ANALI

Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXXI Izdava: Gazi Husrev-begova biblioteka Glavni i odgovorni urednik: Mustafa Jahi Redaktor i korektor: Muhamed Mrahorovi Lektor: Tarik Jakubovi Tehniki urednik: Faruk pilja Priprema: GHB tampa: Nedib - Sarajevo

asopis Anali Gazi Husrev-begove biblioteke je referiran u EBSCOhost Online Research Databases (www.ebscohost.com).

ANALI
Gazi Husrev-begove biblioteke Knjiga XXXI

lanovi redakcije: Enes PELIDIJA, Ismet BUATLI, Mustafa JAHI, Aladin HUSI, Asim ZUBEVI, Haso POPARA, Osman LAVI

Sarajevo, 2010.

930.25:003.074 Azra Gado Kasumovi

DIPLOMATIKI DOKUMENTI: ARZUHALI, MAHZARI, ARZOVI, ILAMI I SAHHABUJURULDIJE - molbe, albe, kolektivne predstavke, prijedlozi, izvjetaji i sahha-bujuruldije Saetak
U radu Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahhabujuruldije predstavljeni su spomenuti dokumenti koji su karakteristini za period voenja osmanske administracije u Bosanskom ejaletu. U radu se posebno skree panja na osobenost kratkih bujuruldija valija sa znakom sahha / sahh, koji je imao funkciju parafa i koji je upuivao na ispravnost i korektnost kancelarijskog postupka, potom kratkih bujuruldija kajmakama i mutesellima sa karakteristinim penama koje su bile bitne u procesu kancelarijske obrade navedenih dokumenata kojim su se iskazivale molbe, albe, kolektivne predstavke, prijedlozi i izvjetaji. Pisanje rada podstaknuto je potrebom da se ukae na diplomatike osobenosti gore navedenih dokumenata i nain njihove kancelarijske obrade i protokolisanja budui da su spomenuti dokumenti esto kod nas pogreno imenovani i shvaani, bolje reeno, nisu do sada posebno ni obraivani u naoj orijentalistici i historiografiji. Akcenat rada je na tome da se kroz diplomatiku obradu spomenutih dokumenata ukae, s jedne strane, na nain komunikacije izmeu niih i viih slubenika pokrajinske, odnosno lokalne vlasti, a, s druge strane, na komunikaciju pripadnika svih slojeva stanovnitva, ukljuujui i zimije, Jevreje i druge, sa nadlenim dravnim organima, kako onim na najniem lokalom nivou, tako i sa samim vrhom centralne vlasti. Arzuhali, mahzari i arzovi predstavljeni su kao dokumenti kojim se inicirala slubena komunikacija i ukazivalo na problem ili neku potrebu i trailo rjeenje i intervencija nadlenih organa. U tom smislu u radu je objanjen proces te komunikacije kroz predstavljanje nacrta, kopija / suret spomenutih dokumenata i kroz prikazivanje postupka protokolisanja i raznih nivoa kancelarijske obrade dokumenata. Doprinos ovog rada jeste u tome to opisuje obradu navedenih dokumenata koja se deavala na lokalnom nivou, za razliku od autora kao to su Uzunarl Nedkov, Velkov, Ktkol i drugi, koji su davali primjere kancelarijske obrade istih dokumenata koja se sprovodila na najviem nivou, i koji se, kao takvi, uvaju u Dravnom arhivu u Istanbulu. U radu se daje potpuna latinina transliteracija nekoliko karakteristinih dokumenata1 kao i poetnih i zavrnih obrazaca nekih dokumenata spomenute vrste koji se uvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.2 Uz navedene transliteracije priloeni su i faksimili citiranih dokumenata. Kljune rijei: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami, sahha-bujuruldije, kancelarijski obraeni dokumenti, koncepti dokumenata
1 2 A-1573 / TO, A- 430 / TO, A-498 / TO, A-3689 / TO, A-1228 / TO, A- 287 / TO, A-296. A- 436 / TO, A-1757 / TO, A-4618 / TO, A-2155

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

Azra Gado Kasumovi Diplomatiki dokumenti bili su sredstvo upravno-administrativnog aparata osmanske drave putem kojih su se realizirali kontakti, s jedne strane, izmeu dravnih slubenika meusobno, a, s druge strane, izmeu stanovnitva i dravnih slubenika na raznim nivoima vlasti. Posredstvom diplomatikih dokumenata usmjeravale su se aktivosti dravnih slubenika u skladu sa zahtjevima dravnih projekata, kako na opem tako i na pojedinanom planu kao i na svim aktuelnim i bitnim podrujima dravnog sistema: politikom, vojnom, ekonomskom, ideolokom, sudskom. Moe se rei da je izvorna diplomatika kao pomona nauka o nainu sastavljanja diplomatikih dokumenata zasnovana mnogo prije modernog osnivanja nauke o izuavanju osmanskih dokumenata koja je otpoela intenzivnije u 18. i 19. stoljeu. I mnogo prije nego to je u Evropi, tj., u Francuskoj dominikanski monah an Mabijon krajem 17. stoljea objavio svoje djelo o diplomatici na latinskom. Oblici korespondencije i uzorci raznih inaa, razvijali su se intenzivno jo od emevijskog i abasijskog perioda islamske drave.3 A razvijanje uzoraka slubene korespondencije u slubi praktinih dravnih interesa i uprave i voenja dravne administracije predstavlja, ustvari, razvoj diplomatike. Neto drugo predstavlja nauna obrada historijskih diplomatikih dokumenata, ali treba znati da od poetka te obrade koja je intenzivirana u 19. stoljeu ne poinje i samo znanje o diplomatici i sastavljanju diplomatikih dokumenata koje je u islamskim dravama na Istoku prije 19. stoljea bilo razvijeno i, prije svega, funkcionalno. Ta su iskustva, osobito ona razvijenija iz abasidskog i seldukog perioda, bila preuzeta i u osmanskoj korespondenciji. Pravila na osmanskom jeziku prema kojima su sastavljani dokumenti za korespondenciju meu raznim dravnim slubenicima u dravnoj upravi kao i ona u meudravnoj korespondenciji bila su veoma precizno odreena. U tom smislu postojao je veliki broj djela koja su bila neophodna kao stalni prirunici za brojne dravne slubenike i koja su pouavala pravilima u vezi sa sastavljanjem pojedinih dokumenata. Pored inaa postojale su brojne medmue, zbirke, u koje je svaki dravni slubenik biljeio dokumente koji su mu bili potrebni pri obavljanju njegovih administrativno-upravnih dunosti. Postojale su i sak-medmue, u kojima su biljeeni obrasci dokumenata koje su koristili kadije i naibi pri obavljanju svojih sudskih aktivnosti. Primjerci inaa i medmua kao i sak-medmua iz Bosne sauvani su u velikom broju i u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, to upuuje na opsene aktivnosti na ovom prostoru dravnih slubenika kao to su valije, mutesellimi, sandak-bezi, defterdari, kadije i drugi koji su uestvovali u upravno-administrativnom aparatu pokrajine Bosne.4 Ti inai i medmue sadravali su obrasce dokumenata
3 4 V. Ina, Islam ansiklopedisi, Istanbul, 2000, cild XXII, str. 335. V. dokumente na osmanskom koji se uvaju u arhivskoj zbirci GH-biblioteke.
ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije... sastavljene prema uzoru i standardima koji su vaili ne samo u slubenim kancelarijama na Porti nego i u pokrajinskim slubenim kancelarijama. Pravila koja su vaila za sve nivoe dravne administracije i njihovu korespondenciju odreivala su i vrstu papira, format, vrstu pisma, zaglavlje dokumenta, potpis ili peat, nain oslovljavanja specifian za svakog dravnog slubenika pojedinano, pisanje poetnog i uvodnog dijela, nain obrazlaganja predmeta naredbe, traenja, molbe ili upuivanje albe, vrstu obrazaca za iskazivanje zavrnog dijela dokumenta, nain pisanja datuma, nain na koje su se dokumenti potpisivali i slino. Prema tome, brojni dokumenti osmanske dravne administracije putem kojih se odvijala slubena komunikacija na raznim nivoima dravne uprave predstavljali su znaajan element osmanskog dravnog sistema kojim su se odreivali i uspostavljali odnosi meu funkcionerima u dravnoj strukturi. Dokumenti izdavani na najviem dravnom nivou bili su fermani, razni hukmovi, hatti-humajuni i berati. Nakon sultanskih, osnovni upravni dokumenti koji su izdavani u centru jesu bujuruldije sadrazama, defterdara i kazaskerova zapeaena pisma. Pravila po kojim su sastavljani dokumenti u osmanskoj diplomatici bila su jasna i precizna. Iako se od 16. stoljea mogu pratiti odreene promjene u njihovom razvoju, moe se rei da su do poetka 19. stoljea ta pravila, uglavnom, bila stabilna. Odreene uoljive promjene poinju tek od vremena sultana Mahmuda II (1808-1839.). Meutim do potpunih i vidljivih promjena u voenju administracije dolazi tek od vremena Tanzimata.

***
U ovom radu obraivat e se arzuhali, mahzari, arzovi, ilami, kratke sahha-bujuruldije valija, i kratke bujuruldije kajmakama i mutesellima s penom izdate do tog vremena, tj., do tanzimatskih promjena. Navedeni dokumenti izabrani su za obradu stoga to je cilj ovoga rada da pokae nain na koji je operativno i praktino funkcionirala komunikacija zainteresiranih strana u njihovim obraanjima nadlenim institucijama sudske i izvrne vlasti, u kojoj su pored mulla, kadija kadiluka i njihovih naiba, uestvovali i mutesellimi i valije i njihovi zamjenici kajmakami i ehaje. U literaturi su napisani odreeni znaajni radovi iz osmanske diplomatike koji ukljuuju obradu navedenih dokumenata. Ovdje u spomenuti knjigu Mbahat Ktkolu Osmanl belgelerin dili5 u kojoj je data vrlo obuhvatna analiza svih dokumenata osmanske administracije. Meutim Ktkolu je pisala svoj rad na osnovu dokumenata koji su upuivani najviem vrhu centralne
5 Mbahat Ktkolu, Osmanl belgelerin dili, Istanbul, 1994.

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

Azra Gado Kasumovi vlasti i koji su se rjeavali u centru, pa su kao takvi sauvani u Dravnom arhivu / Babakanlk arivi. Dokumenti koji su nama dostupni i na osnovu kojih sam pisala ovaj rad upuivani su na nadlene organe lokalne uprave na nivou pokrajine Bosne i tu su se kancelarijski obraivali, ukoliko su bili uzeti u razmatranje, jer je sauvan i veliki broj dokumenata koji nisu bili uzeti u razmatranje i predstavljaju samo kopije / suret, koncepte i nacrte. Ovi dokumenti izabrani su za temu stoga to je uoljivo da se kod nas u Bosni veoma neprecizno govori o navedenim dokumentima i bez pravog razumijevanja, a pravilna analiza ovih dokumenata istovremeno jeste i analiza i razumijevanje nadlenih institucija i njihovog djelovanja kao jednog od segmenata ukupnog sistema osmanske uprave i administracije. O nainu obrade navedenih dokumenata 1. Cilj rada, prije svega, jeste diplomatika obrada navedenih dokumenata kao odreene vrste, te u tom smislu dokumenti nee biti prevoeni. Dat e se samo regeste sadraja. 2. Obrada navedene vrste dokumenata je do sada bila potpuno zanemarena, kako u naoj historiografiji osmanskog perioda, tako i kao diplomatika obrada od orijentalista. Na svjetskom planu najkompletnije predstavljanje ove vrste dokumenata dala je M. Ktkolu koristei djela brojnih relevantnih osmanista kao to su: Uzunarl,6 Inalck,7 Fekete, Nedkov,8 Asparuh Velkov9 i drugi. Meutim niko od navedenih, pa ni Ktkolu, nisu dali primjere kancelarijske obrade navedenih dokumenata na lokalnom pokrajinskom nivou. Oni su se uglavnom bavili predstavljanjem obrazacamnotva dokumenata navedene vrste ija se kancelarijska obrada obavljala na Porti s hatti-humajunom sultana, bujuruldijama sadrazama, defterdara, ejhul-islama ili kazaskera. 3. U ovom radu biti e predstavljeni navedeni dokumenti ija se kancelarijska obrada obavljala na lokalnom nivou: kod kadije u mahkemi, u kancelariji kod mutesellima i u kancelarijama na Divanu Bosna. 4. U radu se daje potpuna latinina transliteracija nekoliko karakteristinih dokumenata10 kao i transliteracija poetnih i zavrnih obrazaca nekih doku6 7 8 9 10 Ismail Hakk Uzunarl, Tura ve penelerle Ferman ve Buyuruldulara Dair, Belleten, V / 17-18 (1941), 101-157; Buyuruld, Belleten, V / 19 (1941), 289-318. Halil Inalck, ikayet hakk: Arz- Hl ve Arz- Mahzarlar, Osmanl Aratrmalar, VIIVIII (1988), 33-54. Boris Nedkov, Osmanoturska diplomatika i paleograja, Soja, 1972. Asparuh Velkov, Bidovie osmanoturski dokumenti, Soja, 1986. A-1573 / TO, A- 430 / TO, A-498 / TO, A-3689 / TO, A-1228 / TO, A- 287 / TO, A-296 / TO.
ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije... menata spomenute vrste koji se uvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci.11 Nepotrebno je bilo davati cjelovitu transliteraciju vie slinih dokumenata, a prije svega, stoga to nam je prostor za objavljivanje ogranien. Uz navedene transliteracije priloeni su i faksimili citiranih dokumenata. 5. Biti e raena latinina transliteracija, koja se, uglavnom, praktikuje u djelima turskih savremenih autora. Ova vrsta transliteracije prihvatljivija je za poznavaoce turskog i osmanskog jezika budui da prua mogunost preciznijeg itanja osmanskog teksta kao i deifriranja njegovog znaenja. 6. Sve turske rijei u bosanskom izgovoru pisat e se sa crtom izmeu, npr: hatti-humajun, veziri-azam dok e se prilikom citiranja navoditi po uobiajenim pravilima transliteracije, npr.: hatt- humyn, vezr-i azam i slino. Hemze i ayn na poetku rijei nee se obiljeavati. Budui da su priloeni faksimili originalnih dokumenata nee se oznaavati takama i crtama razliiti arapski harfovi jer bi to nepotrebno optereivalo tekst. 7. Pokazat e se razlika izmeu kopija / suret dokumenata i izmeu onih koji su proli kancelarijsku obradu na nekom od nivoa lokalne uprave u Bosanskom ejaletu.

***
Uz fermane, hukmove i hatti-humajune, bujuruldije sadrazama, glavnog defterdara i kazaskerova zapeaena pisma / mhrl mektub, kao najvie upravne akte centralne vlasti i bujuruldije kao najvie upravne akte pokrajinske vlasti bitni dokumenti za funkcioniranje osmanskog sistema bili su dokumenti koji su omoguivali svim slojevima osmanskog drutva da ostvare komunikaciju sa samim vrhom dravne strukture. Ti dokumenti su arzuhali, mahzari, arzovi dravnih slubenika nieg ranga i telhisi sadrazama, valija, defterdara, a u kasnijem periodu, osobito u periodu nakon tanzimata, mazbate, nijazname, istirhamname, izahaname i drugi, tj., dokumenti koji se na bosanskom oznaavaju kao molbe, albe, peticije, predstavke, prijedlozi i slino.12 Navedeni dokumenti predstavljali su put za rjeavanje svih problema najirih slojeva drutva, kako pripadnika vojne klase i uleme, tako i pripadnika raje i beraje i ehalije, openito. Ovi su dokumenti predstavljali vrstu slubenih izvjetaja ili predstavki i prijedloga na osnovu kojih je centralna vlast nakon provjere istinitosti navoda preduzimala potrebne mjere, izdavala naredbe kojim su se pokretale odreene aktivnosti, dodjeljivali slubeni
11 12 A- 436 / TO, A-1757 / TO, A-4618 / TO, A-2155 /TO. U ovom radu nee biti obraivani spomenuti telhisi kao izvjetaji, predstavke i molbe koje su pisali sadrazami, veziri i defterdari niti e biti obraivani dokumenti ove vrste iz posttanzimatskog i postosmanskog perioda.

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

Azra Gado Kasumovi zadaci ili su na navedene prijedloge, u vidu arza ili telhisa, izabirani novi dravni slubenici te su im uruivani dekreti o postavljenju / berat. Beratima su navedeni slubenici uvoeni u dunost, tj., dodijeljivani su im uz odreene nadlenosti i prava, bilo u vidu dodjele koritenja prihoda s posjeda (zeameta i timara) bilo u vidu dodjele plae / ulufe iz dravnih prihoda. Na osnovu svoje otvorenosti naspram svih slojeva stanovnitva i spremnosti i odlunosti da tite princip pravednosti kao osnovni princip za funkcioniranje jedne drave, a osobito drave koja je pretendirala da bude onovremena svjetska drava, osmanski vladari zasnivali su pravo na legitimitet svoje vlasti. Taj legitimitet je, izmeu ostalog, proizlazio iz njihove spremnosti da kontinuirano, beskompromisno i neumorno sprovode jednu od temeljnih naredbi bitnih za funkcioniranje drave, drutva i svih zajednica pojedinano a koja glasi: InnaLlha yamurukum bil-adli wal-ihsni... (Allah vam nareuje pravednost i dobroinstvo...). Sprovoenje tog principa u djelo podrazumijevalo je stabilan i vrsto ustrojen sudski sistem kako u samom centru drave, tako i u pokrajinama, meusobnu povezanost i kontinuitet njihove saradnje. Stoga ne zauuje to su meu najbrojnijim dokumentima koji su sauvani u pokrajini Bosni upravo navedene predstavke, molbe, albe kao i fermani i bujuruldije koji su bili odgovor na navedena obraanja s jedne strane stanovnitva a s druge strane dravnih slubenika. Spomenuti dokumenti pokazuju uspjenu komunikaciju koju je vrh centralne, a posebno pokrajinske vlasti, kontinuirano ostvarivao sa svim slojevima stanovnitva na navedenom prostoru. O sahha-bujuruldijama valija i kratkim bujuruldijama s penom kajmakama i mutesellima Na nivou pokrajina glavni upravni dokumenti bili su bujuruldije koje su potpisivali valije, a sastavljane su najee na osnovu fermana i odnosile su se na krupna dravna pitanja, bilo na vojnom, bilo na civilnom planu. Pisane su divani pismom a iznad bujuruldije na desnoj strani dolazio je karakteristini valijin elipsasti peat s ispisom valijinog imena u sredini i s ispisanim raznim sentencama okolo imena.13 Ispod bujuruldije biljeio se datum (npr. f 12. CA sene 1155.) ispisan brojevima i sa skraenicama za hidretske mjesece na arapskom jeziku. Ispod datuma biljeio se stilizirani oblik ispisa buyuruld. U ovom radu nee se govoriti o ovoj vrsti glavnih upravnih bujuruldija ija je diplomatika obrada data u radovima brojnih autora.14
13 14 V. Rizo Muderizovi, Nekoliko muhurova bosanskih valija u Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1-2, Sarajevo, 1916. Najpoznatiji su radovi : Ismail Hakk Uzunarl., Buyuruld, Belleten, 19, 1941.; Mbahat Ktkolu, Osmanl belgelerin dili, Istanbul, 1994.; Boris Nedkov, Osmanoturska diplomatika i paleograja, Soja, 1972.; Asparuh Velkov, Bidovie osmanoturski dokumenti, Soja, 1986. i drugi.
ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

10

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije... Pored ovih glavnih upravnih bujuruldija postojale su i tzv. kratke ili sahha-bujuruldije pisane, takoer, ukoso divani pismom. Za razliku od bujuruldija ispisivanih na osnovu fermana koje su ispisivane kao samostalni akti, ove kratke bujuruldije dopisivane su kao kratke naredbe, tj. parafi iznad dokumenata kao to su arzuhali, arzovi i ilami. Valija je stavljao kratke sahha- bujuruldije u vidu parafa kao naredbu ili zabranu u komunikaciji sa niim slubenicima ili, openito, sa stanovnicima Ejaleta. U tom smislu je lino donosio odluku, i nije mu bila potrebna konsultacija s viim nivoima centralne vlasti. Ispisivali su ih nekada valije lino, a nekada, vjerovatno, valijini zamjenici / kaymakm i ehaje / kethda. Zbog specifinosti ovih kratkih bujuruldija iznad njih, uglavnom, ne stoji karakteristini valijin elipsasti peat, nego samo znak sahha / sahh kao potvrda ispravnosti naloga i nadlenosti odgovornog slubenika da donosi odluke o nekim pitanjima koja su bila, prije svega, line i privatne naravi. injenica da iznad dokumenata u kancelarijskoj proceduri doe nekada (rijetko) i kratka bujuruldija s valijinim peatom znak je da je valija lino imao uvid u navedeni dokument. Poto valija nije uvijek mogao sam ostvariti uvid u brojne pojedinane i privatne probleme, zbog mnotva i sloenosti svojih obaveza, potpisivali su ih esto njegovi zamjenici. Sam dokument na kojem su ispisivane kratke sahha-bujuruldije imao je funkciju dananjih spisa, gdje se na jednom dokumentu, umjesto dananje folije ili spisa s vie uloenih dokumenata, iznad ili sa strane primarnog teksta ili na poleini, ispisivalo vie parafa i popratnih dokumenata, a to se deavalo samo onda kad se radilo o predmetu ije rjeenje nije bilo jednostavno i zahtijevalo je poseban stepen odgovornosti. Kratke sahhabujuruldije registrirane su iznad arzuhala, arza ili ilama i predstavljale su dio kancelarijske obrade dokumenta. Ako problem koji se iznosio u arzuhalu nije bio dovoljno jasan, tada se mulli, kadiji kadiluka ili naibu upuivala kratka bujuruldija s Divana potpisana sa sahha / sahh u kojoj se nalagalo da se stvar ispita. Iznad bujuruldija stajala je pri vrhu dokumenta obavezna invokacija (tahmd) iskazana kao HUVE (ar. HUWA) ili HU u fukciji znaka kojim se potvrivalo postupanje i djelovanje dravnih slubenika u ime Boga. HU. Sahha / sahh . Sary nibi efendi zbitleri marifetiyle erle grp ilm eyleyesiz dey buyuruld f 13 B (Receb) sene (1)161.15 HU. Sahha / sahh. Nareuje se sarajevskom naib-efendiji, stvar16 izvidite po erijatu (po zakonu) uz znanje zabita i podnesite ilam!17 13. redeba 1161. / 09. juli 1748. godine.

15 16 17

A-2155 / TO. Tj. problem, pitanje. Izvjetaj.

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

11

Azra Gado Kasumovi A nakon to bi kadija ili naib poslao ilam koji je sluaj temeljito i detaljno pojanjavao, tada bi s Divana uslijedila uobiajena kratka bujuruldija koja je odobravala preduzimanje mjera u skladu s ilamom. HU. Sahha / sahh. Ilm mcebince zbiti marifetiyle ihkk- hakk olunmak buyuruld f 19. B (Receb) sene (1)161.18 HU. Sahha / sahh. Nareuje se da se uspostavi pravda prema ilamu i uz znanje zabita! 19. redeba 1161. / 15. juli 1748. godine. Valija, ili najee njegov zamjenik / kaymakam, pisao je kratku bujuruldiju kao odgovor i rjeenje na neko pitanje i nareivao kadiji ili mutesellimu da to izvri, tj., sprovede u djelo. Meutim kratke bujuruldije s penom i znakom buyuruldu / buyuruld sastavljali su i mutesellimi ako se problem mogao rijeiti na nivou kadiluka i nije bilo potrebe da se upuuje na Divan. Deifriranje mutesellimskih kratkih bujuruldija ubiljeenih iznad arzuhala daje novi pogled na samu funkciju mutesellima u sistemu provincijske vlasti.19 Zbog velikog angamana valija na vojnim pohodima esto se deavalo da je on svoje ovlasti, osobito one u civilnom sektoru, prenosio i na mutesellime na nivou Bosanskog ejaleta. Mutesellimi koji su postavljani po gradovima da obavljaju jednu vrstu administrativno-policijskih dunosti bili su i zamjenici valije na podruju njihove nadlenosti, a ta uloga obuhvatala je i sprovoenje istrage i privoenje po potrebi na Divan, na sud ili mutesellimski ured i obuhvatala je i odgovor na tube, albe, zahtjeve, omoguavanje provoenja sudskih odluka, odnosno davanje i iznalaenje rjeenja za brojna pitanja koja su bila predmet arzuhala na nivou lokalne sredine.20 Na taj je nain valiji18 A- 2155 / TO. Jedna kratka bujuruldija ubiljeena je iznad arzuhala Smaila (Dennetia) upuenog bosanskom valiji s molbom da izda nareenje sarajevskom kadiji da sprovede raspravu sa nasljednicim umrlog Abdullaha Dennetia, a druga je ubiljeena iznad kadijskog ilama. Navedeni dokumenti bili su u mutesellimskom arhivu koji je predat u Gazi Huserevbegovu biblioteku. Meutim, ti dokumenti bili su rasuti i nije voena pravovremena evidencija o njihovom porijeklu prilikom njihove ranije obrade. injenica da je sauvan veliki broj dokumenata ove vrste ukazuje na to da je, oito, iz porodice Dennetia bilo mutesellima ne samo na nivou Saraj Bosne nego i na nivou Bosanskog ejaleta u vrijeme dok je valija bio na vojnim pohodima. Meu 22 dunosti koje su, prema Kreevljakoviu (H. Kreevljakovi, Mutesellimi i njihov djelokrug, Sarajevo, 1957.), obavljali mutesellimi ne nalazi se ova koja ukazuje na vrlo vanu funkciju mutesellima, prema kojoj on moe da, umjesto valije, kao jedan od njegovih zamjenika na podruju svoje odgovornosti, donosi odluku o prihvatanju ili neprihvatanju sa slubenog nivoa navoda iz arzuhala ili o rjeenjima na albe, zahtjeve, molbe. Piui svoj rad o mutesellimima H. Kreevljakovi koristio je samo murasele i ilame iz navedene zbirke. Poto uvid u te dokumente sam po sebi ne rasvjetljava funkciju mutesellima u potpunosti, u njegovoj analizi uloge mutesellima nedostaje injenica da su mutesellimi, umjesto valije, izdavali kratke bujuruldije i davali svoj sud o raznim spornim pitanjima koja su bila predmet arzuhala.
ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

19

20

12

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije... na kancelarija bila rastereena te vrste obaveze. Takvo rastereenje bilo je potrebno stoga to su valijine obaveze na novu Ejaleta, pa i ire, bile veoma sloene, pogotovo one na vojnom planu. Protokolisanje arzuhala i njegova obrada vrili su se esto i u kancelariji mutesellima.21 O arzuhalima Rije arzuhal nastala je od rijei arz (od ar. rijei arada) to znai izloiti, objasniti, podnijeti (na uvid), predstaviti i rijei hl, to znai stanje. Rije arz- hl, tj., arzuhal dolazi u kombinaciji s glagolom vermek, etmek ili takdim etmek pa znai podnijeti arzuhal, tj., podnijeti molbu, odnosno izloiti svoje stanje. Treba praviti razliku izmeu rijei arzuhal, to znai molba kao apstraktan pojam, bilo da stoji sama ili u kombinaciji s pomonim glagolom etmek, vermek, takdim etmek, i izmeu rijei arzuhal, koja predstavlja jedan osoben diplomatiki dokument u kojem je zainteresovana strana izraavala svoju privatnu i linu molbu, albu, zahtjev i proslijeivala ih organima vlasti koji su bili nadleni da takve probleme rjeavaju. Arzuhale su, uglavnom, slali i potpisivali pojedinci, a odnosili su se na neke line i personalne probleme. To su mogli biti jednako pripadnici zimija i raje, kao i pripadnici askera te razni drugi dravni slubenici. Ukoliko je jedna homogena i kompaktna skupina iznosila neki zajedniki problem, i tada se sastavljao skupni ili grupni arzuhal i potpisivan je sa ehli, reya, fukar i slino. Npr. bendegn fukar-y karye-i Orahovo22 ili bendegn fukar-y mezbr.23 U takvoj vrsti potpisanog arzuhala nije se isticao nijedan pojedinac. Sastavljani su raznim povodima kao to su npr.: utjerivanje duga, zatita imovinskih prava, zatita prava na prihode koje je neko ugroavao, problemi oko naslijea, molbe za oslobaanje od dravnih nameta, molbe za oslobaanje od obavljanja vojnih
21 Mislim da mutesellimske aktivnosti navedene vrste nisu ugroavale kadijsku slubu (v. A. Sueska, Mjesto mutesellima u lokalnoj upravi do tanzimata, Godinjak Pravnog fakulteta, VII (1959), str. 295-315.), nego je to spadalo u dio redovnih dunosti mutesellima kao lica ovlatenog od valije opunomoenog da u njegovo ime sprovodi istragu i donosi odluke u praktinom rjeenju problema nekih jednostavnijih sluajeva privatne prirode. Ali ako je ta pitanja trebalo i erijatski protumaiti i obraditi, tada je neophodna bila intervencija kadija, jer su u poslovima erijatske prirode samo oni mogli biti nazoni i donositi presudu. A-4387 / TO - 1. Perzijska rije bende, mn. bendegn znai rob (Boiji) tj. abd, kle, kul i njom se iskazuje poniznost i skromnost molitelja. Umjesto ove dolaze i rijei el-fakr i el-hakr./ siromani, skromni, bijedni. A-4387/TO-2; A-1412 / TO: Arzuhal seljana sela Orahovo u Travnikom kadiluku koji ima uobiajeni poetak za arzuhale a zavrava sa: ....merhim-i aliyyelerinden mercdur ki yedimizde olan hccet-i eriyyeye mugyr rencde ettirilmemek bbnda fermn- erieri ric ve niyz olunur bk fermn sultnm hazretlerinindir. Bendegn fukar-y mezbr.

22

23

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

13

Azra Gado Kasumovi dunosti i razne druge molbe. Arzuhal se upuivao i s molbom da se protivna strana privede na sud. Takav arzuhal upuivan je ili valiji s molbom da se protivna strana privede na Divan zbog rasprave ili mutesellimu kao nioj instanci, gdje su se stranke, takoer, mogle privoditi na raspravu. Arzuhal ima svoju odreenu formu: ispisan je na debelom papiru s vodenim znakom. Tekst arzuhala pisao se se na lijevoj donjoj strani papira. Na desnoj strani ostavljao se prostor za ilam. Iznad arzuhala na lijevoj strani ostavljan je prostor za bujuruldiju, a na desnoj iznad ilama za drugu bujuruldiju koja se upisivala ako je bilo potrebno. Kao i svaki drugi dokument, on ima svoj uobiajeni obrazac koji se moe razlikovati samo u sitnim varijacijama. Poinje sa HU, ispisanom u stiliziranom obliku na vrhu dokumenta, potom dolazi elkab24 kao vid obraanja i titulacije nadlenih dravnih slubenika, dolazi uvodno obrazloenje nakon izraza utivog oslovljavanja / elkab: Arz- hl-i kullardr ki../ arzuhal roba (Boijeg) i roba njegove ekselencije.25 Nakon toga slijedi predstavljanje i opis podnosioca arzuhala i njegovog stanja i potrebe. Nakon to se stanje izloi, dolazi uobiajeni obrazac kojim se kurtoazno iskazuje molba, potom dolazi zavrna sentenca kojom se potvruje pravo na donoenje odluke onom ko odluku moe donijeti. I ispod teksta arzuhala dolazi potpis podnosioca arzuhala s izrazima poniznosti kao to su bende / rob, criye / robinja, ako se radi o enskoj osobi ili ed-d ili d / molitelj te potpis, tj. ime podnosioca. Ktkolu je do sada dala najtemeljitiju obradu strukture arzuhala kao i brojne varijacije elkaba i zavrnih obrazaca.26 Na arzuhalu nema datuma, ali mora imati potpis podnosioca arzuhala.27 Datum se stavljao samo naknadno na odgovarajue dokumente koji su dopisivani iznad i sa strane arzuhala ukoliko je dokument proao kancelarijsku obradu. Arzuhali su na lokalnom nivou upuivani mulli, naibima,28 kadijama, mutesellimima,29 valijama i, po potrebi, i nekim drugim dravnim slubenicima kao to su
24 Izraz ustaljen u osmansko-turskoj terminologiji, izveden od ar. rijei laqab mn. alqb, to znai titula, zvanje. Ovdje elkab oznaava uobiajene izraze oslovljavanja koji su bili precizno odreeni za svakog dravnog slubenika i na osnovu kojih su se mogli odrediti rang i status navedenog slubenika. Kul je ovdje rob Boiji koji je i pokorni podanik i posluni slubenik dravnog slubenika na viem nivou kojem upuuje molbu, tj. njegove ekselencije. Ktkolu, n. d. , str. 303-305. Potpis je mogao biti njegov vlastoruni, to je bio sluaj sa arzuhalima dravnih slubenika, a ako je bio pripadnik nepismene raje, tada je arzuhal, umjesto njega, sastavljao i potpisivao pisar / katip. A- 2155 / TO: .....merhim-i safnelerinden mercdur ki mezbrlar zbitleri marifetiyle huzr-i era ihzr ve hakkmz ihkk- hakk olunmak bbnda Sary nibi efendiye hitben fermn- ereri ric olunur bk fermn devletl sultnmndr. A-429 / TO.
ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

25 26 27

28

29

14

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije... defterdari, timar-ehaje, defter-ehaje30 i drugi koji su mogli biti oslovljavani kao gospoda s Divana / ehl-i Dvn efendleri.31 Stanovnici gradova, sela ili nekih podruja iji su prihodi dodjeljivani visokim dravnim slubenicima kao vid plae kao to su zeameti, npr., znali su upuivati kolektivne arzuhale obraajui se Divanu preko zaima, a ne preko kadije. U tom smislu interesantan je kao primjer kolektivni arzuhal stanovnika sela Ribnice u tuzlanskom kraju koji su se posredstvom zaima Denneti-zade Dervia Mustafa-bega obratili na Divan da im dozvoli izgradnju konaita u selu za putnike.32 Treba napomenuti da mu se ovom prilikom nisu obratili kao mutesellimu nego kao zaimu.33 Arzuhali su upuivani, i trailo se rjeenje od vie instance, uglavnom, preko suda / mahkeme i preko nadlenih sudskih slubenika. Arzuhal je dolazio ili u kancelariju valije, njegovog kajmakama ili mutesellima. Ukoliko je pitanje bilo jasno, rjeenje se, bilo negativno ili pozitivno, donosilo odmah i kratka sahha-bujuruldija o tome upisivala se iznad arzuhala na lijevoj strani. Iz valijine kancelarije naredba se uvijek prosljeivala na niu instancu lokalne vlasti u kadilucima, tj. na kadije i mutesellime. Ukoliko pitanje nije bilo sasvim jasno u bujuruldiji se iznosio zahtjev upuen mulli, kadijama ili naibi30 A-446 / TO: Arzuhal kojim Smail-be Denneti moli (bosanskog vezira) obraajui se posredstvom timar-defterdara i defter-ehaje da oslobodi njega i njegovu brau Mustafabega i Ferhad-bega, pisara i muteferriku Divana Bosne od puta za koji su dobili poziv da idu s njim. Vezir oprata Smail-begu bujuruldijom datiranom 16. evvala 1166. / 16. augusta 1753. godine, a od Mustafa-bega i Ferhad-bega trai da poalju za sebe zamjenu. Bujuruldija iznad arzuhala upuena defter-ehaji glasi: Izzetl defter kethds Shib-i arz- hl Isml be bu defa hizmetinden muf ve kaydna erh verilp merkmn biraderleri Mustafa be ve Ferhad be yerine bedel olmak zere taraarndan birer bedelden iki nefer adam gnderilp hizmet-i lzimesinde kym olunmak buyuruld. Arzuhal glasi: Devletl merhametl inyetl sultnm hazretleri s olsun Arz- hl-i kullardr ki bu kullar karndalarm Mustaf ve Ferhad kullaryla Divn- Bosnada ktib ve mteferrika kullarndan olup bu defa devletl inyetl veln-niam efendimiz hazretleri eymen evktta Travnikden hareket ve azmetlerin olduuna binen sir defterl kullaryla mevcd bulunmak bbnda fermn- hazret-i veln-niam / velliyy/ sdr olman merhim-i aliyyelerinden mercdur ki bu kullarn bu defa muf ve merhamet ve dirliklerimize zarr gelmemek zere izn-i aliyyeleri ve kaydmza erh verilmek in tmr defterdr ve defter kethds kullarna hitben fermn- merhamet-i aliyyeleri niyz olunur bk fermn devletl inyetl veln-niam efendimiz hazretlerinindir. Bende Ismail Cennetizde. A-414 / TO: Dervi Mustafa-beg Denneti traei zeamet Vogou uputio je arzuhal obraajui se gospodi sa Divana (...ahl-i Divn efendilere hitben fermn- lileri ric olunur..) Ovaj citat je indikativan jer upuuje na to da su navedeni ahl-i Divn efendileri, tj neko iz navedene grupe iz valijine kancelarije / daire mogli rjeavati odreena pitanja i utjecati na njihovo rjeavanje. A- 427 / TO. A-427 / TO: bu fukar karyemizde misr-i nzl in mceddeden bir hn bin eylememize izn-i aliyyeleri mtezammn karyemiz zami Cennetizde Dervi Mustafa be kullarna hitben emr fermn devletl sultnmndr.

31

32 33

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

15

Azra Gado Kasumovi ma ili, po potrebi, nekom drugom nadlenom licu, tj., odgovornom dravnom slubeniku da podnese izvjetaj / ilm. Izvjetaj se dopisivao s desne strane arzuhala na prostoru koji je za tu namjenu bio ostavljan prazan. Za razliku od arzuhala izvjetaj / ilm imao je obavezan datum i potpis kadije ili nekog drugog dravnog slubenika, ukoliko se njegov izvjetaj traio. Potom je izdavana nova kratka sahha-bujuruldija koja se dopisivala iznad ilama, tj. na desnoj strani.34 Iznad kratkih bujuruldija i ispod znaka naredbe buyuruldu dolazio je esto potpis valijinog zamjenika / kaymakam35 sa penom ili ak, po potrebi, i mutesellima Saraj Bosne, takoer s penom.36 Arzuhali su upuivani mulli, kadiji kadiluka ili naibu i mutesellim-agi kao prvoj instanci. Ukoliko bi se na tom nivou postiglo rjeenje, predmet je time bio zavren i iznad arzuhala je biljeena kratka bujuruldija sa potpisom mutesellima i njegovom penom. Ako se radilo o sloenijem pitanju tada je arzuhal dolazio preko suda / mahkeme direktno na Divan, gdje je valijin kajmakam upuivao sa svojim potpisom i penom odgovornim sudskim slubenicima kratku bujuruldiju37 kojom je prihvatao ili osporavao navode iz arzuhala, ili je pozivao suprotstavljene strane na Divan radi voenja procesa. Na osnovu sauvanih i kancelarijski obraenih arzuhala jasno je da je na pitanja koja su bila predmet arzuhala odgovarao, uglavnom, valijin zamjenik i mutesellim. O nekim pitanjima arzuhali se nisu slali na lokalne organe vlasti, nego su se slali na Portu, te su bili povod i za izdavanje fermana.38 Mi nemamo u naoj zbirci primjere kancelarijski obraenih arzuhala koji su upuivani na Portu. Imamo samo kopije / suret takvih arzuhala.39 Na osnovu fermana koji su na temelju navedenih arzuhala pristizali u Bosnu vidi se da su se takvi arzuhali slali posredstvom mulle koji je sjedio u Saraj Bosni. Arzuhali i mahazari koji
34 Na osnovu uvida u zbirku kancelarijski obraenih arzuhala i ilama vidi se da je rijetko iznad arzuhala i ilama dolazila kratka bujuruldija ovjerena valijinim elipsastim peatom. Primjeri takvog ilama s valijinom originalnom bujuruldijom su vrlo rijetki, npr., sauvan je ilam s bujuruldijom Husein-kapetana Gradaevia, v. A-1104 / TO. A-426 / TO: Arzuhal Jevreja Josefa olaka datiran 1174. / 1761. godine iznad kojeg je upisana kratka bujuruldija s potpisom Ibrahima, kajmakama Bosne. Poto sahha-bujuruldije imaju samo znak sahha / sahh iznad i buyuruldu / buyuruld ispod naredbe kao openite znakove, dakle nemaju nikakvog osobenog peata, vrlo je vjerovatno da su ove kratke bujuruldije umjesto valije nekada, po potrebi, potpisivali slubenici iz njegove kancelarije koji su se nazivali ehl-i Divn- Bosna A-426 / TO. Npr., u jednom fermanu datiranom 1179. / 1765. godine i upuenom banjalukom kadiji, kojim se zabranjuje zloupotreba naiba, navodi se da je izdat na osnovu arzuhala ehalije kadiluka. S obzirom da ovdje ehalija nastupa kao jedan jedinstven kolektivni subjekt koji se tui glede odreenog zajednikog pitanja, to je njihova tuba i molba, proslijeena arzuhalom, a ne mahzarom. V. primjerke arzuhala Nese Denneti.
ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

35 36

37 38

39

16

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije... su dolazili na Portu evidentirani su u deftere u kojim su se vodila takva pitanja sa podruja cijelog carstva, ali se nisu u cjelini prepisivali nego su ispisivani samo njihovi saeci. Kod nas u Bosni mogle su biti samo sauvane kolektivne predstavke u vidu arzuhala koji je slala ehalija, koja nastupa kao jedan jedinstven subjekat, i mahzara, koji potpisuju ugledne osobe s jasno odreenim identitetom, samo ako nisu bile uzete u kancelarijsku obradu, dakle ako su bile u formi kopije / suret. Naime, dokumenti navedene vrste koji su se slali na Portu tamo su i obraivani. Bilo je upornih pojedinaca koji su svoje arzuhale upuivali direktno na Portu. Kao primjer moe se navesti nekoliko fermana koji su izdati na brojne arzuhale Nefise, supruge umrlog Dennetia iz zaimske i mutesellimske porodice, koja se u vie navrata tuila na svoju svekrvu pokuavajui zatititi pravo na svoj dio imovine.40 Iznad arzuhala koji su dospijevali na Portu i koji su bili predoeni sultanu, na lijevoj strani sultan je dopisivao odobrenje da se udovolji zahtjevu i molbi vlastorunim potpisom / hatt- humyn / hmyn: Ihsn- humynum olmudur. Ispod toga je bilo napisano Pdihmn. A nakon toga je u kancelariji sadrazama ispisivana bujuruldija sa znakom sahha / sahh iznad i znakom buyuruldu/ buyuruld ispod teksta bujuruldije kojom se naredba s vrha prosljeivala na izvrne organe nie vlasti.41 Obrada arzuhala na Porti esto nije ukljuivala sultanov hatti-humajun. Dokumenti su obraivani u kancelariji velikog vezira, glavnog defterdara, defter-emina i drugih slubenika Divana. Na njima su, pored kratkih, navedenih bujuruldija registrirane u defterhani i biljeke na margini / der-kenr. Na taj je nain na obraenom dokumentu bilo po nekoliko registracija iz raznih kancelarija.42 Sauvano je nekoliko arzuhala koje je hadi Nefisa, ena sarajevskog mutesellima zaima Mustafe Dennetia upuivala na Divan obraajui se arzuhalom preko mulle u Saraj Bosni i mutesellim-age.43 S Divana je dolazila bujuruldija upuena mulli i mutesellimu s nalogom da se stvar ispita i da se rasprava odri na Divanu. Iz velikog broja fermana koji su dolazili na Nefisine arzuhale jasno je da se sporovi oko njene imovine nisu uspijevali razrijeiti ni na jednom od lokalnih nivoa, nego da su se u nekoliko navrata rjeavali na carskom Divanu. Naravno, ovo je sluaj karakteristian za pripadnike visoke drutvene klase. Arzuhali koji su dolazili na Portu slali su se sadrazamu i pregledani su i registrirani njihovi kratki sadraji u nadlenim divanima, a padiahu se
40 41 42 43 A-1014, 1157, 1158, 1159, 1160, 1161, 1162, 1745 / TO. V. M. Ktkolu, n.d. str. 570: faksimil dokumenta. V. n.d. str. 573: Ekler /dodaci sa faksimilima dokumenata. Iznad arzuhala i na marginama ima ak 8 raznih registracija. A-101, 436, 439, 445, 937, 958 / TO.

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

17

Azra Gado Kasumovi podnosio samo odreeni broj izabranih arzuhala, i to u saetoj formi. M. Ktkolu navodi citat od Koi-beja (Ko Bey) iz njegove Risale, koju je uputio sultanu Ibrahimu i u kojoj objanjava kako su arzuhali koji su bili podnoeni sultanu prebacivani sadrazamu nakon to su bili proitani: Moj sretni car bi rekao ehaji kapidija: Naredit ete uzmi ovaj arzuhal i koliko bude arzuhala, sve e biti sabrano. Kada sretno stignu do carskog saraja jedan po jedan ete proitati. Veziru ete napisati jedno asno pismo: Ti koji si veziri-azam tebi sam poslao nekoliko arzuhala koji su upueni carskom pragu (rikb- Humyn / Hmyn). Nai one koji su poslali arzuhal, sasluaj njihove predmete (dav), ispuni pravdu, tako da znate, i recite neka se vie carskom rikabu ne alje arzuhal.44 Primjeri pojedinanih i grupnih arzuhala koji nisu kancelarijski obraeni *Nedatiran arzuhal / koncept molbe hadi Nefise (Denneti).45 HU karakteristino za dokumente kancelarijski obraene, uglavnom se ne nalazi pri vrhu kancelarijski neobraenih dokumenata. Poinje s: Devletl inyetl adletl mme-i fukarya merhametl sultnm tle bekhu hazretlerinin Hakk subhnehu ve tel hazretleri vcd-i erflerin hatsz edp sye-i adletlerin zerimizden zil eylemeye mn arz- hl-i criyeleri budur ki ..... Zavrava s: ...merhim-i aliyyelerinden mercdur ki hasbeten liLlhi tel ve merzten li-rhi reslihi l-kerm kenr yerlerde hid-zr ile bu criyelerine gadir olunmamak in huzr- adletlerinde merkme Meryem htn ile davmza feysal ve ihkk- hakk ettirilmek bbnda muekked buyuruld- emr slpleri sadaka ve inyet buyurulmak bbnda emr fermn devletl adletl merhametl sultnm hazretlerinindir Bende hcce Nefsa criyeleri. Sa strane arzuhala napisana je biljeka: ve ber takrbiyle sret inh.

44 45

Prema: Ali Kemali Aksut neri Istanbul, 1939., s. 121. A-436 / TO. Nesa moli Divan Bosne da izda ponovo bujuruldiju kojom se zabranjuje njenoj svekrvi Merjemi Denneti da je napada i da se u njeno vlasnitvo mijea.
ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

18

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije...

A-436 / TO: Neprotokolirani koncept arzuhala.

*Nedatiran grupni arzuhal djece iz Akhisara koja se tue to im je hoda Daut-spahija uhapen i kau da im nedostaju dersovi.46 Poinje s: Arz- hl-i sbyn- Akhisr kullardr ki hl Travnik kalasnda inyetl efendimiz hazretlerinin fermnyla mahbs olan Daut siph kullar havcemiz olup bu kadar zamndan beri bu kullar dersten mahrm kalup hasbeten liLlhil-azm ve taleben li merztihil-kerm bu kullar dersten mahrm ve avre olmamz lyk ve sezvr47 grmeyp havcemiz-i (hocamz) mezbr Daut siph tlkyla bu kullarn mesrr buyurulmak ric ve temennsyla inyetl efendimiz hazretlerine arz- hl olundu bk fermn ltf ihsn sultnm hazretlerinindir Bendegn sbyn- kasaba- Akhisar
46 47 A-4015 / TO. Na arzuhal je bila izdata i bujuruldija, ali je otkinuta i vidi se samo mali dio. U originalu grekom pie samo seza.

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

19

Azra Gado Kasumovi Primjeri za arzuhal i ilam koji su obraeni u kancelariji valije i s ubiljeenom bujuruldijom valije *Arzuhal Mahmuta i Mehmeda.48 Na vrhu dokumenta stoji HU. Iznad bujuruldije ima valijin elipsasti peat, koji se sasvim rijetko susree iznad ovih kratkih bujuruldija registriranih iznad arzuhala. U valijinom elipsastom peatu stoji: 49 Ve m tevfik ill biLlh Abduhu el-hcc Muhammed Aleyhi tevekkeltu ve ileyhi unb Tekst bujuruldije glasi: Sary munls izzetl fazletl efendi hazretleri merkmnn yedlerinde olan bert- mcebince tmr- mezbru kendlerine zabt ve mahslt ve rusmtn ahz ve kabz ettirilp hirin mdhalesi men ve def olunmak buyuruld f 29 N (Ramazn) sene (1) 169 Arzuhal ima uobiajeni ve ranije citirani poetni obrazac, a zavrava sa: ...mahslt ve rusmt ahz ve kabz ettirilmek bbnda Sary Bosna munls fazletl efendi-i keranelerine hitben fermn- erfleri niyz olunur ol bbda emr fermn devletl inyetl sultnm hazretlerinindir Bende Mahmd ve Mehmed rnz

48

49

A-1757 / TO: Arzuhal Mahmuta i Mehmeda, koji su dobili berat na timar od 2050 aki u selu Sinjevu (Mokro), u kojem se moli da se sarajevskom kadiji mulli naredi da im ga preda u posjed kako bi s njeg mogli pobirati prihod i takse (rusumat). Navedeni timar ustupili su Alija i Bekir jer nisu eljeli da dalje slue. Na istom aktu ubiljeena je bujuruldija datirana 29. ramazana 1169. / 27. juna 1756. godine upuena sarajevskom kadiji s nalogom da ih uvede u posjed i drugima sprijei mijeanje u prihode i takse. O valijinim peatima i tekstovima u valijinim peatima v. R. Muderizovi, n. d.
ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

20

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije...

A-1757 / TO: Slika arzuhala i valijine bujuruldije s elipsastim peatom iznad kojeg stoji HU.

* Bujuruldija s elipsastim valijinim peatom ubiljeena iznad ilama sarajevskog kadije, hafiza hadi Hasana50 odgovor je na ilam kadije u vezi s
50 A- 4618 / TO: Ilam datiran 05. dumade-l-ahira 1195. / 29. maj 1781. godine sarajevskog kadije haza hadi Hasana sastavljen u vezi s ubistvom u Srebrenici u kojem je kadija bio esri-zade Mehmed-efendija. Bujuruldijom datiranom 09. dumade-l-ahira 1195. dozvoljava se egzekucija ubice zatoenog od sarajevskog mutesellima.

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

21

Azra Gado Kasumovi egzekucijom ubice. Oigledno je da kada se radi o ozbiljnim pitanjima, tada valija lino donosi svoju kratku bujuruldiju kao odgovor na ilam ili arzuhal. Elipsasti valijin peat datiran je 1188. / 1744. godine.51 Tekst bujuruldije: Sary Bosna munls izzetl fazletl efend zdet feziluhu Sary Bosna mtesellimi aa ve zbitn her ak-i mesfr ktilin kssan ve ibreten izinle cb ve fs olunduu ibu ilm-i eriyye ntk olmakla mcebince ibreten cezs tertb olunmak buyuruld f 9. C (Cumdel-hr) sene (1)195.

A-4618 / TO: Slika kadijinog ilama i valijine bujuruldije s elipsastim peatom. Obavezno HU ispisano pri vrhu jedva se nazire.
51 O tekstovima sa peata valija v. Rizo Muderizovi, Nekoliko muhurova bosnaskih valija u Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine 1-2, Sarajevo, 1916.
ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

22

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije... Primjeri arzuhala s ilamom i bujuruldijama valijinih kajmakama *Arzuhal zimija Ivana i Pave.52 Iznad bujuruldija ubiljeeno je HU. Iznad arzuhala ubiljeena je prva naredba Ibrahima, bosanskog kajmakama, sa njegovim peatom: Medne-i Sary munls fazletl semhatl efend hazretleri ve mtesellimi izzetl Isml be yedlerinde olan senedta nazaran ve hilf- eri erf rencde ettirmeyesiz f 28 CA (Cumdel-evvel) sene (1)174. Arzuhal glasi: Devletl merhametl efendim sultnm hazretleri s olsun Arz- hl-i reya fukarlardr bu fukaralarmz Kreevo skinlerinden mslimn cematndan olup cemat- mezbrde skinlerinden bir Ahmed nm kimesne bu kullarnz huzr- era davet etmeden ve taleb etmeden bu fukarlarnzn zerine medne-i Sary mtesellimi aga tarafndan hilf- inhsyla bu kullarna mbir tayn on dokz yk timr taleb ve iki nefer kimesnelerimizi zindn-bend olman hayf ve gadr (gadir) olmakla merhim-i aliyyelerinden niyzdr ki yedimizde vli-i sbk hazretlerinin iki defa murfaa-y er olundu buyuruld- erflerine nazar ve yedimizde oln fetv-y erflerimize manzr buyuruldukta hilf- er on dokz haml timr mutlebesiyle eran rencdelerimize men ve def olmazsa hasmmz ile huzrunuzda murfaa ve ihkk- hakk olunmak bbnda fermn- erfleri niyz olunup bk fermn sultnmndr Bende zimm Pavo Bende zimm Ivan Sa strane arzuhala ubiljeen je kadijski ilam: Maruz- dleridir ki Bundan akdem shib-i arz- hl Pavo53 ve Ivan nm zimmler mezbr bir Ahmed baa kullaryla murfaa olup merkmne Kreevo mahkemesinde terfu olunduklarnda mezbur bir bir54 Ahmed baann bin dokz yz altm alt kkye timr mesfrn Pavlo ve Ivan zerlerinde olduu uhd ve udl eran sbit ve tahsli in mrsele-i eriyye tahrr olunduu ledelmurfaa bil-mvcehe uhd ve udldan Hseyin blkba ve Kahrimn nm kimesnelerin ehdetleriyle eran sbit ve tahsli bbnda tekrr mrsele-i eriyye tahrr ve irsli olunduu huzr- lilerine ilm olundu bk fermn hazret-i (men lehl) 55 fermnndir hurrire fl-yevmi s-sni min Cumdel-hir sene 1174. Iznad ilama ubiljeena je druga bujuruldija Ibrahima, kajmakama Bosne, s njegovim peatom:
52 53 54 55 A- 1573 / TO. Dalje u tekstu pie Pavlo (Pavle). Ubiljeeno je jedno bir vika. Malo je vjerovatno da se radi o rijei berber jer tako nije spomenuta ni u arzuhalu. Izostavljeno je uobiajeno men lehl- (fermanndr).

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

23

Azra Gado Kasumovi Sary mtesellimi izzetl Isml be ibu ilm mcebince tahsl eyleyesiz f 8 C (Cumdel-hir) sene (1)174.

A-1573 / TO: Slika arzuhala, kadijskog ilama s peatom i dvije kratke bujuruldije sa znakom HU iznad teksta i penom Ibrahima, kajmakama Bosne

24

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije... Primjer arzuhala s ilamom i mutesellimskom bujuruldijom * Arzuhal Salih-bae iz Sarajeva. 56 Iznad bujuruldije ubiljeeno je HU. Iznad arzuhala ubiljeena je naredba Ismaila, sarajevskog mutesellima datirana 13. rebiu-l-ahira 1180. / 18. septembra 1766. godine.57 s peatom pored njegovog potpisa u vidu pene. elebi Pazar kads efendi Shib-i arz- hlin yedindeki temesski mantkunca merkm Mustaf siphde eran sbit olan hakkn marifet-i er ve tayn olunan mbir marifetiyle mahallinde tahsli edda muhlefet ederse icry hakk olunmak in mbir-i merkm marifetiyle medne-i Sarya ihzr ve ilm eyleyesiz f 13 R (Rebul-hir) sene (1)180. Isml, mtesellim-i Sary Bosna hl. S desne strane nie bujuruldije registrirano je: Meble-i merkmden temesskte zahriyye ve teslm olunmutur (meble 5520) bk kalan matlbumdur gur 8480. Arzuhal poinje s: Izzetl meveddetl sadetl sultnm hazretleri s olsun Arz- hl-i bendeleri budur ki mukaddem medne-i Sary Bosnada merhm veft eden Sck olu Ali baa nm kimesneye be-temessk medyn olan Ahmed be ibn Ysuf be an karye-i Arnautovik58 mezbr Ahmed be deyni ed ve teslm etmeden fevt verseti mtevvefnn karnd Mustaf be inhisr tahakkukundan sonra mezbr mverrisimiz Ali baa dahi fevt irs-i erile m-terekesi erile bize isbet ve intikl etmein karye-i mezbrede skin olan Mustaf beden b-temessk on drt bin ake imdi mverrisimizden bize intikl ve isbet etmein hakk ve alacamzdr hasbeten liLlhi mezbr Mustaf siphiden hakkmz ihkk ve alvermek bbnda arz- hla cesret olundu bk emr59 fermn efendim sultnm hazretlerinindir. Bende Salih baa Sa strane, desno od arzuhala, ubiljeen je ilam:
56 A-430 / TO: Arzuhal Salih-bae iz Sarajeva kojim moli da mu se naplati 14000 aki iz ostavtine Ahmed-bega, sina Jusuf-bega, iz sela Arnautovia, koje je umrli Ahmed-beg dugovao Ali-bai Saaku, koji je takoer umro, a iji je nasljednik navedeni molitelj. Mutesellim nalae kadiji u Rogatici da stvar ispita i, ako se bude protivio Mustafa-beg (spahija), brat umrlog Ahmed-bega, da ga po mubairu poalje u Sarajevo. Uz molbu je registriran i ilam o tom pitanju datiran 27. rebiul-ahira 1180. / 30. oktobar 1766. godine. Arnautovii kod Visokog. Nedostaje veznik ve.

57

58 59

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

25

Azra Gado Kasumovi Marz- dleridir ki Dern- arz- hlda ism-i mestr olan Mustaf be bendeleri marifet-i erile ve zbiti marifetiyle meclis-i era ihzr ve mvcehesinde buyuruld- hatr ve60 feth ve kiret olundukta seman ve taten dey shib-i arz- hl Salih baaya karndm Ahmed be nm mteveffnn deynini olduunu malum olmayup sbit ederse tazmni kimden lzm gelirse tazmn olunur kazdan kazya ihzr olunmasn buyuruld- erf sdr olmudur bu defa ihzrn afv buyurulmak ricsyla bil-iltims huzr- sadetinize ilm olundu bk fermn sultnm hazretlerinindir Hurrire f 27 Rebul-hir sene 1180.

A-430 / TO: HU iznad bujuruldije, arzuhal, ilam s peatom kadije i bujuruldija s penom i peatom mutesellima Saraj Bosne .
60 Veznik ve je viak, nepotrebno napisan.
ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

26

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije... * Arzuhal i kratka bujuruldija mutesellima Dervia Mustafe (Dennetia).61 Iznad bujuruldije ubiljeeno je HU. Hl Visoko nibi faziletl efendi zde fazluhu ve voyvodas zde kadruhu ibu dern- arz- hlda mestrl-esm zimmleri huzr- era ihzr ve marifet-i erile shib-i arz- hlin ber-mantk- defter tayn olunn mbir marifetiyle tahsl ve edda mumneat ederler ise bu tarafa mbire mashben ihzr olunmak edesiz f 11 C (Cumdel-hir) sene (1)195 Dervi Mustafa mtesellim-i Sary hl62 Arzuhal glasi : Devletl inyetl merhametl sultnm hazretleri s olsun Arz- hl-i kullardr ki Visoko kazsna tbi Blja mea Sutiska kazsna tbi Kamena63 nm kurlarda skin ve mtemekkin zimmlerden alaca hakkmz olmakla nice defa taleb eyledik evvelde muhlefet etmekle adamnz kullar marifetiyle tahsl buyurulmak bbnda emr fermn devletl inyetl merhametl sultnm hazretlerinindir. Bende Abdullah alemdr hl64 Mahzari Mahzari su kolektivne predstavke koje su potpisivali najugledniji lanovi drutva iz redova uleme ili dravnih slubenika brojnim pojedinanim potpisima i peatima. Ktkolu definira mahzar kao arzuhal s mnogo potpisa.65 Ova definicija nije precizna jer treba kazati potpisa brojnih uglednih muslimana, poto postoje kolektivni arzuhali s mnogo pojedinanih potpisa, ali potpisa uglednih zimijja. Nedkov navodi kolektivni arzuhal zimija Bugara, stanovnika Osman Pazara (Omur-Dag) na kojem su se navedeni pojedinano, a ne skupno, potpisali. Meutim treba napomenuti da je ovaj arzuhal datiran 1875. godine, dakle u vrijeme kada vie nisu vaila pravila klasine osmanske diplomatike.66
61 A - 498 / TO: Arzuhal alemdara Abdullaha upuen mutesellimu s molbom da mu od trojice zimija u Sutjesci naplati dug u iznosu od 1650 groa. Mutesellim nalae bujuruldijom datiranom 11. dumadel-ahira 1195. / 04. juna 1781. godine visokom kadiji i vojvodi da utjeraju dug, a ako dunici ne plate nareuje da ih otpreme u Sarajevo. Potpis je u peni, a ubiljeen je i njegov peat. Kamenica kod Breze i Visokog. Sa strane arzuhala (desno gdje se uobiajeno upisuje ilam) ubiljeeni su pojedinano iznosi duga dunika. Ktkolu, n.d., str. 315. V. Bors Nedkov, Osmanoturska diplomatika i paleograja, Soja, 1972, str. 167-169: Ovaj arzuhal poinje sa: Marz- kullardr, a zavrava sa:........ibu arz- hl-i abd-i kernelerimiz terkm ve takdme ictisrlarmz klnd.

