20% teko oteenih zgrada. U Talcahuanu je uniteno 65% kua, dok u 20 % nije bilo za stanovanje, dok je oblinjem gradu Concepcionu poginulo 125 ljudi i uniteno 2.000 domova. Los Angeles je bio uniten 60%, a Angol oko 82%, a 6.000 ljudi ostalo je bez krova nad glavom u tom gradu. Jezero Villarrica se prelilo, a klizita su uzrokovala smrt 300 stanovnika. Podruje Valdivie i okolice najvie su pogoeni katastrofom iz 1960. 40% domova uniteno je u potresu, ostavljajui vie od 20.000 ljudi bez krova nad glavom.

Valdivia

Rijeka Calle-Calle se prelila, preplavivi pritom velik dio centra grada, to je dovelo evakuaciju stanovnitva. Puerto Montt pretrpio je unitenje 80% svojih zgrada, kako od potresa i tsunamija, tako i kasnije od poara, dok su neka sela uz obalu doslovno izbrisana iz lica zemlje.Potresi su se nakon toga nastavili tjednima. Epicentri tih potresa protezali su se od 37 do 48 stupnjeva JZ i od 71,5 do 77,0 stupnjeva ZZD.

Puertto Mont

Prema slubenim procjenama ileanske valde broj ozlijeenih je bio oko 3.000, 717 ljudi je nestalo, dok je 2 000 000 ljudi ostalo bez svojih domova. Ukupno je uniteno 130 000 kua, odnosno svaka trea u zoni potresa. Ukupni gubitci od tete, ukljuujui i poljoprivredu i industriju, procijenjeni su na vie od pola milijarde dolara.