62 63 64 65 66

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

27

Azra Gado Kasumovi Meu potpisnicima mahzara nalaze se kadije, naibi, muderrisi, spahije, zaimi, mutevelije, imami i hatibi, razni pripadnici vojnih redova i drugi. Svi su oni citirani u uvodnom obrascu mahzara kao dokumenta, npr. kao ulema, imami i hatibi, kapetani, zabiti, age i, openito, ostala muhamedanska sirotinja koja iskazuje svoje stanje putem mahzara. U mahzarima se navodilo ko su, openito, bili potpisnici. U tom smislu, ima odreenih varijacija. Npr. ... asne mulle i plemeniti muderrisi, asne kadije vrijedne potovanja, muftije pokrajine, ulema, dobri ljudi, imami i hatibi, ejhovi ija se dova prima, zaimi timarnici, odaklije, trgovci i zanatlije i sva sirotinja i fukara diljem kadiluka i sva fukara i svi slabi iz ummeta Muhammedovog putem mahzara (iznose) rije koja izraava stanje i tugu... ( ..mevli-i izm ve muderrisn-i kirm ve erf- kuzt zevil-ihtirm ve mfti-i belde ve ulem ve suleh ve eimme ve hutab ve meyih-i mustecb-d-du ve zuam ve erbb- tmr ve ocakl kullar ve ashb- ticret ve erbb- hirfet ve etrf- kazlardan mctemi fakr ve fakr ve zaf hle mbtel bil-cmle mmet-i Muhammed-i fukar ve zuafnn be-tark-i mahzar arz- hl-i eker sz ve gumm endzleridir ki..)67 Mahzari su kao kolektivne predstavke upuivani ili na Divan Bosne ili na Portu posredstvom mulle u Saraj Bosni. Mahzari koji su odailjani na Portu mogli su biti popraeni i kadijskim pismom i zajedno su oba ova dokumenta inila izvjetaj na osnovu kojeg je Porta sagledavala situaciju na terenu i preduzimala potrebne mjere formirajui na osnovu njih svoje naredbe. Mahzar je linim potpisima i peatima potpisivalo na desetine potpisnika. Za razliku od arzuhala, koji su se odnosili na neka pojedinana pitanja i probleme, mahzari su predstavljali dokumente kojim se ukazivalo na neki ozbiljan problem na nivou ire drutvene zajednice pa su stoga na njegovom identifikovanju, prepoznavanju i rjeavanju uestvovali najistaknutiji i najugledni lanovi te zajednice. Primjer takvog mahzara jeste i mahzar uglednih predstavnika pokrajine Bosne koji su se okupili u Sarajevu iz 48 kadiluka s namjerom da iskau svoje neslaganje s ukidanjem janiarske organizacije. U mahzaru su prvo iskazali svoju pokornost i odanost sultanu, a potom su ga zamolili da, uzimajui u obzir njihov teak poloaj u kojem su opkoljeni neprijateljem sa svih strana, ostavi odakluke i janiarsku organizaciju kao garanciju njihove sigurnosti. Navedeni mahzari predstavljaju kopije / suret koji su, oigledno, zbog toga to su bili posebno vani u vrijeme ukidanja janiarske organizacije i to su upuivali na vrlo ozbiljno drutveno i politiko stanje, mnogo prepisivani.68 Mahzari su sastavljani i povodom tubi na nekog visokog dravnog slubenika koji je inio nasilje. Primjer takvog mahzara jeste kolektivna tuba 22
67 68 A-2868 / TO. A-2868 / TO i A-2351 / TO.
ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

28

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije... ugledne osobe iznesena protiv ljubukog kapetana Alije zbog ijeg se nasilja raja iseljavala na austrijsko podruje.69 Pored mahzara koji predstavljaju vrstu tube na upravna lica ili odmetnike / ekiya, postoje mahzari kojim se moli vraanje na mjesto nekog slubenog lica koje je skinuto s dunosti, ili mahazari kao kolektivna molba da se nekome vrati oduzeti zeamet ili timar. Takoer postoje mahzari kao vrsta molbe da se kolektivno oproste neki porezi i slino tome. Na mahzarima kao ni na arzuhalima ne dolazi datum. Biljei se samo datum njihove registracije u kancelariji gdje su stigli na obradu. Ktkolu navodi obrasce mahzara sa inskripcijama / elkb koji su upuivani padiahu, sadrazamu ili Carskom divanu. Mi imamo sauvane obrasce mahzara pojedinanih dokumenata koji su se upuivali na lokalnom nivou, prije svega vezirima. Takvi mahzari imaju poseban uvodni obrazac npr. Devletl adletl merhametl sultnm hazretleri devlet ikbl sadet v icll ile dim ve s olsun.70 Obrasci mahzara evidentirani po bosanskim medmuama ili inaima daju obrasce koji su se upuivali na Portu: Dergh- felek-penh ve bargh- gerdn-itibh trbna eylet-i Bosna serhadnda olup hizmet-i (hidmet-i) hudda memr olan kapdnn ve agvt ve zbitn kullarnn mahzar- shhat-eserleridir ki ...71 I obrasci mahzara i arzuhala imaju brojne veoma sline varijacije. Mahzari koji su dolazili na Carski divan prolazili su kancelarijsku obradu. Najee su dobijali ispisanu bujuruldiju sadrazama iznad mahzara i biljeke na margini / der-kenr registrirane u defterhani.72 Kakvu e obradu imati mahzar, zavisilo je od njegovog sadraja. Kao i kod arzuhala, bilo je onih mahzara na koje su ispisivani samo hatti-humajun i sadrazamova bujuruldija. Broj sauvanih mahzara kod nas neuporedivo je manji nego broj sauvanih arzuhala. Jedan je razlog to su se sastavljali rjee, tj. samo u posebnim situacijama, a drugi to su obraivani samo na viem nivou bilo na Divanu ili, uglavnom, na Porti, i tu su ostajali.73 I mahzari kao i kolektivni arzuhali predstavljali su vrstu izvjetaja o dogaanjima na terenu i u pokrajini. Porta je uvijek bila zaintersirana za informacije te vrste kojima se ukazivalo na odreeni problem ope prirode, a
69 70 71 72 73 A-3689 / TO-5. U rukopisu koji se vodi kao R-7423/1 na listu 39a ubiljeen je obrazac mahzara bez potpisa: Mahzar sreti vezire irsl olunur R-3244, list 43b. M. Ktkolu, n. d. str. 583. Kopije / suret ostajale su kod poiljaoca mahzara. Vjerovatno su postojali u Pokrajini u glavnom sudu i posebni defteri u kojem su se registrirali podaci o prijemu i slanju mahzara i arzuhala upuivanih na Portu.

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

29

Azra Gado Kasumovi u identifikaciji navedenih problema uvijek su uestvovali ugledni stanovnici Ejaleta. Primjeri za obrazac mahzara * U rukopisu Gazi Husrev-begove biblioteke koji se vodi kao R-7423/1 na listu 39a ubiljeen je obrazac mahzara bez potpisa: Mahzar sreti vezire irsl olunur Devletl adletl merhametl sultnm hazretleri devlet ikbl sadet v icll ile dim ve s olsun Medne-i Sary kazsna tabi Neretva nhiyesinde skin ulem ve suleh ve eimme ve hutab ve siph ve zuam ve sir vedi-i reynn mahzar- sadakat-eserleri ve istirhm hlleridir ki Zavretak: merkm nhiyemiz niybetinde istihdm olunmamak niyz ile Sary Bosna munls efendi-i dlerine hitben be yedlerimizde buyuruld- erf sadaka ve ihsn buyurulmak istirhm ile hk-py- adletlerine mahzar olundu bk emr fermn efendim sultnm hazret-i men lehl-emr. *Mahzar bez datuma u kojem se iznosi kolektivna tuba na ljubukog kapetana Aliju. Mahzar su sa 22 potpisa i peata potpisali ugledni i ueni ljudi, imami, sufije, trgovci, vojnici, zaimi, bae iz Blagaja.74 Atabe-i aliyye-i sadet-karn ve sudde-i seniyye-i pehret-mekn eyyedaLlhu bunynehu il yevmid-dn trb- mustetb sreyy cenbna bi-inyetit-tekrm vel-icll ve nihyetit-tazarru vel-iptihl cebn-syi ve rmal olunup arz- hl ile ifde-i hl ve hulsa-y m-fil-bl budur ki memlik-i mahrsenin sedd-i seddi ve serhad- mansrann hadd kilidi olan eylet-i Bosnada Hersek sancnda medne-i Mostar snet an ft velekdr ve kurub ve ittislnda vki (vak) Blgy kazsnda skin olan ulem ve suleh ve eimme ve hutab ve huccc- mslimn ve tife-i yenieriyn ve sir veda-i hazret-i Bri olan zuafnn be-tark-i mahzar arz- hl-i shhateser ve sadkat keserleri budur ki medne-i mezbre teden ber makarr- ilm ol mesned-i suleh ve mun-i fukar-y sukkn-i belde ve etrf ve nevhi-i ehli ald-devm etLlha ve etr-resle ve ll-emri minkum nazm- kerm-i muktazsnca er- erfe itat ve inkyd zere olup intih-i serhad- mansrada vki(vak) olduundan adid-dn75 evkt- muhrebede ve hengm- muktelede all-huss bu sene-i mbreke-i mansrada min feccin amk ve chid fi sebliLlhi bi emvlikum ve enfusikum medllne imtisl76 ve bezl-i nefs ve ml edp il-i kelimetiLlhda bezl-i kudret ve
74 75 76 A-3689 / TO - 5 . Iz arhivske zbirke porodice Muslibegovi iz Mostara. Izostavljeni su elif u rijei adu i odreeni lan uz rije dn. Treba da stoji imtisalen.
ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

30

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije... sarf- miknet edp esn-i muhrebede leyl nehr muhfzn ve murbtn kullar olduundan min kllil-vch lziml-himye ve vcibs-siyne olman kurb- civrmzda vki (vak) Lubuka nhiyesi ez kadm Mostar kazs muzftndan olup umr- eriyyeleri Mostar mahkemesinde grlrken vedatLlhi olan reya kullar asde-i hl zere sir ehli ile devm- devlet-i osmniyyeye dular ederlerken Lubukal Ali kapdn kibur ve tamndan ni celb-i ml sevdsyla Lubuka nhiyesi hilf- inh ile mceddeden bir cennt- mansb ittihz ile rey ve beryya zulm ve taadd eylediinden ni ill-n niceleri drul-harba firr ve cmlesinin perin (ve)77 perkende olmalarna bis emr-i mukarrerdir min kllil-vch beldemize hallel tri ve reyya gadir-i (gadr-i) sarh olmakla der-i devleti ebediyyevine husrevniyyeye mrcaata muhtc olduundan hasbeten liLlhil-al ve istifi min reslihil-muall reya ve fukar ve zuaf ve aceze ve derd-i mendn asde-i hl ve refetl-bl 78 olmak zere nhiye-i merkme ez kadm olduu vech-i zere Mostar kazsna zamm ve ilhk emr-i lileri ihsn buyurulmak niyzyla bit-tazzaru vel-iptihl al vukil-hl mahzar-sadkat birle hk-py-i devletlerine arz- hla cesret olundu. Slijede peati s uobiajenim tekstovima u transliteraciji prilagoenoj turskom nainu itanja arapskih tekstova umetnutih u osmanske tekstove79 i 22 potpisa:
Irham yarhamukumr-Rahmn Nemmekahu el-fakr Hseyin e-eyh Fahkum beynan-nsi bil-hakk El-n nemmekahu Mustaf el-imm M-fhi minal-iltims li cemin-ns Nemmekahu Isml el-hatb vel-imm M kutibe f hazl-kitb vki bil ekk vel-irtiyb Nemmekahu el-hc Mahmud el-hatb

Bk emr fermn der-i devlet-medrndr Irham garze kavmin zelle vesme Hakkatl-hl al hazl-minvl kavle men all-hayri delle Nemmekahu el-fakr Mehmed el-viz Nemmekahu el-fakr el-hc Ahmed eeyh Kavluhum hakk ve mekluhum sdk Nemmekahu Hseyin el-imm bi-Cmii hssa bi-Blagay HasbiyaLlhu ve kef Nemmekahu el-hc Ahmed cund

77 78 79

Veznik ve nije ubiljeen. Pie pogreno refte. O tekstovima ispisanim na arapskom iznad peata v.. M. Ktkolu, n. d., str. 319.

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

31

Azra Gado Kasumovi

Irham men fl-erd(z) yerhamukum men fs-sem Nemmekahu Zeynil es-sf El-hlu m yuklu ekallu mimm yuklu Nemmekahu Ahmed el- hatb vel-imm Bende Slih baa Bende Vell baa Bende el-hc Yahy el-mezzin Bende el-hc Ali et-tcir Bende el-hc Sleymn cund Bende Osmn ez-zam InnaLlha yemuru bil-adli vel-ihsn Nemmekahu Mahmd el-imm ve l-hatb El-emru emrukum dme devletukum Nemmekahu el-fakr Ali el-mderris Bende Abdullh baa Bende Hseyin baa Bende el-hc Mustaf cund Bende el-hc Hasan et-tcir Bende Ysuf ez-zam

A-3689 / TO-5: Slika mahzara koji je kancelarijski neobraen s 22 potpisa, tekstovima iznad potpisa i peatima ispod potpisa.

32

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije... Arz Arz je pismena predstavka kojom su se nadleni dravni slubenici, kao to su mutesellimi, kadije,80 naibi, defterdari,81 alajbezi,82 miralaji,83 dizdari84 i drugi mogli obratiti na Divan ili na Portu sa prijedlogom o neijem postavljenju na odgovarajuu funkciju: defterdara, mutesellima, mulle, kajmakama, kadije, naiba, mutevelije vakufa, salhana, ferraa, nekog od posadnika tvrave kao i kad je rije o drugim javnim slubama. M. Ktkolu za arz kae da je slubena molba, a za arzuhal da je molba raje i vojne klase.85 Arz je, ustvari, slubeni prijedlog a arzuhal je, prije svega, molba koja se odnosila na neka lina pitanja pojedinaca, njihove line privatne zahtjeve, a sastavljali su ih pripadnici svih drutvenih skupina. Arz kao prijedlog za neije postavljenje mogao je iznositi samo slubenik na vioj funkciji. Mulle i kadije kadiluka su npr. podnosili prijedloge za postavljenje raznih vakufskih slubenika ili niih slubenika u mahkemi. A za postavljenje mulle prijedlog je mogao podnijeti neki dravni slubenik vieg ranga, kao to su npr: ejhul-islam, kazasker, sadrazam ili valija nekog ejaleta. Za postavljenje posadnika u tvravi prijedlog je podnosio dizdar tvrave, a prijedlog za dodjeljivanje timara kao ekvivalenta za spahijsku slubu podnosio je alajbeg. Arz je imao skoro identian obrazac kao ilam. I kancelarijski neobraeni arz je, kao i arzuhal, mogao imati HU ubiljeeno pri vrhu dokumenta. Poinjao je s elkabom koji se upuivao raznim visokim dravnim slubenicima.86 Arzovi koji se susreu kod nas nemaju navedene elkabe i poinju samo s jednostavnim uvodnim obrascem: Marz- abd-i fakr oldur ki; Der-i devletmekne arz- d-i kemneleridir ki; Arz- bende budur ki87 ili obrascima tipa Dergh- felek-medr ve bargh- gerdn-iktidar trbna arz- bende-i b-mikdr budur ki ..88 koji e biti navedeni u primjerima za arzove. Zavrni obrazac arza slian je kao i kod arzuhala ili ilama: .......hk-py- devletlerine
80 A-1291 / TO: Arz datiran 11. dumadel-evvela 1163. / 18. aprila 1750. godine Mehmeda Sadika, kadije Foe i Uloga, u kojem moli da se izda berat na dihet vaiza Sultan Bajezidove damije u Foi Salih-hali. A-4699 / TO: ...imzay hazreti defteri... A-1216 / TO: Nedatiran arz hercegovakog alajbega Ibrahima, kojim predlae da se Musta dodijeli druga polovina timara od 2073 ake u Seljanima, nahija Neretva . A-1228 / TO. A- 1229 / TO: Arz datiran 17. dumadel-ahira 1206. / 11. februara 1792. godine, kojim Zulkar, dizdar u Kljuu, Hercegovina, predlae da se gedik-timar iza umrlog ehaje Saliha dodijeli njegovim sinovima. Mbahat Ktkolu, Osmanl diplomatik dili, Istanbul, 1994., str. 303. Isto, str. 217. GHB, R-3244. A-1228 / TO.

81 82 83 84

85 86 87 88

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

33

Azra Gado Kasumovi arz olundu bk emr fermn devletl sultnm hazretlerinindir. Navedene tri vrste dokumenata, pored toga to se razlikuju po namjeni i unutranjem sadraju, pored odreenih slinosti u vanjskoj formi, razlikuju se i po upotrebi rijei arz, arz- hl ili ilm. Arz zavrava izrazom bende ili izrazima minalabdil-fakr i slino. Npr. Bende Ahmed mirly- Bosna. Na ispisima na margini / der-kenr koji su se biljeili u defterhani sijakatom upuivalo se na to da je registracija iznad arza sainjena na osnovu arza navedenog slubenika, tj., dizdara ili miralaja npr. : B arz- Mustaf dizdr- kala-i Boa. Arz je mogao imati ubiljeen datum harfovima. Meutim na arzovima se datumi uvijek ne moraju biljeti. Datum se obavezno biljeio na dokumnetima koji su u procesu kancelarijske obrade dolazili na dokument samog arza.89 Postoje primjerci kopija / suret arzova, a postoje i primjerci kancelarijski obraenih arzova. Postupak kancelarijske obrade arza ili arzuhala na nivou Ejaleta poinjao je izdavanjem bujuruldije mutesellima ili kajmakama, kojom je postupak otpoinjao. U mnogim arzovima i arzuhalima napisala bi se sa strane rije tatbik na desnoj strani na sredini margine, a ispod toga bi se napisalo da je peat slubenog lica koje je podnijelo ilam ili arz vjerodostojan. Sa strane kancelarijski obraenog arza, tj., predstavke stoji uobiajeno tatbik, a ispod toga tekst koji upuuje na vjerodostojnost i ispravnost peata dravnog slubenika koji je poslao navedeni dokument: Mhr mutbiktir fermn devletl sultnm hazretlerinindir. Primjeri obrazaca arzova ispisanih u rukopisima In-a Arz- bendeleridir ki90 Bosna sancanda intihi serhad- islamiyyede vk (vki) Banlka kalas muhfazasna tayn buyurulan Gradika nefert kullar azabn- sn ve slis ve rbi ve hmis ve frisn- sn alt cemat- nefert- kullar memr olduklar vech-i zere hidmet-i (hizmet) muhfazada mevcd ve leyl nehr mukm olup mstahakk olduklar mevcibleri sadaka ve ihsn buyurulmak niyzyla pye-i serr -i alya91 arz olundu. Der-i devlet -mekne arz- d-i kemneleridir ki92 Rmel (Rumili) eyletinde vki Pa sancnda Cuma pazr kazsna mddet-i karbden mtesellimlik nasb ihds ve ehli-i kaznn perkende
89 90 91 92 V. priloene navedene kopije kancelarijski obraenih arzova. GHB, R-3244, list 92. Izostavljena je rije alya. GHB, R-3244, list 79b.
ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

34

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije... ve pern ve bend-i bel-y fakra giriftr olmasna bis bir hlde olmakla hl Rmel vlisi vezr-i mkerrem Abdullh paa hazretleri hl-i fukarya merhametten kaz-i mezbrun mtesellimliini refetmekle emvl-i mr tahsl ve cemina s ve umr-i mhimme-i fukar-y ruyet ve temiyet-i umr ve siynet-i fukarya kdir bis-i arz- ubdiyyet elebi olu hibetuLlhi kullar kaz-i merkme yn nasb ve tayn ve yedine fermn- l ihsn niyzyla bil-iltims pye-i serr-i alya arz olundu. Primjeri arzova koji su proli kancelarijsku obradu Arz miralaja Ahmeda.93 * Lijevo iznad bujuruldije pri vrhu stoji HU. Sahha / sahh: Arz ve derkenr mcebince tevch olunmak dey Poinje s: Dergh- felek-medr ve bargh- gerdn-iktidar trbna arz- bende-i b-mikdr budur ki Bosna sancnda Zavrava s: merkme bert- erf-i ln ile sadaka ve ihsn buyurulmak ricsyla sene-i sitt ve mieteyn ve elf hk-py- devletlerine arz olundu bk emr fermn devletl sultnm hazretlerinindir Bende Ahmed mirly- Bosna Arz je protokolisan i proao je kancelarijsku obradu. Sa strane arza, tj., predstavke, stoji uobiajeno tatbk, a ispod toga tekst koji upuuje na vjerodostojnost i ispravnost peata dravnog slubenika koji je poslao navedeni dokument: Mhr mutbiktir fermn devletl sultnm hazretlerinindir. Desno iznad arza pri vrhu dokumenta ubiljeena je naredba da se napravi biljeka na margini, a ispod toga je sijakatom registrirana biljeka u defterhani: Kayd der-kenr oluna Vech-i merh zere mukayyed Nhiye-i Dubrovnik der lv-i Bsna Abdl Kdir ve mer ve Mustaf veled-i Ysuf an kayd- hd an tahvl-i Ibrhm pedere ki mtevvef Ibrhm ile Ysuf mutasarrflar iken Ibrhm fevt olup hissesi sulb oullar merkmn Abdl Kdir ve mer ve Mustafya ve Ysuf kendi kaydndan hissesi icml bozulmamak zere verilmitir b-arz- Ahmed mirly- M (mezbur) f 9 M (Muharrem) sene 1196. Iit tbi-i m (mezbr) 2200 1100
93 A-1228 / TO. Arz datiran 1206. / 1791. godine kojim bosanski miralaj Ahmed preporuuje da se Ibrahimu dodijeli timar od 1100 aki u selu it, nahija Dubrovnik.

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

35

Azra Gado Kasumovi

A-1228 / TO: HU, sahha-bujuruldija, arz miralaja Ahmeda i biljeke ispisane sijakatom na margini / der-kenr.

36

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije... Arz Mehmeda, dizdara u Bocu:94 Na lijevoj strani iznad bujuruldije stoji HU. Iznad arza ubiljeena je kratka bujuruldija sa sahha / sahh: Arz der-kenr mcebince tevch olunmak dey buyuruld 09. CA (Cumde l-evvel) sene (1)230. Na desnoj strani iznad arza sijakatom je ispisano: Kayd der-kenr oluna A ukoso pored toga, sa strane sitnim slovima: vech-i merh zere mukayyeddir Nhiye-i Lava der lv-i Bosna Ali Bahtiyr veled-i Mustaf azab- kala-y Boa an tahvl Mustaf merd-i kala-y Boa An tahvl-i Mustaf el-memr ki be-hsn-i rz kasr- yed (k)gerd Karye-i Buli Gora tbi M (mezbur) Gur 750 Sa strane ulijevo: B-arz- Mustaf dizdr- kala-y Boa F 27 N (Ramazan) sene 1216. Tekst arza glasi: Dergh- felek-medr ve bargh- gerdn-iktidr trbna arz- bendeleridir ki Bosna sancnda Lava nhiyesinde Buli95 Gora nm karye ve gayriden yedi yz elli ake gedik tmryla Boa kalas mustahfzlarndan bert- pdih ile mutasarrf Ali veled-i Mustaf bil veled fevt olup ol vechiyle tmr hl kalmakla erbb- istihkktan mtevvefnn karnd olu Ali veled-i Mehmed nm kimesne yarr ve emekdr ve her vechiyle lyk ve mahall mstehakk ve hizmet-i lzimesi iktidr olup kala-y mezkrde skin ve hizmet-i pdihde ed etmek artyla Ali veled-i Mustafann tahvlinden Ali veled-i Mehmede tevch ve bert- aln inyet ve ihsn buyurulmak pye-i serr-i alya arz olundu sene selsne ve mieteyn ve elf f ehr-i muharrem rne yevm.96 Bende Mehmed dizdr- kala-y Boa. Sa strane arza desno stoji znak da je arz uzet u kancelarijski postupak: Tatbk I nie toga pri dnu: der-kenreyn f 27 R (Rebu-l-hir) sene (1)230 Na poleini dokumenta stoji pri vrhu lijevo: Rznme-i Ebu Bekir pada sene (1)218
94 A-287 / TO: Arz datiran 20. muharrema 1230. / 02. januara 1815. godine Mehmeda, dizdara u Bocu, da se mjesto umrlog mustahza Alije, sina Mustafe, postavi njegov brati Alija, sin Mehmeda, da mu se da gedik-timar Bidzligora u kreevskoj nahiji (pie Buddli, Buli ili Buje u lavanskoj nahiji?) od 750 aki. Prijedlog je odobren 09. dumadel-evvela 1230. / 19. aprila 1815. godine i naloeno je dizdaru da ga uvede u defter. Pie Buddli, Buli ili Buje u lavanskoj nahiji? Ovakva formulacija navedenim redom, uglavnom, ne dolazi. Navodi se prvo dan flyevm i odgovarajui redni broj sa odreenim lanom, potom mjesec, a zatim godina.

95 96

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

37

Azra Gado Kasumovi Ispod toga na poleini stoji ubiljeeno sijaktom: Tmr- mezkr gediiyle ve ol mikdr yazu ile Ali Bahtiyr veled-i Mustafnn bil veled fevt tahvlinden karnd olu Ali veled-i Mehmede verilmidir fi 9. CA (Cumdelevvel) sene (1)230

A- 287 / TO: Arz Mehmeda, dizdara tvrave Boac sa HU na vrhu dokumenta, sahha-bujuruldijom i biljekama sijakatom ispisanih na margini / der-kenr. 38
ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije... Ilami Ilam predstavlja slubeni izvjetaj kadije, naiba, defterdara ili nekog drugog dravnog slubenika koji se slao na vie instance izvrne vlasti. Ilam je imao formu koja je vrlo slina, skoro identina, formi arza. Ilam moe znaiti samo iznoenje injenica o nekom pitanju, a moe sadravati i neku vrstu sugestije ili prijedloga slubenika na niem stupnju vlasti upuen prema vioj instanci. Pitanja koja su predmet ilama mogu se odnositi na izgradnju infrastukture, na vojne potrebe, na sakupljanje poreza i slino. Bolje reeno, sva pitanja koja se pojavljuju u arzuhalima, arzovima niih dravnih slubenika i telhisima viih dravnih slubenika takoer su i predmet ilama. Prilikom kancelarijske obrade arzuhala ilam se esto registrirao s desne strane arzuhala kao izvjetaj nadlenog slubenog lica kome je valija ili njegov zamjenik ili, ak, mutesellim postavljao zadatak da predmet naveden u arzuhalu ispita i podnese izvjetaj. Na lijevoj strani iznad nekih arzuhala koji su proli kancelarijsku obradu dopisivana je uobiajena kratka bujuruldija sa znakom sahha/ sahh, a na poleini arzuhala upisivan je ilam, ukoliko je bio veoma opiran, i na desnoj strani iznad njega uobiajena kratka bujuruldija sa sahha / sahh koja je nareivala postupanje prema ilamu: Ib ilm- er mcebince amel ve hareket olunmak dey.97 Ilam ima poetni i zavrni obrazac kao i arz. Razlikuju se samo po upotrebi rijei ilam ili arz u zavrnom obrascu. Ilam je potpisivao najee kadija ili naib, a po potrebi i neki drugi dravni slubenik, ukoliko je to od njega bilo traeno s vieg nivoa dravne vlasti. Uz potpis je dolazio i peat nadlenog slubenika. Poinje izrazima poput: Marz- abd-i di-i devletleridir ki...a zavrava sa rijeima: hk-py- devletlerine ilm olundu bk fermn hazret-i men lehl-emrindir hurrire fi 16. Cumdel-hir sene 1161.98 Ilam se potpisuje na slijedei nain: El-abdd-d lid-devleti l-osmniyyeti l-aliyye Mustaf Huls el-mvell hilfeten be-kaz- Banlka99 ili u nekoj slinoj varijanti. to se tie unutranjeg sadraja ova dva dokumenta, arzom se iznosi konkretan prijedlog, a ilamom se iskazuju potrebe i iznose injenice u vidu slubenog izvjetaja. Ukoliko se radi i o iznoenju injenica i o prijedlogu za postavljenje na neko slubeno mjesto ili npr. za razrjeenje sa dunosti tada se koristi u zavrnom obrascu zajedno i termin arz i ilam, tj., arz i ilam (arz ilm). Arz i ilam najee su sastavljali kadije. Oito su uz primjerke koje
97 98 99 A-330 / TO. A-2155 / TO. A-296 / TO.

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

39

Azra Gado Kasumovi su slali na nadleno slubeno mjesto sastavljali i primjerke / suret navedenih dokumenata, koje su, takoer ispisivali na debelom papiru s vodenim znakom i koji kao takvi nisu prolazili uobiajenu kancelarijsku proceduru, nego su ih ostavljali kod sebe kao duplikat.100 Primjeri za obrazac ilama registrovanog uz arzuhal i dvije kratke bujuruldije * Iznad sahha-bujuruldija ubiljeeno je HU. Ilam101 poinje uobiajenim obrascem: Marz- abd-i di-i devletleridir ki... Zavrava sa: ..mtevvef-y mezbrun tereke-i vfiyyesinden eds lzm gelmein hk-py- devletlerine ilm olundu bk fermn hazret-i men lehl-emrindir hurrire f 16. Cumdel-hir sene 1161 Ispod ilama stoji peat sarajevskog naiba: er-rizk al Llh Iznad ilama ubiljeena je i druga bujuruldija: Sahha / sahh. Ilm- mcebince zbiti marifetiyle ihkk- hakk olunmak dey buyuruld fi 19. B (Recep) sene (1)161., datirana 19. redepa 1161. godine s nalogom da se dug utjera. Arzuhal koji ima uobiajeni poetni obrazac zavrava s:.....merhim-i safnelerinden mercdur ki mezbrlar zbitleri marifetiyle huzr- era ihzr ve hakkmz ihkk- hakk olunmak bbnda Sary nibi efendiye hitben fermn- erfleri ric ve niyz olunur bk fermn devletl sultnmndr Bende sml Na istom listu ubiljeena je bujuruldija datirana 13. redepa 1161. / 09. jula 1748. godine, ubiljeena iznad arzuhala i upuena kadiji s nalogom da podnese ilam.102 Bujuruldija glasi: Sahha / sahh. Sary nibi efendi Zbitleri marifetiyle eran grp ilm eyleyesiz dey buyuruld fi 13 B (Receb) sene (1)161.

100 A-285 / TO. 101 A- 2155 / TO. Ilam je ubiljeen desno od arzuhala Smaila (Dennetia) upuen bosanskom valiji s molbom da izda nareenje sarajevskom kadiji da sprovede raspravu sa nasljednicima umrlog Abdullaha Dennetia, koji mu je ostao duan 500 groa. 102 Kadija obavjetava ilamom da je uz svjedoke utvreno da se molitelju treba isplatiti 500 groa iz ostavtne umrlog Abdullaha.

40

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije...

A-2155 / TO: HU, arzuhal, ilam sa peatom sarajevskog naiba i dvije sahha-bujuruldije

*Ilam sarajevskog kadije hafiza Ahmeda Hatibovia. 103 Poinje uobiajenim obrascem za ilam: Maruz- abd-i d-i devam- mr devletleridir ki
103 A- 1639 / TO. Ilam datiran 01. mjeseca zul-hidde 1235. / 09. septembra 1820. godine i upuen valiji s molbom i preporukom da se zabrani uplitanje u kazaski (svilarski) zanat onima koji ne spadaju u navedeni esnaf. Dokument je napisan na debelom papiru velikog formata i oteen je.
ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

41

Azra Gado Kasumovi Zavrava sa: meclis-i erde al tarki-ehdet haber vermeleriyle niyz ve istidlarna msade-i aliyye-i hazret-i evliy-y niam erzn ve yn buyurulmak ricsna vki u hl104 bil-iltims huzr- safnelerine ilm olundu bk emr fermn hazret-i men lehl-emirdir hurrire fi gurre-i Zil-hicce sene 1235. Iznad ilama nalazi se bujuruldija sa znakom sahha / sahh datirana 11. abana 1236. godine kojom se nareuje postupanje po ilamu.: Ibu ilm- er mcebince kadm reays olunarak ecneb tifesinin vuk bulan mdhalesi men ve def olunmak dey f 11 (abn) sene (12)36. Primjer za kopiju arza i ilama (arz ilam) koji nije proao kancelarijsku obradu * Arz i ilam banjalukog kadije Mustafe Hilmije, primjerak koji nije proao kancelarijsku obradu:105 Der-i devlet-mekne arz- d-i kemne budur ki eylet-i Bosnada Banlka kalasnda vki (vak) Sultn Mehmed hn Cmi-i erfte Kob muktaas mlndan almak zere yevm on ake vazfe ile viziyye cihetine el-hc brhm mutasarrf iken fevt olup cihet-i mezbr mahll ve hizmet-i lzimesi mahll ve muattal kalmakla yerine erbb- isthkktan ib bis-i arz- ubdiyyet Al ibn Dervi Ysuf nm kimesne her vechiyle mahall mstehakk ve yeste-i inyet olduundan cihet-i mezbr vazife-i mersmesiyle Ali ibn Dervi Ysuf kullarna tevch ve yedine bert- aln sadaka ve ihsn buyurulmak ricsyla pye-i serr-i alya arz ilm olundu el-emr li hazret-i men leh l-emrindir f evsit-i rebil-hir sene sitt ve selsne ve mieteyn ve elf El-abd d-d li d-devleti l-osmniyyeti l-aliyye Mustaf Huls el-mvell hilfeten be-kaz-i Banlka

104 Nedostaje lamut-tarf. Uobiajeno je da pie vki l- hl. 105 A-296 / TO: Arz i ilam datirani sredinom rebiul-ahira 1236. godine banjalukog kadije Mustafe Hilmije, kojim predlae Aliju, sina Jusufa, za vaiza u Sultan Fatihovoj damiji u banjalukoj tvravi umjesto umrlog hadi Ibrahima, iza koga nije ostalo djece.

42

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

Diplomatiki dokumenti: arzuhali, mahzari, arzovi, ilami i sahha-bujuruldije...

Primjer aza i ilama (arz ilm) kadije naiba koji nije proao kancelarijsku obradu *Arz i ilam sarajevskog kadije Abdul-Fettaha. Dokument nije proao kancelarijsku obradu i predstavlja primjerak / suret koji je navedeni kadija zadravao kod sebe.106 Der-i devlet-mekne arz- d-i kemne budur ki Sary Bosnada nib vekili. Zavrava sa: Itip kazsn rzname-i kuzta kem kne sebt ve kayd ve ibk buyurulmak niyzyla bil-iltims der-i devlet-medra arz ilm olundu. El-emr li hazret-i men lehl-emr f evsit-i ehr-i evvl-i mkerrem sene tis ve irne ve mieteyn ve elf El-abd-id-d lid-devletil-aliyyei l-osmniyye El-hc Abdl Fetth el-mvell hilfeten ve muvakkaten bi-medne-i Sary Bosna.

106 A-285 / TO: Arz datiran sredinom evvala 1229. godine. Cerniki kadija Ibrahim Hilmi bio je predloen da se skine s dunosti kadije i progna zbog svojih hravih poslova, ali ta je kazna pometnjom zadesila estitiog kadiju Ibrahim-efendiju Ljubimliju, to konstatira sarajevski kadija hadi Abdul-Fettah i moli Divan da se ovo ispravi.
ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

43

Azra Gado Kasumovi Summary DIPLOMATIC DOCUMENTS: ARZUHALS, MAHZARS, ARZES, ILAMS AND SHORT SAHHA-BUYRULDIS The work presents the documents which typified the Ottoman way of administration in the eyalet of Bosnia. Special attention is paid to the peculiarities of short sahha-buyruldis issued by valis and bearing the sign of sahha/ sahh, followed by short buyruldis issued by kaymakams and mutesellims with the characteristic pena. These penas were important in the official processing of the above-mentioned documents in which requests, complaints, collective petitions, proposals and reports were expressed. The article is motivated by the need to point out the diplomatic features of the documents and the ways in which they were studied and registered, given that they have frequently been misnamed and misunderstood, or even worse, that they have not been particularly studied by our historiography and Oriental studies. Emphasis is placed on the manner of communication between the lower and higher officials of the local and provincial government on the one hand, and of all classes of society including dhimmis, Jews and others with state bodies at local and central level, on the other. Arzuhals, mahzars and arzes are presented as documents for initiating official communication, indicating a problem or a personal need and for looking for a solution and intervention by the authorities. In this sense the article explains the process of communication through charts, copies (surets) of the above-mentioned documents and by presenting registration procedures and various levels of official processing of the documents. The chief contribution of the article is that it gives examples of official processing of documents at a local level in contrast to authors such as Uzunarl, Nedkov, Velkov, Ktkol and others who give examples of the documents from the highest level and which are preserved in the state archives in Istanbul. The article gives a full transcription of several typical documents kept in Gazi Husrev-beg Library and their form.

44

ANALI GHB 39/2010, (31), 5-44

930.253:94(496.02 Rumelija) nder Bayir

VANOST OSMANSKIH ARHIVA S ASPEKTA PROUAVANJA RUMELIJE

Saetak
Predsjednitvo Ureda osmanskih arhiva (Osmanl Arivi Daire Bakanl), kao dio strukture Opeg upraviteljstva dravnih arhiva vlade Republike Turske (T.C. Babakanlk Devlet Arivleri Genel Mdrl), zauzima cijenjenu poziciju meu svjetskim arhivima. Kako prema broju dokumenata koje sadri, tako i prema naunom i kulturolokom znaaju tih dokumenata, to je jedan od najveih svjetskih arhiva. U njemu se nalaze podaci i dokumenti koji se odnose na historiju blizu etrdeset evropskih i sjevernoafrikih te nekoliko azijskih zemalja koje su imale kontakta s Osmanskim carstvom, meu kojima je i Bosna i Hercegovina. Arhivska graa u Osmanskom arhivu razdvojena je na deftere i pojedinane dokumente, a oni se opet moraju istraivati prema klasifikaciji deftera i pojedinanih dokumenata koji su nastali prije i poslije tanzimata. U ovom radu dati su samo podaci o fondovima i katalozima koji se odnose na Rumeliju (Balkan), a nalaze se unutar bogatog materijala Osmanskoga arhiva. Najznaajniji meu ovdje prestavljenim fondovima jesu muhimme-defteri, ahkam-defteri, muhimme-kajmekama itd. Meu njima, u ovom radu za nas su najinteresantniji Bosanski ahkam-defteri. Ovi defteri sastoje se od 9 knjiga koji obuhvataju odluke u periodu od 1155.-1285. god. po H. / 1742-1867. godine. Na osnovu pojedinih primjera dokumenata iz Kancelarije za tzv.povlatene ejalete, meu kojima je u jednom vremenskom periodu bila i Bosna i Hercegovina, mogu se podrobnije sagledati i odreena zbivanja na naim prostorima u navedenom periodu. Kljune rijei: arhiv, Rumelija, defter, dokument, historija.

Predsjednitvo Ureda osmanskih arhiva (Osmanl Arivi Daire Bakanl), kao dio strukture Opeg upraviteljstva dravnih arhiva vlade Republike Turske (T.C. Babakanlk Devlet Arivleri Genel Mdrl), zauzima jako vanu i potovanja vrijednu poziciju meu arhivima u svijetu. Kako prema broju dokumenata koje sadri, tako i prema naunom i kulturolokom znaaju tih dokumenata, to je jedan od najveih svjetskih arhiva. U Osmanskom arhivu ima blizu 100 miliona dokumenata i oko 365 hiljada deftera (registara). Osim toga, u njemu se nalaze podaci i dokumenti koji se odnose na historiju blizu etrdeset evropskih i sjevernoafrikih te nekoliko azijskih zemalja koje su imale kontakta sa Osmanskim carstvom. Pored toga, u naim arhivima
ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

45

nder Bayir takoer se nalaze i dokumenti za osvjetljavanje blie historije gotovo svake administrativne ustanove drave Republike Turske. Aktivnosti na sreivanju i klasifikaciji arhivskih dokumenata iz osmanskog perioda u Osmanskom arhivu, koje su zapoete u prvim godinama uspostave Republike, u pravom smislu, otpoinju 8. novembra 1846.godine to je ona godina koja predstavlja i datum uspostave Dokumentacionog arhiva (Hazine-i Evrak). Odmah nakon formiranja Dokumentacionog arhiva, koji se nalazi u strukturi Predsjednitva Ureda Osmanskog arhiva i Opeg upraviteljstva dravnih arhiva, pored klasifikacionih odjela koji su reorganizirani i sada uvaju originalnu strukturu, kao to su klasifikacijski odjeli za upravu (rade tasnifleri), klasifikacijski odjel za carske dokumente (Hatt- Hmayun tasnifi), sidil defteri Carskog divana (Divan- Hmayun Sicil Defterleri), postoje i fondovi koje su ustanovila razliita tijela za klasifikaciju formirana u prvim godinama tzv. druge ustavnosti (II. Merutiyet) i Republike, a koji se spominju prema imenu upravitelja klasifikacijskih tijela, kao to su klasifikacijski odjeli: Ali Emiri, bnlemin, Mallim Cevdet i Kamil Kepeci. I pokrajinski beglerbegovi kao i mjesne kadije morali su poznavati osnove arhiviranja dokumenata, to je bilo evidentno kroz izdvajanje i uvanje dokumenata u centralnim dravnim uredima. Slubenicima u pokrajinskim ustanovama nareeno je da biljee svoje odluke i postupke u deftere i da te deftere uvaju. U fermanu1 koji je u vrijeme sultana Sulejmana Kanunija 943. god. po H. (1536.) poslan rumelijskom beglerbegu Mehmed-pai, ukazuje se na sanduk blagajnu deftera izrazima: ...prijepis ove moje asne naredbe da si ubiljeio u defter, jo da si ga bez ikakve izmjene sauvao u blagajni / sanduku deftera, te da si uvijek postupao prema asnom sadraju...2. Dokumenti koji su se uvali u ovim sanducima iz beglerbegovskih arhiva nisu premjeteni u Osmanski arhiv. Poznato je da se jo u nekim ejaletskim centrima i sada nalaze dokumenti iz osmanskog perioda. Iz podatka ehoslovakog istraivaa Josefa Blakovia, koji je iznio u jednom svom lanku, oslanjajui se na jedan dokument iz Gjongosa, kako je vlada (Divan) u Egriju oslobodila mjesto na period od etiri godine od poreza i od slubi nakon poara koji se 1647. godine pojavio u kasabi Gjongos (Gng), moe se shvatiti da je jedan dio ejaletskog arhiva sauvan i da dosee i do naih dana.3

1 2 3

Kannnme, tf Efendi Ktp., nr. 1734, vr. 12a. Bu hkm-i erfm sretini defterde kayd eyleyp ve kendsin dahi ayniyle defter sandklarnda hfz edp dim mazmn- erf ile amel eyleyesin... J. Blaskovic, Osmanl Hakimiyeti Devrinde Slovakyadaki Vergi Sistemi Hakknda, . . Edebiyat Fakltesi Tarih Dergisi, stanbul 1979., say 32, s. 191.
ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

46

Vanost osmanskih arhiva s aspekta prouavanja Rumelije Arhivska graa u osmanskom arhivu razdvojena je na deftere i pojedinane dokumente, a oni se, opet, moraju istraivati prema klasifikaciji deftera i pojedinanih dokumenata prije i onih poslije tanzimata. U ovom naem radu dati su samo podaci o fondovima i katalozima koji se odnose na Rumeliju (Balkan), a nalaze se unutar bogatog materijala Osmanskoga arhiva. Mhimme-defteri Muhimme-defterima (registrima hitnih i vanih poslova) nazivaju se defteri u kojima se biljee najvanije politike, vojne, drutvene i ekonomske odluke koje se odnose na unutarnja i vanjska pitanja o kojima se raspravlja na sastancima Carskog divana. U Osmanskom arhivu nalazi se sauvanih 419 muhimme-deftera za period 961-1333. god. po H./ 1553-1915. godine. U seriji deftera Osmanskog arhiva nesumnjivo vano mjesto imaju muhimme-defteri, koji sadre kulturno i historijsko bogatstvo za period od sredine XVI do prvih godina XX stoljea, a koji, izuzimajui neke krae vremenske periode, i s obzirom na period od otprilike 350 godina, ne postoji niti u jednoj zemlji na Istoku i na Zapadu. Glavnu tematiku oblikuju odluke na visokom nivou koje se tiu politike, ekonomske, kulturne, socijalne i vojne historije interesantne za dravu. U muhimme- defterima nalaze se brojne odluke poslane za razliite rumelijske oblasti i upravitelje. Muhimme- kajmakama To su defteri u kojima su se pisale vane odluke na divanima koje je neovisno sazivao zastupnik vezira (sadaret kaymakam) postavljen da upravlja dravnim poslovima u isto vrijeme kad su se padiah ili veliki vezir nalazili izvan prijestonice. Biljeke u muhimme- defterima, prema mjestu, poziciji, govorenja, u formi su poslanih prijepisa berata i fermana. Odluke koje su donoene na sastancima Divana, pod rukovodstvom velikog vezira a u prisustvu kubbe-vezira, anadolskog i rumelijskog kadiaskera, defterdara i niandije, zabiljeene su u deftere prema hronolokom redoslijedu. Ahkm-defteri Ahkam-defteri opi je naziv za deftere koji su rezervirani za biljeenje odluka koje dolaze s Carskoga divana (Divn- Hmayn). Ove odluke nekad se nazivaju i fermanima poto su prireivane u ime sultana.
ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

47

nder Bayir Odluke su, prema temama, upisivane u razliite deftere. Najvanije od njih formirale su jedan dio vladinih registara (Divn Sicilleri), pod imenima Ahkm- Mhimme, Ahkm- ikayet (albene odluke), Ahkm- Rs ve Tahvil. S obzirom na sadraj, ovi defteri nastavljaju se na ikajet-deftere i rasporeeni su prema ejaletima. Historijski gledano, svi poinju 104 godine nakon ikajet-deftera (izuzimajui ahkam-defter za Moru - Mora Ahkm Defteri), 1155. god. po H./ 1742. godine i nastavljaju se do perioda tzv. druge ustavnosti (II. Mertiyet). Vilajetski ahkam-defteri poredani su prema ejaletima na sljedei nain: Adana Anadolu Bosna Dezir i Rakka Dijarbekir Erzurum Bosanski ahkm-defteri Ovi defteri sastoje se od 9 knjiga koji obuhvataju odluke u periodu 1155.1285. god. po H./ 1742-1867. godine. U ovim defterima nalaze se odluke za Bosni pripadajui Banjaluki, Bihaki, Hercegovaki, Zvorniki i Travniki sandak, kao i odluke koje se odnose na kadiluke: Derventa, Gradika, Kostajnica, Pridor, Prnjavor, Teanj, Klju, Krupa, Petrovac, Sanski Most, Cazin, ajnie, elebi Pazar (Rogatica), Foa, Fojnica, Visoko, Viegrad, Bilea, Gacko, Stolac, Konjic, Ljubuki, Ljubinje, Nevesinje, Trebinje, Brko, Bjeljina, Graanica, Gradaac, Kladanj, Maglaj, Srebrenica, Vlasenica, Bugojno, Prusac, Glamo, Livno, epe, upanjac (Duvno), Prozor, Jajce i Zenica. Rumelijski ahkm-defteri Ovaj fond sadri 85 deftera koji obuhvataju odluke u periodu izmeu 1155-1326. god. po H./ 1742-1908. godine. U navedenim defterima nalaze se odluke za sandake koji pripadaju Rumelijskom ejaletu: Paa livas (Soja), Kstendil (Konstanca, ustendil), Vize (Viza), irmen, Krkkilise (Krklareli), Silistra, Nibolu (Nikopolj), Vidin, Alacahisar (Kruevac), Vuitrn, Prizren, kodra (Skadar), Dukagin, Valona (Avlonya), Ohrid, Delvine, Janja, Ilbasan (Elbasan), Moreja (Mora), Trhala (Trikala), Selanik (Solun), skp (Skoplje), Bender i Akkirman. 48
ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

Halep stanbul Karaman Mara Mora zi i Silistre

Rumeli Sivas am i erif Trabzon

Vanost osmanskih arhiva s aspekta prouavanja Rumelije Ahkm-defteri u Katalogu Kmil Kepeci, broj 986 U Kamil Kepeci Katalogu, No - 986, nalazi se 13 ahkam-deftera ubiljeenih pod opim brojkama od 61 do 73, a koji sadre biljeke za period 9271168. god. po H./ 1520-1658. godine. U ovoj seriji nalaze se i dva rumelijska ahkam-deftera pod brojem 61 i 62 iz 927. god. po H.(1520 1521) i 951. god. po H. (1544-1545) godine. Razliiti i raznovrsni defteri Pod ovim naslovom podrazumijevaju se pojedinani defteri i oni koji pripadaju razliitim kancelarijama Carskog divana. Razliitog su datuma i ubiljeeni u Mahzen defteru (sumarnom inventarskom defteru) broj 1, str. 199-201 i str. 276. Meutim, ovi defteri su za vrijeme aktivnosti na klasikaciji, poto su razliiti i raznovrsni, izdvojeni i razmjeteni po pripadajuim fondovima. U ovoj grupi nalaze se i u katalogu Rumeli Jurnal Defteri Kmil Kepeci Tasnifi, Divn- Hmayn Divn Kalemi 986, pod brojem 3, a za period izmeu 1251-1279. god. po H./1835-1863. godine. Uredski tahvil (nian) defteri U ovim defterima nalaze se biljeke o timarima. Ispod podnaslova koji ukazuje na oblast (nahiju ili sandak) kojoj pripada timar, pie se ime korisnika timara i oblik prenoenja "an-tahvl-i ..." kako je preneseno... Ispod toga nalaze se imena mjesta od kojih se dobija prihod s timara, njihovi proizvodi i opi zbir prihoda. Poslije se biljei datum kad je data potvrda (tezkira) uz objanjenje koje govori o proirenjima u dodjeli timara. U Katalogu Kmil Kepeci Tasnifi Katalou broj 986 nalazi se 406 deftera. Defteri su klasificirani prema analitikom inventarskom sistemu. Defteri koji se odnose na Rumeliju dati su u tabeli. Defteri za prepisku uzviene vlade Visoke porte Ovdje je rije o defterima koji su rezervirani za biljeke o nekim prepiskama Kancelarije za prepisku kod velikog vezira. U Kmil Kepeci Tasni Katalou broj 986, nalazi se 38 deftera koji sadre biljeke za period 1186-1228. god. po god. po H./1773-1813. godine, a ubiljeene su pod brojevima 1-38. Od navedenih 38 deftera, njih est odnosi se na Rumeliju.

ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

49

nder Bayir Popisni registri Popisni defteri (registri) jesu detaljni, opirni statistiki izvori koji u slinoj formi nigdje ne postoje a koji se odnose na socijalnu, demografsku i ekonomsku historiju drava unutar Osmanskog carstva. Ovi defteri obuhvataju period 835-1300. god. po H./ 1431-1882. godine. Tahrir-defteri (popisni registri) koji se uvaju u Defterhani dostiu broj 1086, a s ponovljenim 1.100 primjeraka. Osim toga, tahrir-defteri (popisni registri) nalaze se i Maliye'den Mdevver Defterler Katalou. Defteri koji se odnose na jedinice koje pripadaju Glavnoj kancelariji za mukataau / arendu / zakup (Bamuktaa Kalemi) Ovaj biro nazvan i Kancelarija prvog, koji daje u zakup (Muktaac-y Evvel Kalemi) vjerovatno je osnovan sredinom XVI stoljea. Glavna kancelarija za zakup (Bamuktaa Kalemi) nadzire raune za zakup polja pirina u Filipeu (Plovdivu) u Rumeliji i sve skele i solane na obali Dunava, kao to su: Kratova, Kili, Varna, Brail (bril), sak, Tolc, Main, Ahyolu, te pohranjuje i uva biljeke o naredbama i uredbama donijetim za te zakupnine (mukataae). Takoer je u isto vrijeme nadgledala dodjeljivanja neki funkcija, hasova i godinjih dabina. Pisari u ovom uredu takoer su pisali berate, hukmove i tezkire za upravitelje i druge slubenike za Rumeliju. Kao to se vidi, veina zakupnina koji ulaze u okvir ove slube nalazila se u Rumeliji. Defteri Kancelarije za porez na pirina (eltik Rsmu Kalemi Defterleri - D.RS.) Ova kancelarija nadgledala je raune za prihode sa nekih polja zasaenih pirinom ili polja kraj rijeka u Anadoliji i Rumeliji. Takoer je sviala raune koji se odnose na darove duhovnih prvaka kranskih zajednica (demata). Kancelarija Haremeyn Muhasebesi i defteri o jedinicama koje su pri njoj (Haremeyn Muhasebesi Kalemi ve Bal Birimlerine Ait Defterler - D.HMH.) Ova kancelarija naziva se i Evkf Muhasebesi (Raunovodstvo za vakufe). Ona bi pohranjivala podatke o vakuma dvaju Harema (u Meki i Medini) i o onome to se na njih odnosi, te svake godine vrila kontrolu njihovih nansi50
ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

Vanost osmanskih arhiva s aspekta prouavanja Rumelije ja. Nadgledala bi vakufe velikih damija, poznatih kao carske damije, kao i poslove u vezi s plaama slubenika u tim damijama. Ovdje se nalaze defteri i biljeke koje se odnose na vakufsku zemlju (arazi) u Istanbulu i Rumeliji a pripadaju vakuma Meke i Medine. Pripremala bi dokumente (potvrde) koje sadre vjerske obaveze i postavljenja vjerskih slubenika u Istanbulu i Rumeliji, te bi, aljui ih u Maliye Kalemi (Kanceleariju za nansije), omoguavala da se odatle za njih dobiju berati. Posebno bi se upisivali posjedi Haremejna (Meke i Medine) koji su pod ugovorom s nekim licima, zatim uvjeti koji se odnose na njih, organizacija esnaija i umjetnika koji su prikljueni vakuma, s predstavkama o dugovanjima i prinadlenostima koje su izvedene iz nekih zakupnina Haremejna (Meke i Medine), potom naredbe i mjesna korespondencija. Pored svega ovoga, ova kancelarija takoer je kontrolirala mjesene prinadlenosti nekih tvravskih posadnika, obaveze umirovljenika i pobonjaka. Kancelarije za has-mukate i registri te jedinice (Haslar Muktaas Kalemi ve Bal Birimine Ait Defterler - D.HSK.) Ovo je kancelarija u kojoj se pohranjuju biljeke o hasovima velikog vezira zajedno s hasovima padiaha i lanova carske porodice, kao i mjesto gdje se piu i uvaju obveznice i naredbe. Osim ovog, ovdje se uvaju i rauni izvora prihoda kao to je uobiajeni porez na stoku det-i anm. Kancelarija bi posebno upravlajla nekim zakupninama (mukattaama) u Rumeliji i jugoistonoj Anadoliji, lokalnim kancelarijama i izdvajanjima iz njihovih prihoda koja se izdvajaju kao dotacija za vezirske i druge hasove. Tu bi se realizirale mjesene prinadlenosti potomaka osvajaa / evld- ftihn (potomaka osvajaa Rumelije / Balkana i onih koji su u vrijeme osvajanja Rumelije dovedeni iz raznih mjesta Anadolije i tu naseljeni), oslobaanja od poreza i ostale posebne aktivnosti. Sadri i biljeke za period 919-1251. god. po H./ 1513-1835. godine u formi 54 deftera poreza na stoku (det-i anm), u pripadajuoj Kancelariji za mukataa hasove (Haslar Muktaas Kalemi). Defteri Kancelarije sitnih vakufa (Kk Evkf Kalemi Defterleri - D.KEV.) Ova kancelarija, koja je poznata i kao Kk Muhasebe Kalemi, rukovodla je jednim dijelom vakufa kojim se upravljalo prije tanzimata u tri razliita ureda. Druge kancelarije su Haremeyn Muhasebesi i Anadolu Muhasebesi Kalemi.
ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

51

nder Bayir Ovdje je rije o vakuma koji su vezani za ovu kancelariju; neki vaku u Istanbulu, Rumeliji i Anadoliji. Ova kancelarija, koja je pod upraviteljstvom dvorskog age (bbssade aas), organizira poslove kao to su: upravni poslovi ovih vakufa, njihovi rauni, postavljenja i darivanja. Ovdje se uvaju i mali registri i rauni za upravljanje vakuma koji se nazivaju "sadaka tevliyetleri" (upravljanje registriranim vakuma) iji nadzor pripada velikim vezirima. Kancelarija za zakup ruda i defteri za pripadajue jedinice (Maden Muktaas Kalemi ve Bal Birimlerine Ait Defterler - D.MMK.) Ova kancelarija, koja je jedna od kancelarija za nansije, biro je koji upravlja velikim carinskim zakupninama, dizjama Kopta u Anadoliji i Rumeliji, dizjama nemuslimanskih podanika pod vlau vojvode Eaka (Vlake) Bogdana, dizjama nemuslimanskih podanika Erdeljskog kraljevstva i Dubrovake republike, carinskim zakupninama serin i derin4, zakupninama za mjerenje svile (mzn- harr muktaas), carinom na robu, carinom na evropsku robu i zakupninama kod carina za duhan, zakupninama na rude, zakupninama na majdane stipse, poreze na kantar, eksploatacijom ostriga i koljki, zakupninama s porezom na opijum (mak), zakupninama na kovnice novca i zakupninama na radionice za obradu srebra, a takoer svake godine priprema raunovodstvene obraune. Defteri razliite tematike (Mteferrik Konulu Defterler) Za posebne stvari koje su ostale izvan gore predstavljenih serija sainjen je katalog koji se zove Razliite teme (Mteferrik Konular). U Mteferrik Konular Defter Katalou, broj 632, dati su rezimei 565 deftera. Onaj pod brojem 8 sadri imena sokolara (ahindija) i sravnjene peate ahindibaa (zapovjednika sokolara) u Rumeliji. Defteri poglavarstva Visoke skuptine (Meclis-i Vl Riyaseti Defterleri - MVL.) Jedna od institucija koja je s tanzimatom nala svoje mjesto meu institucijama osmanske drave jeste i Visoka skuptina (Meclis-i Vl).
4 Porez na stoku za klanje.
ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

52

Vanost osmanskih arhiva s aspekta prouavanja Rumelije Osnovana je 27. zu-l-hide 1253. god. po H./ 24. marta 1838. godine da pripremi nove pravilnike propisa koji e iznova podstai aktivnosti na reformi, zatim da se bavi procjenom slubenika i da daje stav koji se treba iskazivati u dravnim poslovima. Budui da su se poslovi poslije proglaenja tanzimata umnoili, ujedinjenjem Visoke tanzimatske skuptine (Meclis-i l-i Tanzimat) i Skuptine za pravne propise (Meclis-i Ahkm- Adliye) dobija se jedna skuptina, a ta skuptina se dijeli na tri doma pod imenima: upravni (dre), reformski (Tanzimat) i pravni (Adliye). Saeti defteri (Hlsa Defterleri) Ovi defteri sadre skraene biljeke popisa koji dolaze iz Anadolije, Rumelije, Istanbula i Arabije. To su: defteri sudskih naloga (Mzekkere Defterleri) koji su zapravo defteri ope evidencije dokumenata, defteri saetih biljeaka (Hlsa Kayt Defterleri) potvrde koje skuptina pie za razliite instance, te defteri molbi (stida Defterleri) u kojima se biljee dospjele predstavke. Saeci vanih i uobiajenih stvari odvojeno su ubiljeeni u deftere. Jedino postoje defteri predstavki, odnosno izvjetaja (Maruzat Defterleri) u kojima se uvaju saete biljeke dokumenata koji se alju padiahu posredstvom vlade kako bi se ostvarila odreena elja. Defteri s identinim biljekama (Aynen Kayt Defterleri) Ovi defteri jesu ustvari zapisnici koji se odnose na odluke koje se raspravljaju u dokumentima iz Anadolije, Rumelije, Istanbula i Arabije. Primjetno je da se ovi zapisnici biljee u idra-deftere (cra Defterleri). Identine biljeke o dopisima koje skuptina pie za razliite instance uvaju se u tezkire-defterima (Tezkire Defterleri). Postoji 478 deftera Poglavarstva Visoke skuptine (Meclisi-i Vl Riyseti Defteri) koji sadre biljeke u periodu 1253-1284. god. po H./ 1837-1867. godine. Defteri prihoda (Temettut Defterleri - ML.VRD.TMT.) Porez na prihod (temett vergisi) ime je koje se daje porezu uzetom zbog veih godinjih zarada trgovaca i zanatlija. Ime poreza na prihod (temett vergisi) kasnije se mijenja u naziv kazan vergisi, porez na zaradu. U temettu-defterima biljeene su kue pojedinano, centri za stanovanje, kao to su kadiluk
ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

53

nder Bayir i selo, lini imetak koji svako posjeduje, nekretnine, zemlje, ivotinje, plodovi i drugi podaci. U klasikaciji i katalogizaciji temettu-deftera kao temelj uzimale su se upravne podjele tog vremena. Defteri i podaci u njima za osnovu uzimaju alfabetski redoslijed izdvajanja prema ejaletima. Po alfabetskom redoslijedu u svakom ejaletu izdvojeni su kadiluci. Ima ih ukupno 17.747 za period 12561261. god. po H./ 1844-1845. godine. Ovi defteri klasicirani su prema analitikom inventarskom sistemu. Defter pod brojem 514 odnosi se na Ni, Rumeliju, Solun, Silistru i Sivas. Defteri Inspektorata za Rumeliju (Rumeli Mfettilii Defterleri) Meu dokumentima koji se donose iz ureda Osmanskog carstva izvan Istanbula vano mjesto zauzimaju dokumenti Inspektorata za Rumeliju. U skladu s potrebama Berlinskog sporazuma, koji je prihvaen 1878. godine na nain da je modiciran sporazum u Svetom Stefanu, a koji sadri teke uvjete potpisane kao posljedica i rezultat osmansko-ruskih ratova, postepeno je osnovan Rumelijski inspektorat u novembru 1902. godine, kao posljedica uplitanja Austrije i Rusije. Oblast ovlasti ovog inspektorata iri se na est vilajeta, uz planirane aktivnosti na reformi u oblasti uprave, prava, na vojnom i nansijskom planu, ukljuujui ranije Kosovo, Bitolj i Solun, a kasnije, uz pridavanje panje ostalim susjednim vilajetima, proiruje se i na Janjinu, Edirne i Skadar. Obavljajui funkcije veze s vladom, Rumelijski inspektorat je institucija koja nekada odbacuje vladu (velikog vezira), dopisujui se s dvorom i koja ima izuzetno razvijene fnkcije i ovlasti. Na taj nain moe se usporediti s dananjim Oblasnim upraviteljstvom za gorue poslove (Olaanst Hl Blgesi Valilii). Da bi mogla lake i bre pokrenuti poslove inspekcije, u vladi se nalazila komisija koja se sastojala od etiri osobe. Utvreno je da, pored dokumenata, meu papirima Rumelijskog inspektorata ima 244 deftera. Ovi defteri koji obuhvataju period 1319-1327. god. po H./ 1901-1909. godine sadre biljeke razliite tematike o dopisivanju izmeu kadiluka i sandaka koji se veu za vladu i Rumelijski inspektorat. Datum i sadraj ovih deftera spominje se u nastavku, ispod tabelarne liste. U katalogu broj 423 nalaze se 244 deftera za godine 1319 1327. god. po H. / 1901 1909, a oni pripadaju Rumelijskom inspektoratu.

54

ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

Vanost osmanskih arhiva s aspekta prouavanja Rumelije Defteri Kancelarije za velike utvrde (Byk Kale Kalemi Defterleri - D. BKL.) Vana kancelarija za prihode - Kancelarija za velike utvrde obavlja poslove popravke velikih utvrda, izuzimajui Moreju i Albaniju, opskrbe utvrenih mjesta, skladita oruja i organizira poslove koji se odnose na plau personala. Posebno je nadgledala kontrolu domae vojske (vojske koja je uz plau koritena u Egiptu, Bagdadu, Lahsi, Mosulu, Dijarbekiru, Vanu, Bosni, Budimu, Temivaru, amu, Halepu, Karsu i Erezerumu kao janjiari ili u njihovim skupinama). Ova kancelarija bila je ovlatena za davanje dozvole za trezor (Hazne tezkiresi). Dok su sve utvrde u Bosni i Hercegovini bile vezane za Kancelariju za velike utvrde, utvrda u Podgorici bila je vezana za Kancelariju za male utvrde (Kk Kale Kalemi). Defteri Kancelarije za male utvrde (Kk Kale Kalemi Defterleri - D. KKL.) Sadravali su obraune prinadlenosti lokalnih vojnika nekih utvrda u Moreji, Albaniji i Hercegovini (naknada i plaa davala se vojnicima etiri puta u godini, jednom u tri mjeseca u mjesecima muharremu, rebiul-ahiru, redebu i evalu). Ako bi se njihove plae davale kao nasljedne od prihoda s rijeka, onda bi se potvrde s dokumentima o predaji davale iz ove kancelarije. Klasikacija mudevver-deftera iz Ministarstva nansija (Maliye'den Mdevver Defterler Tasni) Ovdje je rije o klasikaciji deftera, kojih je blizu 26.000, a koji su u hrpama preuzeti 1945. godine iz Ministarstva nansija. Kao i ostali defteri koji pripadaju razliitim kancelarijama za nansije, sadre popis zemljita, dvor, janjiare, plae kao i druge vrste deftera / protokola. Dok je raena klasikacija, prvo su za svaki defter starijim pismom (osmanskim) pravljene tri rukopisne e, pa su e tako bivale redane u kutije kao tri posebne grupe, razumljivo, prema hronolokom, brojanom redoslijedu i prema temama, da bi one bivale ponuene istraivaima na koritenje. Ispod je data lista onih koje sadre tematske podnaslove. Defteri poinju s 830. god. po H./ 1427., i dolaze do 1346. god. po H./ 1927. godine.

ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

55

nder Bayir Dokumenti Kancelarije za porez na pirina (eltik Rsmu Kalemi Belgeleri - D.RS.) Drugo ime ove kancelarije je Varidt- kk- San Kalemi (Kancelarija prihoda drugog odabira). Funkcija ove kancelarije, koja se zove Kancelarijom obrauna za pirina (eltik Muhasebesi Kalemi); jeste da se brine o darivanjima i beratima za duhovne lidere kranskih zajednica (demata) i upravitelje pirinanih polja kraj rijeka u Rumeliji. Dokumenti Kancelarije malih vakufa (Kk Evkf Kalemi Belgeleri - D.KEV.) Sadre deftere i obraune manjih vakufa poznate kao "sadaka tevliyetleri" - upravljanja dobrotvornim vakuma, koji potpadaju pod nadzor velikog vezira, a potjeu iz nansijski kancelarija za prihode. Vaku koji su vezani za ovu kancelariju jesu neki vaku u Istanbulu, Rumeliji i Anadoliji. Ova kancelarija, koja je pod upraviteljstvom dvorskog age (bbssade aas), organizira poslove kao to su upravni poslovi ovih vakufa, njihovi rauni, postavljenja i darivanja. Dokumenti Istone Rumelije (ark Rumeli Belgeleri - A.MTZ.R.) Opeprihvaeno je da se Vilajet Istona Rumelija (ark Rumeli vilayeti) utemeljuje izmeu oblasti Balkan i sjeverne granice zapadne Trakije 13. juna 1878. godine na Berlinskom kongresu, a kao rezultat tursko-ruskog rata 1877-78. godine. Vilajet se sastoji od 28 kadiluka koja pripadaju sandacima Filibe (Plovdiv), Pazardik, Zagrai-Atik, Haskoj, Islimje i Bergos, odnosno od priblino 1300 sela koja se za njih veu. Uredba o ureenju Istone Rumelije (ark Rumeli Nizamnmesi) potpisana je 26. aprila 1879. godine od Osmanskog carstva, Njemake, Austrije, Engleske, Francuske, Italije i Rusije. S postavljanjem Aleko-pae (Aleksandra Stefanova Bogoridija) za upravitelja Vilajeta Istona Rumelija slubeno je utemeljen 17. maja 1879. godine. Meutim, malo kasnije kao posljedica sklapanja saveza Aleko-pae i ruskog komandanta, oblast poinje ulaziti pod bugarski utjecaj i vlast. im je Aleko-paa zavrio period slube i povukao se, vilajetski savjetnik Gavril-efendi postavljen je za upravitelja (valiju) s funkcijom vezira. Malo kasnije, s hapenjem valije i dravnim udarom 18. septembra 1885. godine koji je izvela Bugarska liberalna partija, koja se oslanjala na pomo milicije, Vilajet Istona Rumelija pripojen je Bugarskoj. 56
ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

Vanost osmanskih arhiva s aspekta prouavanja Rumelije Dokumenti Istone Rumelije sadre biljeke o prijepisu u periodu 12961327. god. po H./ 1879-1909. godine. Dokumenti Arhiva Jildiz Saraja Ovo je fond koji se sastoji od deftera, dokumenata i novina sakupljanih u Jildiz Saraju u vrijeme Abdulhamida II. (1876-1909). U ovom fondu se ne nalaze se samo dokumenti i uredbe koje su iz vlade otile do Saraja a bave se razliitim temama koje su zanimale Abdulhamida II., nego i razne predstavke, raporti i izvjetaji koje su razliite osobe poslale u Jildiz Saraj, te zaostavtina Kamil-pae, Devdet-pae, Namika Kemala, Midhat-pae i drugih vanih linosti, lanci o osmanskoj dravi izali u stranoj tampi, albumi i slike, prijepisi zakona i uredbi, osobne biljenice (defteri) Abdulhamida, isprave i mape. To je fond koji oslikava razliite osobenosti ovog perioda, od vanih dravnih problema kao to su meudravni odnosi, pitanja Istone Rumelije, Jermenije i Egipta, dogaaj oko Krita i granina zbivanja, pa sve do uobiajenih zbivanja koja se nalaze u andarmerijskim izvjetajima. Posebni dokumenti predstavke vlade (Sadaret Husus Maruzat Evrak - Y.A.HUS.) Specijalno se sastoje od linih molbenih predstavki i informacija koje sadre posebne dopise koje je vladina instanca upuivala na Saraj u namjeri da omogui informaciju sultanu o rezultatima poduzetih aktivnosti, o nekim unutarnjim i vanjskim problemima i dogaajima. Posbne predstavke vlade na Jildizu veinom ukazuju na vanost pisanja u pogledu vanjskih pitanja, posebno u pogledu Istone Rumelije, pitanja Jermena, dogaaja na Kritu, pitanja Egipta, prodora Italije u Afriku i slinih dogaaja, meudravnih veza i politike koju je slijedila osmanska drava, zatim lanaka koji se bave osmanskom dravom u stranoj tampi, kao i sa aspekta prepiske u vezi sa svim ovim. Razdvojeni dokumenti popisa u inspektoratima i komeserijatima (Perakende Evrak Mfettilikler ve Komiserlikler Tahrirat Y. PRK. MK.) Ovaj katalog koji se sastoji od 4.273 dokumenta i obuhvata period od 1293-1326. god. po H./ 1876-1909. godine sastoji se od sljedeih dokumenata: popisa ispektorata i komeserijata (mfettilik ve komiserlikler tahrrt), dokumenata koji se odnose na inspektorat Rumelijskog vilajeta i vilajeta u
ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

57

nder Bayir Rumeliji (Rumeli Vilyt Mfettilii ve Rumeli vilyetleriyle ilgili belgeler), dokumenata o Egiptu u Izvanrednom komeserijatu Egipta (Msr Fevkalde Komiserlii), dokumenata o Bugarskoj u Bugarskom komeserijatu (Bulgaristan Komiserlii), prepiske slubenog personala u Inspektoratu i komeserijatu i spisa, dokumenata i nacrta kojima nije poznata oblast zanimanja ali se odnose na Rumelijski vilajet i Komeserijat za Bugarsku i Izvanredni komeserijat za Egipat. Komisija za unapreenje poslova i reformi pri Ministarstvu unutarnjih poslova (Dahiliye Nezareti Tesr-i Muamelat ve Islahat Komisyonu - DH.TMK.S.) Ova komisija koja je formirana 1312. god. po H./ 1894. godine, a kao to joj samo ime govori, osnovana je da bi podstakla reforme i uobiajene procedure. Teme dokumenata u ovom fondu u irem smislu jesu: reformske aktivnosti u rumelijskim i anadolskim vilajetima, reformski poduhvati, a posebno oni pod nadzorom inspektora za anadolski vilajet akir-pae, aktivnosti poduzete za unapreenje poljoprivrede i reformi u njoj, promjene u raspodjeli administrativne uprave i vlasnitva, osnivanje andarmerijskih policijskih organa, promjena snaga za odravanje reda (zaptije) u andarmeriju, ostavljanje sreivanja poreza i ubiranja poreza poreznicima, predstavljanje i sluenje u skladu s procentom stanovnitva u upravi stranaca koja se nalazi u strukturi osmanske drave, druge reformske aktivnosti u socijalnim i ekonomskim temama. Kancelarija za kretanje i putovanje Direktorata ope sigurnosti (Emniyet-i Umumiye Mdriyeti Seyrsefer Kalemi - DH.EUM.SSM) Dokumenti koji se nalaze u ovom katalogu obuhvataju period 1333-1340. god. po H./ 1915-19. godine i pripadaju Kancelariji za kretanje i putovanje (Seyrsefer Kalemi) ija je osnovna funkcija da nadzire ulaz i izlaz iz zemlje i kontrolira putovanja u zemlji. Oni sadre sljedee teme: zahtjeve za putne isprave (seyahat varakas), liste putnika koji e se kretati u zemlju u izvan nje, informacije o strancima koji putuju s putnim ispravama (broj, narav, identitet) i izvjetaji, lista onih koji dolaze i odlaze balkanskim vozom, proglasi koji ukazuju na procedure za putnike koji ele putovati, omoguavanje olakica nekim posebnim osobama za vrijeme putovanja, poslovi oko putovnice i viza, kontrola putnika koji dolaze i odlaze vozom ili brodom, aktivnosti u vezi s policijskim slubenicima u sigurnosnim inspektoratima i istrano-obavjetajnim slubama. 58
ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

Vanost osmanskih arhiva s aspekta prouavanja Rumelije Dokumenti koji pripadaju vilajetima i inspektoratima (pokrajinski arhivi) - TR Kao to je poznato, veina arhivske grae koja se pohranjuje u Osmanskom arhivu odnosi se na dravne urede osmanske drave u Istanbulu. Budui da su dokumenti i registri (defteri) koji stiu izvan Istanbula dokumentacija iz pokrajina, odvojeno se dre od fondova centralne dokumentacije i klasiciraju se pod kodom pokrajinske dokumentacije (TR). Dokumentacija provincijskih arhiva koja se nalazi u naem arhivu jeste dokumentacija inspektorata za Kipar i Rumeliju. Dokumenti Rumelijskog inspektorata (koji dolaze iz pokrajina) - TFR Rumelijski inspektorat (Rumeli Mfettilii), koji je utemeljen 1902. godine, sadri popisne biljeke vilajeta: Bitolj, Solun, Kosovo, Janjina, Edirne i Skadar, kao i biljeke koje se odnose na sandake, nahije i sela koja pripadaju tim vilajetima. Rumelijski inspektorat odatle obuhvata i podatke o tetnim aktivnostima bugarskih, grkih i albanskih pljakakih eta, kao i organizacija za razdor, o andarskim i policijskim organima koje su organizirali ociri stranih drava, o aktivnostima konzula, kao i sve slubene spise koji se bave, ako izuzmemo vane spise o aktivnostima patrijarije, takoer i drugim temamama, kao to su upravno-administrativne, nansijske, politike, privredne i trgovake. Rumelijski inspektorat postao je dobar nadzornik i organizator koji se prema ponuenim temama pokretao i postupao prema naredbama sultana i velikog vezira. U dokumentaciji Rumelijskog inspektorata (Rumeli Mfettilii Evrak) openito se nalazi sljedee: poslovi postavljenja i unapreenja, zahtjevi za plae, aktivnosti eta i razbojnika, poslovi oporezivanja i zakupnina, grkobugarski sektaki sukobi, uobiajeni upravni i pravni sluajevi, bezzakonje u upravi, smanjenje andarmerije i policije, okrune graditeljske aktivnosti, aktivnosti koje su podijelile grke i bugarske popove i kaluere, kao i ostalo. Dokumenti Rumelijskog inspektorata koji se sastoji od 12 ureda (kancelarija) dijele se na sljedee odjele: 1. Rumeli Mfettilii Arzuhalleri (Arzuhali Rumelijskog inspektorata), 2. Rumeli Mfettilii Edirne, Yanya ve kodra Evrak (Dokumenti Rumelijskog inspektorata za Edirne, Janjinu i Skadar), 3. Rumeli Mfettilii Jandarma Miriyet ve Kumandanl Evrak (Dokumenti Rumelijskog inspektorata o andarmerijskoj upravi i komandi),

ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

59

nder Bayir 4. Rumeli Mfettilii Konsolosluk, Sefret ve Mfettilikler Evrak (Dokumenti Rumelijskog inspektorata o konzulatima, izaslanstvu i inspektoratima), 5. Rumeli Mfettilii Kosova Evrak (Dokumenti Rumelijskog inspektorata o Kosovu), 6. Rumeli Mfettilii Makmt Evrak (Dokumenti Rumelijskog inspektorata o visokim pozicijama), 7. Rumeli Mfettilii Manastr Evrak (Dokumenti Rumelijskog inspektorata o Bitolju), 8. Rumeli Mfettilii Mteferrik Evrak (Razliiti dokumenti Rumelijskog inspektorata), 9. Rumeli Mfettilii Sadaret ve Bakitbet Evrak (Dokumenti Rumelijskog inspektorata za vladu i glavnu pisarnicu), 10. Rumeli Mfettilii Selanik Evrak (Dokumenti Rumelijskog inspektorata za Solun), 11. Rumeli Mfettilii Umum Evrak (Opi dokumenti Rumelijskog inspektorata), 12. Rumeli Mfettilii Defterleri Katalou (Katalog deftera Rumelijskog inspektorata). Katalog sadri 288.213 dokumenata i 244 registra (deftera), a ovaj fond jo 37 dokumenata i 1 defter. Dokumenti Kancelarije za velike utvrde (Byk Kale Kalemi Belgeleri - D.BKL.) Vana kancelarija za prihode - Kancelarija za velike utvrde (Byk Kale Kalemi) obavlja poslove popravke velikih utvrda, izuzimajui Moreju i Albaniju, opskrbe utvrenih mjesta, skladita oruja i vodi poslove koji se odnose na plae personala. Posebno se brinula o kontroli domae vojske (vojske koja je uz plau koritena u Egiptu, Bagdadu, Lahsi, Mosulu, Dijarbekiru, Vanu, Bosni, Budimu, Temivaru, amu, Halepu, Karsu i Erezerumu kao janjiari ili u njihovim skupinama). Isprave s ovjerom i opisom povoda izdavanja (hccet-i zahriyyeler), koje se nalaze meu dokumentima Kancelarije za velike utvrde i Kancelarije za hasove, nakon odvajanja od ostalih dokumenata i nakon njihovog hronolokog rasporeda prema imenima zakupnina (mukattaa), objedinjene su u dosjee vaee do kraja svake godine. Ova situacija opisuje se u dijelovima katalokih stranica uz objanjenja. 60
ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

Vanost osmanskih arhiva s aspekta prouavanja Rumelije Dokumenti Kancelarije malih utvrda (Kk Kale Kalemi Belgeleri - D.KKL.) Kancelarija je mjesto gdje se sviaju poslovi opskrbe tvrava u Moreji i Albaniji, utvrenih mjesta, skladita oruja, popravke i plaa osoblja. Meu obaveze spada i briga za prinadlenosti u formi odakluka / imanja (uobiajeni prihodi ili uur koji je specian kao nadoknada za plae uvara utvrda ili lokalnih vojnika) koji pripadaju ovim tvravama. Naredbe povlatenih ejaleta Povlaetni ejaleti (eylt- mmtze) jesu ejaleti vezani za Osmansko Carstvo kojima se upravlja na osnovu posebnih specijalnih, privilegiranih sporazuma. Neki daju ksni porez, a neki daju vojnike u vojnim pohodima, dok su u vanjskim poslovima slobodni. U razliitim vremenima vide se sljedei ejaleti sa privilegijama: asna Meka, Misirski hidivlik (upraviteljstvo), Sisamski begovat, Libanski mutesarruuk, Kipar, Bugarski prenslik, Bosna i Hercegovina, Krimski hanat, Erdeljsko kraljevstvo, Vlako-Bogdansko vojvodstvo i Ajnoroski emanet. Nakon osnivanja, poslije preokreta 1908. godine ponitene su preostale povlastice. Spisak naredbi povlatenih ejaleta: Naredbe za vana pitanja (Mesil-i Mhimme rdeleri) Prema osnovama prve uraene proklamacije klasikacije u vrijeme osnivanja Dokumentacionog arhiva (Hazne-i Evrak / Riznice dokumenata), poev od ustolienja sultana Abdulhamida pa sve do 1265. god. po H., dokumentirane naredbe o vanim pitanjima grupirane su odvojeno po odsjecima. Dokumentacija naredbi koje su u prvoj grupi jeste sljedea. Spisak naredbi o vanim pitanjima: Dokumenti vladine kancelarije za povlatene ejalete (Sadaret Eylt- Mmtze Kalemi Belgeleri - A.MTZ.) Povlateni ejaleti jeste izraz koji se koristi za mjesta ije su naredbe predstavke sporazumno i uz povlastice objanjene i ije interne predstavke naredbe potpadaju pod posebne zakone. Za njih se jo kae da su povlateni i odabrani ejaleti (Vilyt- Mmtze ve Muhtre). Sljedea su mjesta gdje se
ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

61

nder Bayir ispoljavaju sve vrste povlastica, do promjene u julu 1908. godine: Misirski hidivlik, Sisamski begovat, Libanski mutesarruuk, Kipar, Bugarski prenslik i Bosna i Hercegovina. Poslovi koji se odnose na ove ejalete razmatraju se na Visokoj porti (Bb- l) i u Direktoratu Kancelarije za povlatene ejalete (Eylt- Mmtze Kalemi Mdrl). Zvanini akti s gotovo svakom tematikom (osobito oni pravni, ekonomski, vojni i obrazovni) iz ovih ejaleta usmjeravaju se u Kancelariju za povlatene ejalete i prosljeuju na potrebna mjesta. Prijevod na bosanski: Elma Kori, Adnan Kadri

BOA, A.DVNS.DVE.d, 14/2_1 Ferman sultana Mehmeda Fatiha, bosanskim redovnicima kojim se garantira slobodan nastavak vjerskih aktivnosti. Prijepis Ahdname sultana Mehmeda Fatiha izdate bosanskim redovnicima (franjevcima) Ja, sultan Mehmed-han, ukazujui svoju milost prema bosanskim kaluerima, nareujem sljedee: Bezbrino stanujte u mome carstviu i bezbrino obavljajte molitve u svojim crkvama. Neka ih niko od mojih vezira niti o od stanovnika (moga carstva) ne uznemirava i ne vrijea. Kunem se Allahom, Poslanikom, Kuranom i sabljom koju paem, da sve dok su mi odani i pokorni, njihovi ivoti, imeci i crkve, bit e pod mojom zatitom. 4. april 1478. (?)

62

ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

Vanost osmanskih arhiva s aspekta prouavanja Rumelije

BOA, .HR, 4860_2 Pismo zahvale gradskog stanovnitva Tuzle (Bosna) u povodu davanja vjerskih sloboda. Potvrujemo da smo Vai robovi koji se pokoravaju Vaim naredbama i primjenju propise koji se odnose na grad Tuzlu i cijelu njenu okolinu. Saopavamo da smo beskrajno zahvalni gospodinu sultanu Abdulmedid-hanu, koji je uzrokom da se kao rezultat politike koju vodi, povea dugo oekivani mir i sigurnost. U skladu s naredbom naeg sultana, bosanski valija Hurid paa i rumelijski inspektor Kamil paa, posredstvom patrijarha i zvornikog mitropolita, dali su nam potpunu slobodu u skladu s naim vjerovanjem i obiajima. Boga uvijek molimo za zdravlje i dug ivot naeg sultana. Preklinjemo i od naeg sultana molimo da i ubudue nastavi ovakvu praksu. Zvorniki mitropolit Agasenfelos i stanovnici kasaba Zvornik, Brko, Kalesija, Modria, Bijeljina. 16. April 1853. BOA, .HR, 4860_1 Pismo zahvale nekih elnika manastira koji se nalaze u Bosni u povodu davanja vjerskih sloboda. Presvijetli caru! Mir i spokoj stanovnitva pod Vaom upravom, pozornost koju ste pokazali u pogledu kanjavanja odgovornih, napor koji ste uloili da sve vjerske zajednice i grupacije uivaju zatitu, razlogom su stjecanja ljubavi i potovanja naroda prema vama. Narod e biti spokojniji i poveat e svoju vjernost ako se na jo vei nivo podigne praksa koju su vai preci ostavili duhovnom voi katolika i voama tri crkve u Bosni. Lino ste, za molitve naroda sve strane ukrasili crkvama i damijama. Sav narod, ma kojoj vjeri pripadao, moli se za vas. Kada je stigao ferman kojim dozvoljavate izgradnju devet crkava katolikom stanovnitvu koje ivi u Bosni, za vas su molili u suzama. Kako god date, vremenom su i ukinute privilegije koje je sultan Fatih Mehmed-han, neka mu Bog podari dennet, dao katolikoj crkvi u Bosni. Neizmjerno smo zahvalni to ste te privilegije ponovo dali. 20. Maj 1853.
ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

63

nder Bayir Summary THE IMPORTANCE OF OTTOMAN ARCHIVES FOR STUDYING RUMELIA The Presidency of the Ottoman Archive Office (Osmanl Arivi Daire Bakanl), being part of the General Directorate of the Turkish Republic's State Archives (T.C. Babakanlk Devlet Arivleri Genel Mdrl), is one of the world's most respected archives. It is one of the world's biggest archives in terms of the documents it contains and their scholarly and cultural significance. It contains data and documents relating to the history of nearly 40 European and North African countries and several Asian countries that came into contact with the Ottoman Empire, including Bosnia. The Ottoman Archive documents are divided into defters and individual documents, which in turn may be researched according to their classification before and after the Tanzimat reforms. This article gives only information about the holdings and catalogues relating to Rumelia (the Balkans). The most significant of those introduced here are muhimme defters, ahkam defters, etc, and the most interesting ones are Bosnian ahkam defters. They consist of nine volumes which cover decisions for the period 1155-1285 AH / 1742-1867 CE. Based on the examples of individual documents from the Office of the so-called privileged eyalets, which for a period included Bosnia, one can gain better insight into certain events during that period.

64

ANALI GHB 39/2010, (31), 45-64

94(497.6 Tuzla) Omer Nakievi

GORNJOTUZLANSKI PROTOKOL

Saetak
Rad predstavlja prijevode dijelova jednog izvora iz privatne zbirke, nazvanog Protokol. Njegov sadraj ukazuje na neka burna zbivanja iz perioda 1875-1878. godine iz ega se vidi kako su se odvijali dogaaji u Tuzlanskoj regiji, kao i uee pojedinih subjekata, od lokalnih organa vlasti, vojske, ali i oiglednih i nepoznatih ataka i pritisaka na to podruje. Dakle, pokazuje se da nije rije samo o ustanku, nego o svojevsnoj agresiji, to jasno pokazuje obraanje u dokumentu 102. Poto svaki ratni sukob iscrpljuje mo nadlene vlasti, posebno u oblasti zbrinjavanja vojske, to i u ovom sluaju graani Gornje Tuzle priskau upomo svojim materijalnim prilozima. To se posebno odraavalo u odjei i obui. Prema tome ovaj protokol je pokazatelj saradnje i koordinacije mudirluka (administrativnih centara) u jednom dijelu Bosne. Kljune rijei: Gornja Tuzla, medlis (mudirluk), administracija, pomo vojnicima, idadija (kola) i engleski konzul.

Pred nama je jedan lijepo napisani defter koga moemo nazvati i PROTOKOLOM o jednoj kasabi u viziji dvije-tri godine zbivanja u njoj, koja je svojevremeno prednjaila u zoni Usore i Soli, pa imeu ostaloga, i u ekonomskom smislu u proizvodnji itarica i soli imala udruenje esnafa soli. Rije je o Gornjoj Tuzli kao kasabi i centru brojnih pripadajuih sela, ali koja prema sadraju ovog protokola, kontaktira i Viegrad, i Brko, i Sarajevo, i Bijeljinu, iji graani vojni rezervisti, a i redovnici uestvuju u brojnim ratnim zonama, posebno tuzlanskog i zvornikog podruja. Ona je prema ovom protokolu centar brojnih sela svoje okolice, ali je privukla panju i stranih diplomata da je posjete, ne neprimjetno i sluajno, nego uz punu panju i preporuku nadlenih organa centra Live u Sarajevu. Premda se u dokumentima kroz cijeli protokol navode samo dvije posljednje cifre datiranja, na osnovu sadraja dokumenata i onoga to se dogodilo u prethodnom periodu zakljuujemo da se odnosi na period 1873.,1874., 1875. i 1876. godine.

ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

65

Omer Nakievi Defter broji 91 nepagirani list bez korica i bilo kakva naslova, sa 507 pisama vezanih za Gornju Tuzlu.1 Sadraj dokumenata je razliit, ali vei dio njih govori o vojnicima, posebno onima koji bespravno naputaju izvrenje vojne obaveze. Na strani b prvog lista zaveden je prvi dokument pod br. 1. Prvi i zadnji list su dobro oteeni, posebno zadnji i bit e teko deifrovati njegov sadraj, posebno na str. b ovog lista. Na zadnjem listu str. b upisano je arapskim pismom vie puta ime Avdaga Hadiosmanovi. Na listovima 47 i 74 upisano je ime Abdurahim Terzi. Izvode iz ovog rukopisa poredali smo prema vremenu datiranja. Pokuali smo ukljuiti one dokumente koji bi odraavali, koliko-toliko, stvarnu situaciju na podruju Gornje Tuzle u to vrijeme, to bi moglo posluiti kao paradigma za stanje u svakom mjestu u Bosni i Hercegovini u vrijeme 18751878. godine. itaoce uvodimo u sadraj dokumenata uz prilog i original na turskom jeziku. U tu svrhu donosimo prijevode i prvog i drugog dokumenta, nasluujui da je ovo nastavak registracije dokumenata prethodnog perioda. Svaki dokumenat poinje rijeima sa adaletlu efendim hazretleri, a zavrava krajnje poniznim rijeima: Ol babde emr ve irade hazrete men lehu el-emrindir (podrazumijeva se da se slovo z u pismu pie sa d kako se to izgovara u turskom jeziku). Da je administracija Turske iz vremena tanzimata bila veoma revnosna, posebno u oblasti finansija, ubiranja poreza i drugih dadbina, potvruje nam dokument zaveden pod b. 1 lista u ovom Protokolu od 18. safera 12932. (2. mart /12/92. r. = 15. mart. 1876. m.) a u vezi s naredbom od 26. ubata 1291. r. (7. safer 1293 h. = 4. mart 1876. m.) broj: 952 u kome se potvruje da je hafiz Alefendija, Gornjotuzlanin, uplatio na ime poreza na selo koje posjeduje u podruju Donje Tuzle za 1290. - 1291. /1873. i 1874./ godinu, deset groa i deset para. Novac je upuen Livi preko policajca (zabtije jedile). Potvrdu o uplati iznosa treba izdati davaocu poreza. O ovom naredba i htijenje pripadaju nadlenom. 18. safer /12/93. (02. mart /12/92. r. / 15. mart 1876. m.) godine
1 Ovaj rukopis kome dadosmo ime Protokol pronadjen je davne 1975.god. u Gornjoj Tuzli, zahvaljujui dobroinstvu uenika G.H. medrese Seadu Seljubcu, sada ve doktoru nauka i profesoru u Behram-begovoj medresi u Tuzli. Zajedno smo posjetili jednu porodicu u G. Tuzli, a i on je iz G. Tuzle. Domain te porodice otvorio je jedno sandue u kome je bilo nekoliko kolskih svjedoanstava iz kasnijeg perioda i ovaj rukopis koji je predmet naeg istraivanja. Rukopis smo pomno uvali i tek unazad nekoliko mjeseci predali istraivanju. U tekstu se sreu datumi izraeni nekada po rumi a nekada po hidretskom kalendaru. Svi datumi su preraunati i navedeni prema hidretskom (h), rumi (r) i gregorijanskom kalendaru (m).
ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

66

Gornjotuzlanski protokol I dokumenat zaveden pod brojem 2 je veoma interesantan za taj period, jer se nareuje izbor muhtara i za sela i za mahale, kao i izbor lanova medlisa kasabe G. Tuzla. U ovom dokumentu nareuje se Visokom naredbom od 17. ubata /12/91 r. (3. safer 1293. h. = 29. februar 1876. m.) god., a pod brojem 926 kao i drugim dokumentom od 22. ubata /12/91. (8. safer 1293. h. = 5. mart 1876. m.) pod brojem 942: - da se izaberu muhtari mahala i muhtari sela, - da se izaberu muhtari i lanovi medlisa prema elji mjetana i instrukcijama iz 1292/1875. god. u dravnoj administraciji, - da se dostave liste izbornika, ovaj puta njih 50, centru Live. U tom smislu dostavlja se naredba nadlenom 21. safer /12/93 h. (6. mart /12/92. r. = 18. mart 1876. m.)godina

Potovana ekselencijo! Broj 38 Visokom naredbom koja je dostavljena Direkciji (mudirluk) G. Tuzle pod brojem 261 od 11. maja /12/92. r. (28. rebiu-l-ahira 1293. h. = 23. maja 1876. m.) god., nareuje se: - da lanovi medlisa Direkcije (mudirluka) razmatraju ponedjeljkom i etvrtkom probleme tog stanovnitva, - da se ovaj puta izabere, po miljenju i odluci od strane sveg stanovnitva G. Tuzle osam lanova, kako se ne bi niko mijeao u odluke tog tijela (medlisa), - da se dostavi spisak izabranih lanova tog tijela medlisa shodno odredbi o izboru lanova dravne administracije, - da se dostavi spisak izabranih tih lanova centru Live (kursi livaje) ovjeren peatom.
ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

67

Omer Nakievi O ovome se dostavlja naredba nadlenom (men lehu l-emr) 16. maja /12/92. r. (4. dumade-l-evvela 1293. h. = 28. maj 1876. m. god

Potovana ekselencijo! Broj 69 U Visokoj naredbi br. 389 od 02. temuza /12/92. r. (21. dumade-l-ahira 1293. h. = 14. jula 1876. m.) god. pita se koju koliinu i vrstu itarica imaju obveznici i posjednici iftluka u G. Tuzli predati. Prema nalazima komisije, osim kod hafiza Alefendije itarice nisu drugi prijavili da posjeduju, premda je svako bio pitan. Kod spomenutog hafiza Alefendije nalazi se pet hiljada oka penice i tri hiljade oka kukuruza. Cijena svake oke penice je osamdeset para, a cijena oke kukuruza je etrdeset para. Ove dvije vrste itarica predat e se (u magacin), po ovoj cijeni u Donju Tuzlu. Naredba i htijenje pripada nadlenim (men lehu l-emrindir). Dana 03. temuz /12/92. r. (22. dumade-l-ahir 1293. h. = 15. juli 1876. m.) god. Tragati za slijedom: dva-tri

68

ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

Gornjotuzlanski protokol Broj 105 Pismo koje smo danas primili od mule akira, Korajca, govori da je srpska vojska stigla u selo Zabre i da je ranila jednog rezervistu u selu Tutnjevac. Stavljajui Vam ovo do znanja, istovremeno aljemo nadlenim prepis pisma kojega smo dobili od mule akira, zatim da li emo vojsci u Loparama, njima dvadeseterici, dodati jo trideset, jer braniti poloaj u Loparama moe s uspjehom samo pedeset vojnika. Oekujemo Vau naredbu o ovom, a naredba i htijenje pripadaju nadlenom. 07. august /12/92. r. (28. redeb 1293. h. = 19. august 1876. m.) godine

Potovana ekselencijo! Broj 102 Prema saznanju koje smo ovaj puta dobili od mule akir-age (oficira) iz Koraja, dosada se nijsu pojavili u selu Koraj, niti u njegovu susjedstvu srpski odmetnici (ekija), ali je srpska vojska u etvrtak stigla u selo Korjenita i insistirala da tamonje kransko stanovnitvo podje s njima. Odatle je ona produila ka planini zvanoj Dubrave, a stanovnitvo sela Korjenita je uteklo od spomenute ekije i otilo svojim kuama, samo su ostala trojica koje je ekija povezala i povela sa sobom. Nakon to je ekija napustila Korjenitu i uputila se prema selu Zabre tamonje hriansko stanovnitvo prisilno je povela sa sobom. Potom su odatle krenuli prema selu Bogutovo i na planini zvanoj Nijemac formirali tri tabora, a doli su sa dva tabora vojnika. Tako su formirali vojsku to od stanovnika krana sela Bogutovo, to sela Ugljevik, prisilno da im se pridrue. Nakon toga mula akir-aga, Korajac, izaao je sa stanovnicima sela Koraj - grupom rezervnih vojnika, i pribliio se mjestu gdje se neprijatelj bio smjestio i zapoeo borbu. Iza lea je takoer ekiju napao jedan tabor rezervista iz Bijeljine i jedna grupa rezervnih vojnika iz sela
ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

69

Omer Nakievi Janjari, im su se pribliili mjestu. Borba je trajala oko 4 sata i spomenuta ekija je dar-mar unitena i poraena. Otprilike reeno, 150 osoba je poginulo a s nae strane pala su dvojica ehida-rezervista i trojica su bila ranjena. Stanovnici sela Zabre napustili su u sumrak veeri redove ekije i otili svojim kuama, samo su tri osobe koje su prisilno dovedene otile zajedno sa spomenutom ekijom. U 5 sati noi ekija je pobjegla prema selu Crnaljevo. Rano u petak spomenuti mula akir zajedno sa juzbaom i dvije-tri stotine vojnika rezervista povratio se svome mjestu. Od mjesta sukoba ekiju su progonila dva bataljona travnikih rezervista do sela Crnaljevo (?). Travniki rezervisti vratili su se u Bijeljinu a i Korajac mula akir takoer se vratio u Koraj. Utvrdivi da je ovakva situacija doista postojala, izvjetava se onaj kome pripada nadlenost. 01. august /12/92. r. (22. redeb 1293. h. = 13. august 1876. m.) god.

Potovana ekselencijo! Broj 160 Odgovor na uzvienu naredbu pod brojem 825 od 30. novembra /12/92. r. (25. zu-l-kade 1293. h. =. 12. decembar 1876. m.) god. Dolje je naznaena 70

ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

Gornjotuzlanski protokol mjesena kirija za 27 kua za boravak vojske i oficira etvrtog buljuka Noveherskog tabora carske vojske, rezervista, koja je konaila u Hadi Husejnovoj mahali u kasabi G. Tuzla. Iznos, kako se vidi iz priloga, jeste 577 groa, a ovaj dokumenat se izdaje na osnovu zvaninog deftera uz ovjeru i potpis muhtara dotine mahale i dostavlja centru Live (kursi Livajesi). Nadlenost o ovome pripada onome ko ima konanu rije (men lehu l-emrindir). Gornjotuzlaninu Salihu Konjiu Gornjotuzlaninu Mustafi Beliu Gornjotuzlaninu Hamidu Beliu Gornjotuzlaninu Sulejmanu Terziu Gornjotuzlaninu Hasanu Unkiu Gornjotuzlaninu Zejiru Kardaeviu Gornjotuzlaninu Ibrahimu Mehanoviu Gornjotuzlaninu Mai Trbiu Gornjotuzlaninu Ibrahimu Kifiu Gornjotuzlaninu Hasanu Mehanoviu Gornjotuzlanki Hanum Gornjotuzlaninu Sulejmanu Nakiu Gornjotuzlaninu Mujagi aklavici Gornjotuzlaninu Mustafi Kurahoviu(?) Gornjotuzlaninu Muhamedu Kurahoviu Gornjotuzlaninu Ahmed Ozgurjakoviu Gornjotuzlaninu Salihu Aginiu (?) Gornjotuzlaninu Salkanu Gori Gornjotuzlaninu Muji Selimoviu Gornjotuzlaninu Musi Salkanoviu Gornjotuzlaninu Muhamedu Salkanoviu Gornjotuzlaninu Mevludu uni Gornjotuzlaninu Osmanu Onbai Gornjotuzlanki Salihi Kahvedi Gornjotuzlaninu Muzaferu Kifiu Gornjotuzlaninu Ibrahimu Derviagiu Gornjotuzlaninu Jusufu Taliu Broj kua 27 a ukupni iznos 577,20 groa 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 2 mjeseca 30 para = 60 30 para = 60 15 para = 30 20 para = 40 15 para = 30 15 para = 30 20 para = 40 20 para = 40 20 para = 40 35 para = 70 12 para = 24 20 para = 40 25 para = 50 35 para = 70 20 para = 40 30 para = 60 20 para = 40 20 para = 40 35 para = 70 13 para = 36 13 para = 26 13 para = 60 15 para = 30 14 para = 28 25 para = 50 25 para = 50 15 para = 30

ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

71

Omer Nakievi Ovdje dodati i kiriju za deset dana za mjesece: - januar - februar - i 15 dana za mart

72

ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

Gornjotuzlanski protokol Potovana ekselencijo! Broj 85 Za adaptaciju asne Bijele damije ( Ak damisi) u G. Tuzli potrebno je: - balvada (?) dasaka 50 komada, cijena 2 groa, ukupno 100, - brvno dasaka 10 komada, cijena 5 groa, ukupno 50, - eksera 20 oka, cijena 5 groa, ukupno 50, - majstorske usluge 17 radnika, dnevnica 12 groa, ukupno 204. Ukupno za popravak ove damije 454 groa. Potpis neitljiv. Potrebni materijal za adaptaciju Mostar damije: - balvada dasaka 24 komada, cijena 2 groa, ukupno 48, - brvno dasaka 16 komada, cijena 5 groa, ukupno 80, - 200 komada, cijena 100 komada 8 groa, ukupno 16, - eksera 8 oka, cijena 5 groa, ukupno 40, - dnevnice za 8 radnika dnevnica 12, ukupno 96 groa. Ukupno za popravak ove damije 280 groa Potpis neitljiv. Potrebni materijal za asnu Banja (?) damiju: - krovnih dasaka 500 komada, za svakih 10 dasaka 30 groa, ukupno 375, - perdolah (?) dasaka 1600, za svakih 30 dasaka 8 groa, ukupno (?), - baskije 20 komada, ukupno 20 groa, - balvada daske 50 komada, cijena 2 groa, ukupno 100, - brvno dasaka 20 komada, cijena 5 groa, ukupno 100, - eksera 24 oke, cijena 5 groa, ukupno 120, - dnevnice za 40 radnika, dnevnica 12 groa, ukupno 480. Ukupno za popravak ove damije 1315 groa. Potpis neitljiv.
ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

73

Omer Nakievi Da bi se uskladitile itarice dobivene od desetine (uura), koje e pristii iz podruja koja pripadaju kadilucima i rasporedile u tri spomenute i gore navedene asne damije, ustanovljeno je, prema nalazu Ibrahim-efendije i dunera (majstora) Aguina Hajdara, a pod nadzorom medlisa, da bi se prozori, vrata i ostalo osiguralo, kako je to gore pojedinano objanjeno materijal i dnevnice za izvoenje radova (dunerluka) potreban je iznos od 2049 groa. Izvjetaj je dostavljen mutesarifluku (naelnitvu). Dostavlja se nadlenom organu

Velepotovana ekselencijo! Broj 161 Udovoljavajui uzvienoj naredbi broj 867 od 31. oktobra /12/93. r. (6. zu-l-kade 1294. h. = 12. novembar 1877. m.) god. izvjetavamo da je engleski konzul - Velsa, koji boravi u Sarajevu mesje Ferimani (?), putujui prema Bijeljini, posjetio je jue u nedjelju u jedanaest sati G. Tuzlu. Nakon to je popio findan-dva kahve, podigao se da proeta sa mojom malenkosti 74
ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

Gornjotuzlanski protokol gradom. etajui tako posjetio je mahalu u kojoj se nalazi Konak (slubena zgrada, centar mudirluka), pa je otiao da se malo tu odmori. Spomenutom konzulu ukazana je odgovarajua panja i poast kao i potrebno jelo. Sve je ispunjeno skladno Vaoj naredbi. Spomenuti konzul otputovao je jutros poslije sabah-namaza i doruka prema Bijeljini izraavajui veliko oduevljenje. Sve je izvreno prema Vaoj naredbi (onom kome pripada nadlenost). 07. zu-l-kade /12/94.h. (1. novembar 1293. r. = 13. novembar 1877. m.) god.

Potovana ekselencijo! Broj 89 Za potrebe telegrafa do Zvornika potrebno je ponovo odsjei 40 stubova a i radne snage za izvrenje ovog posla kako slijedi: za Poarnicu 4 radnika za hriansku aklavicu 4 radnika Za potrebe telegrafa Bijeljina potrebno je obnoviti ezdeset stubova a za izvoenje radova kako slijedi: za selo Mitrane (?) 2 radnika, za selo Sarije 5 radnika, za selo orevi 4 radnika. Ukupno 100 stubova i 19 radnika

ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

75

Omer Nakievi Na osnovu visoke naredbe nadlenog organa broj 428 od 12. temuza /12/93. r. (13. redeb 1294. h. = 24. juli 1877. m.) god. vezano za liniju telegrafa: Tuzla-Zvornik-Bijeljina potrebno je, prema zahtjevima telegrafske slube, kako je gore objanjeno, da se odsijee stotinu stubova i uposli odreeni broj radnika (dnevnica). Da bi se izvrila Vaa elja (naredba) na 5 lokacija, potrebno je da se u tu svrhu upotrijebi 100 stubova uz dnevnice radnika koji e raditi na ovom poslu uz pratnju andarmerije. Izvjetaj se dostavlja Centru Live (kursi Livaje), strani kojoj pripada nadlenost, ispunjavajui traeno. 03. abana /12/94. h. (31. juli 1293. r. = 13. august 1877. m.) god.

Ime i prezime davaoca pomoi, mjesto i zanimanje, vrsta darovanoga ohana pamuklija, koulja, arvale, donji ve Ibrahim-beg, mudir (upravnik) Gornje Tuzle, 10 10 10 10 Hadi Mehmed-efendi, zamjenik naiba (naibu-reis) G. Tuzla, 2 2 2 2 Muhamed-efendi, imam G.Tuzle i lan (medlisa), 1 1 1 1 Mula Husejin Kuljugi, lan (medlisa) G. Tuzla, 2 2 2 2 Salihaga Hajdarevi, lan (medlisa) G. Tuzla, 2 2 2 2 Osman-efndi, pisar upravnika G.Tuzle, 2 2 2 2 Sulejman-efendi, poreski inovnik, G. Tuzla, 2 2 2 2 Mehmed-efndi, muderris, G.Tuzla, 1 1 1 1 Hadi Jusuf efendija, ugledni graanin G.Tuzle, 4 2 2 Ajanovi hadi Mujaga, bogata G. Tuzle 8 2 2 2 Hadiabdi Abdija, uglednik (hanedan), G.Tuzla, 1 1 1 1 Hajdarevi Mujaga, rezervista, major (binbaa) G. Tuzla, 3 3 3 3

76

ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

Gornjotuzlanski protokol
Kuljugi Hasanaga i sin Osmanaga, uglednici, G. Tuzla, Hadimehmedovi Muhamed, trgovac, G. Tuzla, Hafiz Alefendija, G. Tuzla, Hadimehmedovi Hasanaga, trgovac, G. Tuzla, Mehi Mustafaga, mjetanin G. Tuzle, Bai Mehmedaga, lan Esnafa soli, G. Tuzla, Hadiabdi Ahmetaga, lan Esbafa soli, G. Tuzla, Hajdarevi Hasanaga, lan Esnafa soli, Saraevi Salihaga, mjetanin G. Tuzle, Hadimehmedovi Salihaga, trgovac, G. Tuzla, Hadiselimovi Mustafaga, lan Esnafa soli, G. Tuzla, Hadihasanovi Salihaga. G. Tuzla, Spahija Mustafa, G. Tuzla, Abidovi Mehmedaga, lan Esnafa soli, G. Tuzla, Atifaga Mulaibrahimovi, lan Esnafa soli. G.Tuzla, Husejinefendi Hasanaga, G. Tuzl, Hajdarevi Omer i Abdija, Gornjotuzlaci, Hadiefendi Alijaga, Gornjotuzlanin, Hadijusufovi Haim, Gornjotuzlanin, Sulejman Naki, Gornjotuzlanin, Dino Osmanaga, G. Tuzla, Mehanovi Jusuf, G.Tuzla, Osmanagi Salihaga, G. Tuzla, Ismail Abdi, iz Seljublja, G.tuzlanski kadiluk Hasan Ronjak i brat Alija, Vukovije, G. tuzlan. kadiluk Ajanovi Mehmedaga, Gornjotuzlanin, Huki Hasan, Gornjotuzlanin, Osman Spahija, Gornjotuzlanin, Mulaibrahimovi Lutfaga, Gornjotuzlanin, ahi Mustafa, Gornjotuzlanin Muli Sejfullah, Gornjotuzlanin, Kifi Osmanaga, Gornjotuzlanin, Hadi Omeraga, Gornjotuzlanin, Husejin Hadimehmedovi, Gornjotuzlanin, Supruga umrlog Hadimehmedovia Muhameda, G. Tuzla Hasan Naki, Gornjotuzlanin, Ibrahim Hadiabdi, Gornjotuzlanin, Tubudi Osmanaga, Gornjotuzlanin, Berbo Abdiaga, Gornjotuzlanin, Ruki Salih, Gornjotuzlanin, Mehanovi Ibrahim, Gornjotuzlanin, Salihovi Mehmed, Gornjotuzlanin, Imamovi hafiz Abdullah,Gornjotuzlanin, Katibui Mehmedaga,Gornjotuzlanin, Ragib Hajdarevi, Gornjotuzlanin,
ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

5 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 3 1 2 2 1 2 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 1 1 1 -

5 2 2 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 2 2 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 2 1 1 1 2

5 2 2 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 2 2 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2

5 2 2 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 2 2 1 1 2 1 1 1 1 1 1 1 1 2 1 1 1 2

77

Omer Nakievi
Alibegovi Muhamed, Gornjotuzlanin, Durmi Abdija, Gornjotuzlanin, Katibui Velijaga, Gornjotuzlanin, Terzi Mujo, Gornjotuzlanin, Hadihusejnovi Mustafa, Gornjotuzlanin, Bego Tubudi-aga,Gornjotuzlanin, 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

78

ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

Gornjotuzlanski protokol

ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

79

Omer Nakievi Veini vojnika rezervista Carske vojske 4. buljuka (dijela) Gornje Tuzle prethodnice etvrtog Biranskog tabora 2. alaja (puka) bosanskih rezervista, odjea je pocijepana dok su vrili misiju teke obaveze, osim toga oni su djeca nae domovine, pa u svakom sluaju imaju pravo na pomo i zatitu. Tako je nabrzinu formirana komisija u G. Tuzli koja je sainila spisak imena uglednika i imunih osoba, upisujui i vrstu i koliinu odjee koju su Gornjotuzlani darovali spomenutoj jedinici. Pomo se sastoji od 84 para vea, koulja i toliko mintana (pamuklija), pa se dostavlja sainjeni spisak. Naredba i htijenje pripadaju nadlenom. 1. decembar /12/92. r. (26. zu-l-kade 1293. h. = 13. decembar 1876. m.) godine. (u potpisu nisu naznaena imena potpisnika, nego samo: pisar, etiri lana medlisa-mudirluka, naibu-vekil i mudir-direktor Gornje Tuzle)

Komandi (binbaluku) 4. tabora Bir rezervista u Viegradu Potovana ekselencijo, Poklon vojnicima rezervistima Carske vojske Zvornikog sandaka, vojnicima gornjotuzlanskog buljuka, prethodnice tabora Bir rezervista koji se nalaze u Viegradu, kao dar inovnitva i zainteresovanih graana, da se podijele 84 komada vea i isto toliko arvala, koulja i ohanih pamuklija spomenutim, koji se nalaze u Viegradu. Spomenuta koliina odjee prenosi se konjima a za tu svrhu odreen je i poseban slubenik - Derviagi Ibrahim iz Gornje Tuzle. Predajui ovu pomo, dostavlja se i spisak lica darovala i koliina pomoi koja je predata spomenutom slubeniku, s namjerom da se ova pomo podijeli vojnicima spomenutog buljuka. Moli se da se potvrdi prijem i dostavi ovoj strani, a naredba i htijenje pripadaju nadlenom. 08. zu-l-hidde /12/93. h. (13. decembar 1292. r. = 25. decembar 1876. m.) godine. 80
ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

Gornjotuzlanski protokol

Potovana ekselencijo! Broj 84 Prema prispjeloj visokoj naredbi (Vilaje), opi broj: 169 od 07. temuza /12/93. r. (8. redeba 1294. h. = 19. juli 1877. m.) god. Trai se ponovo upis i prijem uenika u kolu idadiju ove godine. Prema ovoj naredbi trai se: - da uenici ue arapski jezik po djelima: a) Sarf, b) Nahv, c) Avamil i d) Izhar Pravila perzijsog jezika po djelu: Gulistan Turski jezik: Prema diktatima iz dijela koja su ranije izuavana.

ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

81

Omer Nakievi Trai se takoer da se utvrdi strunost uenika koji su ranije uili u kolama G. Tuzle i kada se ustanovi njihova strunost od strane profesora (muderiza) dostaviti izvjetaj. Naredba i htijenje pripadaju nadlenima 24. redeb /12/94. god. h. (23. juli 1293. r. = 4. august 1877. m.) Prvi predsjednik: hadi Mustafa-aga, Drugi predsjednik: Hasanaga Kuljugi lanovi: Abdija Hajdarevi, Ahmet Hadiabdi, Osmanaga Kifi i (?) hafiz Abdulah Potovana ekselencijo, Broj 91 Sa naredbom koja je dostavljena pod brojem 511 od 01. augusta /12/93. r. (3. abana 1294. h. = 13. augusta 1877. m.) godine sa prilogom dvaju primjeraka oglasa, u kojoj se govori o pomoi (porodicama) ratnim ehidima da se formira komisija u sastavu od: - prvi predsjednik, - drugi predsjednik i - lanovi komisije shodno Vaoj elji. Osobe koje su izabrane i postavljene od strane stanovnitva kasabe Gornja Tuzla: prvi predsjednik, drugi predsjednik i lanovi komisije, njihova imena i prezimena su gore navedena. Ovaj dopis je sainila naa poniznost i dostavila ga dravnim vlastima. Naredba i htijenje pripadaju nadlenom 07. aban /12/94. h. (4. august 1293. r. = 17. augusta 1877. m.) godina. Pisar (kjatib), lanovi 1, 2, 3 i 4, naibu-vekil, mudir Gornje Tuzle (su u tekstu naznaeni, ali potpisa nema)

82

ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

Gornjotuzlanski protokol

Summary THE GORNJA TUZLA PROTOCOL The Gornja Tuzla Protocol gives an accurate portrayal of Bosnia at a time when Ottoman authorities were coming under both international and domestic pressure and were consequently trying to meliorate the situation by introducing reforms and equality for all subjects, without hesitating to use force to that end. The Protocol introduces Gornja Tuzla on the eve of Tanzimat when the town became the seat of a mudirluk (an administrative unit) through the free electoral participation of all citizens of the town and the muhtars or heads of neighboring villages. The reforms met no resistance and were fully implemented. This stands in contrast to previous attempts of resistance by Bosnian notables with the aim of preserving their privileges and status quo before they were ruthlessly crushed by Omer-paa Latas. This was reflected in areas such as taxation, compulsory military service, employing reserve military corps to defend the homeland and in how administration and education functioned. War effort necessarily weakens local authorities, especially when it comes to maintaining an army, but as the Protocol shows, in this case the citizens of Gornja Tuzla supported the army by donating shoes and clothing and, even more importantly, by providing manpower, i.e. their own sons. Thus, the Protocol is a true embodiment of the co-existence of one of 44 mudirluks of a region in Bosnia.

ANALI GHB 39/2010, (31), 65-83

83

930.85(497.6 Teanj)17 Enes Pelidija

PROLOST TENJA I NJEGOVE OKOLINE U XVIII STOLJEU

Saetak
Meu znaajnijim gradovima osmanskog perioda u Bosni i Hercegovini, Teanj zauzima istaknuto mjesto. Za razliku od veine urbanih sredina koje su nastale i razvile se u XV i XVI stoljeu, Teanj je svoj urbani, privredni i vojni razvoj poeo biljeiti nakon Karlovakog mirovnog ugovora 1699. godine. Da bi se shvatili razlozi zbog ega u odnosu na druge gradove Bosanskog ejaleta njegov razvoj kasni, bilo je potrebno navesti konkretne injenice koje su uticale na takvo stanje. O svemu tome vie je napisano u uvodnom dijelu. Posebna panja poklonjena je prilikama u Tenju i njegovoj okolici na prijelazu iz XVII u XVIII stoljee. Najznaajniji dogaaj iz toga vremena je uspjena odbrana Tenja i njegove tvrave od habzburke vojske koju je predvodio princ Eugen Savojski. Bio je to jedini njegov vojni neuspjeh u pohodu na Bosanski ejalet oktobra i novembra 1697. godine. Tek poslije ovih uvodnih napomena, moe se govoriti o Tenju i njegovoj okolici u XVIII stoljeu. U ovom dijelu rada date su osnovne informacije o administrativnom ureenju i urbanom izgledu grada. S pravom je duna panja posveena Teanjskoj kapetaniji i Teanjskoj tvravi. Tu je navedeno vie podataka o vojnom znaaju ovog kraja u daljim planovima uspjenije odbrane ovog dijela Bosne u navedenom stoljeu. Pored dosadanjih saznanja o Kapetaniji i njenim kapetanima, donesene su i neke manje korekcije u vezi s tim. Zbog svog znaaja doneeni su potpuniji podaci o teanjskoj tvravi, njenoj dogradnji i broju posade. Radi boljeg razumjevanja prilika u ovom gradu i njegovoj okolici, prikazani su drutveni ivot i socijalne prilike koje su bile karakteristine za stanovnitvo Tenja. Iz brojnih neobjavljenih i objavljenih izvora, te strune literature u ovom dijelu rada prikazana su brojna i vrlo interesantna deavanja u svakodnevnom ivotu sultanovih podanika ovog kadiluka. Zbog posebnosti koju je Teanj imao u vrijeme velike bune koja je trajala u Bosanskom ejaletu od 1747. do 1757. godine, detaljno su tematski i hronoloki prikazana sva deavanja narodnog nezadovoljstva ljudi ovog kraja prema predstavnicima lokalne i pokrajinske vlasti. U svemu tome centralnu ulogu imao je bivi sarajevski, a zatim teanjski kadija Abdurahman Muharemija. Na ovom mjestu prezentirani su brojni dogaaji koji se odnose na ovog najistaknutijeg vou pobune, kao i njegov tragian kraj. Posljednji dio rada posveen je teanjskoj ariji i njenoj privrednoj djelatnosti, te najznaajnijim privrednim djelatnostima stanovnitva Tenja i njegove okolice tokom XVIII stoljea. Kljune rijei: Osmanska vlast, Teanj, Teanjska tvrava, Habzburka monarhija, XVII-XVIII stoljee, razvoj, zanati
ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

85

Enes Pelidija Uvodne napomene Uspostavljanje osmanske vlasti na prostore dananje Bosne i Hercegovine praeno je sa brojnim promjenama na administrativno-upravnom, sudskom, urbanom, privrednom, konfesionalnom, te obrazovno-kulturnom polju. Sve je to utkano u kulturno-civilizacijsko naslijee ovih, kao drugih prostora jugoistone Evrope, koja je bila pod vlau Osmanskog carstva. Posebno su te promjene bile evidentne u urbanim sredinama. Naime, jedna od karakteristika osmanske uprave bila je da su, pored zateenih, vremenom nastali i potpuno novi gradovi, koji su u pravilu dobili orijentalno-islamski izgled. Po tome se nije razlikovao ni jedan dio evropskog dijela Osmanskog carstva. Najvie novih urbanih sredina u evropskom dijelu Carstva nastao je tokom XV i XVI stoljea. To je vrijeme njegovog najveeg uspona. Tada se ono uzdie u rang svjetske supersile.1 Vojno-politiki i privredni usponi imali su direktnog utjecaja na cijeloj teritoriji osmanske drave. Tokom XV, a posebno u XVI stoljeu, usljed novih teritorijalnih osvajanja dolo je i do formiranja brojnih sandaka, te vie ejaleta kao najveih administrativno-upravnih jedinica. Tako je fermanom sultana Murata III (1574-1595) 1580. godine formirana jo jedna osmanska pokrajina, poznata pod imenom Bosanski ejalet.2 To je vrijeme do kada su se na prostorima ove nove osmanske pokrajine, pored Bosanskog, Hercegovakog, Zvornikog, Klikog, Poekog, Cernikog i Krko-likog sandaka, od kojih je formiran Bosanski ejalet, formirale i brojne urbane sredine. Meu njima je bio i dananji grad Teanj.3 O nastanku ove, kao i drugih kasaba u vrijeme vlasti osmanskih sultana do sada je najiscrpnije pisao dr. Adem Handi. Ovaj cijenjeni osmanist u vie radova istie preciznost i propise novih vlasti, te koji su bili preduvjeti da se jednom mjestu prizna status grada, kasabe. Time je lokalno stanovnitvo dobijalo i odreene poreske privilegije u odnosu na susjedna ruralna mjesta.4 U osmanskim vojnim osvajanjima i teritorijalnim irenjima na prostorima preko Save i Dunava tokom cijelog XVI stoljea najvei dio bosanskih gradova nalazio se u unutranjosti. To im je omoguavalo dalji urbani i privredni
1 Jozef Matuz, Osmansko carstvo, preveo Nenad Moaanin, Zagreb 1992. godine, 37-57 i 76-104; Istorija Osmanskog carstva, priredio Rober Mantran, prevela s francuskog Ema Miljkovi-Bojani, Beograd, 2002. godine, 65-271; Historija osmanske drave i civilizacije,priredio Ekmeleddin Ihsanolu, Sarajevo, 2004. godine, 34-53. Hazim abanovi, Bosanski paaluk, postanak i upravna podjela, Sarajevo, 1982. godine, 77-81. Isto, 150; Mirza Hasan eman, Urbana antroplogija Tenja 1461-1878., Teanj, 2006. godine, 8-16. Adem Handi, Studije o Bosni, historijski prilozi iz osmansko-turskog perioda, Istanbul, 1994. godine, 154.
ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

2 3 4

86

Prolost Tenja i njegove okoline u XVIII stoljeu razvoj u odnosu na nesigurna pogranina mjesta. Takvo stanje ostalo je do Bekog rata (1683-1699). Kako je u tome ratu osmanska drava doivjela svoje najvee teritorijalne gubitke u evropskom dijelu Carstva od Habzburke monarhije i Mletake republike, te odlukama Karlovakog mirovnog ugovora (1699) to biva ozakonjeno, time se i poloaj Bosanskog ejaleta, koji postaje najisturenija pokrajina u ovom dijelu Carstva osjetno mijenja.5 Sve je to imalo znatnog odjeka i na urbane sredine ove pokrajine. U takvoj situaciji je bio i Teanj. Ovo je mjesto kao i u prethodnom periodu, tako i u XVIII stoljea dijelilo sudbinu sa svim drugim mjestima Bosanskog ejaleta. a) Teanj na prijelazu iz XVII u XVIII stoljee Teanj i njegova okolica doli su pod osmansku vlast u prvim decenijama XVI stoljea. Po dosadanjim saznanjima, ovo je mjesto osmanska vojska zauzela neposredno nakon pada Srebrenike banovine 1512. godine.6 No, drugi historiari su miljenja da se to desilo, po jednim osmanistima 1520., a po drugim 1521. godine.7 Deceniju kasnije, zahvaljujui vojvodi Ferhadu elebiji, sinu Iskenderovom, koji je bio u slubi bosanskog sandak-bega Gazi Husrev-bega i nadzornik "nad njegovim posjedima, odnosno nad njegovim vakufom, posebno na onom dijelu koji se nalazio na podruju Tenja"8, osmanski dokumenti na koje se poziva dr. Handi govore da sa svojim vakufskim dobrima i svim to je uradio "Ferhad-beg za Teanj predstavljao njegovog prvog vakifa i stvarnog osnivaa muslimanskog gradskog naselja u podgrau Teanjske tvrave".9 S podignutim sakralnim i profanim objektima neposredno nakon Mohake bitke 1526. godine Teanj je stekao sve uvjete i dobio status gradskog naselja, kasabe.10 U administrativno-upravnom pogledu Teanj je do druge polovine XVI stoljea bio jedna od nahija Brodskog kadiluka. Neto poslije 1566. godine ovo mjesto je postalo i sjedite istoimenog kadiluka. Prvi put se kao kadiluk spominje u osmanskim dokumentima 1584. godine. To znai da je Teanj postao kao sudsko-upravni centar u vremenskom periodu od 1566. do 1584.
5 Eref Kovaevi, Granice Bosanskog paaluka prema Austriji i Mletakoj republici po odredbama Karlovakog mira, Sarajevo, 1973. godine, 62-76; Enes Pelidija, Bosanski ejalet od Karlovakog do Poarevakog mira 1699-1718., Sarajevo, 1989. godine, 16. Salih Sidki Hadihuseinovi Muvekkit, Povijest Bosne, knj. 1, Sarajevo, 1999. godine, 100. Safvet-beg Baagi-Redepai, Kratka uputa u prolost Bosne i Hercegovine (1463.1850), reprint izdanje, Sarajevo, 1989. godine, 27; A. Handi, Studije o Bosni, 169. M. H. eman, Urbana antropologija Tenja, 8, 9. Isto, 9; A. Handi, Studije o Bosni, 174. M. H. eman, Urbana antropologija Tenja, 12.

6 7 8 9 10

ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

87

Enes Pelidija godine.11 U odnosu na neke druge urbane sredine koje su tokom XVI stoljea doivljele brz prosperitet, Teanj se kao grad postepeno razvija. O tome nam govore i osmanski popisni defteri. U njima se, po pravilu, svake desete godine upisivao broj domainstava jednog mjesta sa svim drugim pokazateljima koji su bili od interesa za Osmansko carstvo. Posebno to pokazuje osmanski popisni defter Bosanskog sandaka iz 1604. godine. U njemu se navodi da kasaba ima dvije mahale: a) Mahalu damije umrlog Ferhad-bega s hatibom (govornik; propovjednik koji dri hudbu u damiji petkom i bajramima), imamom (islamski vjerski slubenik), muezzin (damijski slubenik koji poziva na molitvu), te 188 oenjenih i 15 muderreda (neoenjenih) mukaraca i b) Mahalu Oruevog mesdida nova s imamom, muezzinom, te 32 oenjena i jednim (1) neoenjenim mukarcem, osim (3) s pola ifluka** , te jednim (1) nemuslimanom.12 Interesantno je primijetiti da najpoznatiji osmanski putopisac Evlija elebi, koji je 1660. i 1664. godine dolazio na teritoriju Bosanskog ejaleta i obiao skoro sve urbane sredine ove osmanske pokrajne, u svom poznatom djelu Seyahatnames (Putops) nije dolazio u Teanj, te iz pera ovog uvenog putopisca nemamo podatke o ovom mjestu. No, daleko vie informacija o ovoj urbanoj sredini i njenoj tvravi znamo iz brojnih podataka posljednje decenije XVII stoljea. Uzrok tome bila je pobjeda habzburke vojske nad osmanskim oruanim snagama u Bici kod Sente 11. septembra 1697. godine. Kao posljedica ove pobjede u to vrijeme sjeverne granice Carstva ostale su nebranjene. Saznavi za katastrofalni poraz sultanovih oruanih snaga, tadanji bosanski valija Mehmed-paa Kora nakon tog osmanskog poraza se razbolio i petnaesti dan "preselio u vjeni mir" (26. 09. 1697).13 Saznavi za smrt bosanskog valije, te da je Bosanski ejalet u to vrijeme ostao bez dovoljno vojnih snaga, princ Eugen Savojski, glavni tvorac pobjede nad Osmanlijama kod Sente, odlui da napadne ovu osmansku pokrajinu.14 Cilj mu je bio da to vie iskoristi nedavnu pobjedu i da ovom prilikom osvoji Bosnu. Osim podataka od habzburkih obavjetajnih slubi i Kiba, komandanta savskog graninog distrikta, vijesti o stanju u Ejaletu dobijao je i od nekih bosanskih franjevaca.15
11 H. abanovi, Bosanski paaluk, 150, 184. * slobodan seljaki posjed sa svim nekretninama koje posjeduje jedno domainstvo. ** kompleks zemljita koji zadovoljava potrebe jedne porodice. U irem smislu, misli se na posjed uope. To je posjed koji se koristi na osnovu tapije. 12 Opirni popis Bosanskog sandaka iz 1604. godine, sv. III, Obradila: Amina Kupusovi, Bonjaki Institut Zrich, Odjel Sarajevo, Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 2000. godine, 360-364. 13 S. S. H. Muvekkit, Povijest Bosne, 425. 14 Mustafa Imamovi, Historija Bonjaka, Sarajevo, 1997. godine, 287. 15 Dr. Fadil Ademovi, Princ palikua u Sarajevu (Provala Eugena Savojskog u Bosnu 1697.), Sarajevo, 1997. godine, 139/140.

88

ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

Prolost Tenja i njegove okoline u XVIII stoljeu S vojskom od 6.000 ljudi koju je sakupio kod Osijeka, 12. oktobra 1697. godine kod dananjeg Bosanskog Broda preao je Savu bez ikakvih potekoa. Narednih etiri do pet dana, kreui se dolinom rijeke Bosne prema Sarajevu, osvojio je Doboj i Maglaj.16 Svjestan rizika koji je preuzeo tim pohodom, ali i prednosti, kao to je faktor iznenaenja, te usputnim haranjem i paljenjem, izazivao je strah i zbunjenost kod sultanovih podanika."Franjevci su, kako se hvalio njihov stari historiar Mijo Vjenceslav Batini, prethodno dostavili Savojskom izvjetaje o razmjetanju osmanske sile i poloaju pojedinih mjesta na njihovom putu prema Sarajevu."17 Sve je to utjecalo da za relativno kratko vrijeme habzurki odredi osvoje epe i dou i do Vranduka. Po prvi put su se kod ovog mjesta sukobili habzburki s bosanskim odredima. No, nadmoniji napadai su bez veih potekoa porazili branioce Bosne. Proavi bez oekivanog otpora i klanac Osianik, preko Kaknja, princ Savojski doao je u selo Motre kod Visokog.18 Iz okolice Visokog princ Savojski Sarajlijama je uputio pismo u kojem trai predaju ehera. U sluaju da pozitivno odgovore, garantovao im je linu i imovinsku sigurnost, a u suprotnom, zaprijetio im je da e grad zapaliti i sve njegove stanovnike pobiti. U prismu se kae: "Neemo potedeti ni dijete u majinoj utrobi (Ja sogar auch das Kind im Mutterleibe nicht verschonen wollen, allermasen heizu das grbere Garschtz Meser und Feuerwerk sohon vorhanden stehen) jer je priprav19 ljena i teka artiljerija." Ne dobivi pozitivan odgovor, habzburki odredi 23. oktobra 1697. godine iz Visokog polaze prema Sarajevu. U toku dana carski vojnici opljakali su sve to im je dolo do ruke. Da prikriju pljaku i jo vie zastrae stanovnike ovog grada, u noi 23. na 24. oktobar zapalili su grad. Tom prilikom veina njegovih graevina sagraenih u posljednja nepuna dva i po stoljea bila je od drveta. Time je olakano da vatrena stihija uniti skoro cio grad.20

16

17 18 19 20

Joseph von Hammer, Historija Tuskog (Osmanskog) carstva, knj. 3, Zagreb, 1979. godine, 73; Enes Pelidija, Bosanski ejalet od 1593. god. do Svitovskog mira 1791. god. u knjizi Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata, Sarajevo, 2004. godine, 153. M. Imamovi, Historija Bonjaka, 287; F. Ademovi, Princ palikua, 139. S. S. H. Muvekkit, Povijest Bosne, 427; F. Ademovi, Princ palikua, 146; E. Pelidija, Bosanski ejalet od 1593. god., 153. F. Ademovi, Princ palikua, 148. , , , . 1, , 1985. , 130, 131; S. S. H. Muvekkit, Povijest Bosne, 427; M. Imamovi, Historija Bonjaka, 288; F. Ademovi, Princ palikua, 152; E. Pelidija, Bosanski ejalet od 1593. god., 154.

ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

89

Enes Pelidija Poto je nastupao zimski period, a bez dovoljno materijalne pomoi i veih vojnih snaga, te svjestan da bi due zadravanje bilo nepovoljno za ovaj ekspedicioni korpus, princ Savojski dan nakon spaljivanja Sarajeva, nareuje svojim odredima povlaenje. I ovga puta habzburka vojska spalila je skoro sva muslimanska imanja.21 Na tom putu pridruio im se i veliki broj sultanovih nemuslimanskih podanika. Najvei dio inili su katolici, ali bilo je neto i pravoslavnih, te poneka jevrejska porodica.Veina historiara ne navodi koliki je to broj, osim dr. Safvet-bega Baagia, koji pie da se radilo o 40.000 ljudi.22 Bez ikakvih potekoa istim putem kojim su doli, habzburki odredi su se i povlaili. Ve 31. oktobra 1697. godine prethodnica carskih oruanih snaga stigla je do Doboja. Toga dana glavnina odreda nalazila se u Maglaju. Tu su princu Savojskom stigle informacije da se u blizini ovog grada nalazi grad Teanj s tvravom. Po tim informacijama ovo mjesto sa svojim fortifikacionim objektom moglo se lake osvojiti nego to je to bio sluaj s maglajskom i dobojskom tvravom, koje su osvojene prije dvije nedjelje. Zato je sjutradan, tj. 1. novembra, princ Savojski s 1.000 vojnika pjeaka i 600 konjanika poao prema Tenju. U to vrijeme u ovoj kasabi je, po jednim podacima, bilo 1.000, a po drugima 1.600 ljudi. Kao i u mnogim slinim prilikama i ovoga puta habzburki vojskovoa je pozvao branioce da se predaju. No, s druge strane nije bilo odgovora. Zato je naredio da sa osam topova artiljerijski granatiraju grad i tvrava. Iz artiljerijskih oruja je tom prilikom ispaljeno stotinu topovskih uladi, a zatim je zapovijedio pjeadiji i konjici da preu u napad. Granatiranje i jurie protivnike vojske branioci Tenja su uspjeno odbili. Iskusni "princ palikua" bio je svjestan da e mu za osvajanje Teanjske tvrave i grada biti potrebno vie vremena nego to je planirao. Bojei se da due zadravanje na ovom mjestu moe ugroziti rezultate dotadanjeg pohoda, a u nastojanju da se mirno vrati na habzburku teritoriju, izdao je nareenje o povlaenju svojih odreda. Ve 3. novembra bio je u Doboju, a dva dana kasnije (5.11. 1697.) preao je preko novosagraenog mosta na Savi kod Broda. Tri dana kasnije je s dijelom voske doao u Osijek, odakle je poela njegova vojna ekspedicija na teritoriju Bosanskog ejaleta. 23 Tako su Teanj i njegova tvrava bili jedino mjesto koje princ Eugen Savojski nije uspio osvojiti u ovom pohodu na Bosanski ejalet 1697. godine. Od tada ime ovog grada i njegove tvrave postaje interesantno, kako za osmansku, tako i za habzburku dravu.

21 22 23

. , , 131. S. Baagi, Kratka uputa, 87; F. Ademovi, Princ palikua, 153. J. v. Hammer, Historija, 73; F. Ademovi, Princ palikua, 155.
ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

90

Prolost Tenja i njegove okoline u XVIII stoljeu b) Teanj i njegova okolica u XVIII stoljeu 1. Administrativno ureenje i urbani izgled Za razliku od nekih drugih mjesta koja su Bekim ratom (1683-1699 ) izgubila dotadanju vanost kao znaajni administrativni, privredni, fortifikacioni i kulturni centri Bosanskog ejaleta, Teanj i njegova tvrava poslije potpisanog Karlovakog mira ( 26. 01. 1699.) tek tada dobivaju na znaaju. Razlog za to bio je i u injenici to se ova kasaba sa svojom tvravom vie nije nalazila u dubokoj unutranjosti Carstva, kako je to bilo do 1683. godine, nego blizu novouspostavljene osmansko-habzburke granice.24 Kao i u prethodnim stoljeima, Teanj je i u XVIII stoljeu bio u sastavu Bosanskog sandaka. Takoer je bio i sjedite kadiluka s nahijama: Teanj ili Usora, Maglaj i epe.25 Pored poslovnog dijela, arije, u osmanskim dokumentima toga vremena navode se u urbanom dijelu ovog mjesta i etiri mahale: Dobro Polje, Tabhana, Mahala Ferhad-bega i Trasica. U gradu su se svojom veliinom, izgledom i znaajem isticale i damije: Tabhana i Ferhadbegova.26 Osim arije i kua za stanovanje, te tvrave, Teanj je bio poznat i kao mjesto u kojem se nalazi jedna od 19 sahat-kula bosanskohercegovakih gradova koje su podignute u vremenskom periodu od 1587. do 1830. godine.27 Takoer se navodi da je u gradu bio i jo jedan vei objekt koji je poznat pod imenom Bijela kula.28 Kao i u drugim pokrajinama Osmanskog carstva, tako je i u Bosanskom ejaletu postojalo vie potanskih stanica gdje su se drali u pripravnosti odmorni konji za tatare, potare. Te potanske stanice bile su poznate pod imenom menzilhane. Tokom XVIII stoljea na teritoriji teanjskog kadiluka menzilhane su bile u: Doboju, Maglaju, epu i Dubotici.29 Interesantan je podatak da su u to vrijeme na podruju Tenja sultanovi nemuslimanski podanici, zimije, obnovili zvoje vjerske objekte. O tome je obavijeten valija Gurmui Jegen Mehmed-paa. Svojom bujruldijom bosanski namjesnik traio je od teanjskih vlasti da se provjere vijesti da li su bogomolje koje su zimije obnovili u ovom kraju u istom obliku kao i ranije ili su proirene, kako su se pronosile vijesti. Na kraju se izriito nareuje da
24 25 26 27 28 29 E. Kovaevi, Granice Bosanskog paaluka, 5-301; H. M. eman, Urbana antropologija, 6. Ahmed. S. Alii, Ureenje Bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine, Sarajevo, 1983. godine, 25; H. abanovi, Bosanski paaluk, 230. Sidil Teanjskog kadiluka (1740-1752), Prijevod i obrada: Hatida ar-Drnda, Sarajevo, 2005. godine, XII. Hamdija Kreevljakovi, Esna i obrti u Bosni i Hercegovini (1463-1878), knj. II, Sarajevo, 1991. godine, 107. Sidil teanjskog kadiluka, XIV. Isto, XIV, 74.

ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

91

Enes Pelidija se postupa "u skladu s bujuruldijom. Izbjegavajte i strogo se uvajte initi suprotno! Zapisano: 18. rebiul-ahira 1156. (11. 06. 1743.) godine".30 2. Teanjska kapetanija i tvrava Tokom etvorostoljetne osmanske vlasti na prostorima dananje Bosne i Hercegovine, te dijela susjednih zemalja koji su bili u sastavu Bosanskog ejaleta, osnivane su brojne kapetanije. Pod ovim imenom podrazumijeva se tano ogranieni manji teritoriji koji nikada nisu prelazili granice sandaka u kojem su se nalazili, ali se deavalo da su kapetanije bile na teritoriji dvaju kadiluka. I dok su u prvoj fazi formiranja kapetanije uspostavljane du pograninih mjesta i plovnih rijeka, od XVIII stoljea organizuju se i u unutranjosti ove osmanske pokrajine.31 U to vrijeme teritorija Teanjskog kadiluka bila je poznata po injenici da su se na tom prostoru nalazile tri kapetanije: Teanjska, Dobojska i Maglajska, dok su Novi eher i epe, koji su, takoer, bili u sastavu ovog kadiluka, pripadali Vrandukoj kapetaniji.32 Sve te kapetanije osnovane su poslije Karlovakog mira. Meu njima bila je i Teanjska. To nije bilo sluajno. Karlovakim mirovnim ugovorom iz 1699. godine teritorij Teanjskog kadiluka nalazio se u blizini novouspostavljene osmansko-habzburke granice.33 To joj u odnosu na prethodna stoljea, kada se nalazila u relativno dubokoj unutranjosti, daje novi geostrateki znaaj. Pogotovo je to postalo izuzetno vano vojno pitanje poslije potpisivanja Poarevakog mira (1718.). Tada se dravna osmansko-austrijska granica jo vie pribliila ovom kadiluku.34 Tada su osmanske vlasti na teritoriji Bosanskog ejaleta od 1718. do 1737. godine formirale 11 novih kapetanija. Po miljenju Hamdije Kreevljakovia, meu njima se nalazila i teanjska kapetanija. Kao i u drugim kapetanijama, i u njoj je bila vojna posada koja se sastojala od mustahfiza, * konjanika (spahija), azapa,**, tobdija i dobrovoljaca (gnulliye). Po podacima Hamdije Kreevljakovia "Odakluk vojnika i zapovjednika teanjske kapatanije bijae carina Jenieher u Tesaliji.35 Prvi poznati zapovjednik teanjskog
Isto, 87/8. Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Izabranja djela, knjiga I, Sarajevo, 1991. godine, str. 23- 30. 32 Isto, pp. 154. 33 E. Kovaevi, Granice Bosanskog paaluka, str. 77-79. 34 Enes Pelidija, Banjaluki boj iz 1737. uzroci i posljedice, Sarajevo 2003. godine, pp. 55-61 * uvari, lanovi stalne vojne posade stacionirane u gradovima. ** posebna vrsta pjeadije; vremenom stalne vojne posade, posebno u pograninim tvravama. 35 H. Kreevljakovi, Kapetanije, pp. 155 30 31

92

ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

Prolost Tenja i njegove okoline u XVIII stoljeu kraja bio je Mehmed-aga Imamovi. Na tu dunost imenovan je zbog zasluga u vojnoj slubi. Njega je na tu dunost po odobrenju Visoke porte imenovao tadanji bosanski valija Halil-paa oso.36 Vjerovatno zbog blizine granice s Habzburkom monarhijom, zasluga u uspjenoj odbrani Teanjske tvrave 1697. godine, kao i zbog injenice da je bio meu zaslunim linostima ove pokrajine tokom Bekog rata, centralna vlada iz Istanbula imenovala je za bosanskog valiju 1702. godine Sejfulahpau Tenjaka. Tu dunost obavljao je od 1702. do 1703. godine. U tom zvanju i dunosti zamijenio ga je Mehmed-paa Dogramedi.37 Vjerovatno je ve u tom vremenu osnovana Teanjska kapetanija, a ne poslije Poarevakog mirovnog ugovora (1718), kako je to u svoje vrijeme napisao akademik Kreevljakovi.38 To svoje miljenje zasnivam i na injenici da je upravo 1703. godine zbog geostratekog znaaja sagraen i novi dio tvrave poznate pod imenom Donji grad.39 Nakon ovih graevinskih radova Teanjska tvrava sastojala se iz dva dijela: Gornje tvrave, podignute na uzvienju koja dominira tim krajem i Donje tvrave, tzv. "frenki, podignute pri dnu utvrenja. U ovom dijelu teanjskog fortifikacionog objekta bila je smjetena vojna posada od 30 ljudi.40 Te 1710. godine muhafiz Teanjske tvrave bio je raniji bosanski valija Sejfudin-paa Tenjak. Navodno je iste godine i umro u rodnom gradu.41 Zbog svoje dobre organiziranosti, Teanjska tvrava ubrajala se meu vea i znaajnija vojna utvrenja Bosanskog ejaleta u XVIII stoljeu. Cijelo utvrenje bilo je u okrueno kanalima s vodom. Sa strane su bile dvije tabije naoruane s 15 topova. Prema izvjetaju austrijskog konfidenta iz prvih godina XVIII stoljea, Teanjska tvrava bila je veoma jaka i kao fortifikacioni objakat najznaajnija u ovom dijelu Bosanskog ejaleta.42 U Tvravi je bila smjetena posada od oko 400 ljudi. Od toga je 91 vojnik 1704. godine prekomandovan u Tvravu (Bosanski) Brod. Istovremeno je u Teanj na slubu dolo novih 107 nefera. Tako je u prvoj deceniji XVIII stoljea Teanjska tvrava imala ukupno 393 vojnika. Njihove dnevne plae iznosile su 50.750
36 37 38 39 40 Vedad Bievi, Bosanski namjesnici osmanskog doba (1463.-1878.), Sarajevo, 2006. godine, str. 219-221. Isto, str. 221-222. E. Pelidija, Bosanski ejalet, str. 115; H. Kreevljakovi, Kapetanije, str. 30. H. Kreevljakovi, Kapetanije, str.154; E. Pelidija, Bosanski ejalet, str. 115. Akademija nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini, Babakanlk devlet arv, Istanbul, Sarajevski sidil, br. 97, 164, 121, 74/2, pisano u ramazanu 112. (izmeu 24. 10. i 23. 11. 1710) godine, fotokopije i regesta. V. Bievi, Bosanski namjesnik, str. 222. oko Mazali, Teanj, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, nova serija VIII, Sarajevo, 1953. godine, str. 290.

41 42

ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

93

Enes Pelidija aki. Godinje je to iznosilo ukupnu novanu sumu u iznosu 12.070.850 aki. Novac za ove potrebe uziman je iz bosanske dizije, te nekih mukata koje su pripadale bosanskoj blagajni, kao i iz prihoda skopskog nezareta (nadzornitva).43 Neposredno nakon zakljuenja Beogradskog mirovnog ugovora (18. 09. 1739. godine), plaei se da uskoro ponovo ne doe do novog austrijsko-osmanskog rata, u jednom mazharu (zajednikoj predstavci) pisanom 7. abana 1150. (30.09.1739) godine trailo se poveanje vojnih posada u Novom Pazaru, Zvorniku, Banjoj Luci, Bihau, Novom, Ostrovici, Buimu, Cetinu i Tenju.44 S vremenom se Teanjska tvrava ponovo popravljala. Tom prilikom su pojedini njeni dijelovi proirivani. To se vidi i iz napisa iznad glavnog ulaza u ovu tvravu. Na tom mjestu na kamenoj ploi stoji napis koji u prijevodu glasi: "Gradnja velike kule izvrena je hiljadu storinu i pedeset osme (1745/46) godine, a gradnja tabije hiljadu stotinu pedeset i devete godine (1746/47). Ova gradnja izvrena je po naredbi dvojice visokih plemenitih veziramuira, gospode Ali-pae i Sulejman-pae, neka im je slava trajna. Povjerenik gradnje je kapetan Alija, neka mu je to obilna nagrada (sevap).45 Navedeni napis precizno navodi godinu dogradnje kule i tabije na Teanjskoj tvravi u vremenskom periodu od 1745. do 1747. godine. Kao i svim vojnim tvavama, i u Tenju je komandu nad posadom imao dizdar. Sluba ovih vojnih zapovjednika bila je vrlo precizna u svim dunostima i obavezama. Izmeu ostalog njihov zadatak bio je da u povjerenoj im tvravi svakodnevno meu lanovima posade odravaju potrebnu vojnu disciplinu. Zato je dizdar morao stalno boraviti u gradu, i bez posebnog odobrenja nije smio nikada napustiti gradsko podruje. Tako je bilo i s teanjskim dizdarima. Jedan od brojni dizdara za koga se zna u Tenju bio je i Ibrahim-aga. Ukopan je u groblju Ferhadije ili arijske damije 1766. (1180.) godine.46 U takvim okolnostima novoosnovana Teanjska kapetanija je u potpunosti ispunjavala svoje obaveze. Do sada, prvi poznati teanjski kapetan zvao se Jahja. Prezime mu je nepoznato. Meutim, po slubi koju je obavljao,
43 44 45 ANU BiH, BBAI, Muhimme defter 2942/325-2, 17. rebiu-l-evvel 1116. ( 22. 07. 1704.) godine f. r. Hamdija Kreevljakovi, Bitka pod Banja Lukom 4. VIII 1737, Izabrana djela, IV, Sarajevo, 1991. godine, str. 18. Mehmed Mujezinovi, Islamska epigraka Bosne i Hercegovine, Knjiga II Istona i centralna Bosna, Sarajevo-Publishing, Sarajevo, 1998. godine, str. 257; Alija Galijaevi, Stara teanjska arija danas, Teanj, 2006. godine, str. 40. H. Kreevljakovi, Kapetanije, str. 254.
ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

46

94

Prolost Tenja i njegove okoline u XVIII stoljeu kao i njegovi direktni potomci, s vremenom su se prezivali Kapetanovii. O njegovom radu jedino se zna da je kapetansku slubu vrio u treoj deceniji XVIII stoljea. U tom zvanju naslijedio ga je sin hadi Hasan-kapetan. I dok o prvoj dvojici teanjskih kapetana nemamo preciznije podatke, kao uostalom i o nekima prije njih, za treeg po redu Ali-kapetana Kapetanovia zna se da je na toj dunosti bio neto prije 1745., ali i nakon 1753. godine.47 On je imao velikog udjela u guenju pobune koju je u ovom kraju vodio Abdurahman Muharremija. Na dunosti teanjskog kapetana naslijedio ga je Hasan I. On je tu dunost obavljao do 1771. godine. Ubrzo nakon toga, kapetansku slubu preuzeo je Hasan II. U odnosu na svoje prethodnike, kapetansku dunost obavljao je relativno dugo. To se vidi i iz podatka da se u osmanskim dokumentima po prvi put kao teanjski kapetan spominje 1771., a posljednji put 1805. godine.48 Svi navedeni teanjski kapetani boravili su u selu Logobare, koje se nalazilo 3 kilometra od Tenja.49 Tokom XVIII stoljea, osim kapetanije koja je imala zapaeno mjesto i ulogu u odbrambenom sistemu Bosanskog ejaleta, stanovnici Tenja bili su i radno angairani. Posebno je njihovo angairanje bilo u prvim decenijama navedenog stoljea. Po potrebi su majstori s podruja Teanjskog kadiluka i Teanjske kapetanije bili pozivani da rade na izgradnji novih i popravkama starijih tvrava Bosanskog ejaleta. Tako se u osmanskim dokumentima navodi da je za opravku Bihake tvrave, kao i drugih manjih fortifikacionih utvrenja u njenoj blizina, kao to su Izai, Trac i Drenik, osmanske vlasti 1713. godine angairale 10 majstora i 10 obinih radnika s teritorije Teanjskog kadiluka. Iz ovog dokumenta takoer saznajemo da su svi angairani za svoj posao dobivali novanu nadoknadu. Kako u dokumentu pie, majstori su za svoj posao imali dnevnicu u iznosu od 50 aki, a obini radnici upola manje.50 Osim radne snage osmanske vlasti su u vie kadiluka, pa i u Teanjskom, na graevinskim poslovima tvrava angairale i zaprena vozila za prijenos graevinskog materijala. Iste, 1713. godine je s podruja Teanjskog kadiluka bilo angairano pet (5) volovskih kola. Vlasnicima ovih zaprenih vozila davana je novana nadoknada u vidu dnevnice od 70 urukaki.51 Na podruju Teanjske kapetanije, u odreenim vremenskim periodima, mobilizirani su vojno sposobni ljudi za ratovanje na frontovima daleko van
47 48 49 50 51 Isto, str. 155. Isto, str. 156. Isto, str. 155. ANU BiH, BBAI, Maliye defter zb. II 3439/53 10. muharrem 1125. (8. 02. 1713.) godine, f. r. Isto.

ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

95

Enes Pelidija Bosanskog ejaleta. Tako je bilo i u vrijeme osmansko-ruskog rata, koji se vodio od 1768. do 1774. godine. Usljed velikih gubitaka, a posebno velikog poraza Osmanlija kod Bendera, lokalne vlasti su u avgustu 1770. godine izvrile novu vojnu mobilizaciju u vie kapetanija. Meu mobiliziranim za odlazak na osmansko-ruski front bili su i vojnici s podruja Tenja.52 3. Drutveni ivot i socijalne prilike Drutveni ivot Tenja bio je kao i u drugim kasabama Bosanskog ejaleta. Meutim, za razliku od mnogih drugih kadiluka, zahvaljujui podacima iz teanjskog sidila, koji obuhvata vremenski period od 1740. do 1752. godine, u prilici smo da neto vie kaemo o drutvenom ivotu i socijalnoj strukturi stanovnitva Tenja i njegove okolice. Najvei dio gradskog stanovnitva inili su predstavnici lokalne i sudske vlasti: kapetani, age, vojnici, pripadnici uleme: imami, hatibi, vaizi, mualimi, mujezini, kadije, te trgovci, zanatlije, kao i pripadnici raznih uslunih djelatnosti. Na vie mjesta u ovom sidilu spominju se Vlasi kao filuridijsko stanovnitvo, te ostali drutveni slojevi koji su obavljali odreene poslove u korist drave. Zbog toga su bili oslobaani plaanja odreenih poreza.53 Kao i u drugim mjestima Bosanskog ejaleta, i u Tenju je tokom XVIII stoljea dolo do opadanja stanovnitva. Razlozi za to bili su u velikom broju epidemije kuge tokom navedenog stoljea, te estih ratova, kako na teritoriji ove pokrajine, tako i na dalekim osmansko-perzijskim i osmansko-ruskim frontovima. Sve je to imalo za posljedicu opadanje broja domaeg radnog stanovnitva, posebno onog dijela koji je bio vojno sposoban.54 Takvo e se stanje znatno popraviti u narednom XIX stoljeu. Na osnovu podataka iz XIX stoljea ovaj grad se ubrajao meu najvee urbane sredine Bosanskog ejaleta/ vilajeta.55 Uporedo sa slabljenjem autoriteta Visoke porte, slabila je osmanska vlast na pokrajinskom i lokalnom nivou. Ta pojava postala je redovna ve od prvih decenija XVIII stoljea. Takvo stanje bilo je evidentno i na teritoriji Bosanskog ejaleta. Po tome se ni Teanjski kadiluk nije razlikovao. U ikayet-defterima iz XVIII stoljea nalaze se brojne albe, prigovori i dopisi o
52 53 54 Fra Marijan Bogdanovi, Ljetopis kreevskog samostana (1765-1817), I. P. "Veselin Maslea", biblioteka "Kulturno naslijee", Sarajevo, 1984. godine, str. 122. Sidili teanjskog kadiluka, XV. Bogumil Hrabak, "Kune radnje u Bosni i Hercegovini 1463-1800." Istorijski zbornik, , god. II, br. 2, Banja Luka, 1981. godine, 27/8 ; E. Pelidija, Banjaluki boj, 84; Dominik Mandi, Etnika povijest Bosne i Hercegovine, Rim, 1967. godine, 271, 177. Iljas Hadibegovi, Bosanskohercegovaki gradovi na razmeu 19. i 20. stoljea, Sarajevo, 1991. godine, 26, 31.
ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

55

96

Prolost Tenja i njegove okoline u XVIII stoljeu zloupotrebama predstavnika lokalnih vlasti.56. U jednoj od brojnih predstavki, cjelokupno muslimansko i nemuslimansko stanovnitvo ali se na kapetana i maglajske age zbog nezakonitog uvoenja poreza koji se odnosio na potanske konje. Falsifikujui izjave, oni su obavijestili vie instance vlasti da je stanovnitvo ovog kadiluka pristalo na obaveze potanskog saobraja vee nego to su to ranije bile. Da se radi o svjesnoj prevari, potvdio je svojim potpisom i teanjski kadija Ahmed Said. Ova alba napisana je 29. rebiu-l-ahira 1155. (2. 08. 1742) godine.57 Slina zajednika predstavka stanovnika ovog kadiluka pisana je viim predstavnicima osmanske vlasti i predata je 4. abana 1154. (4. 10. 1742.) godine.58 U to vrijeme neke udovice poginulih boraca koji su 1736. godine bili mobilizirani u Teanjskom kadiluku, a zatim upueni na osmansko-ruski rat, te poginuli u Bici kod Ozije jula 1737. godine, traile su od pokrajinske vlasti da im se dozvoli udaja za drugog.59 Posebno su brojni podaci koji se odnose na prikupljanju poreza na ime mirnodopskog (imdad-i hazariye) i ratnog (imdad-i seferiye) poreza. Tako je u ime ratnog doprinosa za 1743. godinu u Teanjskom kadiluku predvieno da se prikupi 2.553 groa. Zbog epidemije kuge, gladi i nerodne godine stanovnitvo Teanjskog kadiluku navedeni porez nije moglo platiti. Imajui u vidu realno stanje, osmanske vlasti su im smanjile traeni iznos.60 Kao i u drugim dijelovima Bosanskog ejaleta, i na podruju Teanjskog kadiluka u ovo vrijeme bila je prisutna hajduija. Manje i vee odmetnike grupe su tokom XVIII stoljea i na ovom podruju presretale pojedince, kao i vee skupine putnika i poslovnih ljudi. Ljudi koji su se odluivali na odmetanje od vlasti esto su na to bili prisiljeni iz socijalnih, porodinih ili osobnih razloga. Kako je kriza postajala sve vea poslije Beogradskog mira (1739.), to je u narodu nezadovoljstvo bilo sve vie, a broj hajdukih eta sve vii. U cilju odravanja line i imovinske sigurnosti stanovnitva, vlasti su esto organizirale potjere hajdukih eta, te hvatale i osuivale njihove pomagae (jatake).61 Tako je u Sidilu Teanjskog kadiluka iz 1742. godine zabiljeeno da su odmetnici: Hasan-beg iz sela Dumne, urica Bahenovi iz Novog Grada, Stipan Koovi, irko iz Dubotice i Luka Stipi uhvatili "austrijskog popa Andriju Veliia, dok je nosio alkohol izmeu sela Gornji Svilaj i Brusnice, koja se nalaze uz austrijsku granicu. Nakon to su ga pretukli i ranili, uzeli su mu 500 forinti i pustili ga na slobodu". U to vrijeme su
56 57 58 59 60 61 ANU BiH, BBAI, ikayet defterleri, 79, 92, 92/3 1113/17001. godine, f. i r. Sidil Teanjskog kadiluka, 37. Sidil Teanjskog kadiluka, 48/9. Isto, 55/6. Isto, XVII, 17, 22-26, 37, 63, 68/9, 76/7, 79, 89/90, 104/5, 115/6 i na vie drugih mjesta. Isto, 27, 29, 71/2.

ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

97

Enes Pelidija slino postupale i druge odmetnike skupine. Zbog toga su predstavnici vlasti intervenisali u namjeri da se oteeni zatite i da im se vrati oduzeti novac i druge otete stvari.62 Hajduki napadi na putnike i poslovne ljude nisu se deavali samo na glavnim komunikacijama i planinskim predjelima, nego i u samom Tenju. Tako je u jednom dokumentu iz 1745. godine zabiljeeno da su nepoznati kradljivci upali u kue Ahmed-age Galijaa i tom prilikom pokrali stvari u vrijednosti od 600 groa. Zbog toga svojom bujruldijom od 12. safera 1158. (16. 03. 1745. ) godine valija Ali-paa Hekimoglu, koji je tada po drugi put obavljao dunost valije Bosanskog ejaleta nareuje da se kradljivci i njihovi pomagai to prije uhvate i po zakonu osude.63 Najuglednije linosti Tenja, Doboja, Maglaja, epa i Gradaca, koji su pripadali Teanjskom kadiluku, alili se Visokoj porti na Halep Hasan-agu. On je obavljao dunost kapetana teanjske kapetanije u ime malodobnog Huseina, sina umrlog kapetana hadi Hasana. Koristei povjereni mu poloaj, vrio je mnoge zloupotrebe kao to su uzimanje vieg novanog iznosa za plae vojnika Teanjske tvrave, kojih je objektivno bilo manje nego to je Hasan-aga navodio. Takoer je omalovaavao mnoge stanovnike ovog kadiluka, a uglednijim linostima pravio brojne intrige. Posebno je nezakonito u ime poreza uzimao vee novane iznose od sirotinje. Zbog toga je bio omrznut skoro od cjelokupnog stanovnitva navedenih mjesta. Zbog toga su uglednije linosti navedenih mjesta Teanjskog kadiluka traile od Carskog divana da izda nareenje da se u Istanbulu, gdje se Halep Hasan-aga 1742. godine nalazio, uhapsi i privede Bosanskom divanu.64 Odmetanje od vlasti, sudski sporovi, pa i manje pobune pojedinaca i grupa, bili su na ovom podruju prisutni jo od prvih godina XVIII stoljea. S vremenom se to nezadovoljstvo jo vie poveavalo. To je posebno dolo do izraaja poslije prekida osmansko-austrijskog rata i Beogradskog mira (18. 09. 1739.).65 Ozbiljniji znaci nereda i otvorene pobune u Teanjskom kadiluku zabiljeeni su tokom 1743. godine. I pored pokuaja guenja pobune, predstavnici vlasti nisu je bili u stanju uguiti.66 Posljedica takvog stanja bila je pojava otvaranja novih kafana u kojima se konzumira alkohol (rakija i vino). U njima su se ljudi opijali, tukli i stvarali razne nemile scene. Zato je iz Travnika stiglo nareenje da se mejhane u kojima su se okupljali ljudi skloni alkoholu

62 63 64 65 66

Isto, 41/2. Isto, 94. Isto, 4. aban 1155. (4. 10. 1742.) godine, 48/9. E. Pelidija, Bosanski ejalet od 1593. god., 165. Sidil teanjskog kadiluka, 81.
ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

98

Prolost Tenja i njegove okoline u XVIII stoljeu to prije zatvore, a izgrednici kazne. Takva jedna naredba zavedena je i u Sidilu Teanjskog kadiluka 19. rebiul-ahira 1156. (12. 06. 1743.) godine. Dvije godine kasnije izdaje se u vezi s ovim novo nareenje. Tada se izriito trai da se svi objekti u kojima se toi alkohol i koji predstavljaju mjesto remeenja mira po okolnim teanjskim mjestima porue. Takoer se u istom dokumentu nareuje ruenje i proirenog dijela svake crkve koja nema saglasnost vlasti o proirenju.67 No, zbog velikog broja vonjaka sa ljivama, mnogi njegovi vlasnici su i dalje nastavili da peku rakiju. To se vidi i iz bujruldije zvornikog mutesarifa Smail-pae. On se pismenim putem obraa predstavnicima lokalne vlasti upozoravajui ih kako se po cijelom ejaletu govori da se u teanjskom kraju u velikom broju otvaraju nove mehane (kafane), ak i po selima, te da se rakija javno konzumira. Zbog toga meu ljudima dolazi do svae i tue, to ugroava javni red i mir. Zato i trai od predstavnika lokalne vlasti da interveniraju i broj takvih kafana svedu na najmanju mjeru.68 Kao i u drugim pokrajinama Osmanskog carstva, i u Bosanskom ejaletu sultanovi nemuslimanski podanici (pravoslavni i katolici ) koji nisu bili vojno angairani, a bili su vojno sposobni, plaali su godinji porez poznat pod imenom dizija (glavarina ba vergs). To se iskljuivo odnosilo na punoljetne mukarce.69 Tu vrstu poreza plaali su i osmanski nemuslimanski podanici na podruju Teanjskog kadiluka. U ovom kraju kao i drugim mjestima, sakupljai dizje poznati su pod imenom dizjedari. Oni su povjereni im porez skupljali po defteru ovog kraja jedanput u toku godine. Svi koji bi navrijeme platili dizju upisivani su u defter i dobivali potvrdu o njezinu izmirenju za navedenu godinu. Prema dostupnim informacijama, 1755. godine dunost dizjedara u Teanjskom kadiluku obavljali su kapetan Ali-aga i prijatelj mu Mehmed-beg. Istovremenio su bili ovlateni za sakupljanje i drugih prihoda Teanjske kapetanije.70 Traenje intervencije od lokalne vlasti bile su este. Tako su mutevelija Ferhad-begova vakufa u Tenju 1765. godine ali na neke zaime Teanjskog kadiluka da nezakonito prisvajaju vakufsku zemlju. U podnesenoj albi navodi da je to vlasnitvo vakufa jo od fetha (osvajanja)*, te da je na tim otetim prostorima naseljena raja - muslimani i hriani koji su osloboeni od tekalifa.71

67 68 69 70 71

Isto, 87, 103, 107. H. Kreevljakovi, Esna i obrti, str. 362. Hamid Hadibegi, Glavarina u osmanskoj dravi, Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja IV, Sarajevo, 1966. godine, str. 13. H. Kreevljakovi, Kapetanije , str. 61. ANU BiH, ikayet defter iz 1765. godine f. i r.

ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

99

Enes Pelidija Samovolja pojedinih nosilaca lokalne vlasti vie-manje bila je prisutna u vie mjesta Bosanskog ejaleta tokom cijelog XVIII stoljea. Tako je bilo i na teritoriji Teanjskog kadiluka. Jedan od primjera nasilnikog ponaanja desio se 26. oktobra 1768. godine. Toga dana je fra Marijan Bogdanovi, ehinski biskup i apostolski vikar u osmanskoj Bosni boravio u Komainu i obavio vjerske obrede s katolicima toga sela. Poslije obavljenog obreda sa pratnjom poao je u upu epe. Na udaljenosti "jedne talijanske milje" biskupa i njegovu pratnju presreo je teanjski kadija pitajui ih ko su i ko im je izdao dozvolu o slobodnom kretanju. Odgovor biskupa bio je "Mi nismo razbojnici, nego podanici Visoke porte, fratri franjevci." A zatim je dodao:"Mi franjevci svi imamo jedan ferman, ili naredbu, koji je poznat cijeloj Bosni i uva se kod vezira. Dosad nam je bilo slobodno doi, vidjeti fratre i vratiti se, niti je to bila neka pogreka." Dobivi ovakav odgovor kadija ih je pustio da slobodno nastave svoje putovanje.72 I na ovom primjeru vidimo da i pored slabljenja moi, autoritet centralne osmanske vlasti i dalje bio je relativno velik jer je i ovom prilikom ahdnama koju je sultan Mehmed II Fatih dao bosanskim franjevcima potovana kao i u vrijeme kada je izdata 28. maja 1463. godine. I u posljednjim decenijama XVIII stoljea na podruju Teanjskog kadiluka pojedinci iz lokalne vlasti ponaaju se nezakonito prema domaem stanovnitvu. O tome pie fra Bono Beni sljedee: "1785. u tekstu Treba zabiljeiti. I zatobo paa za toliko i toliko vrimena ne dade aik-bujruntije po fermanu, osobito izime haraa, /od kojeg smo po tom fermanu osloboeni/ da /ga/ ne dajemo, poee hara/l/ije zaganjat fratre po parokija i uzimat na silu. tovie, poeli su vezat za drv/l/je za uzet /hara/. To se dogodilo u Sivi* o. fra Frani Gabeli.). Zato zdogovorom, poslasmo o. p. gvardijana fra Pavla Stojia u Teanj, da pritegne hara/l/iju zloinca na meemu tean/j/ sku za taki zulum, uinjen fratru, suprot tolikijem i takijem senetima. Koji povrati hara, i dade kadiji i kapetanu teanjskom i ostaloj gospodi onoj, lijep peke da /mu/ se ne ilami to je zulum uinio fratru, s obeanjem da vie nee uiniti nikada. A inae, i gospoda /skupa/ s kadijom mnogo besidie (kao bajagi molei gvardijana da ga se proe). I proo ga se! Ele bi slavna pobjeda ..... hvala Bogu i estitomu caru i dabome veziru bosanskome Tevtedarovi Sarajliji!**73

72 73 * **

M. Bogdanovi, Ljetopis kreevskog samostana, str. 273. B. Beni, Ljetopis sutjekog samostana, str. 301-302. Siva je katolika upa u blizini Teanjke, odnosno Tenja. misli na Abdullah-pau Defterdarevia, roenog Sarajliju.. On je dunost bosanskog namjesnika obavljao u periodu od 1780. do 1785. godine. O njemu vie vidi: S. S. Hadihuseinovi Muvekkit, Povijest Bosne, str. 584-591; S. Baagi, Kratka uputa, str. 111; V. Bievi, Bosanski namjesnici, str. 293-296.
ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

100

Prolost Tenja i njegove okoline u XVIII stoljeu 4. Teanj u vrijeme bune u Bosanskom ejaletu od 1747-1757. godine Zbog line i imovinske nesigurnosti, masovnije pojave korupcije i nepotizma kod brojnih nosilaca pokrajinske i lokalne vlasti, te slabljenja autoriteta sultana i Visoke porete, s vremenom sporadini incidenti i protesti prerastaju u ope narodno nezadovoljstvo. Ovakvim stanjem naroito je bilo nezadovoljno bonjako stanovnitvo. U prvim decenijama XVIII stoljea Bonjaci su zabiljeili velike ljudske gubitke. Do toga je jednim djelom dolo usljed epidemija kuge. Od ove zarazne bolesti u gradovima, gdje je tada skoro u cijelosti ivjelo muslimasko stanovnitvo, umrlo je oko 20.000 ljudi. Skoro isti broj ih je izgubio ivot u borbama za odbranu Bosanskog ejaleta u ratovima 1714-1718. i 1737-1739, te na dalekim frontovima u osmansko-perzijskom ratu 1727., te osmansko-ruskim ratovima 1736-1739, 1768-1774. i 17871792. godine. Socijalni poloaj sultanovih podanika u ovoj pokrajini, pa time i Teanjskom kadiluku, postaje tei usljed poveanja postojeih poreza, kao i svakodnevnih insistiranja kod lokalnog stanovnitva da uestvuje u opravkama starih i izgradnji novih fortifikacionih objekata. Posebno je za stanovnitvo teko bilo davanje poreza za izdravanje bosanskih namjesnika i njihove svite u ivenim namirnicama, poznatog pod imenom taksit.74 Oficijelna vlast je pojavu vee pobune i nereda na teritoriji cijelog ejaleta doekala nespremno. U tome je dobrog udjela imao i tadanji bosanski namjesnik Sulejman-paa Bostandi (1745-1747).75 Zbog toga ga je sultan Mahmud I (1730-1754) svojim fermanom smijenio i po trei put za bosanskog valiju imenovao Ali-pau Hekimoglua. Kao i u drugom periodu uprave u Bosni (1744-1745), nekadanji Gazija od Banjalukog boja (4. 08. 1737.) pokazao se nefleksibilnim. Otrim i nasilnim mjerama poeo je progoniti svakoga za koga mu se inilo da je na strani pobunjenika. Za kratko vrijeme imao je protiv sebe skoro svo domae stanovnitvo. Ubrzo je uvidio da su to bile pogrene mjere i pokuao je nastalo stanje popraviti. Svjestan da je taksit jedan od glavnih uzroka otvorene pobune, u martu 1748. godine poslao je u sve kadiluke ove pokrajine bujruldiju. U njoj obavjetava predstavnike lokalne vlasti da ubudue odustanu od prikupljanja taksita.76 No, bio je to zakanjeli potez. Ve tada su najuglednije linosti Bosanskog ejaleta zajednikim mazharom (predstavkom) 13. marta 1748. godine zatraile od Visoke porte opoziv ovog namjesnika. Saznavi i s drugih strana
74 , " XVII XVIII ", , XVII 1966-1967., Capajebo, 1969. , 182; E. Pelidija, Bosanski ejalet od Karlovakog do Poarevakog mira, 100-148. S.S.H.- Muvekkit, Povijest Bosne, str. 513. Muhamed Hadijahi, "Bune i ustanak u Bosni sredinom XVIII stoljea", Historijski zbornik 1980-1981., Zagreb, 1982. godine, 106.

75 76

ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

101

Enes Pelidija da se Ali-paa ni ovoga puta nije snaao na povjerenom mu poloaju, Porta udovoljava zahtjevu Bonjaka i donosi odluku o njegovom opozivu. Ubrzo je Ali-paa Hekimoglu s poloaja bosanskog valije imenovan za namjesnika u Trikali.77 Odlazei iz Travnika sa svojom pratnjom i malim brojem pristalica, Ali-paa je morao ii dolinom Bosne."Nit mu vilajet dade komora, ni veere, nego sve za njegove jaspre." Kod epa, koji je pripadao Teanjskom kadiluku, put mu je preprijeio Smail-baa Horoz. To je popraeno sljedeim rijeima: "Veliki gazi Ali-paa, koji smide udarit na svu cesarovu vojsku pod Banja Lukom, a na oroza ne smide."78 Ni druge valije koje su dolazile u Bosnu od 1748. do 1752. godine nisu uspjeli umanjiti nastalu pobunu. Naprotiv.79 Upravo znaci narodnog nezadovoljstva iz 1747. godine prerastaju u pravu pobunu. Pored jugozapadne Bosne, Mostara i Sarajeva, glavna arita pobune postaju brojna ruralna mjesta na podruju Tuzle i oko Tenja. Pored pobunjenog seoskog stanovnitva, koje se bavilo zemljoradnjom i stoarstvom, njima su se pridruili spahije, imami, kao i dio gradskog stanovnitva, posebno onaj dio koji je posjedovao ifluke80 U to vrijeme meu glavnim organizatorima i pokretaima pobune bio je Sarajlija Abdurahman-efendija Muharemija. U vrijeme izbijanja ope pobune obavljao je dunost kadije u Tenju.. U narodu je bio poznat kao potena i pravedna osoba. Zato je bio omiljen i popularan. Njegov ugled postao je jo vei kada se pridruio ustanicima. Posebno je bio cijenjena linost u manjim mjestima.81 Ubrzo je postao " ."82 Zato su osmanske vlasti mnoge pobunjenike zvali "Muharemijinim pristalicama". Zbog ugleda koji je uivao u narodu, Visoka porta je 1750. godine kadiju Abdurahman-efendiju osudila na smrt. U zapovjedi koju je poslala u Bosnu,
77 Adem Handi, "Bosanski namjesnik Hekimoglu Ali-paa", Prilozi za orijentalnu lologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, V 1954-55, Sarajevo, 1955. godine, 295; Fra Nikola Lavanin; Ljetopis, priredio, latinske i talijanske dijelove preveo, uvod i biljeke napisao dr. fra Ignacije Gavran, Sarajevo, 1981. godine, 189191; Avdo Sueska, "Ajani, prilog izuavanju lokalne vlasti u naim zemljama za vrijeme Turaka", Nauno drutvo SR Bosne i Hercegovine, Djela, knjiga XII, Odjeljenje istorijsko-lolokih nauka, knjiga 14, Sarajevo, 1965. godine, str. 186; E. Pelidija, Banjaluki boj, 384. N. Lavanin, Ljetopis, 192; M. Hadijahi, Bune i ustanak, 106/7. Abdulah-paa Muhsin-zade (1748-1749);Hadi Bekir-paa Koda (1749-1750); ehaja Seid Abdulah-paa (1751), erif Halil-paa i Ahmed-paa uprili (1751-1752) vidi: Vedad Bievi, Bosanski namjesnici osmanskog doba (1463-1878), Sarajevo, 2006. godine, 261-265; S. S. H. Muvekkit, Povijest Bosne, 513-521 M. Imamovi, Historija Bonjaka, 310. A. Sueska, Seljaka buna, 187; V. Bievi, Bosanski namjesnici, 253. , , , I, , 1985. , 141.
ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

78 79

80 81 82

102

Prolost Tenja i njegove okoline u XVIII stoljeu centralna vlada traila je da se glava ubijenog Muharemije poalje u Istanbul. Kao razlog ovakvog nareenja navoeno je da tako zahtijevaju "poredak u dravi, bezbjednost i mir." Takoer je naglaavano da se izdate zapovijedi koje se odnose na Muharemiju moraju drati u tajnosti. Vjerovatno je takav stav Visoke porte bio zbog Abdurahman-efendijine popularnosti i to su ga tokom te 1750. godine u Sarajevu, gdje se trenutno nalazio, dobro uvale njegove pristalice, u prvom redu baeskije (islueni jenieri). Zato je nareenje ponovljeno vie puta tokom maja, juna i septembra 1750. godine.83 Time je od predstavnika vlasti tajno, a ne javno, osuen. Zbog line sigurnosti Muharemija ponovo ide u Teanj. Narednih godina u ovoj kasabi obavlja sudaki (kadijski) posao. No, koncem ramazana 1165. godine (poetkom avgusta 1752.) naputa posao kadije. Ponovo se vraa u Sarajevo. U to vrijeme buna koja je poela prije pet godina (1747.) dostie vrhunac. Ustanike ete napadaju Livno i Teanj. Svjesni opasnosti u kojoj se nalazio Bosanski ejalet, sultan Mahmud I i Visoka porta alju Mehmedpau Kukavicu, koji je bio porijeklom iz Foe. S pravom su raunali da e on kao dobar znalac stanja i mentaliteta ljudi u ovoj pokrajini na najbolji nain uguiti pobunu, te uvesti red i zakon. Ubrzo su takva oekivanja dala pozitivne rezultate. Zbog toga vlada iz Istanbula iste godine Mehmd-pau Kukavicu imenuje za valiju Bosne, umjesto dotadanjeg namjesnika Ahmed-pae uprilia.84 Vjerovatno elei podii ugled novog bosanskog namjesnika, Visoka porta je svojom odlukom 1. dumade-l-ahira 1166. (05. 02. 1752.) godine Mehmed-pai Kukavici dodijelila zvanje vezira i poslala mu ukraen samurov ogrta.85 Ve narednih dana stiu nova nareenja u cilju suzbijanja pobune u Bosanskom ejaletu koja traje punih pet godina Jedno od prvih nareenja koje je Mehmed-paa dobio iz Istanbula bilo je da "obrati posebnu panju da suzbije ogovaranja i sauva ast i ugled spomenutog Muharemije Abdurahman-efendije, a njega to prije udalji iz Bosne i poalje na had."86 Bio je to novi pokuaj centralne vlade u uklanjanju Abdurahman-efendije Muharemije. Vjerovatno saznavi za ovo nareenje i ne osje83 ANU BiH, BBAI, Muhimme defter, 179/2, 181/1, 181/2, 1163. /1750. godine, f. i r.. Ove dokumente koristi i dr. Muhamed Hadijahi u radu Bune i ustanak u Bosni sredinom XVIII stoljea, koji je citiran. Meutim, u nekim interpretacijama pruio sam potpunije podatke od onoga to je navodio dr. Hadijahi. Zato sam i naveo signaturu dokumenata. Alija Bejti, "Bosanski namjesnik Mehmed paa Kukavica i njegove zadubine u Bosni (1752-1756 i 1757-1760)", Prilozi za orijentalnu lologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom, VI-VII 1956-57, Sarajevo, 1958. godine, 78-82; S. S. H.- Muvekkit, Povijest Bosne, 1, 522-523. S. S. H. Muvekkit, Povijest Bosne, knj. I, 520- 523; A. Bejti, Bosanski namjesnik, 82. ANU BiH, BBAI, Muh. d. 222/4 i 223/1, 1166/1752. godine f. r. ; M. Hadijahi, Bune i ustanak, 108.

84

85 86

ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

103

Enes Pelidija ajui se ni u eheru sigurnim, Muharemija ponovo naputa Sarajevo i odlazi na teritoriju Teanjskog kadiluka. Ubrzo se oko njega okupljaju pristalice. Ovoga puta Muharemija se oruano suprotstavlja valijinim ljudima. Tako je sa svojim pristalicama u Maglaju, koji je takoer bio u sastavu Teanjskog kadiluka, onemoguio dolazak valijinog ehaje (zamjenika) Husein-age. Bio je to uzrok za izdavanje valijine bujruldije, u kojoj se kae da je u cilju uspostavljanja reda i mira u ovoj pokrajini potrebno pogubiti Halila Rasovanina i druge pristalice Muharemije.87 Vjerovatno da je u to vrijeme broj ustanika u Teanjskom kadiluku bio velik. Da je tako, govori i podatak da su ustaniki odredi napali Teanjsku tvravu. Glavni organizatori ovog napada bili su Dindafo iz Zvornikog sandaka i Sulejman Rashoda iz Tuzlanskog kadiluka. Po miljenju dr. Muhameda Hadijahia, napad ustanikih eta na Teanj i opsada Teanjske tvrave najvjerovatnije su se desili u toko avgusta 1752. godine. Do ovakvog zakljuka doao je na osnovu osmanskih izvora iz toga vremena. U bujruldiji bosanskog namjesnika Mehmed-pae Kukavic pisanoj 18. evvala 1165. (29. 08. 1752.) godine navodi se da je Rashoda s alajem odmetnika (ekiya) sa etiri strane opkolio Teanjsku tvravu. "Tako je pritijesnio (svijet) unutra i van kasabe." Dalje se u istoj bujruldiji kae da Rashoda eli da "uniti i ene i djecu, sve graevine i kue popali, a imovinu i stvari pljaka i raznosi. Poto sve ono to su imali itelji porui, onda volove, krave, ovce i ostalu stoku oduzima i sakupljeno njegovi vojnici koje je sabrao pojedu." U daljoj naredbi trai se od teanjskog Ali-kapetana, aga i oficira (zabiti) da se s odreenim brojem ljudi suprotstave ustanicima. Prije nego to ih napadnu, savjetuje se u ovom dokumentu, trebaju ustanike upozoriti na njihove nezakonite postupke, a ako oni i dalje ostanu buntovni "onda ete slono svi na njih udariti". Pri kraju bujruldije naglaava se da svu unitenu imovinu i uinjene tete stanovnici ovog mjesta trebaju popisati i izvjetaj dostaviti Divanu. U fermanu koji je pisan krajem zil-kade 1165. (20-30. septembra 1752.) ustanici se optuuju da planiraju ubiti teanjskog Ali-kapetana.88 Uspjesi ustanika na podruju Teanjskog kadiluku tih su dana natjerali vlast u Travniku i Sarajevu na veu aktivnost. Iz Sarajeva je krajem septembra 1752. godine braniocima Tenja u pomo posla peti buljuk* jeniera. Vjerovatno su i druge vojne formacije iz vie mjesta Bosanskog sandaka dole u
87 88 * ** M. Hadijahi, Bune i ustanak, 112. Isto, 111; A. Bejti, Bosanski namjesnik, 81. manji odred plaene vojske, pjeaka i konjanika. misli se na Mehmed-pau Kukavicu koji je u Bosanski ejalet doao kao izaslanik sultana i Visoke porte, a tek dva mjeseca kasnije imenovna na poloaj bosanskog valije, te uskoro dobio i zvanje vezira (vidi: S. S. H.- Muvekkit, Povijest Bosne, I, 522-523; V. Bievi, Bosanski namjesnici, 265-275).
ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

104

Prolost Tenja i njegove okoline u XVIII stoljeu pomo braniocima Tenja. Tokom oktobra svi skupa su preli u protunapad, to je imalo za rezultat da ustanike ete budu pobijeene. Tom su prilikom zarobljeni Sulejman Rashoda i Dindafo, koji su krajem decembra 1752. godine dovedeni u Travnik da im se sudi. O tome pie i ljetopisac franjevakog samostana u Kraljevoj Sutjesci fra Bono Beni. U njegovom "Ljetopisu", izmeu ostalog, pie: "Meuto stie Kul-au** i skupi u Travnik kadije, age sarajevske i baeskije; i posla ba-eskije po poglavare pobune (rebellionis). I dovedoe hi na viru: paak hi izsmicae, ti jest Rasohodu od Tenja, Dindafu od Tuzhle i orbia iz Skop/l/ja, i jo dvoicu troicu."89 Zasluge za postignuti uspjeh u pobjedi nad ustanikim odredima kod Tenja, ali i na drugim mjestima pripisane su bosanskom valiji Mehmed-pai Kukavici. U jednoj od zapovjedi Mehmed-pae Kukavice pisanoj 27. zu-l-kade 1166. (25. 09. 1753.) godine trai se od stanovnitva Tenja da "ubudue podruju vaeg kadiluka odmetnik Muharemija ne smije nastupiti..., a ... ako nastupi, treba ga iva uhvatiti". Vjerovatno zbog velikog pritiska, kao i elje za mirom jednog dijela domaeg stanovnitva, dolazi do sporazuma Tenjaka i bosanskog valije Mehmed-pae Kukavice. To je zabiljeeno i u teanjskom sidilu, kada je izdata valijina bujruldija 27. zu-l-kade 1166. (25. 09. 1753.) godine. Tom prilikom Tenjaci su se obavezali "da u njihov kadiluk uope ne dolazi Muharemija, buntovnik i podstreka buna". U to vrijeme kadija Abdurahman-efendija, nalazi se sa svojim pristalicama na teritoriji Tuzlanskog kadiluka.90 Istovremeno su ustanici bili aktivni na podrujima kadiluka Akhisar (Prusac), Duvna (Tomislavgrad), Livna, Tenja, Tuzle, Srebrenice i Zvornika. U kontranapadu valijini odredi predvoeni baama*** na vie mjesta porazili su ustanike odrede. U svim navedenim mjestima koja su bila i sjedita kadi-

89 Fra Bono Beni, Ljetopis sutjekog samostana, Sarajevo, 1979. godine, 164. 90 M. Hadijahi, Bune i ustanak, 108. *** " . , XVIII , (), , , , . , . , , . , . (ver erazs), , . , ." , " XVII XVIII ", , . XVII/1966-1967., , 1969. ., 182.
ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

105

Enes Pelidija luka91 bosanski valija Mehmed-paa Kukavica svojim bujruldijama pisanim krajem evvala 1166. (krajem avgusta 1753.) godine i 17. zu-l-kade 1166. (15. septembra 1753.) godine trai od stanovnitva da se prije njegovog dolaska u navedena mjesta, lokalno stanovnitvo obrauna s pobunjenicima. Istovremeno zahtijeva da ustanike "treba pohvatati ive ili mrtve". Dalje istie da na svim komunikacijama od Jajca do Vrhovina, pa od Tenja i Graanice do Tuzle lokalne vlasti trebaju raistiti puteve i s obje strane posjei umu. Istovremeno unitene mostove traba obnoviti, a po potrebi treba prokopati i proiriti sva oteena mjesta, tako da se omogui lahak prolaz. Na kraju ovih bujruldija trai da kuda god bude proao s pratnjom, domae stanovnitvo duno mu je navrijeme osigurati hranu i komoru za konje.92 est dana kasnije u novoj zapovijedi pisanoj 23. zu-l-kade 1166. (21. septembra 1753.) godine bosanski valija nareuje da kadiluci: Teanj, Tuzla, Graanica, Bire, Srebrenica, Zvornik, Prozor, Nevesinje i Konjic veim vojnim angaovanjem u navedenim mjestima to prije uspostave red i zakon. Istom bujruldijom trai od navedenih kadiluka da to prije pohvataju odmetnike, te da sprovedu uzajamno jamenje lokalnog stanovnitva (efilema) da e biti lojalno vlastima. Takoer su duni da ovjerene izjave od mjesnog kadije i kadiluka poalju Divanu. Da bi sve bilo pod punom Mehmed-painom kontrolom, u navedena mjesta poslao je u inspekcijsku slubu (mufeti) lino svog zamjenika (ehaju) Husein-agu. 93 Pred kadijom u Tenju su 27. zu-l-hide 1166. (25. oktobra 1753.) predstavnici grada i tvrave Teanj, te okolnih sela ije, ifluk, Lijenica, Kosovo, Moevac, Plane, Kaloevii, Miljanovac, Tesli, Ihrankovi (Rankovi?) i Kamenica dali i potpisali sljedeu izjavu: " Svi e se oni pokoravati eriatu i asnim naredbama; ubudue jamit e jedan za drugog da meu njima nee biti odmetnika." Poto se u to vrijeme jedan od vodeih ustanikih voa, Abdurahman Muharemija sa svojim pristalicama nalazio, na prostoru Zvornikog kadiluka, u ovom dokumentu unesen je i dodatak da se Muharemija sa svojim sljedbenicima uhvati i preda bosanskom namjesniku. U sluaju da se Abdurahman-efendija sa svojim ljudima ne uhvati, popisani jemci bili su duni da u vidu sankcije plate valiji 6000 groa. Na kraju se kao svjedoci date i preuzete obaveze navode kapetan Kamengrada Hasan94, kapetan Prijedora

91 92 93 94

H. abanovi, Bosanski paaluk, str. 229-231. M. Hadijahi, Bune i ustanci, 115. Sidil Teanjskog kadiluka, 26; M. Hadijahi, Bune i ustanak, 115. Kapetani u Kamengradskoj kapetaniji u XVIII stoljeu bili su iz porodice Ceri. Ime ovog kapetana ne spominje se u djelu H. Kreevljakovia, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, str. 139-14.
ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

106

Prolost Tenja i njegove okoline u XVIII stoljeu hadi aban95, kapetan tvrave Biha Ibir-beg96, dostojanstvenici bosanskog Divana, kliki mutesarif * Bekta-aga97 i drugi.98 U odnosu na prethodne godine od izbijanja ustanka, kada su tadanje bosanske valije bezuspjeno pokuavale uguiti openarodno nezadovoljstvo, ovoga puta preduzete mjere Mehmed-pae Kukavice za obraun s pobunjenicima bile su temeljite i sveobuhvatne. Iz vie krajeva Bosanskog ejaleta sakupio je vee vojne snage, te je 23. oktobra 1753. godine doao na podruje Teanjskog kadiluka, tanije u epe i Teanj. Prisustvo velikih vojnih snaga koje je lino predvodio bosanski valija izazvalo je strah kod veine stanovnitva. Posebno je veliki utisak vezir Mehmed-paa Kukavica ostavio na predstavnike vlasti. Pored izraza lojalnosti, nosioci vlasti ovog kadiluka obeali su mu da e u to kraem vremenskom periodu mirnim putem rjeavati sva sporna pitanja i preduzeti sve potrebne mjere da se odmetnici pohvataju. Posebno su naglasili da e se potruditi da uhvate vou pobune Abdurrahmanef. Muharemiju i njegove prve saradnike, ive ili mrtve, te da e ih poslati na Divan u Travnik.99 Poslije potrebnih priprema vezir Mehmed-paa Kukavica preao je u otvoreni napad na glavna ustanika podruja. O tome fra Bono Beni u svom Ljetopisu biljei: "Isto tako, godine 1753, videi paa da po ovi nain, to jest silom, nita uiniti ne more; evo uzima na ruku sarajevske ba-eskije (bile su ba-eskije i po drugih mjestije, ama na drugu ruku bile/su ove/ sarajevske, i za njima sve je stajalo), i s njima se die po devru ine (preduzeti kaznenu ekspediciju prim. E. P.) k Zvorniku. I povede mnogu vojsku i kud godi prooe, satrie i umijerie po ta/j/ nain, da se nitko iv /po/ kazni ne smijae, jerbo, da i siromah Muharemija pogine i to od svoje druine, Zvorniana, i bi data / njegova glava/ pai i paa ju posla u Carigrad. I vrati se s devra u Sarajevo."100 Da je glavnina ustanika pobijeena, te da je nedavnim pogubljenima i zarobljavanjem istaknutijih voa pobune rijeen problem, bila je svjesna i Visoka porta u Istanbulu. U fermanu bosanskim kapetanima pisanim od kraja
O ovom kapetanu akademik Hamdija Kreevljakovi dao je vie podataka. Isto, str. 167. U ovom vremenskom periodu, po Kreevljakoviu, dunost bihakog kapetana obavljao je Ahmed-beg. Njegovo prezime se ne navodi. Meutim, kapetansku dunost u to vrijeme u Ostroakoj kapetaniji vrio je Ibir Beirevi. Vidi: H. Kreevljakovi, Kapetanije, str.105/6 i 110. Vjerovatno da se u ovom dokumentu misli na ovog kapetana za koga se kae da je "kapetan tvrave Biha". * posjednik, uivalac posjeda, sandak-beg. Ovdje se misli na sandak-bega. 97 Dr. Safvet-beg Baagi ga navodi kao klikog sandak-bega pod imenom Bektapaa, koji je domaeg porijekla. Vidi: S. Baagi, Kratka uputa, str. 103, 186; S. S. Hadihuseinovi Muvekkit, Povijest Bosne, str. 523. 98 M. Hadijahi, Bune i ustanak, strp. 116. 99 . , , 191. 100 B. Beni, Ljetopis, 166.
ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

95 96

107

Enes Pelidija muharrema 1167. (kraj novembra 1753.) godine, izmeu ostalog, kazano je i sljedee: "Vama kapetanima takoer pripada hvala i car je obavijeten o svemu to ste uinili." Toga je bio svjestan i bosanski namjesnik Mehmedpaa Kukavica, koji u svojoj bujruldiji od 15. safera 1167. (12. decembra 1753.) godine zahvaljuje kapetanima, agama, zabitima (oficirima) i neferima (vojnicima) tvrava: Bihaa, Ostroca, Stare Ostrovice, Banje Luke, Gradike, Prijedora, Sanskog Mosta, Krupe, Kamengrada, Novog, Dubice, Kozarca, Kobaa, Glamoa, Tenja, Doboja, Maglaja, Gradaca, Zvornika, Onogote, Kolaina, Novog Pazara, Trebinja, Stoca, Mostara, Ljubukog, Poitelja, Krlju-Klisa, Livna, Kupresa, Jajca, Vranduka i Klobuka.101 Interesantno je primijetiti da Mula Mustafa Baeskija u svom Ljetopisu 1757., tj. etiri godine poslije Muharemijinog ubistva pie da je umro "Glasoviti kadija Muharemija (kadi mehur Murarremi).102 Ovom pobjedom nad ustanikim odredima i smru Abdurahmana Muharemije pobijeeni su skoro svi ustanici na podruju Bosanskog ejaleta. O tome govori i osmanski dokumenti iz ovog vremena u kojima se vie ne spominju otvoreni vojni sukobi s pobunjenim stanovnitvom. Po miljenju akademika Avde Sueske, u naredne etiri godine (do 1757.) osjeao se vie pasivni otpor na podruju Sarajeva i Mostara.103 Kao to iz naprijed navedenog vidimo, sredinom XVIII stoljea Teanj i Teanjski kadiluk imali su vanu ulogu u ovom vrlo burnom periodu Bosanskog ejaleta. 5. Privredna djelatnost Kao i u drugim urbanim sredinama, i u Tenju se stanovnitvo bavilo zanatstvom, trgovinom, te dijelom zemljoradnjom, a ljudi iz okolnih mjesta uglavnom zemljoradnjom i stoarstvom. U to vrijeme teanjska arija se skoro ni po emu, osim po broju zanatskih radnji i trgovakih duana, nije razlikovala od privrednih centara u drugim urbanim sredinama Bosanskog sandaka i Bosanskog ejaleta. Skoro svi poslovni objekti, zanatske radnje i trgovaki duani, graeni su od drveta. Takoer su bili okrenuti prema ulici. Ispod poda svakog pojedinanog duana "bila je praznina, slina trapu, a zvala se umurnjak. S dvije ili tri strane bile su rafe ili ivije (vjealice). Duan se zatvarao epencima. Trgovaki duani imali su iza sebe magazu koja je pored prizemlja mogla imati i prostoriju na katu. Na magazama su vrata i prozori bili od gvoa.104
101 M. Hadijahi, Bune i ustanak, str. 131. 102 Mula Mustafa evki Baeskija, Ljetopis (1746-1804), Sarajevo-Publishing, Sarajevo, 1997. godine, dtr. 39. 103 . , , 192. 104 Alija Galijaevi, Teanjske zanatlije i trgovci (1642-1992), Teanj, 1992. godine, 18.

108

ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

Prolost Tenja i njegove okoline u XVIII stoljeu Kako se privredni ivot u Tenju razvijao tokom XVIII stoljea, tako se poveavao i broj radnji i duana, a s njima i znaaj arije i njenih poslovnih ljudi. Tokom navedenog stoljea posebno mjesto imala je koarska privreda. Jo u prethodnom, XVII stoljeu, u Tenju je meu postojeim zanatima tabaki obrt bio izuzetno zapaen. Po tome je Teanj bio poznat kao jedan od 22 grada Bosanskog ejaleta u kojima je postojala koarska radionica, tabhana.105 U gradu se bile zanatlije koji su za izradu svojih proizvoda koristili kou. Meu takvim zanatlijama bili su: sarai, tabaci, papuari, izmedije i urije (krznari). Koliko je tabaki zanat bio zastupljen u Tenju, govori i podatak da su tabaci ovog mjesta, slino tabacima Sarajeva, Banje Luke, Mostara i nekih drugih gradova imali svoju damiju u kojoj su klanjali.106 Teanjski tabaci izraivali su od koe bijelu mjeinu, bijeli sahtijan i on. Dio navedenih proizvoda prodavali su i u drugim mjestima.107 Poslovni dio tabaka, gdje su se nalazile njihove tabhane*, bio je posebna etvrt (mahala) poznata pod imenom Dibekhan. Pod ovim imenom navodi se u sidilu iz 1757. godine.108 Ime Dibekhan nastalo je po tome to se na tom mjestu nalazio kamen u kojem se tucala kahva. Jedan takav kamen nalazio se i u Gornjoj ariji. Isto tako, ovo je ime vezano i s injenicom to se prilikom tavljenja koe morala upotrebljavati hrastova ika, kao jedan od preparata za tavljenje koe.109 Vjerovatno da se upravo zbog tucanja hrastove ike za tavljenje koe, a ne kahve, ovaj kraj i zvao Dibekhana. Od drugih zanatlija koji su bili prisutni u ovom gradu i njegovoj ariji bili su: ekmekije (pekari), halvadije (slastiari), erbedije (slatka i osvjeavajua bezalkoholna pia), pirjandije (oni koji prave riu s mesom), kasapi (mesari), kahvedije, bozadije, mlinari, terzije (krojai), kujundije (zlatari), kalajdije (zanatlije koji kalajiu sue), mutapdije (zanatlije koji prave razne predmete od kostrijeti), sabljari, samardije, demirdije (kovai), handije i drugi. Svi navedeni zanati spominju se u teanjskom sidilu (sudskom protokolu), koji je pisan od 1639. do 1642. godine. Svi navedeni zanati bili su zastupljeni i u XVIII stoljeu. Zajedno s trgovcima se u to vrijeme navodi preko stotinu zanatlija.110 Neki od ovih zanata postali su prisutni tek s dolaskom Osmanlija na ove i druge prostore jugoistone Evrope gdje je uspostavljena osmanska vlast.
105 106 107 * 108 109 110 H. Kreevljakovi, Esna i obrti, 114. Isto, str. 267. Isto, str. 359. koarska radionica gdje se sirove koe kisele i uinjaju, koara. Isto, str. 360. Alija Galijaevi, Teanjske zanatlije i trgovci 1642-1992, Teanj, 2006. godine, str. 19. Isto, 16.

ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

109

Enes Pelidija Meu uglednijim zanatlijama Teanjskog kadiluka bili su i sarai. Oni su se bavili izradom konjske opreme i drugih predmeta od koe. U ostavtini jednog sarajevskog saraa, izmeu ostalog se 1788. godine navodi i teanjski sara Avdija Dabija. Posebno su na glasu bili teanjski opanari. Zbog bavljenja sarakim zanatom, jedna porodica u Tenju preziva se Sara. Jedno vrijeme brojnije zanatlije od saraa u Tenju bile su izmedije. Po vrsti posla koji su obavljali dijelili su se na: izmare, papuare i mestvedije. U jednom dokumentu iz 1752. godine kao dunik navodi se izmedija Alija. Uporedo s ovim zanatom u Tenju je u manjem obimu bio zastupljen i urijski zanat. Trei po zastupljenosti zanat u ovoj kasabi, nakon tabaka i izmedija, bio je terzijski. Zbog brojnosti ovih zanatlija, po miljenju Kreevljakovia, terzijski proizvodi su iz Tenja prodavani i u drugim mjestima Bosanskog ejaleta. Po ovom zanatu jedna teanjska porodica se preziva Terzi. Godine 1756. u jednom dokumentu se kao svjedok navodi terzija Mehmed. Za razliku od terzijskog, bojadijski zanat bio je malobrojan. Meu pripadnicima ovog zanata 1752. godine zbog duga se spominje neki bojadija Husein-baa. Od drugih zanata koji su tokom XVIII stoljea bili zastupljeni u Teanjskom kadiluku, spominju se i sabljari. Njegove zanatlije se nisu bavile izradom, nego opravkom i otrenjem sablji za potrebe teanjske posade. Mljevenjem ita bavili su se mlinari. Tokom navedenog stoljea u ovom su kraju na vie mjesta bili izgraeni mlinovi na rijekama. Uporedo s ovim, kako je navedeno, postojao je i pekarski (ekmekdijski) zanat. Broj ekmedija nije bio velik. Godine 1756. u teanjskom sidilu spominju se pekari: Mustafa Manduka, Mehmed Hurem, Turali i Bokan Mustafa, Alija Hurem, Husein ebedija, te Osman i brat mu Mehmed Oki. U teanjskoj ariji postojao je i mesarski (kasapski) zanat. Ovim poslom sredinom XVIII stoljea bavili su se kasapi: dvojica Ahmeda, Bajram Uzun i Kara Ismail. Kao i u drugim slinim kasabama, i u Tenju je bio zastupljen i aijski zanat. Jedan od njih koji se spominje bio je Mehmed-baa. S vremenom je u Tenju dolo do poveanja kahvedija. U kahvama su se okupljali ljudi svih drutvenih slojeva, provodili slobodno vrijeme, ali nerijetko i vodili ozbiljne drutvene i poslovne razgovore. Bilo je to uobiajeno u svim kahvama toga vremena, pa i u Tenju. Kako je vrijeme proticalo, broj kahvedija se poveavao. To znai da su ljudi koji su se bavili ovim poslom imali dobar promet. Meu teanjskim kahvedijama iz XVIII stoljea 1756. godine spominje se Mustafa elebi, a 1788. godine i neki Mehmed.111

111 H. Kreevljakovi, Esna i obrti, str. 360-362.

110

ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

Prolost Tenja i njegove okoline u XVIII stoljeu Kad je 1767. godine za bosanskog namjesnika imenovan Mehmed-paa Silahdar Danedi112, dolazak novog valije su na najbolji nain iskoristili kreevski fratri. Budui da im je u to vrijeme samostan bio dosta oteen, oni su preko svog prijatelja, uglednog Sarajlije Beir-age Meterevia isposlovali od bosanskog vezira da im izda dozvolu za opravku samostana. Za tu uslugu su Metereviu kao posredniku dali "peke" u iznosu od 100 dukata.113 Ubrzo nakon dobijanju saglasnosti od osmanskih vlasti zapoeli su graevinski radovi na ovom samostanu. U radu su uestvovali brojni majstori iz vie sandaka Bosanskog ejaleta. Veinu njih inili su katolici. No, meu njima je bilo i pravoslavnih majstora. Jedan od njih bio je i Marko Vukaljevi /Vukailevich/ od Tenja. On je tih dana uz nadnicu od 60 aspri radio na opravci samostana. S njim je bilo jo 16 drugova koji su obavljali tesarske poslove.114 Tokom cijelog XVIII stoljea Teanj je bio na jednom od est glavnih puteva koji su iz Banja Luke vodili prema drugim mjestima Bosanskog sandaka. Jedan od njih bio je Banja Luka Kotor-Varo Teanj.115 I to je u znatnoj mjeri utjecalo na uspjenu privrednu djelatnost ove kasabe i njenih okolnih sela. Drugi put kojim su ili trgovaki karavani iz pravca Trsta bio je preko Bosanske krajine na relaciji: Banja Luka Prnjavor Teanj epe Travnik Sarajevo, te dalje prema istoku. Jedan karavan koji je iao navedenim putem spominje se 1756. godine. Tadanji bosanski valija Hasan-paa izdao je nareenje da se iz tuzlanske vojne posade otpremi dvopek u tvravu Onogot (Niki). Za taj posao bilo je odreeno da se iz pet kadiluka, meu kojima je i Teanjski otpremi 457 komorskih konja. Tom prilikom je iz Teanjskog kadiluka za ove potrebe uzeto 170 konja.116

112 Po S. S. Hadihuseinoviu-Muvekikitu, Mehmed-paa Silahdar dunost bosanskog valije poeo je obavljati od 6. evvala 1180. godine (7. 03. 1767.), S. S. HadihuseinoviMuvekkit, Povijest Bosne, knj. I, str. 546; Meutim Mehmed Mujezinovi je miljenja da je prvi dolazak ovog bosanskog namjesnika bio godinu dana ranije, tanije 5. 03. 1766. godine. Ovo miljenje iznosi u prvoj (1) fusnoti u Baeskijinom Ljetopisu. Savremenik dolaska navedenog valije Mula Mustafa Baeskija donosi trei podatak o dolasku ovog bosanskog namjesnika. Po njegovim podacima, to je bilo 17. zu-l-hidde 1179. godine (27. 05. 1766.); Vidi: M. M. Baeskija, Ljetopis, str. 69. 113 Fra Marijan Bogdanovi, Ljetopis kreevskog samostana (1765-1817), I. P. "Veselin Maslea", biblioteka "Kulturno naslijee", Sarajevo, 1984. godine, str. 66. 114 Isto, str. 73. 115 H. Kreevljakovi, Esna i obrti, str. 311. 116 A. Galijaevi, Teanjske zanatlije, str. 39.
ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

111

Enes Pelidija Summary HISTORY OF TEANJ AND ITS ENVIRONS IN THE 18th CENTURY Teanj ranks among the more prominent towns of Ottoman Bosnia. Unlike most urban centres that appeared and grew in the 15th and 16th centuries, Teanj started its urban, economic and military development following the peace treaty of Karlowitz in 1699. In order to understand the reasons for its late development in comparison with other towns of the eyalet of Bosnia, the article presents the facts which influenced such a development, particularly in the introduction. Special attention is paid to circumstances in and around Teanj at the turn of the 18th and 19th centuries. The most significant event of the period is the successful defence of the town and its fortress from the Habsburg armies led by Prince Eugene of Savoy, the general's only military failure during his the campaign of October and November of 1697. It is only after making these introductory remarks that one can speak of Teanj and its environs in the 18th century. Basic information about the administrative organisation and urban appearance of the town is provided. Attention is given to the kapetanija and fortress of Teanj. A number of facts about the military importance of the area for the subsequent plans for a more successful defence of this part of Bosnia in the 18th century is offered. In addition to previous knowledge about the kapetanija and the kapetans of Teanj, new data concerning Teanj fortress, its reconstruction and the size of the garrison are given, too. In order to understand better the conditions in Teanj and its environs, social life and social conditions typical for its citizens are presented, including many interesting events from the every day life based on published and unpublished sources as well as on scholarly literature. Due to its special position during the great revolt of 1747-1757, the thematic and chronological presentation of all instances of popular dissatisfaction towards local and provincial government are given. The central role in the events was played by Abdurahman Muharemi, the former kadi of Sarajevo and the contemporary kadi of Teanj. Numerous events revolving around this most prominent leader of the revolt are given, including his tragic end. The final part of the article deals with Teanjs arija and its economic activities, the most important economic activities of the population of Teanj and its environs during the 18th century. 112
ANALI GHB 39/2010, (31), 85-112

94(497.6 Sarajevo) 394(497.6 Sarajevo) Kerima Filan

IZ SVAKODNEVNICE OSMANSKOG SARAJEVA: DRUENJA I RAZONODE

Saetak
U radu e se pokazati razliiti oblici zabave i razonode u stoljeima osmanske vladavine na ovim prostorima s konkretnim podacima koji se odnose na Sarajevo. Razmatranje se vodi na temelju pisanoga historijskog izvora iz pera savremenika te se na taj nain nudi konkretan materijal o nainima na koje su graani u proteklim stoljeima podmirivali svoje potrebe za druenjem i zabavom. Prema nainu organiziranja, zabave i druenja se promatraju u tri kategorije: one koje je nalagalo sredite drave, izleti koji su odraz stanja u lokalnom drutvu, premda se po svome toku nisu razlikovali od onih u sreditu, kao i u drugim dijelovima Osmanskog carstva i, najzad, druenja koja su kreirali pojedinci ili grupe graana. U radu e se pokazati kako je taj oblik ivota, kao manifestacija kulture ivljenja, ukomponovan u lokalno znanje bosanskohercegovakog prostora. Kljune rijei: 18. stoljee, Sarajevo, zabave, druenja, ope osobenosti, lokalna kreacija

Izleti u prirodu zvani teferii kuanme Ve na prvom listu svoje biljenice (medmue) u kojoj je od 1757. do 1805. godine zapisao mnoge dogaaje i situacije iz svakodnevnog ivota u Sarajevu, Mula Mustafa Baeskija je upisao teferi. To je nagovjetaj da se s listova njegove medmue moe iitati tota o zabavnoj strani ivota njegovoga doba. Kratki zapisi u kojima se na prvim listovima spominju teferii predstavljaju obavijesti o vremenu kada je neka od cehovskih organizacija u Sarajevu odrala izlet (odnosno teferi) kuanme. Prvi takvi zapisi su: Esnaf kazaza odrao kuanmu 5. muharrema 1171. Esnaf berbera imao kuanmu u mjesecu zul-hiddetu 1170.1
1 Kako je 5. muharrem 1171. prvi puni datum u medmui Mula Mustafe Baeskije, a muharrem je prvi mjesec hidretskog kalendara, mogue je da je Baeskija pristupio zapisivanju s poetkom 1171. godine. Navedeni datum, 5. muharrem, pao je u 20. septembar 1757. Sljedei zapis obavjetava o kuanmi berbera koja je odrana u posljednjem mjesecu hidretske 1170. godine, a to je vrijeme od polovine augusta do polovine septembra iste 1757. Dakle, ove su dvije kuanme odrane u razmaku od nekoliko dana.

ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

113

Kerima Filan Teferi kuanme izmedijskog esnafa odran na Koevu 1172. godine.2 Na izletima kuanme odravale su se ceremonije na kojima su se zvanino promovirali kalfe u majstore i egrti u kalfe.3 in promoviranja odvijao se kroz ureen niz postupaka koji su se jednako primjenjivali kako u svim cehovskim organizacijama tako i na prostoru cijele Osmanske drave. Cehovske organizacije su svaka za sebe organizirale kuanmu, to se moe vidjeti i iz naprijed navedenih Baeskijinih biljeaka. Sma ceremonija nosila je naziv po inu pripasavanja pregae (petemal kuatma) unaprijeenim lanovima. Pripasavanje je u ime cehovske organizacije obavljao njen elnik ehaja ili njegov pomonik, izriui pri tome blagoslov novim majstorima i kalfama i upuujui im niz savjeta za daljnji uspjean rad. U tom su obraanju novoimenovanim majstorima uz ehaju sudjelovali i drugi stariji i iskusni majstori dotine organizacije.4 Kuanme su se odravale u prirodi, na izletu na koji su domaini pozivali predstavnike drugih cehovskih organizacija, lokalne uglednike i prvake. Prema Mula Mustafinim rijeima, na izletu kuanme debedija odranom na Obhoi 1770. godine bilo je petnaestak visokih uzvanika, i to gosti izvan grada, elnici drugih esnafa (hirfet bai), baeskije i nekoliko ljudi od znanja,5 po emu se vidi da se na tim izletima okupljao znatan dio lokalnog stanovnitva. Tako su izleti cehovskih organizacija na jednoj strani imali slubeni karakter (kuanma), a na drugoj su bili prilika za susrete i druenje (teferi). 6 Kuanme su svakako imale velik znaaj za lokalnu ekonomiju samim tim to su se i organizirale onda kad bi jedan broj pripadnika cehovske organizacije dobro izuio zanat. Ipak, u zapisima u kojima govori o tim dogaajima Mula Mustafa je unio posve malo podataka koji bi mogli biti korisni za upoznavanje gradske ekonomije. Samo mjestimino je zabiljeio, naprimjer,
2 Ovi su zapisi na prvom listu (6a) medmue u redovima 12 i 18. Na taj emo nain dalje u podnonim napomenama oznaavati list i red u autografu Baeskijine medmue na kojima se moe proitati dotini tekst na osmanskom turskom jeziku. U svome uradku Esna i obrti u Bosni i Hercegovini (1463-1878) u dijelu koji se odnosi na Sarajevo Hamdija Kreevljakovi je jedno poglavlje posvetio i izletima kuanme. Ondje navodi da je uz sav trud uspio iznai podatke za 40 takvih izleta od 16 raznih esnafa odranih u vremenu od 1621. do 1894. godine. Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela II (ur. A. Sueska i E. Pelidija), Veselin Maslea, Sarajevo, 1991., str. 64. Mbahat S. Ktkolu, Historija Osmanske drave i civilizacije II, (Ur. E. Ihsanolu), (Prevod K. Filan), Sarajevo, 2008., str. 103. List 15b/2-4. Jedan krai opis izlet koje su u svrhu odravanja kuanmi organizirali obrti u Istanbulu u drugoj polovini 19. stoljea dao je Abdulaziz Bey ibn Cemaleddin u svojim biljekama o svakodnevnom ivotu. V: Abdlaziz Bey, Osmanl Adet, Merasim ve Tabirleri, (Hazrlayanlar: K. Arsan, D. Arsan-Gnay), Tarih Vakf Yurt Yaynlar, 3. Bask, Istanbul, 2002., s. 298-299.
ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

4 5 6

114

Iz svakodnevnice osmanskog Sarajeva: Druenja i razonode broj novoimenovanih majstora ili kalfi. Oskudnost tih podataka u njegovoj biljenici dovoljan je pokazatelj da njegov cilj nije bio pisati o ekonomskoj vanosti kuanmi. Poznato je da su cehovske organizacije vodile svoje knjige protokola.7 I Mula Mustafa je u biljeci o kuanmi koju su 1777. godine priredili mutabdije rekao da je tom prilikom obavljao pisarske poslove za njih, pa su ga domaini za taj trud darovali ohom.8 Mula Mustafine biljeke o kuanmama koje osim opih podataka sadre jo poneki, poput ovoga da je na toj manifestaciji vodio zapisnik, nastale su u vremenu od 1770. do 1778. kad je pisac bio u ivotnoj dobi izmeu etrdeset i pedeset godina, to tim zapisima daje karakter zapaanj jednog zrelog pripadnika drutvene zajednice. Ni u tim neto duim biljekama Mula Mustafa nije opisivao tok izleta, nego je zabiljeio poneku okolnost u kojoj se izlet odvijao. On, oito, nije imao namjeru opisivati jednu drutvenu praksu koja je, kako smo ve spomenuli, imala stabilan i definiran oblik. Naprimjer, sve to je imao rei o teferiu kuanme koji su 1777. priredili halai9 sadrano je u ovih nekoliko rijei: Halai su odrali kuanmu u mjesecu redebu, u ponedjeljak, dvanaesti dan po Aliunu. Postavili su adore u bai Beir-age, sina defterdara Osman-age uguma, u Saraalijinoj mahali i tu su izletovali.10 No neto vie obavijesti sadre biljeke o druga dva izleta kuanme odrana iste te 1777. godine. Kad se prate vremenske odrednice u biljekama, vidi se da su desetak dana nakon halaa, u utorak 22. redeba (26. augusta), na izlet kuanme otili u isti dan mutabdije11 i izmedije. Evo Mula Mustafinog zapisa o tome: 22. redeba su mutabdije organizirali kuanmu. Sastali su se u Tabakoj damiji, uinili dovu i njih petnaestak-dvadeset otili su na teferi u ejhalijinu tekiju.12 I izmedije su istoga dana otili na Soukbunar, gdje su odrali teferi kuanme i majstorima pripasali pregae. izmedijska povorka bila je veoma velika (izmeciler alay gayetl-gaye byk), to sluti na kugu. Naroda je bilo mnogo, djece bezbroj, a i majstora i kalfi je bilo jako puno, moda sve skupa hiljadu dua. uo sam od ljudi da je samo konjanika bilo dvjesto devetnaest.
7 8 9 10 11 12 O esnafskim defterima vidjeti poglavlje VIII u: H. Kreevljakovi, Izabrana djela II, str. 68-72. List 30a/21. Halii su se bavili obradom pamuka i vune pripremajui te materijale za izradu jorgana, dueka, potom anterija (irokih ogrtaa) i sl. List 30a/8-9. Mutabdije su zanatlije koji su izraivali razliite predmete od kostrijeti. List 30a/18-19.

ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

115

Kerima Filan Rijei kojima je Mula Mustafa prokomentirao mnotvo naroda u povorci izmedija ukazuje na neubiajenu okolnost. Veliina povorke svakako je zavisila od brojnosti pripadnika jedne cehovske organizacije, ali se Mula Mustafin komentar odnosi kako na veliki broj majstora i kalfi tako i na mnotvo naroda u povorci. U zapisu nema izravnih rijei o nekakvim restriktivnim odredbama koje su ograniavale pravo sudjelovanja u povorci. Ipak, Mula Mustafin komentar, uz oitu razliku u broju sudionika u povorkama mutabdija i izmedija, pokazuje da dostupnost povorke za svakoga nije bila uobiajena situacija. No pievu primjedbu ne treba shvatiti kao stav da teferii kuanme trebaju biti odvojeni od puka. Narod je svakako rado dolazio na izletita gledati zabave koje su zanatlije prireivali, o emu i Mula Mustafa izvjetava, kako emo nie vidjeti. Njegova primjedba izreena u naprijed navedenom zapisu odnosi se na samu povorku. Pisac njome ukazuje na odstupanje od obiaja, to je dovelo do toga da je jedna poznata praksa promijenila oblik, jer izleti cehovskih organizacija nisu se odravali radi masovnog izleta nego radi kuanme. Svi aspekti djelovanja cehovske organizacije bili su utemeljeni na disciplini i organizirani u svojevrstan sistem. U nastavku zapisa o teferiu izmedijskog esnafa Mula Mustafa izvjetava da je cijeli izlet protekao paski, kako je to zapisao na bosanskom jeziku. Tim neoekivanim prelaskom na lokalni izraz pisac je teferiu izmedija dao lokalni karakter i jasno ga odvojio od poznatog i oekivanog oblika te manifestacije. Teferi izmedija protekao je paski. Dolo je do velike svae zbog oha, svako se sa svakim zavadio. Ruan dogaaj. A to je zato to meu njihovim prvacima nema razboritih ljudi.13 Protumaivi uzrok nesreenoj situaciji na izletu izmedijskog esnafa pisac poruuje da realizaciju kuanme trebaju osmisliti konkretni pojedinci koji su preuzeli i ugodnu i odgovornu ulogu prvaka. U protivnom svaki uesnik ili svaka grupa uesnika u taj skupni dogaaj moe unijeti neku vlastitu kreaciju. Dobra strana tih izleta bila je, izmeu ostaloga, to to su pruali priliku za susrete i druenje, a dogodi li se svaa, to je znak da je izlet izgubio svoj stvarni smisao. Jo je otrijim rijeima Mula Mustafa prokomentirao ljutnju meu pripadnicima pekarskog esnafa 1776. godine. Tada povod svai nisu bili darovi u ohi nego elna pozicija u povorci. Kad se formirala povorka od etrdesetpedeset ljudi i krenula prema izletitu, nekima se, kako Mula Mustafa kae, nerazboritim ljudima, nije svidjelo to su se na elu povorke nali nemuslimani, pa su uputili prigovor ehaji i zahtijevali tu poziciju za sebe. Mula Mustafin komentar glasi:
13 Izlet kuanme izmedijskog esnafa zapisan je na listu 30a/22-26.
ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

116

Iz svakodnevnice osmanskog Sarajeva: Druenja i razonode A nisu bili u pravu. Meutim neki ljudi sebe smatraju jako pametnima a nisu nimalo pametni i razboriti. Takvi samo pilav pretvore u hlapu nameui kao ispravne postupke koji nimalo nisu valjani.14 U ovome kao i u prethodnom komentaru Mula Mustafa pokazuje koliko dri do razboritosti. No njegove rijei ne govore samo o tome da je za njega kao pojedinca razboritost vana nego istodobno odraavaju i piev stav da javno djelovanje treba biti uoblieno razumnim rjeenjima. Situacija koja se desila sarajevskim pekarima posljedica je poremeaja u poimanju jednoga dijela zajednice o sebi samoj, kao to se, da se osvrnemo na pievo poreenje, hlapa dobije poremeenim omjerom namirnica prilikom pripravljanja pilava. Pieva poruka u zapisu o izletu pekarskog esnafa izraena kroz taj ekspresivan komentar postaje jo jasniji kad se ita naporedo s jednim drugim na narednim listovima medmue: Kujundije15 su priredili teferi kuanme na Koevu. Krenuli su na izlet trinaestog dana mjeseca abana. Ili su u ureenoj povorci. Na elu je bio Salih-aga, mlad ovjek, pametan i razborit. Svi su se vladali po njegovim uputama i niko mu se nije protivio.16 Zapisi o izletima pekara i kujundija, sainjeni u vremenskom razmaku od godinu dana, pokazuju da Mula Mustafini komentari nisu odraz nekakvoga njegovog trenutnog raspoloenja nego stabilnog stava prema drutvenoj zajednici. Isticanjem ureenosti povorke kujundija i pohvalom njihovom elniku zaslunom za red Mula Mustafa kao da poruuje: Ovako to treba biti! Ne treba misliti da Mula Mustafa od kuanmi oekuje vie nego to one mogu pruiti. On je svjestan da je ta manifestacija poput zajednice koja je organizira. To je stavio do znanja u zapisu o propustima kovakog esnafa na izletu odranom na Kovaiima u augustu 1778. godine. Tada je zapisao da ni majstori ni kalfe nisu znali izai pred uzvanike i doekati ih. Uzvanici su hodali izmeu adora a domaini nisu znali kojega e gosta smjestiti u koji ador. Tu je nesreenost pisac usporedio s ordijom zapisavi i ovu rije upravo u navedenom obliku, kako se u bosanskom koristila da izrazi neorganiziranu skupinu ljudi.17 Potom je objasnio uzrok nereda:
14 15 16 17 List 28a/21-22. Pekari su tu kuanmu odrali na Jaliji 28. augusta 1776. godine, kako je Mula Mustafa Baeskija zapisao, na dan Gospojine. Kujundije izrauju ligranske predmete od zlata i srebra. List 30b/4-6. Datum odravanja te kuanme po gregorijanskom kalendaru je 16. septembra 1777. Ordija je oblik koji je u bosanskom jeziku poprimila turska rije ordu vojska. Nigdje se u medmui Mula Mustafa nije zbunio i sultansku vojsku (padiah ords) imenovao bosanskim oblikom rijei ordija. Time je nedvojbena ekspresivna upotreba te rijei u ovome zapisu.

ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

117

Kerima Filan Neka se zna da su kovai mahom ljudi iz naroda. Meu njima nema uenih, pametnih i uljudnih. Oni su veinom ljudi sa sela koji su doli izuiti zanat i stoga nisu znali doekati uzvanike.18 Meu kovaima je i u drugim sredinama bilo mnogo ljudi sa sela, jer je na selu bila velika potreba za njihovim proizvodima. Na tome su se istom izletu kovai pokazali nespretnim domainima i stoga to nisu znali goste pozvati na veliki pilav. Obiaj je, naime, bio da se domaini i uzvanici skupa pogoste. U tu svrhu su domaini novcem koji su prethodno meusobno prikupili nabavljali namirnice i donosili na izletite,19 gdje su hranu pripremali majstori aije.20 Iz Mula Mustafine medmue se, naprimjer, vidi da je poznati aija Mehmed-aga Muminbai pripremao hranu na izletima esnafa (Esnf teferrclerinde aclk eder idi).21 Evo, naprimjer, zapisa o tome kako je protekao zajedniki objed na izletu debedijskog obrta 1770. godine kad je Mula Mustafa bio meu uzvanicima: Na tom smo izletu jeli tri vrste pilava: crveni, uti i bijeli. I jeli smo baklavu. Izlet je potrajao etiri-pet dana. Neka je poznato da je odran kad je Sunce stupilo u zvijee Vage.22 To to je Mula Mustafa ukazao na propuste, premda je bio svjestan strukture kovake cehovske organizacije, pokazuje da se nije mirio s tim da se ta manifestacija odvija po slobodnoj kreaciji umjesto po poznatom obliku. Pievo naglaavanje potrebe za uspostavljanjem reda u vezi je s njegovom svijeu o tome da su se teferii kuanme odvijali u javnim prostorima, od prolaska povorke kroz grad do mjesta na kojem se odravala ceremonija. Samim tim su se deavale pred oima javnosti i utiskivale u iskustvo cijele
18 19 List 32b/14-17. Prema onome to je Abdulaziz Bey zapisao o Istanbulu, za izlete kuanme od namirnica su se nabavljali ria, maslo, brano i eer te jedno ili dvoje janjadi, to je zavisilo od broja uzvanika. V: Abdlaziz Bey, Osmanl Adet, Merasim ve Tabirleri, s. 298. Godine 1775. na izletu tabakog obrta bilo je hrane u izobilju premda je vladala skupoa. Mula Mustafa o tome pie: Tabaci su priredili kuanmu na Golubinjaku. Kako je sve bilo skupo, a naroito maslo, tabaci su se pobojali za hranu, pa su prikupili mnogo novca. Usto su kalfe nabavili dosta masla i janjadi od svojih kua na selima, a i majstori su osigurali puno hrane. Tako su izletovali due od sedam dana. Kad su vidjeli da e im preostati novca, kupili su ohu i darovali je svim majstorima i ejhovima, nekima ak dajui i po dvije mjere. A neki su se majstori s tog izleta vratili i s tri mjere ohe (25b/3-9). Mula Mustafa je zapisao da su tabaci otili na izlet kuanme u srijedu a vratili se u etvrtak 2. abana. Taj datum pada u 28. septembar 1775. H. Kreevljakovi je u svome pregledu izleta kuanme u: Izabrana djela II, str. 64., upisao godinu 1774., to se ne podudara s Baeskijinim podatkom. List 81a/3. List 15b/4-5.
ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

20

21 22

118

Iz svakodnevnice osmanskog Sarajeva: Druenja i razonode drutvene zajednice. Dobro svjedoanstvo o tome ima u zapisu o kuanmi berbera iz 1776. godine: Berberi su priredili teferi kuanme na Kovaiima. [...] Izletovali su samo jedan dan. Podijelili su ohe majstorima, ali su im neki zamjerili to nisu darovani. Potom su darovali jo nekoliko oha i svi su se izmirili, ali je teferi protekao u neraspoloenju. Nikoga nisu poastili ni zalogajem hrane. Nakon izleta su se i djeca alila s berberima. Govorila su: Danni (dadni) majstore i Mrdni prstom bie ohe.23 I jedan dan izleta bio je dovoljan da se kroz grad pronese vijest o ljutnji meu majstorima i da ta situacija postane tema djeije ale. Je li toga dana stanovnotvo ilo na izlet s berberima, kao to je jednom prilikom pratilo povorku izmedija, Mula Mustafa nije zapisao, ali djeije rijei, koje je u svojoj medmui upisao na bosanskom jeziku, lijepo pokazuju kako je iskustvo s izleta za kratko vrijeme postalo i iskustvo irokog puka. Jasno svjedoanstvo o tome da su zanatlije na izletitu bili pred oima javnosti vidi se u zapisu o izletu kuanme sarakog esnafa24 iz 1777. godine. Teferi saraa na Korijama na obali Miljacke protekao je u lijepom vremenu. U veernjim satima je dolazilo veoma mnogo naroda da se zabavi jer je na taj teferi doao nekakav ovjek iz unutranjosti koji je pravio vatromet i pokazivao razne druge vjetine s vatrom. Za to je dobio puno bakia.25 Nije poznato jesu li sarai pozvali tog ovjeka da na njihovom izletu izvodi svoje vjetine ili je on sam obilazio takve prigode. Izleti kuanme su za njega mogli biti prilika da se predstavi drugima i da zarauje. U svakom sluaju, njegovo prisustvo je svijetu uinilo privlanim izlet saraa. Kako su ti izleti imali repetativan karakter, vjerovatno je da su i domaini nastojali uiniti ih zabavnim i za sebe i za goste, to se moglo postii prikazivanjem vjetina kao to je vatromet. Ovakvim su predstavama izleti kuanme dobivali vanost i kao manifestacija koja unapreuje iskustvo drutvene zajednice. Dakako, nije samo u Sarajevu bio obiaj da narod dolazi na mjesta gdje su zanatlije odravali izlet. Evo ta o tome kae Abdulaziz Bej u svojim obavijestima o svakodnevnom ivotu u Istanbulu u 19. stoljeu: Na izletima kuanme igrale su se razliite igre, sviralo se i pjevalo. Posmatrati te zabave bilo je tako lijepo da je stanovnitvo Istanbula dolazilo na izletita gledati kako se oni zabavljaju.26

23 24 25 26

List 28b/4-11. Sarai izrauju sitne predmete od koe: razliito remenje, uzde, kandije, futrole i sl. List 30b/7-12. Abdlaziz Bey, Osmanl Adet, Merasim ve Tabirleri, s. 299.

ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

119

Kerima Filan Sudei po ovome tekstu, narod je na tim izletima imao uglavnom ulogu (pasivne) publike. Da je izlete cehovskih organizacija vidio kao iskustvo drutvene zajednice, Mula Mustafa je pokazao svojim mjestimino upisanim komentarima u kojima govori o socijalnom i kulturnom aspektu tih dogaaja. Stoga i njegove kratke biljeke, poput ove iz 1797.: Sarai odrali kuanmu na Bembai, na Korijama, 15. muharrema 1212. Otili su u utorak, na Petrovdan i ostali dva dana na teferiu.27, ili onih prvih koje je sainio etrdeset godina prije ove, ne treba gledati samo kao obavijest o vremenu i mjestu kad je neki esnaf odrao kuanmu nego o cijeloj jednoj manifestaciji ureenoga toka koja je istodobno davala oblik i svakodnevnom ivotu sredine u kojoj se odvijala. Budui da govori o kuanmi saraa, dobro je ovaj posljednji zapis itati naporedo s onim u kojem se spominje vatromet. Oba izvjetavaju o kuanmi istoga, sarakog esnafa. Nastali su u vremenskom razmaku od ravno dvadeset godina, a iz njih se vidi da je saraki esnaf priredio kuanmu na istom izletitu, na Korijama. Godine 1797. izlet je odran sredinom ljeta, na Petrovdan i potrajao je dva dana. No, godine 1777. izlet je organiziran pred kraj ljeta, u septembru, i potrajao je sedam dana. Tom dugom trajanju vjerovatno je doprinio i vatromet. Tada se vrijeme odravanja izleta prikuilo mjesecu ramazanu, na to je Mula Mustafa aludirao svojim komentarom: Sarai su otili na izlet kuanme na Korije kad je sunce bilo etvrti dan u sazvijeu Vage, a to je bio etvrtak. Kad su se vratili u srijedu 23. abana, do mjeseca ramazana je bila ostala jo samo jedna sedmica. Pa shvati ta time hou rei.28 Sigurno je i ovim svojim rijeima Mula Mustafa ukazao na odstupanje od obiaja u tom smislu to je izlet zaokupio panju svijeta u vrijeme kad je ve trebalo poeti s duhovnom pripremom za mjesec posta. Pievi komentari o izletima kuanme koji su imali odreenu ulogu u ivotu drutvene zajednice njegove pohvale redu i prigovori neredu pokazuju njega kao osobu koja ima na umu da se iskustvo namee miljenju i utjee na nj.29 Izleti kuanme bili su provjeravanje drutvene discipline, a piscu je to vano jer je i praksom pedesetogodinjeg zapisivanja pokazao da je odabrao disciplinu kao jedan od naina vlastitog duhovnog uzdizanja.

27 28 29

List 153b/13. Datum 15. muharrem 1212. pada u 10. juli 1797. List 30b/7-8. E. P.Thompson, prema S. Desan, Svjetina, zajednica i rituali, u: Nova kulturna historija, Naklada Ljevak, Zagreb, 2001., str. 92.
ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

120

Iz svakodnevnice osmanskog Sarajeva: Druenja i razonode Teferii bez kuanme Polazei od toga da se izleti cehovskih organizacija, koji su bili jedan vid zabavnog ivota, nazivaju teferiima, provjerit emo koje jo prigode Mula Mustafa Baeskija u svojoj medmui spomenje kao teferie. U jednom zapisu o masovnoj pojavi nekakvih udnih crva na stablima koji su, veli pisac, brstili lie tako da su stabla vie izgledala bijela od pauine koju su crvi ostavljali nego to su bila zelena od lia, stoji ovakav opis: Kad sam otiao na teferi na Nian, susreo sam ondje jednoga ovjeka iz Krajine. Razgovarali smo o kojeemu. On mi je rekao da su u Krajini nekakvi insekti napali hrastova stabla toliko da ume izgledaju kao ogoljele. Upitao sam ga kakva su ta stvorenja, a on mi je rekao da su to veliki leptirovi koje na bosanskom zovemo prndelj. Toliko je leptirova na stablima da ovjek pomisli kako je hrast stablo duda koje se prolama od roda. Leptirovi su prekrili cijelu umu i brste listove stabala. Prolaznik moe uti um koji dolazi od njihovog kretanja.30 Ovdje se spominje teferi na Nianu, uzvienju na istonoj strani Sarajeva s kojega se prua lijep pogled na grad. Budui da ne stoji nikakva preciznija odrednica tog teferia, sigurno je bio dobro poznat meu svijetom. Zapravo je sve do pedesetih godina dvadesetog stoljea u Sarajevu ivio obiaj da se u ljeto priredi izlet na Nian. To to, na jednoj strani, Mula Mustafa spominje teferi na Nianu i to su, na drugoj strani, stariji stanovnici Sarajeva svjedoci teferia na tom lokalitetu u novije doba, dobro je svjedoanstvo o dugom kontinuitetu te zabave. Baeskija ne opisuje sami tok teferia, ali time to spominje nekog ovjeka iz Krajine dovoljno kazuje da je taj izlet bio dostupan za svakoga. Piev zapis o njegovom razgovoru s nepoznatim ovjekom jasno kazuje da su teferii uesnicima bili prilika da se meusobno upoznaju, da razgovaraju i razmjenjuju korisna znanja. Kao to se u novije doba na teferiu na Nianu pjevalo i sviralo, na slian se nain, zasigurno, narod zabavljao i u Mula Mustafino doba. Takvi su izleti svakako bili prilika za ljude razliitih vjetina da se predstave drugima. Dovoljno je proitati u medmui na stranicama nekrologija za neke Sarajlije kako su znali lijepo zabaviti drutvo, da se Nian zamisli kao mjesto na kojem su pokazivali ta svoja umijea. Tako je, naprimjer, neki Salih, poznat kao alemdar, znao lijepo svirati i pjevati narodne pjesme.31 Stanovitog Mehmed-bau su zvali Tambura jer je bio ne samo vrstan izvoa muzike na sazu nego i majstor koji je izraivao sazove

30 31

List 29b/15-18. List 133b/10.

ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

121

Kerima Filan tako dobro da mu slinoga nije bilo u cijeloj Rumeliji.32 Jaar ukri je bio poznat po izvoenju junakih pjesama. Znao je u samo jednoj pjesmi nabrojiti imena svih junaka s Krajine i sva mjesta na kojima su bojevali. Jaar je bio, kae Mula Mustafa, hafiz tih podataka.33 Posebno je dobar zabavlja bio telal Alija. Takav se, veli Mula Mustafa, ne raa ni u hiljadu godina. Pjevao je junake pjesme na bosanskom jeziku, nekada uz tamburu nekada bez nje. U svojim je pjesmama Alija pretjerano hvalio junake i bez milosti ubijao neprijatelje. A dok je pjevao nije mirovao, nego bi u ruke uzeo tap i cijelim tijelom pravio kretnje kao da stvarno radi to o emu pjeva. Svi su voljeli njegov nain zabave. Ovaj Mula Mustafin zapis o tome kako je telal Alija zabavljao narod, dobiva jo zanimljiviju dimenziju kad u nastavku proitamo da je taj, oito vrlo talentiran i omiljen zabavlja, tokom boravka u Dubrovniku toliko osvojio posmatrae svojom vjetinom, da su izradili njegovu sliku (Hatt Dubrovnikde iken anun fellhlg grp srete kayd etmilerdr).34 Ova Mula Mustafina kratka reenica prenosi neposredno iskustvo onodobnoga savremenika o tome da su i ljudi od umijea pokazivali svoje vjetine u razliitim gradovima i, poput trgovaca ili zanatlija, doprinosili povezivanju irega prostora. Preostaje nam jo samo ukazati na to da Vesna Miovi u jednom svome lanku spominje nekoga neimenovanog osmanskog podanika koji je u Dubrovniku jednom prigodom u Dvoru svirao knezu i lanovima Malog vijea.35 Jedna druga Mula Mustafina biljeka govori da su Sarajlije u ljetnim mjesecima imali obiaj prirediti izlete u veernjim satima. Primjer takvog druenja ita se u ovome kratkom tekstu: Jedne veeri kad je u mevlevijskoj bai u blizini peine izletovalo (teferrcde iken) dvadesetak-tridesetak ljudi, zaula se nekakva huka koja je dolazila iz peine. Svi prisutni su posvjedoili da su uli nekakve udne zvukove nalik na pljeskanje rukama.36 Iz teksta je jasno da se izlet odvijao u samome gradu, u zelenilu, a zapisani datum pokazuje da je to bilo jedne augustovske noi 1775. godine. Premda nije precizno naveden broj prisutnih, vidi se da se na veernjim izletima okupljalo odreeno drutvo.37
32 33 34 35 36 37 List 129b/2. List 135b/2-4. List 88b/15. Vesna Miovi, Dubrovaka republika izmeu Istoka i Zapada, poglavlje Osmanski podanici u Dubrovniku. lanak pripremljen za objavljivanje. List 25a/7-10. Budui da pisac nije rekao mjesto gdje se nalazila ta mevlevijska baa, moe se pretpostaviti da je rije o bai poznate mevlevijske tekije na Bendbai.
ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

122

Iz svakodnevnice osmanskog Sarajeva: Druenja i razonode Teferi se spominje i u narednoj biljeci u kojoj Mula Mustafa govori o sebi i svojoj porodici: Napustio sam svoj duan kraj javnog nunika uz sahat-kulu i otiao sam s porodicom u Zgoe radi teferia (teferrc in). Ondje sam bio uitelj u mektebu. Otiao sam 02. jula 1781., a vratio se 01. marta 1782. Za vrijeme moga boravka na selu u Sarajevu se tota dogodilo, ali ja nita od toga nisam zapisao budui da sam bio odsutan.38 Nema dvojbe da je Mula Mustafa s porodicom otiao na selo radi privremene promjene sredine. Iz Sarajeva je bio odsutan osam mjeseci. Da je planirao provesti s porodicom neko vrijeme izvan grada, jasno je po tome to je napustio svoj pisarski duan.39 ivot u novoj sredini provodio je poduavajui djecu, to je vjerovatno njemu bio nekakav izvor prihoda a za seosko stanovnitvo takoer jedna promjena bilo da je Mula Mustafa ondje otvorio kolu, bilo da je zamijenio nekoga ranijeg vjerouitelja. Svrhu svoga odlaska Mula Mustafa je posve jasno naveo otiao je u selo Zgoe radi teferia. Teferi, dakle, uvijek oznaava neki vid odmora, pa tako i onda kada je rije o planiranoj promjeni sredine na neko vrijeme. Da je odlazak s porodicom na selo s ciljem privremene promjene sredine bila poznata praksa meu graanima Sarajeva, lijepo kazuje biljeka od 12. septembra 1779. Ondje stoji da je tadanji imam Buzadi hadi Hasanove damije, Mula air, otiao s porodicom na selo na godinu dana uzevi mjesto imama i uitelja u mektebu za godinju plau od 100 groa.40 Kao razlog njegova odlaska na selo Mula Mustafa spominje sklet, to znai da je Mula air imao nekakvu tegobu ili bolest,41 pa je oito procijenio da e promjena ivotne sredine dobro utjecati na njegovo zdravlje i raspoloenje. Ova dva zapisa dobar su pokazatelj da su graani znali kako je odlazak iz grada korisna promjena za njih i njihovu porodicu. To je, kako vidimo, barem bila praksa onih koji su mogli osigurati izdravanje u novoj sredini, kao to su Mula Mustafa Baeskija i Mula air. Sigurno su taj vid odmora primjenjivali i gradski uglednici. Ko zna da li bi se zapis o tome naao u medmui da se nije dogodio poar u mahkemi ba u vrijeme kad je mula-efendija a on je glavni kadija u mahkemi bio
38 39 List 40a/13-16. Za njegovog odsustva taj duan je iznajmio pisar mula Ibrahim i radio ondje do smrti 1783. godine. Za to je vrijeme Mula Mustafa, po povratku sa sela, radio u jednom drugom manjem duanu u susjedstvu (list 41b/6-9). Mula air je isti onaj kojem je Mula Mustafa predao dunost imama u Buzadinoj damiji 1777. godine kad je odluio da se nakon osamnaest godina redovnog obavljanja razrijei te dunosti. List 35a/14-16.

40

41

ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

123

Kerima Filan na teferiu u Kotorcu kod Sarajeva. U tom poaru od 1. maja 1773. godine izgorjela je zgrada mahkeme, jedan broj sudskih protokola, pisarske petahte, kao i mnoge druge stvari mula-efendije i njegovih saradnika. Mula Mustafa je taj dogaaj zapisao ak dva puta,42 to se doima kao njegov prigovor mulaefendiji zbog odsustva iz mahkeme. Zapisao je upravo ovako: Mahkema gori u poaru, a mula na teferiu (Ve mahkeme ihrak bin-nar old, ve molla efendi kyde teferrcde imi.). Je li poar bio povod da mula-efendija bude smijenjen ili je njegova sluba u Sarajevu svakako bila pri kraju nije pouzdano poznato, samo je ve pred kraj istoga mjeseca u Sarajevo doao novi ovjek na taj poloaj.43 Ujedno je poela gradnja nove zgrade mahkeme za koju je, kad je dovrena u jesen te iste 1773. godine, i Mula Mustafa sainio nekoliko hronograma i zapisao ih u medmui.44 Teferi je oito podrazumijevao odlazak u prirodu na krai ili dui boravak. Bilo da su ih organizirali esnafi, bilo da su se odravali u gradu ili izvan grada po zamisli graana, ili su pak predstavljali porodini boravak na selu, teferii su kao oblik zabave i odmora u ljetnim mjesecima bili bliski irokom stanovnitvu. Jedan drugi vid druenja i zabavljanja u ljetnim mjesecima bila su natjecanja u hrvanju, bacanju kamena s ramena, bacanju motke i, vjerovatno, drugim slinim igrama koje Mula Mustafa nije spomenuo. I o ovima govori u biljeci o smrti Hasana Kozaria, koji je od svoje etrdesete do ezdesete godine bio nenadmaan u bacanju kamena i motke. U igrama je sudjelovao sve do smrti, a bilo mu je oko osamdeset kad je umro 1206. godine po Hidri [1791-1792], samo je pred kraj ivota kamen i motku zamijenio jataganom i pukom: Imao je osamdeset godina. Od svoje etrdesete do ezdesete bio je nenadmaan u bacanju kamena i motke na druenjima koja su se odravala na Bakijskom brijegu svakoga petka od Jurjeva do Kasuma45 od podne do veeri. On je bio i poznati hrva. ivio je na Vratniku. Jo je u tim igrama bio poznat Pinjo alemdar s Bjelava. 46 Lijepo svjedoanstvo o sedminom odmoru gradskog stanovnitva uz rekreaciju! O tome da su se tokom est ljetnih mjeseci petkom graani okupljali na poznatom mjestu i vrijeme od podneva do veeri provodili u natjecanjima! Tu praksu u sarajevskoj svakodnevnici Mula Mustafa je spomenuo i u
42 43 44 45 46 List 21a/21-23 i list 21b/3-6. List 21b/6. Mula Mustani hronogrami su na listu 22a/12-15. Prema gregorijanskom kalendaru Jurjev je 06. maja a Kasum 08. novembra. Prvi datum oznaava poetak, a drugi kraj ljeta. List 129a/10-12.
ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

124

Iz svakodnevnice osmanskog Sarajeva: Druenja i razonode biljeci o nekom hadi Salihu, imunom ovjeku koji je u Vareu posjedovao duane, rudnike i hanove, te je esto putovao u Istanbul radi posla i tako stekao imetak. Bio je navodno i snaan, hrabar ovjek jer je svojedobno petkom na Bakijama tokom igara po dvadeset, trideset pa ako hoe i etrdeset ljudi tjerao pred sobom s kamenom ili motkom u rukama.47 Najzad, Mula Mustafa Baeskija je spomenuo i svoje sudjelovanje u tim igrama. Naime u povodu smrti Bege Pjania poetkom 1796. godine zapisao je da su on i taj Bego svojedobno bili najbolji u cijelom gradu u bacanju kamena.48 Za graane Sarajeva je, bez sumnje, jedan vid zabave bio gledati vjetinu izvjesnog ere koji je bio poznat po tome to se penjao na stijenu na Bembai visoku kao munara. inio je to, kako je Mula Mustafa Baeskija zapisao, nerdubansuz, ne koristei nikakve stepenice.49 Ovdje zasigurno stepenice treba razumjeti kao kakva pomagala za penjanje. Od svih zabava koje su se prireivale u ono doba, u narodu su na prostoru cijele Osmanske drave omiljeni bili nastupi pehlivana.50 Da je narod u Sarajevu isto tako rado gledao pehlivane svjedoe dva Mula Mustafina zapisa sainjena u razmaku od dvadeset godina.51 Meutim povod da ih Baeskija spomene u svojoj medmui nisu bile njihove vjetine nego to to su kadizadelije (onodobni vjerski istunci) oba puta isposlovali kod kadije zabranu nastupa pehlivanima. Mula Mustafa je iskoristio stranice svoje medmue da kadizadelije zbog toga iskritikuje. U svojim otrim komentarima o njihovom poimanju ivota drutvene zajednice i manifestacije tog ivota u javnom prostoru Mula Mustafa je zapisao i ovo: 1779. godine: Pehlivani na kraju odu u Visoko i mnoge su Sarajlije otili za njima da ih gledaju. 1798. godine: Pehlivani odu u Visoko i puno ljudi iz grada ode da ih gleda. Oni to pehlivanima ne dadoe dozvolu toliki su narod (ibdullah) namuili. Da nije ovih Mula Mustafinih zapisao, vjerovatno bi danas teko bilo zamisliti da su ljudi u ono doba ili i do Visokog, i to u velikom broju, samo da ne propuste omiljenu zabavu. Jedan Mula Mustafin krai zapis o nesretnom sluaju sadri podatak i o tome da su konjske trke bile jedan oblik javne zabave:
47 48 49 50 List 81b/16. List 135a/6. List 98b/9. Vjetine pehlivana ili danbaza, kao i panju s kojom ih je narod gledao opisao je Metin And u poglavlju Sirk Sanatlar u: Osmanl enliklerinde Trk Sanatlar, Kltr ve Turizm Bakanl Yaynlar, Ankara 1982, str. 135-154. Jedan zapis je iz 1779. (list 35a/6-9 i 35a/12-13.), a drugi iz 1798. godine (list 154a/18-20).

51

ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

125

Kerima Filan U ponedjeljak su po obiaju konji izvedeni u Polje na trku. Dok je svijet bio zabavljen konjskim trkama, dvojica jaramaza opale iz puaka jedan na drugoga. Jedan metak pogodi neku djevojku koja se nalazila negdje u kraju i djevojka nakon sedam dana podlegne.52 Sudei po rijeima da su konji po obiaju (adet zere) izvedeni u Polje na trku, moe se zakljuiti da su se konjske trke odravale redovito. U nastavku gore navedenoga zapisa ita se da je dan bio ponedjeljak, no doba godine nije precizno zabiljeeno. Ipak ravnajui se po datumima prethodnih i narednih zapisa iz te 1785. godine, ovaj o konjskim trkama pripada februaru ili martu mjesecu. Druenja u dugim zimskim noima O druenjima sarajevskih graana u zimsko doba godine uvjerljivo govori jedan zapis o takozvanoj sohbet-halvi na kojoj je sudjelovao i Mula Mustafa Baeskija. U ovome nazivu sohbet oznaava ugodan razgovor, odnosno druenje u manjim grupama, a halva ukazuje na obiaj da se na tim sijelima zajedniki pripravi i slui to slatko jelo.53 Kako su vrijeme provodili Mula Mustafa i njegovo drutvo na tim sijelima u zimu 1778-1779., itamo iz ove biljeke: U spomenutoj godini okupljali smo se na sohbet-halvi u kui saraa Hasan-bae na Atmejdanu. Tokom veeri bismo pripravili halvu i svaki je od nas u tome sudjelovao, a potom bismo skupa jeli. To nam je bilo lahko jer se odmah u blizini nalazio bakalski duan. Evo ko je sve bio na naem sohbetu: hafiz mula Abdija Sarabegovi, po zanimanju sara, potom sara Ahmed koji je bio kalfa-baa u tom esnafu, na domain Hasan i njegov ortak bakal Mustafa, potom sara Bekir-baa Grabevija, mula Fazlija ao, imam Buzadine damije, potom omara hadi Ismail, te hafiz mula Mahmud, knjiniar u biblioteci, potom mula Hasan Vilajetovi, sara Osman Tabui i njegov ortak Hasan te berber mula Omer i ovaj grjeni siromah Mula Mustafa, pisar. Tokom druenja najprije bismo obavili jacija-namaz, potom smo oko pola sata provodili uei Kuran, tevhid i salavate. Pri tome bismo sjedili ukrug kao to se sjedi u tekiji. Nakon toga bismo takoer oko pola sata itali neku od knjiga. Preostalo vrijeme provodili smo u razgovoru. Druili smo se tako jednom sedmino, uoi etvrtka.54
52 53 List 45b/3-4. Turski naziv je helva sohbetleri (druenje uz halvu), dok je u naim krajevima uobiajen naziv sohbet-halva. Baeskija koristi izraz helva sohbeti premda mjestimino kae i sohbet helvamuz mislei na samo druenje. U zapisu o smrti nekoga Abdi-bae Kadia, belukije (zanatlija koji je izraivao jeleke) Mula Mustafa kae da je dobro spravljao halvu na druenjima (sohbet helvas) (list 93a/1). List 33a/6-14.
ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

54

126

Iz svakodnevnice osmanskog Sarajeva: Druenja i razonode Na ovoj je sohbet-halvi sudjelovalo trinaest osoba, vjerovatno slinih interesovanja i stupnja obrazovanja. Naslov mula uz imena nekih od njih kazuje da su imali odreeno vjersko obrazovanje, poput Mula Mustafe Baeskije. Dvojica uesnika bili su hafizi, jedan od te dvojice i knjiniar u biblioteci. U drutvu je bio i Mula Fazlija ao (mjestimino upisan kao air) kojemu je dvije godine ranije Mula Mustafa Baeskija predao dunost imama u Buzadinoj damiji spomenuvi ga u tom zapisu kao svoga jarana. Mula Mustafin detaljan zapis o sohbet-halvi jasno pokazuje da je za njegovo drutvo to druenje imalo i obrazovnu i zabavnu svrhu jer, osim to su razgovarali i pripravljali halvu, dobar dio vremena provodili su u spominjanju Boga i itanju knjiga.55 Sam tok njihovog druenja imao je red, kao to je i vrijeme druenja bilo ureeno jednom u sedmici, uvijek u isti dan i u isto vrijeme. Znai da je Mula Mustafino drutvo svojoj sohbet-halvi dalo jasan smisao. O sohbet-halvi kao dobro poznatom obliku druenja u zimsko doba godine posve lijepo kazuje to to se ona redovito spominje u kasidima u kojima ima opisa zime (u itaijjama). Mora biti da su je prakticirali razliiti slojevi drutva. U stihovima, istina, nema mnogo detalja o tome kako su se ta druenja odvijala jer ondje opisi imaju uglavnom opi karakter. Stoga upravo Mula Mustafin zapis ima veliku obavijesnu vrijednost.56 Time to je svoj opis sohbet-halve, sainjen, dakako, na osmanskom turskom jeziku, kao to su i sve druge biljeke u njegovoj medmui, zavrio rijeima na bosanskom uoi etvrtka, preciznije ui etvrtka (ve haftada bir kerre, ui etvrtka), Mula Mustafa je tu praksu druenja smjestio u lokalno znanje (Geertz) sarajevske sredine. Sohbet-halva, kako ju je opisao Mula Mustafa Baeskija, razumijeva se kao kruok na kojem su se sudionici okupljali s barem dva cilja: druenje i duhovno uzdizanje. Ima li se na umu da je to bio, kako smo ve spomenuli,
55 Oslanjajui se na jedan drugi Mula Mustan zapis vidi se da se na tim druenjima ostajalo tri do etiri sata. Naime, govorei o pojavi crvenila na nebu u veernjim satima Mula Mustafa je zapisao: I ja sam to vidio [crven na nebu] kad sam u est sati iziao s halve od mula Hasana Vilajetovia (list 33b/19). Vrijeme se onda mjerilo tako da je prvi veernji namaz, akam bio u 12 sati, a drugi veernji namaz, jacija u 2 sata. Budui da je Mula Mustano drutvo najprije obavljalo jaciju namaz, znai da su se sastajali oko 2 sata i ostajali do 6. Kad imamo u vidu vrijeme namaza u zimsko doba godine po dananjem raunanju vremena, zakljuujemo da se Mula Mustano drutvo sastajalo oko 18 sati i ostajalo skupa do oko 22 sata. U radu itaiyyelerde Sosyal Yaant autorica Dnd Akarca je navela primjera stihova prikupljenih iz 29 itaijja u kojima se spominju i sohbet-halve i drugi oblici zimske zabave (internet adresa turkoloji.cu.edu.tr/.../Akarca_01.pdf). U jednom drugom uratku pod naslovom XVIII. Yzyl Divan iirinde Toplumsal Hayatn zleri, Divanlardan Yansyan Grntler iz pera zge ztekin (Ankara 2006) takoer se spominju i sohbet-halve, kao to ih kratko spominje i Suraiya Faroghi u knjizi Osmanl Kltr ve Gndelik Yaam, Tarih Vakf Yurt Yaynlar, Istanbul 2005, (5. Basm), str. 232.

56

ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

127

Kerima Filan rairen oblik druenja, posve je sigurno da su se i u drugim privatnim prostorima okupljala drutva na sohbet-halvama i na slian nain provodila vrijeme. Dovoljno je primijetiti da u Mula Mustafinom drutvu nije bio nijedan od onih ljudi koje je pisac u svojoj medmui opisao kao najuenije graane onodobnog Sarajeva, pa da se pretpostavi kako je barem neki od njih imao svoje drutvo i svoje sohbet-halve. Uostalom, Mula Mustafin precizan opis sijela na kojima je on sudjelovao svjedoi o tome da su sohbet-halve bile i jedan nain prenoenja i irenja znanja. Teko je znati koliko se takvih kruoka odravalo tokom zime u jednom gradu kao to je Sarajevo, budui da su pripadali privatnom prostoru. U svakom sluaju, ne treba gubiti iz vida da su okupljanjem na sohbet-halvi ljudi zadovoljavali svoju potrebu za druenjem. S druge strane, nije teko pretpostaviti da su neka drutva na svojim sijelima, koja su jednako nazivali sohbet-halvama, vrijeme provodili drukije. Evo jednoga takvog primjera: U ovoj 1194. godini (1780.) udrui se itava grupa mladih efendija kadija meu kojima su Hadimusi Abdulah-efendija, svi Alikadii, muftijin zet Kurevija, potom emerli, Abdurahman Pinjo i Salih-aga Pinjo, Lutfulah uri, Muteveli, Sulejman Ablagija, Ismail Handi, Dukatar, Fazlagi, Cigi i drugi, sve skupa njih sedamnaest osoba i ponu odravati sohbethalve. I to dva puta u sedmici. Pridrue im se i ehaja iz mahkeme, potom mulini sinovi, Isa-beg i jo neki njihovi prijatelji i jarani. Na tim njihovim druenjima postavi se po sedam sofri i po dvadeset-trideset sahana hrane. Svira se u naj, pjeva se, igraju se razne igre, zameu se ale. I na sve to se troi etrdeset-pedeset groa. Ako to nije neumjerenost, ta onda jeste? Samo Bog zna da je tolika razuzdanost predznak kuge. A kada kuga sve opustoi, preostat e samo sjeanje i kazivanje kako se nekada ivjelo.57 I da nema Mula Mustafinog komentara na kraju ovoga zapisa, on govori o rasipnikom ponaanju sudionika sijela. Mula Mustafin komentar je svakako prigovor jednoga pobonog i skromnog ovjeka na ponaanje gradskih uglednika. Pisac nije propustio zapisati imena ili porijeklo uglednika (mulini sinovi) i time uprijeti prstom u one kojima upuuje kritiku. Istodobno on svojim rijeima podcrtava da opisano sijelo odstupa od onoga smisla koje sohbethalva, kao oblik drutvene aktivnosti, ima za njega. To to Mula Mustafa rasipnost karakterizira kao predznak kuge izraz je njegove bogobojaznosti jer on svoj ivot uobliava skruenou pred Bogom. Iz tog odnosa prema vlastitom ivotu proizlazi i njegovo shvatanje da je drutvena zajednica cjelina koju uobliava svaki njen dio. Stoga, neumjerenost mladih kadija nije samo slika njihova ivota nego i ivota cijele zajednice kojoj pripadaju.
57 Listovi 37a/24-37b/5.
ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

128

Iz svakodnevnice osmanskog Sarajeva: Druenja i razonode Iz prethodnih zapisa se vidi da su se na sohbet-halvama okupljali ljudi istoga stalea, a to potvruju jo neki Mula Mustafini zapisi. Tako je u zimu 1774-1775. zapisao da su se udruili mula-efendija i sve kadije i odravali sohbet-halve na kojima su se gostili. Iste zime su i age imali svoje sohbethalve koje su provodili u goenju i raznim igrama.58 Desetak godina kasnije, u zimu 1785-1786. godine Mula Mustafa je ponovo pisao o sohbet-halvi: Prole godine su u naem gradu u zimsko doba kahvedije prireivali halve. Evo, i ove godine to ine baeskije i prosjaci kahvedije. A to je obino prosjaenje i nita drugo.59 Rije prosjaci (dilenciler) Mula Mustafa koristi na vie mjesta, uvijek u smislu grdnje upuene osobama o kojima govori u dotinom zapisu. Tim komentarom, umetnutim u naizgled objektivnu biljeku pisac se distancira od sohbet-halvi koje se provode jedino u zabavi i gozbi. Sasvim je jasno da je za njega druenje pod nazivom sohbet-halva podrazumijevalo najprije odreenu svrhu, potom i redoslijed postupaka. to se tie drutva baeskija i kahvedija, oni su, vjerovatno, svoja sijela u kafanama nazivali sohbet-halvama kako bi im barem dali privid tradicionalnih. U kafani, u mejhani Da su kafane bila mjesta na kojima su se ljudi okupljali, pored ostaloga, i zato da bi itali knjige, recitirali poeziju, vodili ugodne, ali i uene razgovore pokazuju izvori poput Putopisa Evlije elebije ili Historije Ibrahima Peevije.60 Premda Mula Mustafa nije pisao o takvim skupovima u sarajevskim kafanama, jedan zapis ipak svjedoi o prisustvu pera u tom prostoru. Rije je o tome da je kaligraf po imenu Mula Ahmed imao obiaj sjediti u kafani i ondje izraivati svoje kaligrafske radove.61 Dakako, kafane su bile mjesta za slobodno, oputajue druenje. Obavijest o toj opepoznatoj funkciji kafane nalazimo u jednom zapisu u kojem se

58 59 60

61

List 23b/9-10. List 45b/1-2. Ibrahim Peevi o kafani govori u prvom dijelu svoje Historije ukazujui na razliite oblike druenja u tom prostoru, od skupova uena svijeta do sjedeljki dokoliara. V: Historija 1520-1576, (I), (Prijevod, uvod i biljeke Fehim Nametak), Sarajevo 2000, str. 301-302. List 96b/11. Mehmed Mujezinovi je u prevodu Ljetopisa uz ime ovoga kaligrafa, koji je umro u zimu 1785.-86. dodao napomenu kako on lino posjeduje jedan prepis Kur'ana iz 1748. godine koji je ispisan neobino lijepim nesih pismom a prepisiva je Ahmed Rifki. Budui da su i korice rad sarajevskih mudelita, taj je prepis zasigurno sainio mula Ahmed kojega spominje Baeskija.

ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

129

Kerima Filan najmanje mogla oekivati. Biljeei, naime, imena ljudi koji su 1777. godine iz Sarajeva otili na had u Meku, Baeskija pie ovako: Jedan jaramaz po imenu Kasapovi iznenada je odluio da ide na had. Po ugledu na njega takvu odluku donesu jo i Salih miro, potom Dedibula, Huko i sin Kara Ibrahimov. A svi su oni svojevrsni jaramazi. Sjedei u kafani uz pjesmu i muziku reknu jedan drugome hoemo li, hoemo i tako se dogovore o odlasku na had.62 Ostavljajui ovaj put po strani stvarnu pievu poruku u ovome zapisu ukazat emo samo na kafanu kao mjesto na kojem se pjevalo i sviralo. Pjevai koje smo naprijed spomenuli pretpostavljajui da su svoje umijee drugima pokazivali na izletima u prirodi, zasigurno su bili zabavljai i u kafanama. Mula Mustafa je svakako za neke graane naprimjer za siromanog halada Huvu63 zapisao da su bili poznati po tome to su alama znali uveseljavati svijet u kafanama (kahvehanelerde masharac). Vjerovatno je da su se u kafanama igrale igre poput aha i tavle, pa se u nekrologiju moe proitati da su u ahu bili vjeti Ali-beg Popovac, starac visoka stasa, lijepo odjeven sa sarukom na glavi (umro 1776. godine) i Dumhur iz Nevesinja, koji je inae bio polaznik medrese (suhte) (umro od kuge 1783).64 Dva zapisa u medmui izravno pokazuju kafanu kao prostor u kojem se moglo (pre)spavati. Naime, neki starac Abdi-baa ostao je bez krova nad glavom kad se razveo od ene s kojom je stanovao u njenoj kui, pa se s ulice sklonio u kafanu i ondje ivio (birka eyyam) do smrti. 65 Neki terzija Mulo Golubar, koji je inae bio neenja, takoer je umro u kafani (kahvede vefat zira bekar idi).66 Da su kafane bile dobro posjeeni prostori koje je i sam Mula Mustafa vidio kao vano sredite drutvenog ivota ita se iz jednog zapisa s kraja 1783.67 Te godine u kojoj je harala kuga on je zapisao da se raspitivao kod ljudi po kafanama o broju denaza u njihovim mahalama kako bi provjerio svoj proraun od oko 8.000 umrlih u Sarajevu. Pitao sam mnoge ljude po kafanama koliko je denaza bilo u njihovoj mahali. Veina ih je rekla oko osamdeset. Neki su rekli i vei broj, ali je vie onih koji su rekli manji broj. 68
62 63 64 65 66 67 List 30a/1-7. List 71a/28. Listovi 77a/16 i 92b/30. List 84b/9. List 71b/8. O kafanama kao mjestu druenja i istodobno kao sreditu drutvene solidarnosti i pomoi pie Abdulaziz Bey u svome djelu o svakodnevnom ivotu u prijestolnici. V: Abdlaziz Bey, Osmanl Adet, Merasim ve Tabirleri, str. 301-306. List 42a/22-42b/2.
ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

68

130

Iz svakodnevnice osmanskog Sarajeva: Druenja i razonode Dobro svjedoanstvo o onodobnoj kafani kao izvoritu informacija! Za neke je graane pisac kao njihovu naviku po kojoj su u gradu bili poznati zabiljeio da su silazili u ariju u kafanu (aruya inerdi),69 to govori o odreenoj dinamici drutvenog ivota i istovremeno namee pitanje koliko je uope bilo kafana po mahalama. Stoga, moda, i nije prevelik broj od pedeset-ezdeset kafana koliko ih je stradalo u sarajevskoj ariji u velikom poaru 1788. godine,70 pogotovo ako se pretpostavi da su neke zauzimale mal prostor te nisu bile namijenjene za sjedenje i druenje nego za opsluivanje okolnih duana kahvom. U Sarajevu je bilo i nekoliko kafana koje su se otvarale u zoru (seher kahve) i, dakako, graana koji su zorom dolazili piti kahvu. Jedan od njih bio je Salih-baa Zolo. On je jutrom prvi dolazio u damiju, a potom odlazio u neku od tih kafana. Jednu takvu kafanu drao je poznati kafedija Kurt, koji je doao iz Anadolije i nastanio se u Sarajevu, gdje je ivio etrdeset godina, a jednu je zorom otvarao hamamdija Mosto.71 Mula Mustafa nije pisao o mejhanama. Samo je u zimu 1785. pribiljeio da se na dvadeset jednom mjestu nalazi mejhana. Evo ta je bio povod za tu biljeku: Aga se htio nametnuti kao strog upravitelj pa je navodno rekao da od pijanica nee naplaivati globu nego da e narediti batinanje. A Bog zna, i globu e uzimati jer mejhana ima na dvadeset jednom mjestu. Ima poslova koji se udeavaju prema svijetu, pa se u poetku postupa strogo da se uvede red. I narod doista misli neko vrijeme da je zavladao red zato to je aga strog. A nije strog nego ne zna kako da upravlja. Vidjet emo kako e ovaj aga postupati, ja u sve ovdje zapisati. A evo, ve je jedan serdarov ovjek u Visokom izbjegao batine. I jedan kolukija u naem gradu umalo je bio izbatinan. A ima puno pijanica.72 Ovaj tekst, zapisan rukom jednoga savremenika, neposredno je svjedoanstvo o tome kako je Osmanska drava bila popustljiva pred propisom erijata o alkoholu. Upotreba alkohola nije bila zabranjena nego se za takvom mjerom povremeno posezalo na nekim prostorima i odreenim povodom. Osmanlije su uzimali porez na alkohol, ali su ga, kako kae Ilber Ortajlija, uspjeno potiskivali na rub drutvenog ivota.73 I za Mula Mustafinu medmuu se moe rei da mejhane dri na rubu drutvenog ivota. Premda su u
69 70 71 72 73 Na primjer baeskija Sloboda (list 123a/1-2) i Salih-baa koji je s Vratnika dolazio u kafanu na Bembau (list 132a/9). List 56a/19. Listovi: 132a/11, 138a/8, 126b/5. List 43b/12-16. Ilber Ortayl, Osmanl Bar, Ufuk Kitap, Istanbul 2006 (7. Bask), str. 66-67.

ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

131

Kerima Filan stvarnom ivotu postojale, to najbolje pokazuje i njihov broj naveden u prethodnom zapisu, pisac ih ne spominje ni onda kada pie o graanima koji su bili ljubitelji vina ili rakije (bade-nu). Ali evo jednoga zapisa iz kojega se ita vjeita funkcija mejhane (i kafane) kao mjesta na kojem se ljudi rado izdaju za junake premda se ne pojavljuju ondje gdje bi to junatvo trebali pokazati: [Umro je] Stasiti Popo, jaramaz, nikada nasmijan, oiju toliko sitnih da su se jedva vidjele. Nije odlazio na vojnu nego je junatvo prodavao po Sarajevu. Narod na vojni, a on od mejhane do mejhane (halk seferde kendsi meyhaneden meyhaneye) s jataganom zadjevenim za pojasom! Na kraju su ga zadavili.74 Od zabava u zimsko doba godine u medmui se jo spominje djeije sanjkanje. Poetkom hidretske 1193. godine, a nastupila je 19. januara 1779., u Sarajevu je jako zahladnilo, sve su se vode zamrzle i nakupilo se nekoliko slojeva leda. Te zime je jedino djeci bilo dobro jer su se do mile volje sanjkala.75 No krajem te iste 1779. godine, 28. decembra Sarajlije su se zabavili na nain posve neuobiajen za zimsko doba. Povod je bio dolazak Mustafapae Niandije za namjesnika u Bosnu. Svijet je izaao do Kozije uprije pozdraviti novog pau, a u znak dobrodolice je etrdesetak Sarajlija skakalo s uprije u rijeku Miljacku. Mula Mustafa je bio ondje i gledao je skakae, kako kae, svojim oima. Tek je pri kraju biljeke zapisao da je te zime vrijeme bilo veoma toplo, stotinu se godina nije upamtilo tako lijepo vrijeme u to doba godine. Dodao je kako se pamti sredina zime bez snijega i u lijepome vremenu, ali se ne pamti toliko toplo vrijeme da je narod vrata drao otvorenima, kako je bilo te godine.76 Proslavljanje dolaska novoga namjesnika u Bosnu odvijalo se zasigurno spontano. Naime, nije rije o nekakvoj organiziranoj priredbi u ast novog pae. Skokovi s Kozije uprije u Miljacku izvodili su se radi bakia jer je obiaj bio da paa graane daruje bakiom i prvake binjiom (ogrtaem) prilikom prvog susreta s njima. No taj put se paa i njegova svita nisu pokazali dareljivima.77 Slavlja po fermanu Proslave u povodu dolaska novog sultana na prijestolje, njegova roendana, roenja princeza i prineva i ceremonije obrezivanja prineva prireivale
74 75 76 77 List 125b/21-22. List 33a/19-21. List 35b/3-8. Prema Mula Mustanom zapisu, paa je davao pet gurua, a njegov ehaja samo pedeset para, pa je neko ehaji vratio tako sitan baki, i on je, kae Mula Mustafa, uzeo novac nazad.
ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

132

Iz svakodnevnice osmanskog Sarajeva: Druenja i razonode su se po sultanovu fermanu. Sudei po opisima krasnih ceremonija u Istanbulu u razliitim izvorima, posebno su sveano protjecala ova posljednja.78 Takva su slavlja svakako imala karakter komuniciranja izmeu saraja i naroda jer je to bila prilika da se svijetu prikau nova tehnika postignua. Suveren je naime dijelio svoju radost s narodom pruajui mu ugoaj da sazna za takve novine. Narod u unutranjosti nije mogao vidjeti rasko kakva se pokazivala u prijestolnici. Ipak su proslave organizirane po nalogu dvora imale za lokalno stanovnitvo i zabavnu i kulturnu dimenziju. Fermanom kojim bi se obznanila radosna vijest naredila bi se i donanma (donanma emr olnd).79 Donanma je oznaavala kienje arije pa su se damije, ulice i duani ukraavali prigodnim natpisima i raznovrsnim ukrasima. Mula Mustafa je u zimu 1776. svoj pisarski duan uredio lijepim natpisima i papirnim ukrasima u obliku cvijea, mjeseca, zvijezda i buketa80 u oekivanju roenja djeteta sultana Abdulhamida. Meutim stigla je vijest da dijete nije preivjelo (ehzade vefat etmidr).81 Ta okolnost je, naprimjer, za dubrovakog konzula Curia, koji je u to vrijeme boravio u Istanbulu, kao i za druge graane prijestolnice, nametala potrebu da poure sa skidanjem obiljeja slavlja,82 dok je Mula Mustafa, ivei na zapadnoj granici Carstva, daleko od prijestolnice svoj duan mogao ostaviti tako okienim (Ve dim dkkn- mezbr znetl dururd).83 Svakako je ubrzo nakon tog dogaaja nastupio Kurban-bajram, a odmah nakon Bajrama stigla je vijest da je roena sultanova kerka od druge ene, Hatida-sultan, i da se tim povodom nalae donanma. Mula Mustafa se na to potrudio jo bolje okititi duan. Pronaao je na jednom mjestu no nije zapisao gdje sliku (sret) koja prikazuje janiarskog agu i njegov odred u odlasku na vojnu, iznajmio ju je (kra ile aldum) i postavio u svoj duan. Uz tu je njegov duan krasila jo jedna slika koju ovako opisuje:

78

79 80 81 82

83

Iscrpan opis sveanosti po sultanovom fermani prireenih u Istanbulu v. u: Metin Anda, Osmanl enliklerinde Trk Sanatlar. Jedan kratak a iscrpan opis v. u: Suraiya Farouqhi, Osmanl Kltr ve Gndelik Hayat, str. 184-188. List 26b/8. List 26b/13-14. List 26b/3-5. Kako je dubrovaki konzul Curi u Istanbulu te 1776. godine kitio kuu u kojoj je boravio povodom roenja tog sultanovog djeteta, a potom morao hitno ukloniti tragove propalog slavlja vidjeti u: Vesna Miovi, Dubrovaka diplomacija u Istambulu, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku, ZagrebDubrovnik, 2003., str. 220. List 26b/15.

ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

133

Kerima Filan Na velikom papiru bili su likovi tako predstavljeni da su izgledali kao da e progovoriti, inili su se kao pravi.84 Bit e da su takve slike u ariji bile rijetkost jer je, veli pisac, sav gradski svijet doao gledati njegov duan. Jedna druga vjetina (marifet) koju je istom tom prigodom svijet mogao vidjeti u njegovom duanu izgledala je ovako: Jednog sam dana narodu pokazao jednu udnu, teko shvatljivu vjetinu. Svako ko je to vidio udio se i odlazio izgovarajui ve l havle. udno je bilo to to su dva velika handara stajala u zraku ni na to se na naslanjajui.85 Mula Mustafa je zapisao da je u povodu proslave roenja princeze Hatide bilo puno okienih duana, a najljepi su bili hadi Mehmed-age Dine i dvojice Jevreja u Tali hanu. Navodno nijedan drugi duan nije bio tako lijepo okien kao njihovi.86 Oito je naloeno veliko slavlje u povodu roenja te princeze jer se proslavljalo i u manjim mjestima kao to je Visoko. O tome pie Fra Bono Beni u Ljetopisu Sutjekog samostana: Miseca marta na 4. dan, poe enluk u Visokomu jer se ulo da se u cara ki rodila. I dura dana osam.87 Evo jo jedne zanimljivosti koja je zabavljala narod u Sarajevu, a poslije i u Visokom. Abdi-au Hamalovi je smislio kako e napraviti konja, i u tome mu je pomogao aija Husejin-baa. Njih su dvojica u Abdi-auevoj kafani najprije napravili od abe88 oblik glave i vrata, priili ih jedno za drugo i napunili pamukom. Potom su od istog platna napravili ui, a od arenog oi u obliku slova nun. Tako nainjenu konjsku glavu privrstili su za korpu te je jedan od njih navukao korpu na sebe, a drugi ga pokrio platnom da se onaj koji na sebi nosi korpu ne vidi. Napravili su i uzengije i noge konju, a zapravo je hodao ovjek, samo mu se noge nisu vidjele od pokrivke te je izgledalo kao da se kree konj. Konj je, zapisao je Baeskija, bio pravo udo u ariji, svijetu se ta predstava dopadala. Izumitelji su prodali konja u neku kasabu, potom su napravili drugoga i otili u Visoko zabavljati narod.89 U vrijeme proslava i bajrama narod se rado zabavljao ljuljanjem na ljuljakama, kako je navela Suraiya Farouqhi u svojoj knjizi o svakodnevnom ivotu u Osmanskoj dravi.90 I u Sarajevu su tokom proslave roenja princeze Hatide salindakije (vlasnici ljuljaki) zaradili mnogo novca.91
84 85 86 87 88 89 90 91 List 26b/15-19. List 26b/20-27a/2. List 27a/3-5. Fra Bono Beni, Ljetopis Sutjekog samostana, (priredio prof. dr Ignacije Gavran), Veselin Maslea, Sarajevo, 1979., str. 251. Aba je vrsta platna. List 27a/7-17. Suraiya Farouqhi, Osmanl Kltr ve Gndelik Yaam, str. 199. List 27a/7.
ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

134

Iz svakodnevnice osmanskog Sarajeva: Druenja i razonode Sultanovim fermanom se nalagalo i proslavljanje uspjeha osmanske vojske na frontu. Kako su vijesti o pobjedi donosile olakanje, s veseljem se nije ekalo; slavilo se im bi telal u ariji proitao beret-i fermn ferman s veselom vijeu. Dobre vijesti s fronta proslavljale su se u unutranjosti drave, kao i u prijestolnici, sveanim pucanjem iz topova. U Istanbulu je slavlje obino narastalo do velikog veselja: kue i ulice su se ukraavale prostirkama i skupim platnima, grad bi osvjetljavali vatromet i baklje.92 U Sarajevu su se te situacije proslavljale topovskim salvama. Samo toliko je Mula Mustafa zapisao i o objavljivanju primirja s Austrijancima postignutog u ljeto 1791. U taj zapis nije dodao nijednu rije koja bi pokazala njegove emocije, a vijest o tom primirju je, zasigurno, njega obradovala jer je nepuna dva mjeseca ranije, poetkom jula i njegov sin Mustafa od petnaest godina bio otiao u rat.93 Jedno podue izvjee o veselju u Sarajevu 1769. godine u povodu pobjede na frontu zasluuje da se spomene. Proslavljala se pobjeda Osmanlija nad ruskom i poljskom vojskom, ali se brzo pokazalo da je radosna vijest s fronta bila lana. Naime tri mjeseca nakon to je bosanska vojska otila na istoni front, u Sarajevo je stigao beret-i fermn o tome da je 60-70 hiljada neprijateljskih vojnika, Rusa i Poljaka topovima opkolilo tvravu Hotin, da je Osmanlijama pristigla u pomo vojska iz raznih krajeva predvoena Abaza-paom, Kahriman-paom i jo nekim vojskovoama i da su skupa porazili neprijatelja. Na tu je vijest u Sarajevu zapoelo trodnevno slavlje uz pucanje iz topova i puaka.94 U fermanu je jo stajalo da je osmanlijska vojska potjerala neprijatelja ak do glavnog logora, da je na nevjernikoj strani blizu 30 hiljada rtava, a na muslimanskoj oko 600 ili 700 ehida i jo nekoliko stotina ranjenika.95 Bilo je tu jo vijesti o sjajnoj pobjedi Osmanlija, ali kad se vojska vratila s fronta, pie Mula Mustafa, pokazalo se da su taj ferman sroili neki laljivci kapetani (yalanclar kapudanlar). 96 Tu je biljeku pisac zavrio rijeima: Eto tako je narod ne znajui pravo stanje pourio sa slavljem. Najzad je postalo bjelodano da vijest o pobjedi nije istinita te se narod postidio (utanakald). 97 Nije poznato je li lani ferman dospio u jo neki dio Carstva. U Bosni je doekan s velikom radou, to je razumljivo kad se zna da je i veliki broj
92 93 94 95 96 97 Suraiya Farouqhi, Osmanl Kltr ve Gndelik Yaam, str. 199. List 144a/2-5. List 12b/12-14. List 12b/15-18. List 12b/21-22. Cijeli je dogaaj zabiljeen na listu 12b, od 12. do 27 reda.

ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

135

Kerima Filan Bosanaca bio na toj vojni. Mula Mustafa je poimenice zapisao etrdeset aga i isto toliko njihovih bajraktara koji su otili na moskovsku vojnu vodei svaki pod svojim bajrakom petnaest do dvadeset ljudi.98 I kad bi se pretpostavilo da je lani ferman bio sainjen tako da mu formalno nita nije nedostajalo, taj sluaj pokazuje slabost lokalne vlasti. Objavljivanje narodu vijesti o stranim gubicima neprijatelja i malima na osmanskoj strani, iako se ve neko vrijeme nije desila sjajna osmanska pobjeda, posljedica je slabe odgovornosti lokalne vlasti i prema sreditu drave i prema narodu kojim je upravljala. to se tie naroda, posebno je zanimljiv Baeskijin zapis o tome da se svijet posramio to je slavio neostvarenu pobjedu (halk utanakald). Ni rijei o kakvom prigovoru onima koji su ferman sainili i onima koji su dopustili da se ferman proita. Mula Mustafa takoer u ovome sluaju ne govori nita o vlasti. Najtea optuba koju je u vezi s ovim sluajem nekome uputio jest to to je kapetane koji su sainili ferman nazvao laljivcima. Taj je sluaj bio povod za ovaj njegov komentar: Na ova sam dva lista zapisao dogaaje im sam za njih saznao. Pourio sam zabiljeiti ih. Nakon nekoga vremena postalo je jasno da nije istinita ni vijest o pobjedi ni o velikim, pretjeranim gubicima na neprijateljskoj strani. Stoga sada dajem rije da u ubudue biti strpljiv i pustiti da proe dovoljno vremena koliko treba da se uvjerim u istinitost vijesti pa u ih tek onda zapisivati. 99 Mula Mustafin zavjet na jednoj strani poveava povjerenje u njegove biljeke u medmui (to je zapisao na poetku svoje prakse). Na drugoj strani, one kazuju o pievoj svijesti o inu zapisivanja sadanjosti radi njenoga predavanja drugom vremenu. Rije na kraju Kad se prikupe obavijesti o druenjima i zabavama, zapisani na razliitim mjestima u medmui Mula Mustafe Baeskije, mogu se sagledati njihovi razliiti povodi. Obiljeavanja kakvog sretnog dogaaja, kao to je uspjeh vojske na frontu, roenje prineva i princeza ili dolazak novoga sultana na prijestolje, odvijala su se u svim dijelovima Carstva u (priblino) isto vrijeme, tanije, im bi stigao sultanov ukaz kojim se narodu obznanjivala takva vijest. Recimo, iz zapisa koji glasi:

98 99

List 10b/1-11b/14. Ta biljeka od dva i po lista detaljno govori o ljudima koji su krenuli na vojnu. List 13a/17-20.
ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

136

Iz svakodnevnice osmanskog Sarajeva: Druenja i razonode Desetog dana mjeseca redeba umro je sultan Abdulhamid a na prijestolje je zasjeo sultan Selim.100 U Sarajevo je vijest o tome stigla 29. dana istoga mjeseca. Godina 1203.101 Vidljivo je da je proteklo 19 dana od dogaaja do njegovoga objavljivanja u Sarajevu. Deset godina ranije, 1779. kad je roen Abdulhamidov sin Selim (koji nije postao sultan na vlasti), Baeskija je zapisao da je princ doao na svijet 28. safera, u srijedu uveer u 3 sata, a to je bio 17. mart. Proslava sretnog dogaaja je, takoer prema Baeskijinom zapisu, u Sarajevu zapoela na Blagovijest.102 Izleti u prirodu koje su periodino odravala udruenja zanatlija bili su organizirane zabave s jasno odreenim tokom koji se primjenjivao jednako i u centru i na periferiji drave. U tome se ogleda opi karakter takvih izleta i njihova povezanost na prostoru cijeloga Carstva. S druge strane, u pogledu vremena i mjesta odravanja, oblika zabave i broja uesnika ti su izleti bili lokalno kreirani. U tom su smislu dobar pokazatelj stanja i iskustva drutva u dotinoj sredini. Spontano su se odvijala druenja u privatnom prostoru o emu je lijepo svjedoanstvo Baeskija ostavio opisavi sohbet-halvu to su je odravali on i njegovi prijatelji. Jedna vana svrha takvoga druenja bila je duhovno uzdizanje. Stoga sohbet-halve treba imati u vidu kao jedan oblik izvaninstitucionalnoga prenoenja i irenja znanja u osmanskoj kulturi. Ipak, to to neke grupe gradskih prvaka nisu imale na umu ili pak nisu marili za to da su njihova druenja javna ak i onda kad se odvijaju u privatnom prostoru, bilo je povod da imamo svjedoanstvo o tome kako su sohbet-halve posve slobodno kreirane na nekima se samo zabavljalo i gostilo. Vratimo se korisnim zabavama. Zanimljivo je saznanje da su se graani u ljetnim mjesecima okupljali jednom sedmino (petkom) i provodili vrijeme od podneva do veeri u druenju i rekreaciji. Mula Mustafa je ostavio svjedoanstvo o dugogodinjem kontinuitetu te drutvene prakse u Sarajevu. Najzad, svijest o zdravom ivotu ogleda se u praksi da cijela porodica ode ivjeti jedno vrijeme na selu. Kad je 1781. godine sa svojom porodicom otiao u Zgoe, Mula Mustafa je u Sarajevu ostavio svoj ve dobro uhodani posao pisara, duan u sreditu arije, dunost imama u Buzadinoj damiji i svoju kuu u Mimar Sinanovoj mahali. A kao svrhu svoga odlaska na selo naveo je teferi odnosno elju za jednokratnom promjenom ivotne sredine.
100 Sultan Selim III (1789-1807) bio je sin Abdulhamidova brata sultana Mustafe II (17571774). Abdulhamid je na vlasti doao nakon Mustafe II i vladao je od 1774. do 1789. 101 List 118a/13. Pretoen u gregorijanski kalendar, datum sultanove smrti je 06. april 1789., a vijest je u Sarajevo stigla 25. aprila. 102 List 34a/1.
ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

137

Kerima Filan Summary FROM THE EVERYDAY LIFE OF OTTOMAN SARAJEVO: COMPANIONSHIPS AND AMUSEMENTS The article presents different forms of amusement and leisure during the Ottoman period by giving concrete data related to Sarajevo. It is based on written historical sources composed by contemporary persons. The sources provide concrete material about the ways in which citizens satisfied their needs for companionship and amusement. In terms of their organisation, parties and get-togethers are divided into three categories: those promoted by the state centre, outings which reflect local society even though they did not differ from those taking place in the imperial centre or in other parts of the empire, and finally parties created by individuals or citizens groups. The article shows how this way of living, as a culture of living, was incorporated into the local knowledge about Bosnia.

138

ANALI GHB 39/2010, (31), 113-138

811.411.21'366 Mustafa Jahi

PARTIKULE KAO VRSTA RIJEI U ARAPSKOM JEZIKU

Saetak
Zbog uestale upotrebe u jeziku i znaajne uloge u formiranju reenice, partikule su esto predstavljale predmet lingvistikih analiziranja, interpretiranja i definiranja. Partikule se dovode u sredite savremenih lingvistikih istraivanja posebno nakon osporavanja tradicionalne tripartitne klasifikacije rijei i svrstavanja u partikule nekih rijei koje u tripartitnoj klasifikaciji pripadaju imenicama i glagolima. Prema preovlaujuem miljenju klasinih gramatiara, partikule su rijei koje izriu znaenja u drugim rijeima, tako da se njihovo potpuno znaenje razumijeva iskljuivo kada se koriste u konstrukcijama s punoznanim rijeima. Prema manjem broju gramatiara, partikule izriu i potpuna znaenja. Kad se govori o formalnim karakteristikama partikula, uglavnom se istiu njihova potpuna nepromjenljivost i nederivativnost, to podrazumijeva odsustvo svih vrsta afiksa koje primaju promjenljive vrste rijei. U znaenjskom pogledu partikule se tretiraju kao nepunoznane rijei koje zbog svojega nejasnog znaenja zahtijevaju punoznane rijei s kojima zajedno izraavaju potpuno znaenje. Partikule se u savremenim lingvistikim analizama definiraju i kao funkcionalne rijei zato to slue uglavnom za uspostavljanje konekcijskog odnosa s drugim rijeima u smislu povezivanja razliitih dijelova reenice, pri emu izraavaju i razliite odnose koji vladaju meu njima. Uspostavljanjem razliitih odnosa zavisnosti s punoznanim rijeima partikule izriu i specifina funkcionalna znaenja, kao to su negacija (nafy), koroboracija (takd), pitanje (istifhm) i sl. Veza koja se tom prilikom uspostavlja meu dijelovima reenice oznaava se kao poseban stil izraavanja. Sa sintaksikog aspekta, najznaajnija osobina partikula je to ne mogu biti konstitutivni dio reenice. Prema nekim savremenim arapskim lingvistima koje predvode Ibrahm Ans i Tammm assn, tradicionalna tripartitna klasifikacija rijei je preuska, jer ne obuhvata sve vrste rijei u arapskom jeziku. U svojim klasifikacijama oni partikule oznaavju kao adawt i, pored partikula (urf) u tradicionalnoj klasifikaciji, u ovu vrstu rijei ubrajaju i druge vrste koje, prema tradicionalnoj klasifikaciji, spadaju u imenice i glagole. Meutim, pristalice tripartitne podjele rijei izrazom adawt oznaavaju gramatika sredstva (adawt nawiyya) koja mogu biti sve tri vrste rijei, kojima se uspostavljaju sintaksiki odnosi s drugim rijeima, ime se ostvaruju razliita znaenja, mnogobrojne funkcije i raznovrsne konstrukcije unutar reenice. Kljune rijei: partikule, vrste rijei, arapski jezik, gramatika, sintaksa, klasifikacija rijei.
ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

139

Mustafa Jahi Uvod Partikule (urf) u tradicionalnoj klasifikaciji rijei, nakon imenica (asm) i glagola (afl), predstavljaju treu vrstu rijei u arapskom jeziku. Kao posebna vrsta rijei, partikule se razlikuju od imenica i glagola u etimolokom, formalnom, funkcionalnom, semantikom, ak i ortografskom pogledu, jer se neke piu zajedno s rijeima na koje se odnose a druge odvojeno. Partikule su u odnosu na imenice i glagole specifine i po tome to predstavljaju heterogenu vrstu rijei koje nemaju jedinstvene morfoloke i sintaksike karakteristike. Posebno je znaajna njihova uestalost javljanja u reenici koja je mnogo ea od imenica i glagola, bez obzira to je broj partikula u jeziku znatno manji od broja imenica i glagola. Za razliku od imenica i glagola, partikule se, bez obzira na novonastale potrebe drutva ili stvaralaku mo govornika u proizvodnji novih rijei, ne mogu stvarati i kao nove leksike jedinice uvoditi u jezik, niti unositi iz drugih jezika kao strane rijei. Partikule se razlikuju od imenica i glagola i po tome to samostalno ne izraavaju potpuno znaenje, to su u izvornom smislu sufiksalno potpuno nepromjenljive prema obliku i prema poziciji u reenici i to su sintaksiki zavisne rijei, zbog ega ne mogu biti ni konstitutivni dijelovi reenice, odnosno vriti funkciju subjekta i predikata. S obzirom na to da upotrijebljene izvan konteksta ne izriu potpuno znaenje koje se razumijeva iskljuivo nakon uspostavljanja vremenskog, prostornog ili nekog drugog odnosa s imenicama i glagolima kao punoznanim rijeima ili cijelom reenicom, partikule se oznaavaju i kao pomone, nepunoznane i odnoajne rijei. Budui da se uspostavljanjem odnosa izmeu razliitih elemenata reenice istie njihova funkcionalna uloga i da se znaenje koje tom prilikom izriu oznaava kao funkcionalno, a ne leksiko, koje se izvan konteksta u potpunosti ne razumije, partikule se oznaavaju i kao funkcionalne rijei. Zato to se funkcionalna uloga partikula objanjava njihovim gramatikim znaenjem, one se oznaavaju i kao gramatike rijei. Partikule se esto oznaavaju i u negativnom smislu u odnosu na imenice i glagole, kao rijei koje nisu ni imenice ni glagoli, odnosno rijei koje nemaju morfoloka ni sintaksika obiljeja imenica i glagola, kao to su: fleksija, nnacija, odreeni lan, oblici dvojine i mnoine, ne mogu biti subjekt i predikat, zatim atribut, niti biti atributirane i sl. Meutim, i pored toga, partikule se smatraju rijeima zbog neovisnosti pojma koji oznaavaju kao i zbog toga to, za razliku od afiksa, koji modificiraju znaenja pojedinanih leksikih jedinica, utjeu na promjenu znaenja reenice. Partikule se zbog toga tretiraju kao rijei i kada se sastoje od jednog konsonanta. Zbog navedenih i drugih osobenosti o kojima e u ovome radu biti rijei, kao i njihove znaajne uloge u formiranju reenice, partikule su esto meu 140
ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

Partikule kao vrsta rijei u arapskom jeziku arapskim gramatiarima bile predmetom razliitih tumaenja, definiranja i klasificiranja. Pitanje partikula ponovo se nalo u sreditu gramatikih istraivanja i razliitih lingvistikih analiziranja i interpretiranja nakon to su neki savremeni arapski gramatiari doveli u pitanje i samu tradicionalnu tripartitnu klasifikaciju rijei, te nakon to se u tradicionalnoj klasifikaciji rijei poeo koristiti i izraz adt (mn. adawt) za oznaavanje partikula, a u klasifikacijama nekih savremenih arapskih gramatiara i za oznaavanje nove vrste rijei. Deniranje partikula U ranoj arapskoj gramatikoj tradiciji arf (mn. urf), kao gramatiki termin, oznaava dvije jezike jedinice: glas kao osnovnu jeziku jedinicu u govoru, odnosno slovo arapskog alfabeta i vrstu rijei koja ima poseban sintaksiki status. Rije arf u ranim gramatikim djelima esto se koristi i za oznaavanje sve tri vrste rijei (al-Farr, al-Afa, al-Mubarrid). Tako arf moe oznaavati tri vrste jezikih jedinica: glasove ili slova, uope rijei i partikule kao posebnu vrstu rijei.1 Prvi gramatiar koji je rije arf upotrijebio kao termin u gramatici bio je Sbawayh (um. oko 180/796), oznaavajui njome partikule kao treu vrstu rijei. Rije arf koristili su gramatiari i prije njega, meu njima i al-all b. Amad (um. 175/791), ali za oznaavanje rijei uope ili slova arapskog alfabeta. Meutim, niko prije Sbawayha izrazom arf nije oznaavao partikule kao posebnu vrstu rijei.2 U pogledu razumijevanja partikula i njihovoga definiranja meu klasinim arapskim gramatiarima postoje neznatne razlike koje, meutim, ne utjeu na odreivanje statusa partikula kao posebne vrste rijei. Sbawayh je bio i prvi gramatiar koji je na neki nain definirao partikule istiui da predstavljaju rijei koje slue za izricanje znaenja koje nije (znaenje) ni imenica ni glagola ( 3.) Ova definicija, iako predstavlja negativno odreivanje partikula sa semantikog aspekta, smatra se jednom od najpotpunijih, mada se iz same definicije ne razumije ta tano znai slue za izricanje znaenja tj. da li partikule izriu samostalna znaenja ili znaenja u drugim rijeima. Zbog toga je ova definicija bila predmetom razliitih tumaenja, posebno onih koji su nastojali da je poveu s grkim utjecajem.
1 2 3 Jonathan Owens, Early Arabic Grammatical Theory, Heterogeneity and Standardization, John Benjamins Publishing Company, Amsterdam/Philadelphia, 1990, str. 245-248. Nr al-Hud Lan, urf al-arr f al-arabiyya bayna al-muala wa al-wafa, mia Qr Ynus, Banz, al-aba al-l, 1995, str. 12. Ab Bir Amr ibn Umn ibn Qanbar Sbawayh, al-Kitb, I-II, al-Mabaa al-kubr al-amriyya, Blq, al-Qhira, 1316/1898-899 - 1317/1899-900, I, str. 2.

ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

141

Mustafa Jahi Sbawayhovu definiciju partikula prihvatila je veina kasnijih gramatiara. Manji broj meu njima partikule definira na drugaiji nain, kao npr. al-Afa (um. 215/830), koji istie njihove morfoloke karakteristike. On partikule oznaava kao rijei koje ne mogu biti glagoli ni pridjevi, ne mogu imati dvojinu, mnoinu niti biti promjenljive. Meutim, ovakva definicija, prema nekim tumaenjima, mogla bi obuhvatati i druge vrste rijei koje ne pripadaju partikulama, kao to su nepromjenljivi glagoli i , gla 4 golske imenice i ,te zamjenice. Meu prvim gramatiarima koji su prihvatili Sbawayhovu definiciju partikula bio je al-Mubarrid (um. 285/898). On partikule definira, takoer, kao rijei koje slue za izricanje znaenja,5 dok ih Ibn al-Sarr (um. 316/928) oznaava kao rijei koje ne mogu biti u poziciji subjekta i predikata, elei time ukazati na razlike u pogledu sintaksikog statusa partikula u odnosu na imenice i glagole, koji mogu biti konstitutivni dijelovi reenice.6 Al-Za (um. 337/948) partikule definira, takoer, na temelju njihovog odnosa prema imenicama i glagolima. Povezujui gramatiko znaenje partikula s leksikim znaenjem izraza arf, on istie da su partikule vrsta rijei koje predstavljaju granicu izmeu imenica i glagola i uspostavljaju vezu meu njima.7 Partikule se, prema al-Zaju, definiraju kao rijei koje oznaavaju znaenje u drugim rijeima ( .) Tako se, npr., prijedlog uvodi u govor da oznai partitivnost, ali ne svoju, nego partitivnost druge rijei. Isto je i s prijedlogom ,koji oznaava dosezanje cilja koji izrie druga rije. Definiranje partikula da predstavljaju rijei koje nemaju karakteristike imenica i glagola ili kao rijei koje zahtijevaju ree nicu u kojoj se realiziraju, kao u primjeru: Zejd nee ustati, kako to ine neki gramatiari, prema al-Zaju, predstavlja deskripciju partikula, a ne njihovo definiranje, isto kao i stav da partikule predstavljaju rijei koje

5 6

Ab al-usayn Amad ibn Fris ibn Zakariyy, al-ib f qh al-lua al-arabiyya wa masilih wa sunan al-Arab f kalmih, (Talq: Amad asan Basa), Dr alKutub al-ilmiyya, Bayrt, al-aba al-l, 1418/1997, str. 50. Fil Muaf al-Sq, Aqsm al-kalm al-arab min hay al-akl wa al-wafa, Maktaba al-n, al-Qhira, 1397/1977, str. 85. Masad Muammad Ziyd, urf al-man, str. 2, http://www.drmosad.com/index57.htm. Ab al-Abbs Muammad ibn Yazd al-Mubarrid, Kitb al-Muqtaab, I-IV, (Taqq: Muammad Abdulliq Ama), al-Qhira, 1399/1979, I, str. 141. Ab Bakr Muammad ibn Sahl al-Badd ibn al-Sarr, al-Ul f al-naw, I-II, (Taqq: dr. Abdulusayn al-Fatal), Mabaa al-Numn, al-Naaf al-araf (I), Mabaa Salmn al-Aam (II), Badd, 1393 /1973, I, str. 43. Ab al-Qsim al-Za, al- f ilal al-naw, (Taqq: dr. Mzin al-Mubrak), Dr al-Nafis, Bayrt, 1402/1982, str. 44.
ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

142

Partikule kao vrsta rijei u arapskom jeziku nemaju karakteristike imenica i glagola i da zbog toga nita od onoga to je doputeno imenicama i glagolima nije doputeno partikulama.8 Meutim, al-Baalys (um. 521/1127) u komentaru al-Zajevog djela al-umal istie da je ovakva definicija pogrena, jer je nepotpuna zato to se u njoj ne navodi jo i to da partikule ne mogu zauzimati poziciju ni jednog od dva konstitutivna dijela reenice, koji izraavaju potpuno znaenje, odnosno ne mogu biti subjekt i predikat. Zbog toga je, prema njemu, Sbawayhova definicija potpunija i bez ikakvih nedostataka.9 Ni prema Ibn Ufru (um. 663/1264-65), navedena al-Zajeva definicija nije u potpunosti tana zato to i imenice izriu znaenja u drugim rijeima. Tako u primjeru: Dobio sam nekoliko dirhema, ,isto kao i prijedlog ,izrie znaenje u rijei ,tako da imenica znai kao da je reeno . Zbog toga bi, kako objanjava Ibn Ufr, partikule bilo ispravnije definirati kao rijei koje izriu znaenje u drugim rijeima, a ne izriu samostalno znaenje. U tom sluaju definicija se ne bi mogla odnositi i na one imenice koje istovremeno izriu znaenje u drugim rijeima i imaju samostalno znaenje.10 Ab Al al-Fris (um. 377/987-88), kao i Sbawayh, partikule definira kao rijei koje izriu znaenje koje nije ni imensko ni glagolsko,11 a Ibn inn (um. 392/1002) kao rijei koje nemaju obiljeja imenica i glagola, nego slue za izricanje znaenja u drugim rijeima.12 Ibn Fris (um. 395/1005) smatra da Sbawayhovo definiranje partikula kao rijei koje izriu znaenje koje nije znaenje ni imenica ni glagola najblie odreuje partikule pokazujui to primjerom: Da li je Zejd otiao?, u kojemu partikula izrie 13 znaenje koje nemaju ni ni . I al-Zamaar (um. 538/1143-44) partikule definira kao rijei koje izriu znaenje u drugim rijeima, koje zbog toga dolaze uvijek zajedno s imenicama i glagolima i od njih se mogu razdvajati samo u sluaju elidiranja glagola, kada se, na temelju impliciranja isputenoga glagola, partikula ponaa kao
8 9 10 Al-Za, al- f ilal al-naw, 54-55. Ab Muammad Abdullh ibn Muammad ibn al-Sayyid al-Baalys, Kitb al-ulal f il alal min kitb al-umal. Taqq: Sad Abdulkarm Sad, s.l., s.a., str. 74-75. Ab al-asan Al ibn Mumin ibn Muammad ibn Al ibn Ufr al-Ibl, ar umal al-Za (al-ar al-kabr), I-II, (Taqq: dr. ib Ab an), lam al-kutub, Bayrt, 1419/1999, I, str. 101. Ab Al al-asan ibn Amad ibn Abdulaffr al-Fris al-Naw, Kitb al-, (Taqq wa dirsa: dr. Kim Bar al-Murn), lam al-kutub, Bayrt, 1416/1996, str. 72. Ab al-Fat Umn ibn inn, Kitb al-Luma f al-arabiyya, Markaz li ab al-sib al-l, al-Urdun, Maktaba al-naw wa al-arf, 1420/1999, str. 8. Ibn Fris, al-ib f qh al-lua al-arabiyya..., str. 50.

11

12 13

ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

143

Mustafa Jahi njegova zamjena, kao u primjerima: Da; Da, svakako; Da, jeste (samo ispred zakletve) ili: Zaista.14 Kada bi partikule izraavale samostalna znaenja, u tom sluaju ne bi bilo razlike u znaenju izmeu primjera: Zejd je udario i: Zejd nije udario, zato to bi negacijsko znaenje partikule ostalo u samoj njoj i ne bi se odnosilo na negaciju reenice, odnosno glagola 51. Prihvatajui stav da partikule ne izriu potpuno znaenje, Ibn al-ib (um. 646/1248) istie da zbog toga partikule trebaju imenicu ili glagol u kojima izraavaju takvo znaenje. Komentirajui ovakav stav, al-Ra (um. 686/1287) jo dodaje da partikule, osim imenica i glagola kao individualnih leksikih jedinica (mufrad), nekada mogu trebati i reenicu u kojoj izriu svoje znaenje, kao to su negacijske, upitne ili pogodbene partikule.16 Neki gramatiari pokuavali su, na temelju iroko shvaenog znaenja definicije partikula, prema kojoj izriu znaenje u drugim rijeima, u par tikule svrstati i upitne zamjenice (asm al-istifhm) , pogodbene zamjenice (asm al-ar) i jo neke vrste imenskih rijei zato to, isto kao i partikule, izriu znaenja u iskazu koji slijedi poslije njih; upitne zamjenice pitanje a pogodbene zamjenice pogodbu, bez obzira to istovremeno izriu i samostalna znaenja. Tako i al-Za pokazuje odreenu kolebljivost u pogledu tretiranja nekih imenskih rijei. Kada govori o kondicionalu, on, pored i ,kao i ,a kada partikule tretira i rijei: govori o sufiksalnoj nepromjenljivosti imenica na vokal u i vokal a, u ove vrste imenica ubraja i ,odnosno i ,a kada govori o sufiksal noj nepromjenljivosti partikula, u ovu vrstu rijei ubraja i kao prijedlog.17 Meutim, veina klasinih gramatiara, meu kojima se posebno istiu Ibn Ya (um. 643/1245-46) i al-Ra, odbacuju ideju svrstavanja rijei imenskog porijekla u partikule. Ibn Ya u vezi s tim istie da se partikule izricanjem znaenja u drugim rijeima razlikuju od imenica i glagola koji izriu samostalna znaenja. Tako, npr., odreeni lan samostalno iskazan nema znaenje, dok zajedno s imenicom na koju se odnosi izraava determinacijsko
14 15 Ab al-Qsim Mamd ibn Umar al-Zamaar, al-Mufaal f ana al-irb, Dr wa Maktaba al-Hill, Bayrt, 1993, str. 379. Ab al-Baq Ya Muwaffaquddn ibn Al ibn Ya, ar al-Mufaal, I-X + Fahris, Mabut: Mama al-lua al-arabiyya, Dimaq, 1411/1990, Tawz: Maktaba al-Mutanabb, al-Qhira, VIII, str. 4. Muammad ibn al-asan al-Astarbd Raiyyuddn (al-Ra), ar al-Kya, I-II, al-arika al-ayya al-umniyya, (Istnbl), 1310/1900, II, str. 319. Ab al-Qsim Abdurramn b. Isq al-Za, al-umal, Jules Carbonel - Alger, Edouardo Champion - Paris, 1927, str. 17, 217, 263 i 265.
ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

16 17

144

Partikule kao vrsta rijei u arapskom jeziku znaenje imenice. Meutim, nasuprot odreenom lanu upitne imenske rijei (asm al-istifhm) izraava znaenje lokacije, a znaenje okolnosti, dok pogodbena zamjenica (asm al-az) izraava znaenje razumnih, a nerazumnih bia. Da bi se izbjegla ovakva primjedba, neki gramatiari, kako dalje objanjava Ibn Ya, istiu da u partikule spadaju one rijei koje samo u drugim rijeima izriu znaenje, ime se iskljuuju navedene imenske rijei, odnosno rijei koje istovremeno izraavaju samostalno znaenje i znaenje u drugim rijeima. Osim toga, ove rijei mogu biti i konstitutivni dio reenice, odnosno subjekt (mubtada) i predikat (abar), npr: Gdje je Ko je kod tebe?...18 Zejd? ili: Neki gramatiari, kako navodi al-Ra, pored pogodbenih i upitnih zamjenica, u partikule svrstavaju jo i linu zamjenicu treeg lica (amr al-ib), odnosne zamjenice (asm mawla), poredbenu imensku rije 19 ( kam al-abariyya), zato (kf al-tabh al-ismiyya) i predikatsku imenicu to izriu nepotpuna znaenja. Odbacujui ovakav stav, al-Ra istie da lina zamjenica treeg lica i odnosne zamjenice ne zahtijevaju drugi iskaz da bi svojim znaenjem objasnile ono to je nepoznato u tom iskazu, nego da bi taj iskaz objasnio ono to je nepoznato u njima samim. To znai da odnosna zamjenica treba odnosnu reenicu da bi ta reenica objasnila ono to je u odnosnoj zamjenici nepoznato, a ne da bi odnosna zamjenica potvrdila ono to je nepoznato u odnosnoj reenici. Isti je sluaj i s linom zamjenicom treeg lica, kao i s pokaznim zamjenicama, s tim to znaenje pokaznih zamje nica esto objanjava i izvanjeziki kontekst. Poredbena imenska rije , s obzirom na to da izraava znaenje poreenja, zahtijeva takoer drugi izraz u kojem se iskazuje poredba. Isto je i s predikatskom imenicom .Budui da izraava znaenje mnogobrojnosti, a ne mnotva, ona to znaenje izraava u drugoj rijei. I, na kraju, navedene upitne imenske rijei i pogodbene zamjenice, kako objanjava al-Ra, istovremeno izriu samostalno znaenje i znaenje u drugim rijeima, npr.: Koga si od njih udario? ili: Koga ti od njih udari, udarit u i ja.20 Meutim, ovakvo tretiranje navedenih rijei savremeni arapski gramatiar Fil al-Sq objanjava al-Zajevim razumijevanjem funkcionalnog znaenja partikula u povezivanju razliitih dijelova reenice. Al-Za, prema al-Sqjevome miljenju, ove rijei nije elio izdvajati u posebnu vrstu da ne bi naruio utvreni tripartitni sistem klasifikacije. Meutim, ono to o
18 19 Ibn Ya, ar al-Mufaal, VIII, str. 2-3. Veina gramatiara smatra da se , prema linom izboru, moe tretirati kao imenska vrsta rijei i kao partikula. Vidi: amluddn ibn Him al-Anr, Mun al-labb an kutub al-arb, Taqq wa talq: Dr. Mzin al-Mubrak wa Muammad Al amdullh, Dr al-Fikr, Bayrt, 1412/1992, str. 238-239. Al-Ra, ar al-Kya, I, 12.

20

ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

145

Mustafa Jahi ovim rijeima govori, prema Filu al-Sqju, navodi na potrebu istraivanja njihovih oblika, funkcija i praenja upotrebe u reeninim konstrukcijama kako bi se definirala njihova pozicija u sistemu klasifikacije rijei, jer nije ispravno tretirati ih istovremeno kao imenice i kao partikule.21 Gramatiar koji je prvi u historiji arapske gramatike na cjelovit nain tretirao partikule smatra se Ibn Him (um. 761/1360). Navedeni autor u djelu Mun al-labb an kutub al-arb, uzimajui u obzir rezultate do kojih su u istraivanjima i tumaenjima partikula doli prethodni gramatiari, u posebnom poglavlju tumai vie od devedeset partikula poredanih alfabetskim redoslijedom. Uzimajui u obzir gramatiku funkciju koju imaju u reenici, Ibn Him govori o znaenju svake partikule pojedinano.22 Al-Suy (um. 911/1505) partikule definira, takoer, kao rijei koje izriu znaenje u drugim rijeima, odnosno imenicama, glagolima ili reenici,23 navodei istovremeno da, prema miljenju a-aya Bahuddna ibn al-Nasa (um. 698/1298) i Ab ayyna (um. 745/1344-45), i same partikule izriu vlastita znaenja. Meutim, najrairenije miljenje meu gramatiarima je, kako istie al-Suy, da rijei mogu izraavati potpuna i nepotpuna znaenja. Kada se znaenje jedne rijei razumije u potpunosti na osnovu njenoga izraza, za takvu rije kae se da izraava potpuno znaenje. U ovu vrstu rijei spadaju imenice, zato to svojim oblikom u potpunosti odreuju pojam na koji se odnose, i glagoli koji, pored toga, izraavaju i vrijeme realizacije sadraja koji izriu. Meutim, ukoliko se radi potpunog razumijevanja znaenja jedne rijei oekuje neka vrsta dopune, za takvu rije kae se da svoje znaenje izraava u drugoj rijei. U ovu vrstu rijei spadaju partikule, ije se znaenje ne razumije u potpunosti bez dopune jedne od dvije vrste punoznanih rijei. Al-Suy odbacuje i miljenje da partikule ne izriu znaenje kada se upotrebljavaju samostalno zato to su bliske praznim rijeima, bez znaenja
21 Fil al-Sq, Aqsm al-kalm..., str. 84. - U evropskim gramatikama arapskog jezika rijei koje se u tradicionalnoj klasikaciji rijei tretiraju kao nepromjenljive imenice na vokal u i imenice u akuzativu koje izriu priloka znaenja tretiraju se kao prilozi imenskog porijekla i svrstavaju u partikule. Vidi: W. Wright, A Grammar of the Arabic Language, Third edition revised by W.R. Smith and M.J. de Goeje, Vol. I, Cambridge at the University Press, 1955, str. 282-290. air Sikiri, Muhamed Pai i Mehmed Handi, Gramatika arapskog jezika, I dio, Starjeinstvo Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, Sarajevo, Peto izdanje, 1984, str. 176-178. Teuk Mufti, Gramatika arapskoga jezika, Federacija Bosne i Hercegovine, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Izdavaka kua Ljiljan, Sarajevo, 1998, str. 335-341 i 569-588. Ibn Him, Mun al-labb an kutub al-arb, str. 17-489. alluddn Abdurramn ibn Ab Bakr al-Suy, Ham al-hawmi f ar am al-awmi, Taqq: Amad amsuddn, I-III, Dr al-kutub al-ilmiyya, Bayrt, al-aba al-l, 1418/1998, I, str. 22.
ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

22 23

146

Partikule kao vrsta rijei u arapskom jeziku (muhmalt), istiui da partikule nisu takve, nego su to konvencionalne rijei s vlastitim znaenjem koje se potpuno razumijeva u konstrukcijama s drugim rijeima, dok prazne rijei nemaju znaenje ni kada se upotrebljavaju samostalno ni u konstrukcijama s drugim rijeima. Istina je, kako istie al-Suy, da i partikule imaju svoje znaenje. Smisao Ibn al-Nasove tvrdnje kako i same partikule izriu znaenje sastoji se u tome da, kako objanjava al-Suy, i partikule imaju svoje konvencijom utvreno leksiko znaenje bez kojega se ne bi moglo razumjeti ni znaenje koje izraavaju u konstrukcijama s drugim rijeima. Isti je sluaj i s imenicama i glagolima ije se, takoer, znaenje u konstrukciji moe razumjeti samo poznavanjem njihovog leksikog znaenja. Zato, da bi se, npr., razumjelo znaenje partikule u konstrukciji s drugim rijeima, mora se znati da je njeno konvencijom ustanovljeno leksiko znaenje pitanje (istifhm). Meutim, partikule se, ipak, u semantikom pogledu razlikuju od imenica i glagola zato to se znaenje imenica i glagola jednako razumijeva kada se upotrebljavaju samostalno i u konstrukcijama, dok se potpuno znaenje partikula razumijeva tek u konstrukcijama s drugim rijeima.24 Razlike u definiranju partikula postoje i izmeu basranskih i kufanskih gramatiara. Basranski gramatiari partikule oznaavaju izrazom urf al-man a kufanski izrazom adawt (jed. adt). Basranski gramatiari partikule oznaavaju izrazom urf al-man zato to, prema njihovom tumaenju, svaka partikula izraava posebnu vrstu znaenja, kao to je pitanje (istifhm), otpoinjanje (ibtid), uzdignutost (istil), prevladavanje (muwaza), ograniavanje (istidrk) i dr. Kufanski gramatiari partikule oznaavju izrazom adawt zato to, prema njihovom tumaenju, partikule predstavljaju obine simbole, odnosno formalne rijei koje ne izraavaju samostalno znaenje, osim kada se nau u odreenoj sintaksikoj poziciji u reenici. Ova se vrijednost partikula, prema njima, jasno vidi kod partikula koje su sauvale svoju semantiku izvornost od koje su se dugom upotrebom u jeziku udaljile. Takav je, npr., sluaj s prijedlogom , koji izraava znae nje uzdignutosti (istil), isto to izraava i glagol , od kojega se razlikuje moe upotrebljavati i kao imesamo prema nainu upotrebe, s tim to se nica. Isti je sluaj i s rijei , koja se kao prijedloka partikula upotrebljava u znaenju prevladavanja (muwaza), a kao imenica u znaenju strana (nib).25 Da su partikule izgubile svoja znaenja i postale obini simboli,

24 25

alluddn Abdurramn ibn Ab Bakr al-Suy, al-Abh wa al-nair f al-naw, Dr al-Kutub al-ilmiyya, I-IV, Bayrt, s.a., III, str. 69-71. Mahd al-Mazm, Madrasa al-Kfa wa manhiuh f dirsa al-lua wa al-naw, Dr al-Rid al-arab, Bayrt, 1406/1986, str. 207.

ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

147

Mustafa Jahi prema kufanskim gramatiarima, dokaz je upotreba prijedloga radi postizanja aneksije kada se ne moe realizirati u formi konstrukcije aneksije.26 U vezi sa Sbawayhovom definicijom partikula Kees Versteegh prihvata miljenje da urf kao partikule izriu vlastita znaenja, za razliku od istog izraza u znaenju slova ili konsonanta. Kasnije su se neki gramatiari, kako istie Versteegh, usprotivili stavu da partikule nemaju znaenja ustvrdivi da imaju i vlastita znaenja. Ovaj je stav, kako navodi isti autor, redefiniran u smislu da se izrazom urf oznaavaju one rijei koje izraavaju samo znaenje, za razliku od imenica i glagola, koji, pored izraavanja znaenja, oznaavaju i odreeni pojam u izvanjezikom svijetu, kao to su stvari ili radnje.27 U vezi sa Sbawayhovom definicijom partikula, M.G. Carter istie da partikule (urf) oznaavaju vrstu rijei koje se u morfolokom pogledu razlikuju od imenica i glagola, te da su punoznane ali neodreene funkcije, tako da je znaenje koje izraavaju prije gramatiko nego leksiko. Tako se znaenje partikula, kako istie Carter, odnosi na njihovu gramatiku funkciju u reenici, zbog ega arf kao termin ima veoma iroku primjenu u gramatici. Moe oznaavati grafem (slovo), fonem, konsonant, radikal ili morfem (npr. aruf al-muraa ili t al-tan).28 Partikule prema savremenim arapskim gramatiarima Veina savremenih arapskih gramatiara prihvata tradicionalnu tripartitnu klasifikaciju rijei. I u savremenim arapskim gramatikama arapskog jezika partikule se takoer tretiraju kao trea vrsta tripartitne klasifikacije rijei. Meutim, neki savremeni arapski lingvisti dovode u pitanje tripartitnu klasifikaciju rijei nudei vlastite klasifikacije u kojima se rijei dijele na vie od tri vrste. Partikule u njihovim klasifikacijama predstavljaju takoer posebnu vrstu rijei, ali u njih se svrstavaju i rijei koje se u tripartitnoj klasifikaciji tretiraju kao imenice i glagoli. Oni partikule oznaavaju izrazom adawt, a definiraju ih prema vie kriterija, uglavnom kao instrumentalne rijei koje slue za uspostavljanje zavisnog odnosa izmeu rijei u reenici.

26 27

28

Mahd al-Mazm, F al-naw al-arab, naqd wa tawh, al-Maktaba al-ariyya, ayd-Bayrt, al-aba al-l, 1964, str. 77. Kees Versteegh, The Explanation of linguistic causes, az-Zas theory of grammar: introduction, translation, commentary, John Benjamins Publishing Company, Amsterdam/Philadelphia, 1995, str. 68-69. M.G Carter, Arab Linguistics: An introductory classical text with translation and notes (Nr al-saiyya f all al-alf al-urrmiyya li al-irbn), Edited by M.G. Carter, John Benjamins B.V., Amsterdam, 1981, str. 14-15, 1.25 (n. 1 i 2), 104-05, 5.3 (n.1) i 184-85, 8.71(n. 2).
ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

148

Partikule kao vrsta rijei u arapskom jeziku Prihvatajui tradicionalnu tripartitnu klasifikaciju, savremeni arapski gramatiar Abbs asan partikule tretira kao rijei koje samostalno ne izriu znaenje, nego iskljuivo u reenici, izriui znaenje koje takva reenica prije upotrebe partikule nije imala. Partikule, prema ovome gramatiaru, imaju svoja izvorna znaenja bez vremenske dimenzije, ali ih izriu iskljuivo u drugim rijeima u reeninoj konstrukciji. Tako, npr., izvorno znaenje prijedloga jeste otpoinjanje (ibtid), a znaenje prijedloga jeste dosezanje cilja (intih al-ya). Ovi prijedlozi svoja znaenja izriu tek u reenici, kao u primjeru: Putovao sam iz Kaira u Irak, gdje prijedlog izrie znaenje otpoinjanja putovanja, a prijedlog krajnji cilj putovanja. Partikule se zbog toga samo poznavanjem njihovog izvornog znaenja mogu na ispravan nain upotrebljavati u reenici. Nijekanje izvornog znaenja partikula, prema Abbsu asanu, neprihvatljivo je i sa stanovita logike jezika.29 Partikule i kod a-aya Muafe al-alynje (ivio 1303/1885 1364/1944) predstavljaju treu vrsta rijei tripartitne klasifikacije, koje svoje znaenje izriu u reeninoj konstrukciji, a prema znaenju koje izriu, dijele se na trideset i jednu vrstu. Neke od njih imaju rekciju (urf mila), a neke nemaju (urf ila).30 I prema Muammadu Asadu al-Ndirji, partikule su trea vrsta rijei u tripartitnoj klasifikaciji, koje svoje znaenje, osloboeno od vremenske dimenzije, izriu u drugim rijeima u reeninoj konstrukciji. Partikule, prema ovome gramatiaru, nemaju nikakvih formalnih obiljeja imenica i glagola i ne izriu nikakva znaenja samostalno, a dijele se na: partikule koje dolaze iskljuivo s imenicama, partikule koje dolaze iskljuivo s glagolima i partikule koje dolaze i s imenicama i s glagolima.31 Definiranje partikula tako da izriu znaenje samo u drugim rijeima, prema savremenom arapskom gramatiaru Abduhu al-Rji, koji takoer prihvata tripartitnu klasifikaciju, nije u potpunosti tano. Partikule, prema njemu, izriu i vlastita znaenja. Tako i gramatiari koji tvrde da partikule izriu znaenja u drugim rijeima, kako istie al-R, navode da, npr., pri jedloka partikula izraava otpoinjanje i partitivno znaenje, prijedlog dosezanje odreenog cilja itd. Partikule, osim toga, utjeu i na promjenu znaenja imenica i glagola, ak izraavaju i suprotna znaenja. Primjer takvoga
29 30 31 Abbs asan, al-Naw al-wf, I-IV, Dr al-Marif bi Mir, al-Qhira, 1974.-76., I, str. 66-68. Muaf al-alyn, mi al-durs al-arabiyya, (Raa hih al-aba wa naqqaah: Slim amsuddn), al-Maktaba al-ariyya, ayd-Bayrt, 1423/2003, str. 582. Muammad Asad al-Ndir, Naw al-lua al-arabiyya, Kitb f qawid al-naw wa al-arf, al-Maktaba al-ariyya, ayd-Bayrt, 2002, str. 17.

ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

149

Mustafa Jahi znaenja predstavlja glagol eljeti i mrziti koji s nave denim prijedlozima izraava potpuno oprena znaenja. Tako prijedlozi i u navedenim konstrukcijama izraavaju neku vrstu samostalnog znaenja, prijedlog elju za neim, a prijedlog mrnju prema neemu.32 Drugi savremeni arapski lingvist Ibrhm Ans tvrdi da je klasinim arapskim gramatiarima ideja partikule kao vrste rijei bila prilino nejasna, tako da su partikulama odricali skoro svako znaenje, pripisujui ga imenicama i glagolima. Meutim, kada bi u jezikoj praksi nailazili na primjere u kojima se, npr., upotrebljava u znaenju iznad, kao u stihu: Odletjela je (kata-ptica) od njega (ptieta) nakon to ju je e savladala i crijeva od ei krala, (odletjela je) s ljuske jajeta na breuljku pustinje u znaenju strana, kao u stihu: ili Gaao me je kopljima kao u metu za vjebu u strijeljanju, as s moje desne strane as sprijeda, takve primjere objanjavali bi tvrdnjom da se neke partikule ponekad upotrebljavaju i kao imenice, iako je, kako istie Ans, jasno da se u ovim sluaje vima radi upravo o imenicama u znaenju iznad i u znaenju strana. Zbog toga partikule u Ansovoj klasifikaciji predstavljaju posljednju, etvrtu, vrstu rijei, koju oznaava terminom adawt, i u koje ukljuuje partikule iz tripartitne klasifikacije rijei (urf) i priloge vremena i mjesta (urf az-zamn wa al-makn), kao to su: i 33.. Na postojanje ovih rijei ukazivao je i Ibn Ya, istiui da je neispravno tvrditi kako se navedene partikule koriste i kao imenice, zato to se radi o razliitim vrstama rijei koje imaju samo zajednike fonoloke oblike.34 Osim spomenutih prijedloga, Ibn Ya kao posebno karakteristian sluaj navodi rije ,koja, zavisno od pozicije u reenici, moe biti partikula i zamjenica. Kad je partikula, onda je uvijek prema poloaju sufiksalno nepromjenljiva, dok kao zamjenica, zavisno od poloaja u reenici, moe biti u nominativu
32 33 Abduh al-R, al-Tabq al-naw, Dr al-Naha al-arabiyya, Bayrt, 1408/1988, str. 367. Ibrhm Ans, Min asrr al-lua, Maktaba Anl-al-miriyya, al-aba al-lia, 1966, str. 264 i 278. Ibn Him, Mun al-labb an kutub al-arb, str. 194 i 199. Bahuddn Abdullh ibn Aql al-Aql, ar Ibn Aql (ar Alyya Ibn Mlik), Wa maah kitb: Mina al-all bi taqq ar Ibn Aql, Talf: Muammad Muyiddn Abdulamd, I-II, s.l., s.a., II, str. 28-29. - Ibrhm Ans rijei dijeli na etiri vrste: imenice (ism), zamjenice (amr), glagole (l) i partikule (adt). Vidi: Ibrhm Ans, Min asrr al-lua, str. 266-78. Ibn Ya, ar al-Mufaal, VIII, str. 10.
ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

34

150

Partikule kao vrsta rijei u arapskom jeziku kao subjekt, u akuzativu kao direktni objekt i u genitivu poslije prijedloga. Tako je u primjeru Alija nije doao sufiksalno nepromjenljiva par tikula negacije, dok je u kuranskom primjeru: Ovo nije ljudsko 35 bie , takoer, sufiksalno nepromjenljiva partikula negacije, ali s rekcijom glagola laysa. Meutim, u kuranskom ajetu: 36 Ono to je na nebesima i ono to je na Zemlji hvali Allaha je odnosna zamjenica prema poloaju u nominativu kao agens (fil) glagola ,dok je u primjeru: Zna li ti da Alija dolazi? upitna zamjenica prema poloaju u nominativu kao subjekt imenske reenice (mubtada), iji je predikat (abar) glagolska reenica koja slijedi poslije nje. U primjeru: ta si jeo danas? takoer je upitna zamjenica, ali prema poloa ju u akuzativu kao direktni objekt glagola koji slijedi poslije nje, dok je u kuranskom primjeru: Samo Allahovom milou ti si 37 blag prema njima redundantna partikula koja se nalazi izmeu prijedloga i imenice u genitivu, a u primjeru: Muhamed je samo poslanik sufiksalno nepromjenljiva partikula spreavanja (m al-kffa), zato to spreava djelovanje rekcije partikule .I, na kraju, u primjeru: to je lijepo nebo! predstavlja zamjenicu uenja, koja se, prema poloaju, nalazi u nominativu kao subjekt imenske reenice iji je predikat glagolska reenica koja slijedi poslije nje.38 Prema drugom savremenom arapskom lingvisti Tammmu assnu, klasini arapski gramatiari vrili su podjelu rijei na imenice, glagole i partikule na osnovu njihovih formalnih (akl) i funkcionalnih (wafa) karakteristika, odnosno oblika (mabn) i znaenja (man) koja izraavaju. Tako partikule, npr., prema Ibn Mliku, predstavljaju vrstu rijei koje ne primaju nnaciju, odreeni lan, ne mogu biti u vokativu, konstitutivni dio reenice, niti primati glagolske sufikse t, y i n. Zbog toga u partikule, prema ovome gramatiaru, spadaju sve rijei koje nisu imenice i glagoli.39 Meutim, klasifikacija rijei na osnovu jednog od navedenih kriterija, kako su to inili klasini gramatiari, prema Tammmu assnu, nije dovoljna zato to neke karakteristike partikula, kao to su, npr., potpuna nepromjenljivost, nederivativnost ili izraavanje specifinog znaenja, posjeduju i druge vrste rijei. Razlike izmeu partikula i drugih vrsta rijei mogu se, kako istie Tammm assn, utvrivati samo u kombinaciji vie razliitih formalnih i funkcionalnih, odnosno semantikih kriterija. Zbog toga on u definiranje partikula (adawt) ukljuuje njihove
35 36 37 38 39 Al-Qurn, Ysuf, 31. Al-Qurn, al-umua, 1. Al-Qurn, l Imrn, 159. Abduh al-R, al-Tabq al-naw, str. 11-13. Ibn Aql, ar Ibn Aql, I, str. 23.

ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

151

Mustafa Jahi formalne karakteristike, kao to su pozicija koju ostvaruju u sintagmatskoj konstrukciji, mogunost zdruivanja s drugim rijeima u cilju formiranja sintagmatskih konstrukcija (vokativna, konekcijska, konstrukcija aneksije i sl.) i njihove ortografske karakteristike, zatim funkcionalne, odnosno semantike karakteristike, kao to su njihova sintaksika zavisnost u smislu uspostavljanja predikacije, specifikacije, atribucije ili apozitivnog odnosa i, na kraju, znaenja koja ostvaruju u reenici. Prema ovim kriterijima, partikule u njegovoj klasifikaciji predstavljaju posljednju, sedmu, vrstu rijei.40 Tammm assn na osnovu navedenih kriterija partikule definira kao instrumentalne rijei (adawt) koje ne izriu leksika znaenja, nego ope funkcionalno znaenje, koje se definira kao uspostavljanje odnosa zavisnosti (talq) izmeu razliitih dijelova reenice. Pored opeg funkcionalnog znaenja svaka partikula izraava i specifino funkcionlano znaenje, kao poseban stil izraavanja u smislu izricanja negacije (nafy), koroboracije (takd), pitanja (istifhm), imperativa pomou partikule li (amr bi lm), zatim prohibicije (nahy), molbe (ar), podsticanja (ta), elje (tamann), nade (tara), dozivanja (nid), irelane pogodbe (ar imtin), realne pogodbe (ar imkn), zakletve (qasam), oplakivanja (nudba), dozivanja u pomo (istia) i uenja ili divljenja (taaub).41 Partikule u navedenim sluajevima predstavljaju osnovni element veziva nja svih dijelova reenice, tako da partikule, kao to su, npr.: i dr. i u sluaju elidiranja reenice, zahvaljujui kontekstu, mogu izraziti potpuno znaenje isputene reenice. Sve navedene vrste partikula dolaze pred reenicu i utjeu na promjenu njenoga znaenja prema specifino funkcionalnom znaenju takve partikule. Zbog toga to dolaze pred reenicu i izriu u njoj znaenje koje takva reenica prije nije imala, ove se partikule oznaavaju i kao znaenjske (adawt al-man). Treba istai i da neke partikule, zavisno od pozicije u reenici i koneksta u kojem se realiziraju, mogu izraavati vie funkcionalnih znaenja, kao to su partikule i .S druge strane, ukoliko se do funkcionalnog znaenja moe doi pomou imenice, glagola, priloga ili zamjenice, rijei koje ostvaruju ovakvo znaenje, prema Tammmu assnu, oznaavaju se kao rijei znaenjski sline partikulama i mogu se tretirati kao partikule transformirane za izraavanje ovakvoga znaenja (adawt muhawwala).
40 Tammm assn, al-Lua al-arabiyya, manh wa mabnh, lam al-kutub, al-Taba al-rbia, al-Qhira, 1425/2004, str. 87-90. - Tammm assn rijei dijeli na sedam vrsta: imenice (ism), pridjevi (ifa), glagoli (l), zamjenice (amr), uzvici (lifa), prilozi (arf) i partikule (adt). Tammm assn, al-Lua al-arabiyya..., str. 90. Tammm assn, al-ula al-nawiyya, lam al-kutub, al-Qhira, 1425/2004, str. 40-41. Tammm assn, al-Lua al-arabiyya..., str. 123.
ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

41

152

Partikule kao vrsta rijei u arapskom jeziku Drugu vrstu partikula predstavljaju partikule koje imaju funkciju povezivanja pojedinanih dijelova reenice, kao to su prijedlozi (urf al-arr), veznici (urf al-af), partikule izuzimanja (urf al-istin), skupnosti (maiyya), namjere ili uzroka (tall), infinitivne partikule (madariyya), partikula kvalifikatora okolnosti (ww al-l) i dr.42 Partikule, prema tome, u Tammm assnovoj klasifikaciji rijei obuhvataju izvorne partikule (adawt aliyya), koje ine partikule u tradicionalnoj tripartitnoj klasifikaciji (urf al-man), i partikule transformirane iz drugih vrsta rijei (adawt muawwala), koje mogu imati priloko (adawt arfiyya), imensko (adawt ismiyya), glagolsko (adawt filiyya) ili zamjeniko porijeklo (adawt amriyya). Ove se rijei, prema Tammmu assnu, smatraju partikulama zato to su zbog nepromjenljivosti izgubile vei dio svoje imenske, odnosno glagolske prirode, i tako se transformirale u partikule s preovladavajuom partikularnom prirodom, te izriui funkcionalna znaenja slue za pronalaenje znaenja u drugim rijeima.43 U partikule (adawt), prema Tammmu assnu, spadaju i neke neo dreene imenice (asm mubhama), kao to su: ili upotrijebljene kao upitne (istifhm), kondicionalne (ar) i izrine, za iskazivanje mnotva (takr), zatim neki prilozi (urf), kao to su: , upotrijebljeni u upitnim i pogodbenim reenicama, deficijentni glagoli (afl nqia), kao to su kna i njemu slini (kna wa aawtuh) ili kda i njemu slini (kda wa aawtuh), neke zamjenice (amir), kao to su: ili ,upotrijeblje ne kao pogodbene (ar), upitne (istifhm), infinitivno-priloke (maariyya arfiyya), i zamjenice uenja (taaub) i, na kraju, neke imenice, infinitivi i pridjevi u akuzativu, kao to su: ili 44. S obzirom na to da izraavaju nejasno znaenje, i zbog toga zahtijevaju drugu leksiku jedinicu ili cijelu reenicu kao dopunu u kojima realiziraju svoje znaenje, partikule s takvim elementima uspostavljaju jai odnos zavisnosti. Partikule se zbog toga uvijek nalaze u inicijalnoj poziciji u odnosu na elemente s kojima uspostavljaju odnos zavisnosti, jer samo takva pozicija partikula predstavlja jeziki kontekst koji omoguava ispravno razumijevanje reenice. Uspostavljajui zavisni odnos s drugim rijeima, partikule takvim rijeima oduzimaju njihovu semantiku nezavisnost i ine ih dijelom konstrukcije koju zajedniki formiraju. Partikule zbog toga imaju naglaenu konekcijsku funkciju povezivanja svih dijelova reenice ili meusobnog
42 43 44 Ibidem, str. 125. Muaf al-Nas, Dirst f al-adawt...,, str. 33. Tammm assn, al-Lua al-arabiyya..., str. 87-89 i 123. Ibidem, str. 123-128. Veina ovih rijei koje se u tripartitnoj klasikaciji tretiraju kao imenice u evropskim gramatikama arapskog jezika tretiraju se raznim vrstama partikula imenskog porijekla.

ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

153

Mustafa Jahi povezivanja pojedinanih leksikih jedinica (mufradt), pri emu izraavaju i razliite odnose koji vladaju izmeu njih. Ta im injenica odreuje i jasno utvrenu poziciju u reenici i karakter funkcionalnih rijei. Tako se, npr., znaenje prijedloga moe razumjeti jedino ako se nalazi ispred imenice na koju se odnosi, veznika kada se nalazi prije rijei ili reenice koju povezuje s elementom koji se nalazi prije njega, restriktivne partikule kada se nalazi prije elementa koji se izuzima, partikule wa skupnosti (ww al-maiyya) kada se nalazi prije objekta skupnosti (mafl maah), veznika wa kvalifikatora okolnosti (ww al-hl) kada se nalazi prije reenice u funkciji kvalifikatora okolnosti (ww al-umla) itd.45 Zbog toga neki gramatiari partikule oznaavaju i kao konektore (adawt al-rab ili rawbi).46 Meutim, ovaj su izraz, kako istie Kees Versteegh, vie koristili filozofi u svojim interpretacijama i analizama jezika, oznaavajui njime partikule (urf) kao jednu od tri vrste dijelova govora, koje slue za povezivanje imenice s imenicom i imenice s glagolom.47 Posebna odlika partikula koje dolaze pred glagolima jeste da, izmeu ostalog, slue i za izraavanja vidova (iha) glagolske radnje. S obzirom na to da se vidovi glagolske radnje, osim partikulama, postiu i upotrebom glagola abrogiratora (afl nsia), koji sami ne izriu znaenje radnje, nego iskljuivo odreeni vremenski vid glagola pred kojim se nalaze, kao to su, npr., blizina (muqraba), otpoinjanje (ur) ili trajnost (istimrr), oni se, prema nekim savremenim arapskim gramatiarima, takoer smatraju partikulama. U izraavanju odreenog vida glagolske radnje posebnu ulogu imaju nijeene partikule. Ovim se partikulama postie pretvaranje znaenja glagolskog oblika imperfekta u znaenje perfekta, kao to su partikule i ,npr.: ( On) jo nije uradio, zatim specificiranje glagolskog (On) nije uradio i oblika imperfekta za izraavanje sadanjeg i budueg vremena, koje se posti e partikulama i ,npr.: ( On) ne radi i ( On) nee raditi, i, na kraju, izraavanje irokog aspekta glagolske radnje koje se postie upotrebom partikule .Pored toga, partikula pred oblikom perfekta pribliava prolo vrijeme sadanjem vremenu sve do trenutka njegovog izricanja, tako da se moe smatrati, ak, i sadanjim vremenom. Tako za izraavanje odreenog aspekta glagolskog vremena nije dovoljan samo glagolski oblik, nego i odreena partikula.48 I Fud araz, savremeni arapski lingvist, zalae se takoer za revidiranje tradicionalne tripartitne klasifikacije rijei s aspekta njihovog znaenja i
45 46 47 48 Tammm assn, al-Lua al-arabiyya..., str. 125-126. Abbs asan, al-Naw al-wf, I, 66, nap. 1. Tammm assn, al-ula al-nawiyya, str. 41. Kees Versteegh, The Explanation of linguistic causes, str. 69. Muaf al-Nas, Dirst f al-adawt...,, str. 35-65.
ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

154

Partikule kao vrsta rijei u arapskom jeziku sintaksike funkcije koju obnaaju u reenici. Partikule oznaene terminom adawt, u njegovoj klasifkaciji rijei, predstavljaju posljednju, estu, vrstu rijei. One, prema arazju, obuhvataju vrste rijei koje se u evropskim jezicima oznaavaju kao prijedlozi, veznici i uzvici. Pored partikula (urf), u tradicionalnoj klasifikaciji rijei, u partikule, prema njegovoj klasifikaciji, spadaju jo: ,zatim za izraavanje uenja, za izraavanje vokativa, za dozivanje u pomo i druge sline rijei.49 Definiranje partikula da izriu znaenje u drugim rijeima, prema Fudu arazju, pogreno je. Na ovakvo definiranje partikula, prema njegovom miljenju, utjecalo je al-Srfjevo pogreno tumaenje Sbawayhove definicije partikula. Naime, objanjavajui Sbawayhovu definiciju partikula, al-Srf istie da partikule, prema Sbawayhovoj definiciji, izriu znaenja u imenicama i glagolima u smislu negacije, afirmacije i sl.50 Prihvatajui ovakvo tumaenje, kasniji su gramatiari, prema arazju, partikule oslobodili njihove prirodne sutine, uinivi ih obinim sredstvom (adt) za izricanje znaenja skrivenog u drugim rijeima.51 araz istovremeno smatra da je Ibn Frisovo tumaenje Sbawayhove definicije partikula ispravnije od tumaenja drugih klasinih gramatiara zato to svaka partikula ima i vlastito znaenje koje se javlja pri njenom spominjanju, a da takvo znaenje postaje jasnije kada se upotrijebi u reenici. Isti je sluaj, kako objanjava araz, i s mnogim potpuno nepromjenljivim imenicama i glagolima kada se samostalno koriste, kao to su, npr., ili ,ija znaenja nisu nita jasnija od znaenja partikula.52 I pojedini klasini gramatiari, kako navodi al-Suy, neke vrste glagola tretiraju kao partikule. Tako Ibn al-Sarr glagole i smatra partiku lama zbog njihove nepromjenljivosti. U pogledu glagola podrava ga alab (Ab al-Abbs Amad ibn Yay ibn Zayd, um. 291/903-04), a u pogledu glagola Ab Al al-Fris i Ibn uqayr (Ab Bakr Amad ibn al-asan ibn al-Fara, um. 317/929). Al-Za, prema nekim navodima i al-Mubarrid, i deficijentne glagole kna wa aawtuh smatraju partikulama.53

49 50

51 52 53

Fud ann araz, F ul al-lua wa al-naw, str.136. Ab Sad al-Srf, ar Kitb Sbawayh, I-II, aqqaq wa qaddam wa allaq alayh: Mamd Fahm Hiz, Raman Abduttawwb, Muammad Him Abdudim, alHaya al-miriyya al-mma li al-kitb, al-Qhira, 1986, I, str. 52. Fud ann araz, F ul al-lua wa al-naw, Maktaba Lubnn nirn, Bayrt, 2005. str. 132-133. Ibidem, str. 133. Al-Suy, Ham al- hawmi..., I, str. 40.

ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

155

Mustafa Jahi Adawt urf Savremeni arapski gramatiari, zagovornici revidiranja tripartitne klasifikacije rijei, partikule, kao to smo naprijed vidjeli, oznaavaju izrazom adawt (jed. adt). Partikule se, meutim, i u tradicionalnoj arapskoj gramatici ponekad oznaavaju ovim izrazom, koji su uveli kufanski gramatiari, oznaavajui njime istu vrstu rijei koju izrazom urf al-man oznaavaju basranski gramatiari. Meutim, neki gramatiari su ak i ranije koristili izraz adt, ali vie u njegovom leksikom znaenju, kao jeziko sredstvo kojim se ostvaruje neki gramatiki cilj54, tako da se adt u ovom sluaju odnosi na sve tri vrste rijei. Tako, npr., prema al-Mubarridu, glagoli predstavljaju sredstvo (adawt) ostvarivanja rekcije na imenicama, kao i odreene partikule (urf) koje postiu rekciju akuzativa i genitiva na imenicama, s tim to glagoli imaju jau rekciju od partikula.55 Kasniji gramatiari izrazom adawt oznaavaju i neka poglavlja u gramatici, a da pri tome ne misle na posebnu vrstu rijei, kao npr.: adawt al-ar (rijei sredstva za izraavanje kondicionala), adawt al-istifhm (rijei sredstva za izraavanje pitanja) ili adawt al-qasam (rijei sredstva za izraavanje zaklinjanja). U ovome sluaju, pored partikula, misli se i na druge leksike jedinice (mufradt). Meutim, kada se eli oznaiti partikule, kao rijei koje nisu ni imenice ni glagoli, onda se koristi iskljuivo izraz arf. Tako izrazom adawt Ibn Him oznaava leksike jedinice (mufradt) koje, pored partikula (urf), ukljuuju i neke imenice (asm) i priloge (urf). Kad interpretira partikule, on istovremeno koristi izraze mufradt, adawt i urf, ali nikada izrazom adawt ne oznaava partikule (urf) kao posebnu vrstu rijei.56 Meutim, pristalice tradicionalne tripartitne podjele rijei ne prihvataju izraz adawt za oznaavanje partikula, smatrajui njegovu upotrebu pogrenom, zato to se u klasifikaciji rijei klasinih arapskih gramatiara ne koristi za oznaavanje partikula.57 Oni izraz adawt najee koriste u njegovom irokom leksikom znaenju, kao gramatika sredstva (adawt nawiyya),
54 Muaf al-Nas, Dirst f al-adawt al-nawiyya, arika al-Rabn li al-nar wa al-tawz, al-Kuwayt, al-aba al-niya, 1406/1986, str. 13. - Adt doslovno znai isto to i la sredstvo ili instrument. U naem radu arapske izraze adawt i hurf prevodimo kao partikule, mada bi se izraz adt mogao prevoditi i kao formalna rije s obzirom na to kako ga gramatiari deniraju. Ovi se izrazi, inae, i u evropskoj arabistici najee prevode kao partikule. Al-Mubarrid, Kitb al-Muqtaab, IV, str. 80. Ibn Him, Mun al-labb..., str. 17 i dalje. Muaf al-Nas, Dirst f al-adawt...,, str. 12-13. Abduh al-R, al-Tabq al-naw, 13.
ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

55 56 57

156

Partikule kao vrsta rijei u arapskom jeziku koja mogu biti imenske, glagolske i partikularne prirode, pomou kojih se formiraju raznovrsne konstrukcije i ostvaruju mnogobrojne sintaksike funkcije i uspostavljaju odnosi unutar reenice, te tako postiu razliita znaenja. Kao gramatika sredstva tretiraju se uglavnom stacionarne nepromjenljive rijei (mida) koje utjeu na promjenu fleksije rijei pred kojom se nalaze, kao to su rijei imenskog porijekla kojima se ostvaruje kondicionalno i upitno znaenje, te imenice izuzimanja (istin), zatim glagoli za izraavanje uenja i divljenja (afl al-taaub), te glagoli: i i, na kraju, partikule (urf) koje utjeu na promjenu fleksije imenica i glagola pred kojima se nalaze. Prema nekim miljenjima, i rijei koje dovode do promjene znaenja reenice smatraju se gramatikim sredstvima, kao to je, npr., upitna partikula 85. Meutim, i pored toga, u nekim savremenim gramatikama arapskog jezika, posebno evropskim, partikule se oznaavaju i terminom adawt, s tim to se termin urf smatra izvornim arapskim a adawt terminom nastalim pod grkim utjecajem. Naime, u Aristotelovoj teoriji o tripartitnoj podjeli rijei ovim se izrazom oznaavaju veznici kao trea vrsta rijei koje ne izriu samostalna znaenja nego slue za povezivanje misli. Zbog toga se njihova funkcija u reenici oznaava kao gramatika.59 Zato se upotrebom izraza urf al-man eli negirati grki utjecaj na klasifikaciju rijei u arapskom jeziku. Podjele partikula Partikule se u arapskom jeziku mogu dijeliti prema vie kriterija. Prema semantikom principu, partikule se dijele, uglavnom, na tri osnovne vrste: partikule koje izriu znaenje u rijeima pred kojima se nalaze, partikule koje uspostavljaju odnos zavisnosti izmeu dva izraza i meusobno ih povezuju i redundantne partikule, kad izraavaju neku vrstu koroborativnog znaenja. Partikule koje izriu znaenje u drugim rijeima dijele se na partikule koje dolaze iskljuivo ispred imenica, kao u primjeru odreenog lana, npr.: ( odreeni) ovjek, partikule koje dolaze iskljuivo ispred glagola, kao to je partikula ,npr: Upravo je ustao, koja znaenje prolog vremena pribliava sadanjem vremenu, i ili , npr: ( On) e ustati, koje izriu znaenje budunosti u glagolu pred kojim se nalaze i partikule koje dolaze na poetku reenice i odnose se na znaenje cijele reenice, npr: Da li je Zejd kod tebe?
58 59 Vidi: Abdulqdir Muammad My, al-Mutamad f al-urf wa al-adawt, Dr al-Qalam al-arab, alab, al-aba al-l, 1419/1998. Milka Ivi, Pravci u lingvistici, Peto izdanje, Dravna zaloba Slovenije, Ljubljana, 1983, str. 14.

ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

157

Mustafa Jahi Partikule koje uspostavljaju odnos zavisnosti izmeu dva izraza i meusobno ih povezuju mogu povezivati dvije imenice, npr.: Doli su Zejd je ustao pa sjeo, glagol s ime Zejd i Amr, dva glagola, npr.: nicom, npr.: Pogledao sam u Zejda i dvije reenice, npr.: Ako mi da, bit u ti zahvalan. U prva dva sluaja partikule izraavaju konekcijsko znaenje, u treem prijelazno, a u etvrtom kondicionalno. Treba istai da posljednji primjer ne predstavlja povezivanje dva glagola i uspostavljanje zavisnog odnosa meu njima zato to ovaj primjer izvorno glasi: , tako da kondicionalna partikula u ovom sluaju povezuje dvije reenice i uspostavlja odnos zavisnosti izmeu njih tako to od prve pravi kondicionalnu reenicu (ar) a od druge zavrnicu kondicionalne reenice (az). Kad se upotrebljavaju kao redundantne, partikule izraavaju neku vrstu koroborativnog znaenja u izrazu na koji se odnose, kao, npr., partikula u kuranskom ajetu: Samo Allahovom milou....60 Prema sintaksikom kriteriju partikule se dijele na partikule koje imaju rekciju, partikule koje nemaju rekciju i partikule koje ponekad imaju rekciju. Partikule koje imaju rekciju dijele se na partikule koje zahtijevaju nominativ, akuzativ, genitiv ili jusiv. Partikule koje imaju rekciju usko su povezane s elementima na koje se odnose, tako kao da predstavljaju njihov neodvojivi dio, bez obzira na to da li ti elementi bili imenice ili glagoli. Partikule koje dolaze iskljuivo uz jednu vrstu rijei, uglavnom, imaju rekciju. Tako prijedlozi dolaze iskljuivo s imenicama i imaju rekciju geni tiva. Partikule i dolaze iskljuivo s glagolima i imaju rekciju jusiva, odnosno konjunktiva. Izuzetak u prvom sluaju predstavlja odreeni lan, koji dolazi iskljuivo s imenicama, a nema rekciju, a u drugom partikula budunosti , koja dolazi iskljuivo s glagolima i takoer nema rekciju. Poseban izuzetak predstavljaju negativna partikula i upitna partikula , koje dolaze s imenicama i s glagolima i nemaju rekciju. Ove se partikule oznaavaju i kao sentencijalne zato to se odnose na znaenje cijele reenice. Partikula afirmativno znaenje reenice pretvara u negativno, a partikula izrino u upitno. Tako se partikule mogu dijeliti i prema tome da li se odnose na pojedinanu rije u reenici ili na cijelu reenicu.

60

Al-Qurn, l Imrn, 159. Ibn Ya, ar al-Mufaal, VIII, str. 4-5.

ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

158

Partikule kao vrsta rijei u arapskom jeziku Summary PARTICULARS AS A TYPE OF WORD IN ARABIC Particulars have often been subject of linguistic analyses, interpretations and definitions. They have become the focus of modern linguistic studies especially following the departure from the traditional tripartite classification of words and the inclusion of some words in particulars, which according to traditional word classification, belong to nouns and verbs. In the prevailing opinion of classical grammarians, particulars are words which express meanings through other words so that the full meaning of particulars is understood only when they are used in constructions with other words of complete meaning. According to a minority opinion among grammarians, particulars express complete meanings. Speaking of the formal characteristics of particulars, grammarians usually emphasize their lack of changeability and derivation, which implies the absence of affixes typical of changeable types of words. In terms of meaning, particulars are treated as words with incomplete meanings which, because of their unclear meanings, require words with complete meanings, with which they jointly express a complete meaning. In modern linguistic analyses particulars are defined as functional words because they serve mainly to connect other words in order to link various parts of a sentence and in doing so, they express different relations among words. By establishing various relations of dependence with the words of complete meaning, particulars also express certain functional meanings such as negation (nafy), corroboration (takd), question (istifhm) etc. The connection which is thereby established between parts of the sentence is described as a special type of expression. From the point of view of syntax, the most significant feature of particulars is that they cannot be a constituent part of the sentence. According to some modern Arab linguists led by Ibrahm Ans and Tammm assn, the traditional tripartite classification of words is too narrow since it does not include all types of words in Arabic. In their classifications they refer to particulars as adawt and, in addition to particulars (urf) in the traditional classification, they include other types of words, which according to the traditional classification, fall into the categories of nouns and verbs. However, supporters of the tripartite classification use the term adawt to describe grammatical means (adawt nawiyya) which may be any of the three types of words used to establish a syntax relationship with other words, thereby creating different meanings, numerous functions and constructions within the sentence.
ANALI GHB 39/2010, (31), 139-159

159

811.411.21'38 Munir Muji

POIMANJE SLINOSTI U POREENJU I ZAJEDNIKOG SVOJSTVA POREENJA U KLASINOJ ARAPSKOJ STILISTICI

Saetak
Poreenju se u arapskoj stilistici posveuje dosta prostora. To se ima zahvaliti injenici da se metafora temelji na poreenju. Vano mjesto u razmatranju poreenja pripada poimanju slinosti i zajednikog svojstva poreenja. Arapski autori jasno su stavili do znanja da se poreenje ne realizira na bazi recipronog sudjelovanja poredbenih korelata u zajednikom svojstvu poreenja, tj. da se slinost jednostavno ne odslikava u preklapanju istog broja sema jednog i drugog konstituenta poreenja. Zajedniko svojstvo poreenja razumijeva se kao neto u emu poredbeni korelati zajedniki suuestvuju. Zajedniko svojstvo poreenja uvijek je u stanju pre-egzistentnosti. Ono postoji kao unaprijed upisana mogunost koja eka da bude aktualizirana. Kljune rijei: poreenje, slinost, zajedniko svojstvo poreenja

Klasini arapski stilistiari zaokupljeni su poreenjem koliko i metaforom, a nerijetko poreenju poklanjaju i vie panje. Posmatrano iz sadanje perspektive, to je prilino zaudno, jer prevlast metafore nad ostalim tropima i figurama vremenom je postala toliko snana i neupitna da se ne moe zamisliti neki trop, odnosno figura koja bi metafori i izbliza mogla biti takmacem. U helensko-latinskoj retorikoj tradiciji poreenje nikada nije zauzimalo tako istaknuto mjesto, a danas to pogotovu nije sluaj. S druge strane, u arapskoj literaturi koja se bavi prouavanjem tropa i figura i danas se poreenju posveuje mnogo panje, ali ovaj put u manjoj mjeri nego metafori. U osnovi, razlog naglaenom prisustvu poreenja u arapskoj stilistici moe se traiti u karakteru arapske literarne tradicije, koja je snano oslonjena na deskriptivne tehnike - barem je takvom bila sve do novijih vremena. ire posmatrano, poreenje je u arapskoj kulturi vie od samog sredstva za tvorenje pjesnikih slika i pravljenje logikih usporedbi. Ono je, u neku ruku, nain doivljavanja svijeta.1
1 Vidi: Esad Durakovi, Orijentologija: univerzum sakralnoga teksta, Sarajevo, Tugra, 2007., str. 132-218..

ANALI GHB 39/2010, (31), 161-168

161

Munir Muji Treba skrenuti panju na jedan drugi razlog zbog kojega je poreenje u tolikoj mjeri prisutno u arapskoj stilistici. Rije je o koncepcijskoj orijentaciji po kojoj se metafora temelji na poreenju. To je polazite koje ni jedan od arapskih autora ne pokuava dovoditi u pitanje: Poreenje je - kae al-urn poput korijena u odnosu na metaforu, a metafora nalikuje nekoj grani njegovoj ili nekoj slici koja je istrgnuta iz slika poreenja.2 Odmah treba napomenuti kako nije rije o koncepciji po kojoj se metafora posmatra kao skraeno poreenje. O vezi izmeu poreenja i metafore govorio je i Aristotel. On je u Poetici zapisao: I poreenje je metafora mada meu njima ima neznatne razlike.3 Aristotel i arapski autori su bliskost ili, bolje kazano, neraskidivu povezanost izmeu poreenja i metafore ipak su razliito predstavili. Rije je - kako se da primijetiti - o smjeru koji se daje odnosu izmeu poreenja i metafore: Aristotel polazi od toga da je metafora osnova za poreenje, dok arapski autori polaze od poreenja kao osnove za metaforu. Poreenje se u arapskoj stilistici najee definira kao: . Upuivanje na to da jedna stvar suuestvuje sa drugom u nekom znaenju.4 Arapski autori pokazali su u vezi sa poreenjem sve umijee pravljenja razliitih podjela i potpodjela, ili, bolje kazano, sve umijee razliitih pristupa. U ovom radu zadrat emo se na slinosti u poreenju (al-abah) i zajednikom svojstvu poreenja (wah al-tabh). Slinost u poreenju Sadraj poreenja, odnosno ono to se poredi (al-muabbah), po arapskim autorima, temelj je poreenja (ass al-tabh) i to zbog toga to - kako kae Yamt - svaki element slike ima cilj da eksplicira, naglasi i osvijetli sadraj poreenja. Da bi pojasnio ovaj stav, Yamt navodi sljedei primjer i objanjenje: . Ti si kao lav po hrabrosti i odvanosti I kao sablja u zatiti od nesree.
2 3 4 Abd al-Qhir al-urn, Asrr al-bala, ur. i predgovor: Helmut Ritter, Bayrt, Dr al-Masra, 1983., str. 28. Aristotel, Retorika, Beograd, Plato, 2000., str. 205. Sad al-Dn al-Taftzn, Muhtaar al-Sad, Bayrt, al-Maktaba al-ariyya, 2003., str. 283.
ANALI GHB 39/2010, (31), 161-168

162

Poimanje slinosti u poreenju i zajednikog svojstva poreenja u klasinoj... Sadraj poreenja (ti) temeljni je konstituent, i samo poreenje se realizira kako bi njemu sluilo, kako bi pokazalo njegove osobitosti i svojstva i kako bi ga ekspliciralo u mjeri u kojoj e biti zadovoljena svrha poreenja.5 Sredstvo poreenja, odnosno ono sa ime se poredi (al-muabbah bih) drugi je poredbeni konstituent; za njega Yamt kae da je slika kojom se eli predoiti sadraj poreenja. Ciljana slika ili svojstvo veinom je intenzivnija i oitija u sredstvu poreenja nego u sadraju poreenja.6 Odnos izmeu poredbenih korelata moe se opisati u kategorijama kvantiteta: stepen prisustva onoga to predstavlja zajedniko svojstvo poreenja mora biti razliito izraen. Asimetrinost i nereverzibilnost meu konstituentima poreenja u pogledu zajednikog svojstva osnovna je pretpostavka za realiziranje samoga poreenja. Zajedniko svojstvo poreenja naglaenije je u sredstvu poreenja. Oito je da je Yamt, dajui centralno mjesto onome to u poreenju predstavlja sadraj poreenja, pokuao prikazati odnos izmeu sadraja i sredstva poreenja kao neku vrstu sintaksiko-semantike relacije, gdje se sredstvo poreenja predicira sadraju, a ne obrnuto. Poreenje je, dakle, figura ije realiziranje nuno podrazumijeva postojanje dvaju pojmova, pri emu drugi pojam naglaava prvi, i to putem dodavanja, odnosno naglaavanja ciljanih sema. To znai da poreenje ne poiva na tzv. geometrijskom modelu slinosti,7 odnosno na pojednostavljenom poimanju slinosti, koje podrazumijeva da se distanca izmeu sadraja i sredstva poreenja posmatra kao distanca izmeu dviju taaka u geometrijskom prostoru. Ovo bi znailo da bi, slijedei logiku geometrije po kojoj je taka A udaljena od take B isto onoliko kolikoje i taka B udaljena od take A, i semantika udaljenost izmeu cilja i sredstva poreenja morala biti jednaka u oba smjera. I semantika simetrija i semantika asimetrija meu poredbenim korelatima morale bi po toj logici biti jednakog intenziteta iz bilo kojeg pravca da se posmatra. No, to, uglavnom, nije mogue. Geometrijski model, kao model razumijevanja slinosti, osujeen je ve u samoj definiciji poreenja - uzmimo al-Sakkkjevu definiciju - gdje se semantika simetrija izmeu poredbenih korelata proglaava inkompatibilnom sa poreenjem: Eliminiranje razliitosti u svakom pogledu, sve do poistovjeivanja, eliminiralo bi pluralnost i inilo poreenje nitavnim, jer neto se moe porediti samo na nain da se opie slinost u nekom pogledu u odnosu na ono sa ime se poredi, a ne moe se porediti samo sa sobom.8 Isti je sluaj i sa potpunom asimetrijom:
5 6 7 8 z Yamt, Ilm aslb al-bayn, Bayrt, Dr al-Ala, 1983., str. 99. Isto, str. 99. O kritici geometrijskog modela slinosti vidi u: Eva Feder Kittay, Metaphor its Cognitive Force and Linguistic Structure, Oxford, Claredon Press, 1987., str. 145. i 187. Ab Yaqb al-Sakkk, Mift al-ulm, al-Qhira, al-Mabaa al-adabiyya, s.a., str. 177.

ANALI GHB 39/2010, (31), 161-168

163

Munir Muji Nepostojanje slinosti meu dvjema stvarima u nekom aspektu, spreava te da posegne za poreenjem tih stvari.9 Arapski autori jasno su stavili do znanja da se poreenje ne realizira na bazi recipronog sudjelovanja poredbenih korelata u zajednikom svojstvu poreenja, tj. da se slinost jednostavno ne odslikava u preklapanju istog broja sema jednog i drugog konstituenta poreenja. Akcentiranje odreenih sema u poreenju po slinosti, odnosno poreenju tipa comparatio, podrazumijava to da izmeu poredbenih korelata postoji bliskost, koja predstavlja polaznu taku u poreenju a u prvom planu je isticanje kvantitativne razlike.10 Ono to umanjuje stilogenost poreenja jeste njegov uroeni nedostatak da je sredstvo poreenja vlasnik vie sema nego sadraj poreenja. To smanjuje tenziju koja bi, da nije tako, bila vea jer bi recipijenta stavljala u nedoumicu da razlui koji od poredbenih korelata vie uestvuje u zajednikom svojstvu poreenja. Mada je ova konstatacija tana, ona je u neku ruku i suvina, jer je poreenje, kao mentalna aktivnost, uglavnom orijentirano u smjeru u kome ide progresija sema kvaliteta i kvantiteta. I u samoj metafori, kao i u poreenju, sredstvo ima naglaenije karakteristine seme, ali to u sluaju metafore pogoduje razvijanju stilogenosti, jer se ovaj puta uprkos razlici uspostavlja novi identitet. Zajedniko svojstvo poreenja Zajedniko svojstvo poreenja uglavnom se u arapskoj literaturi denira kao: . Znaenje u kome participiraju oba poredbena korelata, u doslovnom smislu ili posredstvom imaginacije.11 Zajedniko svojstvo poreenja aktualizira se zahvaljujui slinosti i razlici u znaenju izmeu poredbenih korelata, to e rei da se ono ne temelji samo na slinosti u znaenju koju dijele poredbeni korelati. Postojanje takvog zajednikog svojstva ukidalo bi mogunost realiziranja poreenja, jer slinost, koja ne bi ukljuivala razliku kao opoziciju, predstavljala bi istovjetnost, a istovjetne stvari se kako smo ve kazali - ne mogu porediti. Otuda se za nepodudaranje izmeu poredbenih korelata na semantikom planu moe kazati da predstavlja neku vrstu odsutnog konstitutivnog elementa. U guri poreenja - naglaava Durakovi - relacije meu korelatima ostaju formalne i usilje9 10 11 Isto, str. 177. Marina Katni-Bakari, Gradacija, Sarajevo, Meunarodni centar za mir, 1996., str. 52. ayh Amn Bakr, al-Bala al-arabiyya f tawbih al-add, al-Qhira, Dr al-Ilm li al-malyn, 2001., t. 2., str. 28.
ANALI GHB 39/2010, (31), 161-168

164

Poimanje slinosti u poreenju i zajednikog svojstva poreenja u klasinoj... ne: distanca meu njima je izraena i nesavladiva jer uvijek ostaje naglaeno kao da, to znai da ipak nije, te se uprkos elementima slinosti vazda istie razlika meu korelatima... distanca meu korelatima je sasvim neprevladiva, i meu njima se, zapravo, golim okom vide mnogo vee razlike nego slinosti. Nema procesa bliskosti, poistovjeivanja, i nema emfaze.12 Slinost izmeu onoga to oznaavaju poredbeni korelati - treba imati na umu uvijek je u stanju pre-egzistentnosti, ona postoji kao unaprijed upisana mogunost koja eka da bude aktualizirana. Njeno aktualizaranje ovisi o dovoenju u vezu poredbenih korelata. Zajedniko svojstvo poreenja, kako se da iz denicije vidjeti, imenuje se terminom znaenje (al-man). Taj termin na ovom mjestu ne podrazumijeva znaenje koje ima vlastitu referenciju, ono je uvjetovano preklapanjem semantikih karakteristika koje su zajednike rijeima to stupaju u poredbeni odnos. U poreenju je evidentno da pribliavanje dvaju pojmova ne dokida njihovu dvojnost, kao to je to sluaj u metafori.13 Suuestvovanje u zajednikom svojstvu poreenja ne predstavlja ukidanje drugosti, drugost se opaa samim time to se sredstvo poreenja javlja kao naglaeniji element, kao temelj kompariranja, pa se usporeivanje, pomalo apsurdno, i ne javlja kao traganje za slinou ve kao traganje u kome sadraj poreenja traga za predmetom u kome je ciljana osobina snanije izraena. Zajedniko svojstvo poreenja jeste most izmeu dva predmeta, koji ih spaja, ali istovremeno pokazuje da nisu jedno. Ibn Raq, govorei o poreenju i zajednikom svojstvu poreenja, kae: To je opisivanje nekoga pojma pomou pojma koji mu je blizak ili slian, kroz jedan semantiki aspekt, ili vie njih, a ne kroz sve aspekte, jer kada bi se podudarao sa njim u potpunosti, bio bi to isti pojam. Zar ne vidi kako neko, kada kae: Obrazi su kao rua, misli na crvenu boju ruinih latica i njihovu njenost, a ne misli na neto izvan toga kao to je uta boja tuka ili zelena boja ake.14 Ovakvo razumijevanje poreenja i zajednikog svojstva poreenja neodoljivo podsjea na tumaenje slinosti kao preklapanja semantikih polja onih pojmova koji se porede. Semantiko polje rijei kako nalazimo kod Uarevia jeste do odreenog stupnja usustavljena ukupnost aktualnih i potencijalnih znaenja (semova, semantema) koja na ovaj ili onaj nain ulaze u domenu neke rijei.15 Semantiko polje rijei sastoji se od jezgrenih i periferijskih znaenja i nije striktno omeeno jer se periferijska znaenja mogu proiriti zahvaljujui stupanju semantikog polja odreene rijei u neki drugi
12 13 14 15 Esad Durakovi, Orijentologija, str. 210-211. Ricouer, iva metafora, Zagreb, Graki zavod Hrvatske, 1981., str. 124. Ibn Raq, al- Umda, Bayrt, Dr al-l, 1955., t.1., str. 286. Josip Uarevi, Tropi i jezik, u: Tropi i gure, ur.: Beni, . i Falievac D., Zagreb, Zavod za znanost o knjievnosti, 1995., str. 105.

ANALI GHB 39/2010, (31), 161-168

165

Munir Muji kontekst. Semantika polja rue i obraza ne poklapaju se u jezgrenim nego u perifernim dijelovima. Teko je omeiti granice jednog semantikog polja, jer se ono mijenja, u perifernom dijelu dakako, shodno mijenjanju konteksta. Kako je nemogue predvidjeti sve potencijalne kontekste u koje moe stupiti neka rije, tako je nemogue denirati i obim jednog semanikog polja. Znaenje rijei se ne moe izdvojiti iz konteksta, ono uvijek mora kao ambijent realiziranja podrazumijevati kontekst. Svaki novi kontekst aktivira i drugaije semantike potencijale rijei. Otuda je i posmatranje semantikih polja samo u duhu komponencijalne analize redukcionistiko. Komponencijalna analiza koja traga za atomima znaenja od kojih se sastoji znaenje rijei, ne moe se po miljenju Kittay16 - smatrati valjanom za tumaenje semantikih polja. Glavni nedostatak komponencijalne analize jeste odsustvo relacionalnosti. Komponente jednog semantikog polja, ili kako ih Kittay naziva semantiki deskriptori, ne opisuju samo neku rije, odnosno njen sadrajni domen, ve je svaka na svoj nain identiciraju i diferenciraju u odnosu na ostale rijei.17 Upravo na ovu osobinu poreenja naglasak stavlja Salm Abd al-Ilh i pritom se poziva na Ibn Raqa, koji je kazao da se poreenje odvija samo u svojstvima koja su akcidencijske naravi (al-ar), ne i u onima koja su sutinske naravi (alawhir). To znai da izmeu pojmova koji se porede mora postojati najmanje jedno distinktivno obiljeje iz periferije njihovih semantikih polja, a da istovremeno mora biti pretpostavljiv odreeni broj sutinskih obiljeja. Pod sutinskim svojstvima podrazumijevaju se konstantna ili preteno konstantna svojstva, dok se pod akcidentalnim svojstvima putem kojih se realizira poreenje podrazumijevaju svojstva koja se mijenjaju zajedno sa mijenjanjem okolnosti i konteksta.18 Kada su denirali zajedniki semantiki faktor, arapski autori imali su na umu da se participiranje poredbenih korelata (tj. dvaju pojmova koji se porede) ne odvija kao susret dva kompaktna znaenja. Neka vrsta poimanja semantikih polja, kao i komponencijalne analize znaenja, da se nazrijeti, mada nije eksplicirana i sistematski iznesena. Uzmimo samo u obzir termin al-itirk (participiranje, sudjelovanje u zajednikom svojstvu poreenja). Sam ovaj termin podrazumijeva intersekciju i preklapanje semantikih polja rijei koje predstavljaju poredbene korelate. Nadalje, jasno je da se preklapanje semantikih polja dviju rijei, ili dvaju sadrajnih domena, ne moe odvijati nasumino. U tome smislu, neki autori potcrtavaju da se sudjelova16 17 18 Kittay, op. cit., str. 254. Isto, str. 254. Vidi: Salm Abd al-Ilh, Binyt al-mubaha f al-lua al-arabiyya, al-Dr al-bay, Dr Tubql li al-nar, 2001., str. 122-123.
ANALI GHB 39/2010, (31), 161-168

166

Poimanje slinosti u poreenju i zajednikog svojstva poreenja u klasinoj... nje poredbenih korelata u zajednikom svojstvu poreenja odvija po diktatu intencije. Al-Taftzn - uzmimo njega za primjer - naglaava da je zajedniko svojstvo poreenja: Znaenje u kome se ciljano (italic: M.M.) uvodi u participiranje poredbene korelate.19 Pojanjavajui ta se misli pod ciljanim uvoenjem poredbenih korelata u participiranje u zajednikom svojstvu poreenja isti autor kae: To znai da Zejd i lav dijele mnoge jezgrene semantike odlike (al-dtiyyt) a i one koje to nisu: ivo bie, tjelesnost, postojanje i dr., ali nijedna od njih nije zajedniko svojstvo poreenja.20 Iz velikog broja zajednikih semantikih odlika pri poreenju Zejda sa lavom kao ciljana javlja se jedna izmeu njih, a to je hrabrost, koja je dijagnostiko obiljeje lava. Dakle, slinost meu poredbenim korelatima razumijeva se vrlo blisko modelu slinosti kao podeavanja svojstvenosti (engl. feature-matching model), koji je razvio Tversky. A kljuno polazite u tome modelu jeste da nisu sve karakteristike neke stvari dijagnostike, to e rei da ne mogu sve karakteristike determinirati slinost izmeu dvije stvari koje se porede.21 Neki savremeni arapski autori, koji nisu skloni lingvistikoj stilistici, pokuavaju kazati kako cilj poreenja ne treba traiti u naglaavanju onoga svojstava u sadraju poreenja koje je u sredstvu poreenja naroito naglaeno i specifino za njega. Jedan od njih, Ra d, autor djela zvunog naslova (Filozofija klasine arapske stilistike), kae: Ono to od poreenja treba oekivati jeste da slika i njene komponente budu u zagrljaju sa kontekstom.22 Naalost, ova i nekoliko slinih njegovih postavki, vezanih za poreenje, ostale su na nivou napomene, tj. nisu urodile ozbiljnijim teoretskim razmatranjima. Ono to se iz njegovog vienja poreenja da zakljuiti, jeste da ovaj autor pristaje samo na kontekstualno tumaenje poreenja, pri emu tumaenju uloge unutranjih mehanizama putem kojih se odvija poreenje odrie svaku valjanost; pritom, ne uzima u obzir da je razumijevanje bilo koje jezike upotrebe izvan konteksta nemogue. Kontekst se ne moe zanemariti sve kada bi se to i htjelo uiniti, tako da je odricanje valjanosti onim tumaenjima koja ne naglaavaju kontekst, ustvari neutemeljeno. Razlono je podrazumijevati to da svako razmatranje bilo koje jezike upotrebe podrazumijeva postojanje konteksta. To je - naravno - bilo jasno starim arapskim autorima. Nikada ne treba gubiti iz vida da je temeljni princip klasine arapske stilistike to da ono to se iskazuje mora odgovarati zahtjevu govorne situacije (mubaqa al-kalm li al-muqta al-l). To to se neka jezika upotreba
19 20 21 22 al-Taftzn, op. cit., str. 288. al-Taftzn, Isto, 288. Vidi: Tversky A., Features of Similarity, Psychological Review, 1997., vol. 84, str. 32752. Ra d, Falsafa al-bala, al-Iskandriyya, Manaa al-marif, 1979., str. 175.

ANALI GHB 39/2010, (31), 161-168

167

Munir Muji posmatra izdvojeno, prije je rezultat naglaska na unutranjim mehanizmima putem kojih se ona realizira. Summary UNDERSTANDING SIMILARITIES WITH REGARD TO THE COMMON FEATURE OF COMPARISON IN CLASSICAL ARABIC STYLISTICS Comparison is given great attention in Arabic stylistics. This is thanks to the fact that metaphor is based on comparison. An important place in analysing comparison belongs to understanding the similarity and the common feature of this comparison. Arabic authors have made clear that comparison is not done on the basis of reciprocal interaction of the correlates addressed in the common feature of comparison, i.e. that similarity is not simply reflected in the overlapping of the identical number of schemes of the one and the other constituents of the comparison. A common feature of comparison is understood as something in which the compared correlates participate jointly. The comparisons common feature is always in the state of pre-existence. It exists as a read-into possibility waiting to be actualized.

168

ANALI GHB 39/2010, (31), 161-168

821.512.161.09 Matraki N. Adnan Kadri

OSVRT NA SIMBIOZU POETSKOG I PROZNOG NARATIVA U DJELIMA NASUHA MATRAKIJA BONJAKA ?1564
Saetak
U radu se skree panja na simbiozu proznog i poetskog narativa u djelima Nasuha Bonjaka iz Visokog (?-1564). Njegova djela su zanimljiva, kako za ope kulturoloke studije, tako i za jezike ili knjievnoznanstvene analize. Osnovu za vlastiti narativ Matraki Visoanin nalazi u svetopovijesnom narativu, biografiji Boijeg poslanika i carskim hronikama, prethodnika i suvremenika. U ovom radu elimo skrenuti panju na funkciju poezije u proznim djelima, uglavnom u putopisnim hronikama, Nasuha Matrakija. Iako je funkcija poezije u opem okviru historijskog narativa Nasuha Matrakija ponajprije dekorativna, ona ima, oito, i posebnu strukturalnu vrijednost u naglaavanju odreenih poruka i ideja u njegovim djelima. Inae, jedna od opih osobitosti gotovo svih proznih djela Nasuha Matrakija Bonjaka jeste simbioza proznih cjelina i poetskih fragmenata koji se meusobno dopunjuju. Kljune rijei: knjievnost Bonjaka na orijentalnim jezicima, 16. stoljee, poetski i prozni narativ.

Nasuh Matraki Visoanin (?-1564), matematiar, pjesnik, carski hroniar, poznavalac vojnih disciplina, minijaturist, kartograf i kaligraf, osoba je koja zavreuje posebnu panju znanstvene i strune javnosti. Njegova djela su zanimljiva kako za ope kulturoloke studije, tako i za jezike ili knjievnoznanstvene analize. Osnovu vlastitog narativa nalazi u svetopovijesnom narativu, biografiji Boijeg poslanika i carskim hronikama, prethodnika u suvremenika. U ovom radu elimo skrenuti panju na Nasuha Matrakija kao pjesnika na orijentalnim jezicima, a osobito na njega kao na pjesnika kratkih poetskih fragmenata u strukturi njegovih proznih narativnih djela. Poetkom 16. stoljea dolazi do svojevrsnog procvata prijevodne literature iz oblasti matematike, historije, geografije, lijepe umjetnosti i knjievnosti. U svim navedenim oblastima okuao se i Nasuh Matraki iz Visokog.1 Treba
1 O Nasuhu Matrakiji Bonjaku, roenom u Visokom (karye-i Visoka) u porodici Karaoz, dosad je ve prilino pisano. Vidi: Yurdaydn, Hseyin G. (1965) Matrak Nasuh'un Hayat ve Eserleri ile lgili Yeni Bilgiler. Ankara. Treba napomenuti da se na osnovu podataka iz popisnih deftera moe samo pretpostvljati dalje porijeklo Nasuha Matrakija

ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

169

Adnan Kadri napomenuti da forme pisanja i sastavljanja djela iz spomenutih oblasti esto variraju: nekad su to traktati, nekad komentari, nekad hronike. Openito gledajui, u spomenutome periodu otpoinje prijevod nekih zanimljivih djela iz prirodnih znanosti, da bi se taj proces donekle primirio, te se kasnije opet otpoelo s prevoenjem sline literature s evropskih jezika. Veliko je pitanje, koje je vie stvar istraivake naravi, zbog ega od sredine 16. stoljea postepeno slabi prevodilako zanimanje za znanstvena djela iz oblasti prirodnih znanosti, a nevjerovatno se pojaava produkcija djela mistiko-filozofske naravi.2 Dakako, ne radi se o opem pravilu, nego o tendenciji, tako da je jako teko donijeti neki ozbiljniji sud o spomenutoj pojavi ak i u specifiziranim studijama koje bi se bavile spomenutim fenomenom. Svoje djelo iz oblasti matematike Nasuh Matraki Bonjak poinje u vrijeme sultana Selima, dovrava ga 1517. godine i nudi ga na uvid tadanjoj uenoj eliti na osmanskom dvoru. Radi se o djelu Ceml'l-Kttb ve Kemll-isb / Ljepota spisatelja i savrenstvo u raunstvu ( .) Navedeno djelo predstavlja poduu, ali prilino zapaenu studiju iz matematike. Drugo djelo jeste djelomini prijevod Taberijeve Historije s arapskog na osmanski, s dodatkom o turskim dinastijama i osmanskim vladarima do sultana Bajezida. Djelo ima naslov Mecme-t-Tevr ( / ) Stjecite hronika [926/1520]. Matrakijevo djelo Tufet'l-Guzt ( / ) Dragulj o ratnicima [936/1529] interesantna je rasprava o ratovanju i ratnim tehnikama poetkom 16. stoljea. Navedena je studija, moda, najintrigantnija i najinteresantnija za imagoloke studije u starijoj bonjakoj knjievnosti. Dakako, knjievnoznanstvena obrada spomenutog djela podrazumijeva i poznavanje izvora ope Matrakijeve imagoloke stereotipizacije, ali i odgovarajui kontekst i smisao teksta, te bi svaka studija bez prethodnih istraivakih preduvjeta donijela vie imagolokih pogreaka i stranputica nego znanstvenih rezultata i ocjena. U navedenom djelu Matraki se pokazuje i kao strunjak za ratne taktike. Prirunik Umdetl-isb ( / ) Principi raunstva [940/1533] preraena je i dopunjena verzija ranijeg Matrakijevog udbenika iz matematike. Djelo Mecme-l-Menzil / Skup odmorita (]7351/449[ ) neka je vrsta carskog historijskog putopisa, gdje se opisuje sultanov obilazak nekih krajeva u Iraku i Iranu, te se to djelo jo naziva i Menzil-i Sefer-i Iraeyn / Konaita pri putovanju kroz dva Iraka. Poto je sultan Sulejman

Visoanina. Ako bi se prihvatila istinitom pretpostavka da je Karaoz, otac Nasuhov, bio isti onaj Karaoz koji je imao posjed u Joanici izmeu Visokog i Sarajeva krajem 15. stoljea, onda je i realna pretpostavka da je Nasuh otiao na dvor na vie nauke ve kao dijete muslimana, to i nije bilo neobino za Bosanski sandak tog vremena. Zanimljivo je da slinu pojavu pojaane produkcije mistikih djela imamo i kod jevreja u Osmanskom carstvu u istome periodu.
ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

170

Osvrt na simbiozu poetskog i proznog narativa u djelima Nasuha Matrakija Zakonodavac u prvom planu, opisuje se sultanov pohod, i djelo se posveuje sultanu, Matrakijev putopis bi se anrovski uvjetno mogao nazvati i carskim putopisom. Dakako, spomenuto djelo doista je na granici dananjih odrednica anrova: djelo ima osobitosti i carskog putopisa ali i carske hronike. Druga Matrakijeva historijska putopisna hronika poznata uglavnom je pod odrednicom Sleymn-nme / Knjiga o Sulejmanu (]1551-3451/859-059[ ) i bavi se putovanjem i pohodom sultana Sulejmana Zakonodavca u pravcu srednje Evrope, ka teritoriju dananje Maarske. Radi se o tematskom podanru sulejmannama (djel posveenih sultanu Sulejmanu) a sadri dosta podataka koje sreemo i u drugim hronikama tog perioda. Od ostalih kratkih Matrakijevih hronika / historija moe biti interesantna i ona koja nosi naziv Tevr-i l-i Osmn / Hronika porodice Osmanlija, ije se autorstvo esto pripisuje Rustem-pai, iako je samo posveena Rustem-pai. Krae Matrakijeve hronike jesu sljedee: Feti-nme-i arabodn () [945/16. novembar 1538], spomenuta hronika Sleymn-nme () [950-958/1543-1551] i djelo Tr-i Suln Byezid ve Suln Selm ( .) Navedena djela sadre krae poetske fragmente najee sa mesnevi-rimom unutar proznih cjelina. U Matrakijevim hronikama o dogaajima iji suvremenik nije bio nalaze se uglavnom isti stihovi kao i u drugim, prethodnim hronikama, tako da je gotovo nemogue govoriti o njegovom autorstvu u tim stihovima. No, postoje i stihovi, pa i itave pjesme, unutar hronika koje je Nasuh Matraki iz Visokog pisao upravo u vrijeme kad su se ti dogaaji zbivali. Stoga, ograujui se od mogueg Matrakijevog autorstva stihova u hronikama pisanim na osnovu ranijih hronika, kao i od stihova koji stoje u njegovim strunim djelima iz oblasti matematike, odluili smo se malo pozabaviti onim Matrakijevim poetskim cjelinama koje je pisao unutar proznog teksta djela koja opisuju suvremene dogaaje, i to poetskim ulomcima pisanim u mesnevi-rimi.3

U radu ne planiramo detaljnije analizirali neka druga narativna obiljeja Matrakijeva djela. tavie, od Matrakijeve tri sulejmanname mi emo se pozabavili dvjema, dok hronike, kao to su: Mecme-t-Tevr ( / ) Stjecite hronika [926/1520], Tevr-i l-i Osmn / Hronika porodice Osmanlija, Feti-nme-i arabodan ( .61/549[ ) novembar 1538] i djelo Tr-i Suln Byezid ve Suln Selm ( ,) neemo posebno analizirati u ovom radu uglavnom zbog dva razloga: a) nismo mogli sa sigurnou utvrditi autorstvo brojnih stihova u njima; b) uglavnom opisuju dogaaje o kojima je Matraki itao ili sluao i nije bio svjedok opisanih zbivanja. Jedino je za vrijeme sulejmanname koja opisuje period osvajanja od 1520. do 1537. Matraki je bio iv i svjedok zbivanja dogaaja u spomenutom periodu. No, posebnu analizu tog djela nastojat emo dati u radovima koji slijede ili nakon prijevoda istog djela na bosanski.

ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

171

Adnan Kadri Primjer 1. Viteki duh u poetskim fragmentima unutar djela Tuhfet'l-Guzt ( / ) Dragulj o ratnicima [936/1529] Viteki duh poezije Nasuha Matrakija iz Visokog, koji se osjea i tematizira u nekim njegovim djelima, naprosto je svojevrsni odraz i vremena u kojem je ivio i ope geostrateke i vojne politike i situacije, kako na bosanskom krajitu, tako i u Carstvu poetkom 16. stoljea. Pisani tekstovi u to vrijeme, dakako, bili su i pod snanim utjecajem hronika osvajanja i pobjeda. Nasuh Matraki, kao sultanov pa, pisar i hroniar, bio je pod vidnim utjecajem takvog stila pisanja. Napisao je nekoliko hronika, prevodio je Taberijevu hroniku osvajanja ak i iz ranih perioda irenja islama, pisao je hronike o osvajanjima i vremenima koja su mu neposredno prethodila ili pak o dogaajima iji je sudionik i sam bio. Kod njega se da razluiti novi podanr pisanja, a to je viteki tematski podanr epskog narativnog proznog ili poetiziranog diskursa. ak i sam nadimak Matraki (borac s dugim vitekim tapom) upuuje na to da se radi o osobi koja se, izmeu ostalog, bavila i odreenom vrstom vitekog nadmetanjima u razliitim prilikama, uglavnom prilikom odravanja razliitih dvorskih parada i vitekih natjecanja u prijestolnici, u Carigradu. Stoga treba dati i nekoliko napomena o Nasuhu Matrakiju kao vitezu4. Bio je uveni ratnik, vjet u jahanju konja, strijelac i musketir. Svojom je rukom napisao djelo Tufetl-Guzt (/ ) Dragulj o ratnicima. Djelo ima 42 lista. Zavrava se na strani 42a, gdje stoji biljeka da je prijepis djela zavren krajem abana 939. godine (1532.), dok u samo uvodu stoji da je djelo Tufetl-Guzt ( / ) Dragulj o ratnicima pisano i 936. [1529.] godine. Autor je Nasuh es-Silhi e-ehir bi-Matrk. Djelo poinje zahvalom Bogu i blagosiljanjem Poslanika, a potom slijedi traktat u kojem se podstie asna borba za domovinu. Od stihova prvo izdvajamo sljedei poetski fragment pisan u poetskoj formi mesnevije, iskazan kroz rijei Sada ibn Vekkasa:

Podatke preuzimamo i citiramo prema djelu: Kahraman, Atf (1995:481-488) Osmanl Devletinde Spor, T.C. Kltr Bakanl, Ankara.
ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

172

Osvrt na simbiozu poetskog i proznog narativa u djelima Nasuha Matrakija

Nasuh Matraki Bonjak: Tufetl-Guzt (/ ) Dragulj o ratnicima (Sl. Ktp. Esad Ef. - 2206; 9b)

Didi grdm kim Resulullh gider Yzleri ve gzleri berr idi Bildim anu biri Cebril idi ol adar olmd arb- edd Kim muhcirlerden idi drt nefer Her birisi verdi cnun amad T ehdet rtbesi n olmaya

Bilesince iki kii cenk ider onlar yet laf ve idi Hem maiyetin biri Mikil idi T ki yetmi kii olmd ehd Altm alts idi enriler usuz old cmlesi imedi Ol ehdet glistn olmaya (TG:9b-10a)

Ree:5 Vidjeh kako Boiji poslanik ide im saznae da boj vojuju osobe dvije Bijahu lica njihova i oi njihove blistave hlae njihove ugodne i bijele.

Kontekst u koji se uklapa pjesma jeste sljedei: Prenosi se od Sa'da ibn Vekkasa ...

ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

173

Adnan Kadri Shvatih - jedan od njih bi Debrail a onaj drugi s njim bi Mikail Tako je estoka borba bila da je poginulo sedamdeset ehida: od muhadira etiri vojnika, a ezdeset i est bilo je ensarija. Svako od njih ivot je dao, bjeao nije svako od njih edan je bio, ali pio nije. Kako se stepen svjedoenja jednog Boga ne bi umanjio da ruinjak ehadeta (la ilahe illallah) ne bi svehnuo... (TG:9b-10a) Matraki koristi spomenute stihove da ukae na znaaj borbe za ast vjere, a u toj borbi, prema predaji, uestvuju i dva meleka. Koristi svojevrsnu tehniku narativne distance, gdje ulogu pripovjedaa radnje dodjeljuje Sadu ibn Vekkasu, jednom od drugova Poslanika, a.s. Dogaaj se pripovjedno smjeta u podruje na granici legende i stvarnosti. U itavom Matrakijevom djelu Tufetl-Guzt ( / ) Dragulj o ratnicima sree se s takvom vrstom podsticanja, to djelu u cjelini daje posebnu stilsku obojenost i osobitu tematsku markiranost. Jedino se na kraju djela nalazi konkretan opis razliitih vojnih taktika prilikom opisa borbe, osvajanja i odbrane od neprijatelja. Matrakijev, dakle, uvodni dio svojevrsni je predtekst za opis vojnih taktika. Jezik je u djelu prilino jednostavan, sa dosta citata. Mnogi dananji israivai, na osnovu Matrakijevog jezika, moda mogu donijeti zakljuak da je spomenuto djelo mogao napisati samo neko kome je turski jezik maternji jezik. Meutim, sam pjesnik govori za sebe da je Bonjak iz Bosne. Gelibolulu Ali kae da meu kaligrafima dvorske kancelarije iz Rumelijskog vilajeta ima i takvih koji su potpuno izmijenili dotadanji perzijski stil pisanja i da je itanje takvog pisma posve olakano, da je u slubama i institucijama takvo olakanje prihvaeno draga srca, te da je prethodnik u toj skupini reformatora, ak i prvi koji je uveo novine u pravopisu i grafopisu u admiistraciji svog vremena bio Matraki Nasuh, tanije da je otkriva tog novog stila zapravo asni uitelj ostalih kaligrafa matrakija.6 Kaligrafi koji su pisali po njegovom stilu, kako se vidi iz navoda, ak su se i nazivali matrakije. Na osnovu carske zapovijedi sultana Sulejmana, izdate 30. zul-kadea 936. god. po H., odnosno 27. jula 1530. godine, saznaje se sljedee: Nasuh Matraki je u periodu namjesnitva Hajri-bega u Misiru (31. augusta 1517 - 11. oktobra 1522) bio pozvan da se takmii s misirskim (egipatskim) vite6 Usp. Gelibolulu, Ali Mustafa, Manakb- Hnerveran. stanbul, 1926., str. 61. Cit. prema: Habib Efendi. Hat ve Hattatan. stanbul, 1305., str. 159.
ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

174

Osvrt na simbiozu poetskog i proznog narativa u djelima Nasuha Matrakija zovima. Kako se moe zakljuiti na osnovu temessuka Hajri-bega, Nasuh Matraki Bonjak na tom skupu vitezova odnosi vanu pobjedu. Nadalje, Nasuh Matraki Bonjak etvrtog dana dvorske proslave na Atmejdanu povodom obrezivanja prineva (20. jula 1530) predlae sultanu da se umjesto ceremonijalnog izdavanja zapovijedi na arapskom jeziku izda ista ceremonijalna zapovijed na osmanskom turskom jeziku. U sultanovoj zapovijedi koja se odnosi na Nasuha Matrakiju Bonjaka stoje i titule koje se odnose na njega, kao to su stad- ser-amed (uitelj predvodnika) i reis-i hnermend (voa umjetnika). Ve je 1520. godine bio Nasuh, poznat kao Borac dugog vitekog koplja (Nash e-ehr bi-Matrk). Zapravo, na osnovu arhivskih dokumenata o aktivnostima na Dvoru, nije poznato da je u vrijeme sultana Bajezida II i sultana Selima postojala igra i natjecanje u borbi s dugim vitekim tapom / kopljem (matrakom). U arhivskim podacima iz 1526. godine7 Nasuhovo ime stoji i meu imenima poznatih dvorskih strijelaca lukom. Uz ime Nasuh stoji biljeka kako je on pa znamenitog uitelja Taduddina, sjajnog majstora za gaanje lukom u sviti sultana Bajezida II, te da je uitelj Taduddin dao Nasuha Matrakija sultanu na slubu kao dar zahvalnosti viteza svome vladaru. Nasuh Matraki Bonjak ve 1530. ima pridjevak Nasuh orunik (Nash es-Silh). Historiari koji opisuju dvorsku proslavu povodom obrezivanja prineva u vrijeme sultana Sulejmana Zakonodavca 1530. godine Matrakiju Silahiju Bonjaku daju i nadjevak junak meu borcima s dugim vitekim tapom (matraklarn pehlivan). U djelu Tufetl-Guzt ( / ) Dragulj o ratnicima Nasuh Matraki u tekst uvodi poglavlja o ceremonijama borbe razliitim orujem. Borbe se opisuju kao neka vrsta vitekih sportskih nadmetanja. Knjiga ima 5 cjelina i 15 poglavlja. U prvom dijelu se opisuje nadmetanje u gaanju strijelom (5 disciplina) - L. 12a-15b. U drugom dijelu opisuju se nadmetanja maem i sabljom (10 disciplina) - L. 16a-19a. U treem dijelu opisuje se borba topuzom, s jednom ili dvije osobe (36 disciplina) - L. 21a-27b. U etvrtom dijelu opisuje se nadmetanje u bacanju koplja (6 disciplina: 3 hodajui kao pjeak i 3 sa konja) - L. 27b-31b. U petom dijelu opisuje se borba za osvajanje utvrda. Na ve spominjanoj sveanosti u julu 1530. godine Matraki je na dvjema ogromnim hasurama nacrtao utvrde sa po etvero vrata. Oko 180 uesnika (vojnika) na manevru nosilo je razliito oruje i primjenjivalo razliite vojne taktike koje im je Nasuh Matraki nacrtao i opisao (L. 32a-34a). Poslije kraeg podsjeanja na spomenuti manevar na dvoru koji je sam isplanirao i iscrtao, a koji su promatrali svi prisutni na sveanosti, Matraki u knjizi daje slike dviju utvrda.
7 Topkap Saray Mzesi Arivi No. 9306/1; rebiul-ahir 932./ januar 1526. Mevcib-i cemat- ehl-i hiref. Cemat- trgern (f. 14a).

ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

175

Adnan Kadri

Nasuh Matraki Bonjak: Utvrde na manevru 1530. godine Tufetl-Guzt ( / ) Dragulj o ratnicima (Sl. Ktp. Esad Ef. - 2206; 33b-34a) Kao to se vidi, iznad slika Matraki daje krae poetske odlomke u mesnevi-rimi. Stihovi glase: (TG:33b-34a) Bunlar merdne meydna yrtdiler revn n mubil oldlar apular ald hemn Her birinde altmar er vard hep pr berra aflar bir bir ub tertble urd ra Cmle kerr ferr ile lab u hner ar etdiler ora p hem tavu eyleyben gitdiler (TG:33b-34a) Da krenu pjeke do junakog megdana, tad ih potjerae Kad nasuprot bijahu, kapije se odmah otvorie. 176
ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

Osvrt na simbiozu poetskog i proznog narativa u djelima Nasuha Matrakija Na svakoj kapiji po ezdeset ljudi bilo je, sve puno sjaja bijae. Bojni redovi njihovi, sve po jedan u stroju izlazie, podalje zastadoe Napadajui i povlaei se, svi pokazae vjetine igre i umijee Kasnije, uz tapu-naklon ponizno odoe. Poezija u spomenutom djelu predstavlja stilski jaku poziciju teksta. Ona je naglaena slikom iznad koje je napisana. S grafostilskoga aspekta, oivieni crvenom linijom, kao da ine jedinstvo sa slikom, navedeni stihovi dobijaju posebnu stilsku vrijednost. Navedni poetski fragment u poetskoj formi mesnevije pisan je u remel-i medzuvv-i mahzuf metrikom obrascu od 15 slogova - Filtn Filtn Filtn Filn / Fln (- * - - - * - - - * - - * -). Kao to se vidi iz prijevoda posljednjeg stiha, osobito lekseme (tapu), Nasuh Matraki i stihom opisuje uobiajne ceremonije u sportskim vitekim nadmetanjima: kad suparnici okonavaju dvoboj, izgovaraju huu, i dok jo stoje jedan naspram drugog, tri puta ljube zemlju, to se u strunom vojnovitekome registru naziva tapu, naklanjanje protivniku iz poasti. Navedeni obiaj preuzet je iz misirske (egipatske) viteke tradicije, to napominje i sam Nasuh Matraki Bonjak. Narativna slika i figura opisa (hipotipoza) u navedenom poetskom fragmentu s mesevi-rimom tipini je primjer etopeje (poetskog opisa obiaja) u bonjakoj knjievnosti na osmanskom turskom jeziku. Poezija je iskoritena u strukturi djela da naglasi odreenu poruku autora i ini vaan dio u ukupnom narativno-deskriptivnom mozaiku djela. U Matrakijevoj knjizi Tufetl-Guzt ( / ) Dragulj o ratnicima prikazane su i ostale vjebe (manevri) vojske (u 15 vojnih formacija), uz odgovarajue shematsko-taktike nacrte predstavljene i u pisanoj formi (L. 34b-42a). Navedena knjiga Nasuha Matrakija Bonjaka ukazuje na to da osmanska vojska nije napadala bez odreenih ve spremnih taktikih shema, ve se radi o vojsci koja se i uvjebavala po nekim ve razraenim taktikim zamislima. Na kraju knjige nalazi se sljedei poetski fragment: 939/ /
ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

177

Adnan Kadri

Nasuh Matraki Bonjak: Tufetl-Guzt ( / ) Dragulj o ratnicima (Sl. Ktp. Esad Ef. - 2206; 42a) Gidb ol merd-i meydnum denilir Bu szi o naat ld anlar Didiler gr nedr dehr meli Ne destanlar ider gr - Zl Muaa tni ekmi anndan Keser yrn yrn yanndan Bu avli grr glende blbl Gle aru lur feryd u ulul Ki ey gl mr yodur sebt icb idenmegil berg nebt Vef lmaz bilrini dr-i re Feny bya eyle zahre O durur pehlivn olan da mem ul eyler nefsini vallh alem 178
ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

Osvrt na simbiozu poetskog i proznog narativa u djelima Nasuha Matrakija Spominje se Ja sam onaj ovjek od megdana, to se govori, to ovaj govor ugodnim savjetom uini, a oni Rekoe: Gle, ta je smisao jednog trena ovosvjetskoga kakve epopeje saini, vidi, ta perjanica Zalova.8 Zasigurno, on svoj ma izvue iz krvi svoje i kraj sebe posijee prijatelje brojne. U ruinjaku Slavuj promatra te halove pred Ruom jeca i graju die: O Ruo, tvoj ivot nema postojanosti stalne nipoto se ne skrivaj u list i ostale biljke. Vrijeme spletki milost Biljuru ukazati nee, A ti - uloi prolaznost za vjenost, kao zalog za crne dane Onaj ko je junak-pehlivan, uz to jo i musliman je9 on vlada sobom - a Bog zna najbolje. /Zavreno krajem abana, 939. godine, odnosno u martu 1533. godine/ Knjiga Tufetl-Guzt ( / ) Dragulj o ratnicima zavrava se navedenim poetskim odlomkom pisanim u metriko-stilskom obrascu hezed-i mahzufu od svega 11 slogova, uz manje odstupanje u metrikoj shemi - Mefln Mefln Feln (* - - - * - - - * - -). Navedeni poetski fragment vie je u formi narativne patopeje, slikovite figure opisa psiholokog stanja pjesnika predstavljenog kroz razgovor Slavuja i Rue - vjeiti motiv zaljubljenog i voljene / Voljenog i u lirskom (i simboliko-mistikom) poetskom diskursu bonjake knjievnosti na orijentalnim jezicima. Kao to smo ve napomenuli, iste godine Nasuh Matraki pie knjigu iz matematike Umdet'l-isb ( / ) Principi raunstva [940/1533]. Na etiri mjesta u knjizi sreu se poetski fragmenti u formi mesnevije, ali oni su deskriptivni, u skladu s osnovnim pristupom i metodom pisanja djela u cjelini.10 to se tie ostalih djela Nasuha Matrakija iz Visokog, za prouavanje suodnosa simbioze poetskog i proznog narativa, osvrnut emo se prvo na njegov historijski putopis Menzil-i Sefer-i Iraeyn / Odmorita na putu za dva Iraka.
8 9 Legendarni istonjaki vitez. Leksema mem ( )skraenica je za leksemu musliman, ili leksemu malum (poznat) ili memnu (zabranjen). Odabrali smo znaenje ( )musliman zbog ukupnog znaenja distiha, iako je mogue odabrati i neko drugo znaenje ifrirane lekseme. Djelo iz matematike u POF-u jako iscrpno predstavio je dr. Demal ehaji.

10

ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

179

Adnan Kadri Primjer 2. Putopisni poetski fragmenti u djelu Menzil-i Sefer-i raeyn U putopisnom djelu Menzil-i Sefer-i raeyn Nasuh Matraki opisuje carsko putovanje sultana Sulejmana Zakonodavca kroz Irak i juni dio Irana, koji je bio pod osmanskom upravom. Matraki Bonjak detaljno opisuje konake (odmorita, odnosno menzile) sultana, njegove garde i dvorske pratnje. Na samom poetku djela sam Nasuh smjeta svoje djelo meu ostale knjige iz povijesti Osmanskog carstva (Kitb- Tevr-i l-i Osmn), to dodatno objanjava narav njegovog djela, smjetajui ga u zaseban anr historijskih carskih putopisa. Prvo opisuje konake sultana Sulejmana na putu do Tebriza i Bagdada. Polazak je iz Carigrada. Nasuh Matraki je u svojstvu sultanovog paa (ulm- h). U knjizi se opisuju sve redom gradovi, utvrde i kule u istonom dijelu Carstva, kao to su: Nevar, Nahevan, Merend, Sufyan, Dizrev, Husrevah, Meraga, Serav, Erdebil, Van, Amik, Erdi itd. Zatim se detaljnije opisuje arapski i perzijski dio Iraka, odnosno dio Perzije pod osmanskom kontrolom. Nasuh Matraki opisuje ak i ruevine i polupusta mjesta u kojima su konaili. U knjizi je prvo dao podjelu naseljenih zemalja na sedam oblasti (iklima), prema tadanjoj tradicionalnoj podjeli geografskih podruja i zona na osnovu zona utjecaja odreenih kosmikih sfera. Tu je, naprimjer, Bosna svrstana u estu zonu (iklim), koja je pod utjecajem nebeskog tijela Merkura (zajedno je s Venecijom, Sofijom, Skopljem, Smederevom, Budimom, Peuhom i ostalim krajevima u Evropi, ukljuujui i Sredozemno more do Magreba). Na osnovu spomenute podjele daje se openito opis klime i prirodnih (rudnih) bogatstava koja, navodno, nastaju pod utjecajem odreenih nebeskih tijela. Matraki na poetku djela prvo opisuje polazak preko Uskudara do Akehira i dolazak do Gegibize. Pritom crta klance i utvrde, ubacujui na poetku i sljedei poetski fragment u mesnevi-rimi: alem alub ele std- r11 Bu resmi cemiden menzil be-menzil Nice menzil-i cihn-dde Sikender Bu resmi nk bnyd itdi stad Yine bir resm-i zb ld hir Dedi adna Mecm- Menzil Eer derse beli dirdi muarrer Menzil ismini itmek gerek yd (MSI:12 b)

11

U jedanaestoslonom metru hezed-i mahzufu - Mefln Mefln Feln (* - - - * - - * - -).

ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

180

Osvrt na simbiozu poetskog i proznog narativa u djelima Nasuha Matrakija Kalem u ruku majstor-sjeanje uze, Opet sliku prekrasnu u postojanja uvede. Sliku ovu: na jednom mjestu sve odmorite do odmorita Mecm-i Menzil (Zbirkom odmorita) nju nazva. Koliko je samo svjetskih odmorita Skender proao. Ako bi govorio, i on bi to sigurno potvrdio, Jer tako sliku ovu majstor napravi, Ime njeno, Menazil, treba spomenuti. (MSI:12b) Navedeni dio sadri implicitnu autobiografsku i autoreferencijalnu narativnu notu, iako na prvi pogled ostavlja dojam da se radi o nekoj vrsti distanciranog deskriptivnog poetskog fragmenta. Pored ovih stihova, Nasuh Matraki crta mjesta koja obilazi, ukazujui dvostruko na metaforu narativnog mozaika u svojim djelima, sastavljenog od proze koju poezija svojim izgledom ubrzava i daje joj novi ritam, dok slike koje slijede predstavljaju posebnu tehniku naglaavanja sloenog teksta djela u cjelini. Nakon uvodnog poetskog fragmenta, Nasuh Matraki daje nekoliko vrlo interesantnih slika, minijatura u kojima slika i opisuje krajeve kroz koje prolazi. Matraki biljei taan datum dolaska u gotovo svako mjesto koje opisuje i/ili crta. Poetski fragmenti nekad su u formi rubaije ili mufreda. Proza je visokostilizirana s mnotvom mudrih izreka, poslovica i pounih podsjeanja iz blie ili dalje povijesti Carstva. Daje vrlo zanimljiv opis klime za vrijeme carskog putovanja ili pri opisu nekih dogaaja koji se veu za odreeni kraj. Tako, naprimjer, pri opisu Hamedana i Isfahana, u stihu govori o bijegu kizilbaa prema mjestu Imam-i Sehl-i Aliju i hladnoi koja je tad zadesila te krajeve: Bozarub bezi serma'dan semnu Yaalar germi sumnu ovudan elleri dm naru Ayalr urumu cy-i bru (MSI:39a)12 Iskvari se boja neba od zime Pomodrjeli obrazi povrine nebeske Od hladnoe ruke platana otpale, Osuili se rukavci potoka to tee. (MSI:39a)
12 Poto Matraki biljei u napomeni kad se radi o rubaiji, navedene stihove ubrojili smo, prema njegovom biljeenju, u bejtove (koji moda samo sluajno imaju mesnevi-rimu).

ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

181

Adnan Kadri Ovaj poetski odlomak napisan 23. rebiul-ahira 941. god. po H. / 1. novembra 1534. godine predstavlja jedan od najljepih opisa zime u ranom periodu razvoja bonjake divanske poezije u prvoj polovini 16. stoljea. Zanimljive opise prirode u odreenim godinjim dobima sreemo i kod Ali-bega Hercegovia irija i kod Intizamija i nekih drugih velikih osmanskih pjesnika iz esnaestog stoljea. Dodatnu vrijednost ovom opisu daje prozna kontekstualizacija opisa dolaska zime. Time se proza i poezija dodatno dopunjuju: kontekstualiziraju i/ili stiliziraju. U daljem tekstu carskog putopisa Matraki nudi ive slike mjest koja obilazi. Posebnu panju pridaje slikanju dvoraca, mostova i prirode. Detaljno opisuje dolazak sultana u Bagdad, kad svi izlaze na puteve i trg da ga doekaju. Matraki pie da je taj dan blagdan za Bagdad, iju je unutranjost srea ispunila. Opis je dat sljedeim stihovima:

(MSI:47a) Bedenler aldrb eller duya13 Iradan grmee h uzand ub birbirin stne evler ua db ine gsterir yl apular az adlar senya Uzatd boynun br n atd Gzini dikmidi yola manar Buyuru yle diy zredir ul (MSI:47a).

Tijela podigoe ruke za dove Usta otvorie kapije za hvalospjeve.

13 Metriki obrazac: jedanaesterac hezed-i mahzuf - Mefln Mefln Feln (* - - - * - - - * - -).
ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

182

Osvrt na simbiozu poetskog i proznog narativa u djelima Nasuha Matrakija Da padiaha izdaleka vide, istegnue se Kule na tvravi - izduie se, daleko se oglasie. Jedne se na druge kue ispele S puta pogled nisu skidale. Drveni vr ispred njega pade, put pokazuje Bujrum - sve govorei, vjerni sluga na raspolaganju je! (prev. A.K.) Navedeni opis sultanovog dolaska u Bagdad iz Matrakijeva carskog putopisa na razmeu je deskriptivne i narativne poezije. Nasuh Matraki Bonjak potom opisuje ljepotu dvora u Bagdadu, osobito dekoracije, za koje u jednoj rubaiji kae da su po ljepoti iznad djela uvenog slikara Manija. Nasuh Matraki ide prema Basri. U svom putopisu slika krajeve i graevine da bi opis bio to vjerniji i potpuniji. Kao da je htio predstaviti gotovo sva turbeta slavnih ljudi iz povijesti islama: turbe imama Muhammeda el-Gazalija, ejhul-islama ehabudina Suhraverdija, te raznih ejhova i uenjaka iz krajeva koje su obilazili. Potom opisuje krajeve u perzijskom Iraku, odnosno dijelove zapadnog Irana. Matraki unutar proznog opisa katkad navede i pokoji distih na perzijskom. Visokostiliziranom prozom opisuje sukobe s kizilbaama, tako da se esto granica stvarnog opisa pomjera ka metaforikim usporedbama sudionika dogaaja. Na kraju se Matrakijev historijski putopis zavrava opisom dolaska sultana u Carigrad preko Antakije, Adane i Konje do Uskudara, 7. dumadel-ahira 942. god. po H. / 4. decembra 1535. godine. Historijska epika u Matrakijevom djelu Suleymannama / Knjiga o Sulejmanu Djelo Suleymannama zapravo je Matrakijeva hronika osvajanja ikloa, Ostorgona i Stolnog Biograda. Nasuh Matraki pisao je knjigu po naredbi sultana Sulejmana Zakonodavca. Povod za pohod sultana Sulejmana jeste ponovno osvajanje Budima i Pete. Ovo je knjiga koja se moe koristiti i kao jedan od narativnih izvora za prouavanje historije pohoda na Budim i Petu 27. augusta 1542. godine. Na poetku se opisuju pripreme za pohod, slanje vojske i pruanje logistike. Vojska kree iz Edirne i uglavnom slijedi put kraj Dunava. Pisac Matraki detaljno opisuje mjesta kraj kojih prolazi, slikajui njemu zanimljive krajeve. U ovom radu oslanjali smo se na rukopis iz Topkapi muzeja (Topkap Saray Mzesi Ktp. - H.K. 1608).14
14 Uskoro se oekuje tampanje prijevoda ovog djela na bosanski jezik. Prevodioci su: Adnan Kadri, Denita Kari i Ahmed Zildi.

ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

183

Adnan Kadri Na jednoj strani ratovale su osmanske trupe pod vodstvom Sulejmana Zakonodavca, a na drugoj strani bile su, uglavnom, ujedinjene trupe iz nekoliko evropskih kraljevina i susjednih oblasti. panski kralj Karlo i zapovjednik njemakih i austrijskih vojnih jedinica Ferdinand napravili su savez s kraljem neosvojenih ugarskih pokrajina. Neke erdeljske utvrde koje je sultan Sulejman bio predao princu Janou od Erdelja na uvanje, nakon smrti Janoa, postaju predmet dogovora nasljednika upraviteljstva u pokrajini s raznim grupama i vojskama. Prema pisanju Nasuha Matrakija, vojskovoa zvani Crni Herceg (Joachim von Brandenberg) alje skoro 100.000 dobro opremljenih vojnika, i pjeadiju i konjicu, i kopnene i rijene trupe, na Budim. Nakon to su doli do Pete, 27. augusta otpoinju bombardiranje Budima. Opsada Pete i napad na Budim bili su estoki. Po zapovijedi sultana, rumelijski beglerbeg Ahmed-paa s vojskom stie do Petrovaradina, a potom dolazi do Segedina. to se tie opsade Pete, ona je trajala do 13. septembra (1542.).15 Nasuh Matraki opisuje zimu u Edirni koju sultan provodi ili u savjetovanjima na divanu ili u lovu na ptice. Francuski kralj Francois I. alje izaslanika koji donosi pismo sultanu Sulejmanu, traei od sultana potporu. Matraki prenosi sadraj pisma kroz stihove u poetskoj formi mesnevije (11a, 12a). Sultan poziva Hajrudina Barbarosu u Edirne i nareuje mu da sa stotinu laa pomogne Francuzima protiv panije. Hajrudin Barbarosa obeava da e se zaputiti 3.000 milja, te da e pomoi Francuskoj da vrati oduzete teritorije. Odreeni su sandak-begovi koji e krenuti u rat s Hajrudinom Barbarosom, nakon to cjelivaju ruku sultana. Potom sultan nareuje da se poprave svi putevi i konaci od Edirne do Budima, upuujui naredbe zapovjednicima Nikopolja, Silistre, Vidina, Smedereva i Zvornika. Vojska kree na proljee prema Budimu. Rumelijski beglerbeg Ahmed-paa kree u susret sultanovoj vojsci 29. marta 1543. Okupljaju se i drugi zapovjednici sandaka iz itavog Carstva.16 Hajrudin Barbarosa s laama kree u pomo Francuskoj u aprilu 1543. godine. Nasuh Matraki Bonjak opisuje vojsku Hajrudina Barbarose u stihu, u formi mesnevije, poredei otvaranje jedara na laama sa otvaranjem krila ptica, odnosno sa sedadama koje se vihore u zraku. Lae idu preko Inebahta (Navpaktosa), Kalavarte (Kalabrije) u Italiji, preko Rie (kod Messi-

15

16

Austrijska vojska se povlai zbog nesuglasica s lokalnim maarskim upraviteljima. Obavjetenje sultanovo da bosanski sandak-beg Husrev-beg i smederevski sandak-beg Mehmed-beg stignu u pomo trupama u Maarskoj, odmah je bilo prslijeeno. Peta je ostala due u rukama Austrijanaca, a Ulama-paa pristie u odbranu Budima, koji su branile i maarske vojne snage i dijelovi osmanske vojske, na mjesto Husrev-bega i Murad-bega. Podatke koje iznosi Matraki Visoanin kasnije preuzimaju ostali osmanski hroniari, kao to su Selaniki, Hasan Bey-zade i Ibrahim Alajbegovi Peevi.
ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

184

Osvrt na simbiozu poetskog i proznog narativa u djelima Nasuha Matrakija ne). Prolaze kraj Strombolija i stiu u Antibes.17 Zatim se kree ka Tulonu. Matraki Bonjak daje prekrasan opis Tulona u stihovima, u poetskoj formi mesnevije, zavravajui molbom Bogu: O Boe, ovaj grad bez mahana/ Uini da bude pun spahija muslimana (22a). Na dvije strane rairene u knjizi Nasuh Matraki Bonjak crta Tulon, tada privremeno stolno mjesto francuskog kralja.

Nasuh Matraki Silahi Bonjak iz Visokog, Tulon 1543. godine Sulejmannama / Knjiga o Sulejmanu Zakonodavcu (Topkap Saray Mzesi - Hazine ktp. 1608.)
17 Nasuh Matraki odmah daje sliku Antibesa. Da li to znai da je bio zajedno s Hajrudinom Barbarosom? Inae, kako bi mogao tako vjerno nacrtati grad ako nije bio tamo.

ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

185

Adnan Kadri Hajredin Barbarosa potom ulazi i u Marsej. Taj dolazak Nasuh Matraki takoer opisuje u stihu. urup andan nub mstene Olub Marilye ehrine revne uyaca irdiin ayliyle serdr onanmasyla aru d kffr n irdi ayliyle Paa o ehre adlar ald oblar ry- dehre (S:24a) Zastadoe, te sa te strane utoite od Njega zatraie, prema gradu Marseju krenue, Da je s vojskom serdar pristigao, oni ut e. S ratnim brodovljem u susret nevjernici izaoe, Kad u taj grad paa s vojskom pristie, Ka povrini ovog svijeta topovi jeku odaslae. Hajrudina Barbarosu doekali su s poastima i velikim potovanjem. Pozvali su ga i na gozbu koju su priredili povodom dolaska saveznika Osmanlija sa dijelom osmanske flote. Nakon toga slijedi zajedniki pohod prema Nici, koju su eljeli osloboditi od panjolaca. Hajrudin-paa Barbarosa alje zajedno Saliha Reisa i francuskog kapetana Konta Kilarija da pozovu neprijatelja na mirnu predaju utvrda u Nici. Slijedi odbijanje i opsjedanje Nice s mora. Nasuh Matraki opisuje branitelje utvrde kao hrabre borce ije su puke poput adaha koje neprestano bljuju vatru. Da bi to bolje predstavio koji se dio Nice osvaja, Matraki daje sliku Nice i crta raspored brodova u toj bici. Kad opisuje utvrdu Nice, Nasuh Matraki pie o zidovima od elika. Napad ide dalje. Postepeno se osvajaju vanjske zidine. Napadai, udruene snage Francuza i Osmanlija, osvajaju vanjske zidine grada, dok se neprijatelj povlai u unutarnje zidine, odnosno u utvrdu povrh grada, na breuljku. U mesnevi-rimi Matraki to ovako opisuje: Girzn girdi cmle i isra El urd sz- cenk u krzra (S:29a) 186
ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

Osvrt na simbiozu poetskog i proznog narativa u djelima Nasuha Matrakija Oni to bjee svi uoe u unutarnje utvrenje Oruje za ratovanje i udaranje opet u ruke uzee... Devetnaesti dan opsade na vanjskim zidinama grada bila je postavljena zastava islama (sancak- islm). U unutarnjim zidinama ostaje dio panjolaca koji se brani. Njihov zapovjednik nudi dogovor: ako se muslimani potpuno povuku iz grada, predat e grad Francuzima. Francuski izaslanik to saopava Hajrudinu Barbarosi i on se potpuno sa svojim vojnicima i zastavom povlai iz grada. Meutim, panjolci su ekali pomo drugih trupa i nisu se htjeli predati. Francuski izaslanik je opet poziva Hajrudin-pau, koji se vraa i poinje napad sa svih strana, bez doputanja da se neprijatelj izvue preko brda. Unutarnji dio grada poeo je gorjeti od silne paljbe iz topova sa mora, tako da se i luka zapalila, neprijatelj se predao Francuzima, koji se zahvaljuju osmanskoj vojsci na potpuno ispunjenom dogovoru. Hajrudinpaa kao iskusan morski ratnik odmah nakon estoke paljbe povlai brodove na puinu, kako bi izbjegli mogunost da vatra iz grada i luke zbog vjetra ne zahvati jedra osmanskih laa. Usidrio se u blizini, na otoku Santa Margarita ( .) panski vojskovoa Andrea Dorja saznaje da se osmanska vojska usidrila na Santa Margariti i kree s flotom iz Venecije da presretne osmansku flotu, ali je uletio u zasjedu dobro rasporeenih brodova Hajrudina Barbarose. Ostatak panjolske mornarice povlai se. U oktobru 1543. godine osmanska vojska stie do Tulona. Nasuh Matraki u stihovima pjeva o tom dolasku osmanske vojske u Tulon: ulonda n arar eyledi asker Adlet eyleyb serdr- afder Gelb arafdan nimet-i fervn Dkldi kim yo idi add pyn (S:31a) Tako se vojska u Tulonu smjesti, Hrabri zapovjednik pravedno postupi. Obilne blagodati dolaahu sa strane, I sipahu tako da im ni ogranienja i ni kraja ne bijae. Nasuh Matraki pohvalno opisuje Hajrudina Barbarosu. Lijepa je slika Venecije u nastavku knjige. Kad prikazuje figuru protivnika, Nasuh Matraki kae za Andrea Doriju i njegove prijatelje da su im nosevi kao Kaf-planina. U podsjeanju na Bitku kod Perveze Matraki poinje opis u poetskoj formi mesnevije:
ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

187

Adnan Kadri Dnb ba nie hen yrekler llardan ekildi o krekler Dikildi trket-ve sinnlar nn- tsinn old dmenler Grndi tlerden tende yara mh bdan dm kenara (S:35b) U vodu se pretvorilo dosta srca eljeznih Veslalo se veslima od maeva boljim. Navlake za strijele i koplja podigoe se, Kormila postadoe dizgine za konje. Na tijelu se od maeva ukazala rana, Kao da je riba iz vode na obalu ispala. Nasuh Matraki Bonjak je majstor opisa bitaka. Na brojnim stranicama njegovih djela osjea se duh, katkad, prenaglaenoga vitetva. U djelu Sulejmannama Nasuh, nakon opisa vojevanja Hajrudina Barbarose, nastavlja opis pohoda sultana Sulejmana na Budim. Vojska je, naime, krenula 23. aprila 1543. iz Edirne prema Budimu. Matraki opisuje i slika mjesta kroz koja prolazi. Usput opisuje i vojskovoe koje se bore kod Budima u maju mjesecu, dok sultan s vojskom ide iz pravca Sofije prema Niu. Takvi opisi esto su praeni stihovima u formi mesnevije (51). Nita manje ivo nije opisana vojska u pratnji sultana kad 17. maja kree iz Sofije prema Niu: Buyurd old leker af kede Drldi albe merdn- gzde Aub pervz- Suln alemler Alem dibinde urd muteemler Yerinden opd ol kh- girnlar ound birbirine sumnlar (S:51b) On naredi, i vojska se pretvori u bojne redove. Ti odabrani junaci prema srcu se postrojie, 188
ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

Osvrt na simbiozu poetskog i proznog narativa u djelima Nasuha Matrakija Sultanske zastave otvorie i dadoe da polete. Podno zastave stajale su velianstvene vojske, Kao da uinie da se teka brda sa svog mjesta pomjere, Kao da se nebesa meu sobom dotaknue. adori sultanski opisuju se kao cvjetovi po livadama i panjacima. Matraki uz spomenute opise doista slika livade u maju, kao i manja mjesta kroz koja prolazi sultanova vojska. Poezija ima funkciju slikanja rijeima, dok naslikane slike doaravaju tekst djela vidljivim bojama osmanskih minijatura 16. stoljea. Panjaci se, zbog vojske na njima, porede s morima, a redovi vojnika sa eljeznim valovima, sultan je mjesec sa ogrtaem od sunca, a ostali su zvijezde oko tog mjeseca. Teki topovi od Beograda bili su prevoeni laama. U formi mesnevije Matraki daje dui opis poara u Beogradu. Zanimljiv je i stihovani opis prolaska sultanove vojske kroz Osijek u julu 1543. godine. Okruivanje utvrde iklo Nasuh Matraki iz Visokog opisuje na sljedei nain: Nasuh Matraki Silahi Bonjak iz Visokog poetak opisa okruivanja utvrde iklo

Sulejmannama / Knjiga o Sulejmanu Zakonodavcu (Topkap Saray Mzesi Hazine ktp. 1608; 77b)
ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

189

Adnan Kadri Seerden ban ad t- h alnd ks-i rezm-i padih Svr old bes andan usrev-i dehr Yannca askeri hem- Menehr Neal-i ra olub menk- aru Pr old abl ninden g-i aru Yerinden rgidb ayr u vu eker ejder-fat her su cy Srer sratle salar cihn-ba ir- ilo Rstem gibi ra Yannca lekeri n bar-i pr-c mh bi-mr u heb zrh-p nnce askeri hem-n meh-i nev am zerrn klh mihri pertev afasnda lmn cvn-sl Siyeh em siyeh zlf siyeh l Yedilr nce espn- siyeh em Didilr smlerinden kh n pem Yedekler ki redr vsa cevln Yeder her birini bir merd-i meydn Bulardan ayri gebrn- msellem Nie bin esb-i rehvr u muallem Bu drtiyle n Dr-y devrn ridi alaya n bar- Ummn Naar ald rdan h- alem Grndi ardan bir n- mukem riince hemn emr itdi leker uatd evresin mnend-i ejder 190
ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

Osvrt na simbiozu poetskog i proznog narativa u djelima Nasuha Matrakija db simur-ve cenk-i mafi uatd askerine kh- f (S:77b-78a) Od jutra vladarev tug-biljeg18 svoju glavu otkri, Zasvira ratni bubanj sultanski. Vladar vremena odmah zatim ata uzjaha, Kraj njega je vojska kao u Minuehra.19 Potkovice od konja postadoe, gle, minua nebeska. Uho nebesko ispuni se glasom ratnoga bubnja. Sa zemlje strahom tjerajui ptice i ivotinje, vojske, poput adahe, na sve se strane ire. urno zapovjednik ovosvjetski ide Prema utvrdi iklo, poput Rustema konja jae. Sa njim vojska njegova poput mora ivahna. Poput riba bez broja, sva u pancirima. Vojska ispred njeg poput mladog polumjeseca. Svi su blistavih kapa, sjajnih poput sunca. Na glavama junaka, mladih po godinama sve Oko crno, soluf crni i crni ben je. Ispred jau konjanici crnog oka. Kau, od njihovih kandi brda postaju vuna. Oni koji su u priuvi ue pauna kako da se uzdignuto ee. Svakoga od njih jedan junak od megdana pokree. Osim njih i geberani koji su postali muslimani, Na hiljade atova pripitomljenih i poduenih. Tako Darije ovog vremana, sa svim to posjeduje Stie do tvrave - kao Omansko more. Izdaleka pogled prui vladar svijeta. Na suprotnoj strani ukaza se neka utvrda ojaana. im stie, odmah izda nareenje. Vojska se kao adaha obavila oko nje. Kao Simurg vojne redove uspostavljajui tada, Okrui ju: za vojsku je ona kao Kaf-planina... Nakon to je 30. juna okruena utvrda iklo, u nastavku djela opisuje se taktika strpljivosti. Nekoliko dana nakon opsade bilo je zasjedanje Divana.
18 19 Nosio se na dugakom koplju, spada u vladarske vojne insignije. U perzijskoj mitologiji, Minuehr je sin Feriduna.

ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

191

Adnan Kadri Osvojene su vanjske zidine, a potom je nastavljeno osvajanje i ostalog dijela tvrave. Osmanska vojska je do 19. jula ula u tvravu. Nasuh Matraki Bonjak u stihu detaljno opisuje sukob sa vojnicima u unutarnjim zidinama utvrde iklo. I neprijateljski i osmanski vojnici opisuju se kao krokodli u moru krvi. Na slian nain Matraki opisuje i osvajanje ostalih utvrda. Prvo je osvojena utvrda Peuh. Detaljno je opisano osvajanje utvrda Ostorgon, Tata i Vilan. Bosanski sandakbeg Ulama-paa20 prodire dalje na neprijateljske teritorije na sjeveru i donosi veliki ratni plijen. Vrlo su slikoviti stihovi Nasuha Matrakija povodom opisa utvrde Tata: smn- mareke pr m olub Ber-i tiyle cihn ii olub utd f ad-y dr u gr orusndan old lerzn ar- pr (S:104a) Nebo bitke puno oblaka bi, Dok se sredite svijeta munjom maa ispuni. Zvuk ratovanja obzorja poklopi, Ostarjelo nebo zbog straha od njeg zadrhti... Put sultana Sulejmana Zakonodavca prema Budimu bio je pun opsada i osvajanja. Stolni Biograd je osvojen u septembru 1543. godine. Matraki nastavlja opis dolaska Hajrudina Barbarose u Istanbul i slanja delegacije iz Stolnog Biograda u Francusku preko Dubrovnika, Venecije i Italije do grada Giona. Nasuh Matraki Bonjak dovrava ovo svoje djelo 3. demadel-ahira 950. / 3. septembra 1543. godine. O poetici narativnog mozaika u djelima Nasuha Matrakija Bonjaka Jedno od prvih historijskih djela Nasuha Matrakija Bonjaka jeste Mecme-t-Tevr ( / ) Stjecite hronika [926/1520]. Koncept djela uvjetovan je Taberijevom historijom Tr al-rusul wa al-mulk. U Matrakijevom djelu ima dosta prevoenja, adaptacija, ima i proze, a i kraih
20 Mujadevi, Dino (2008:402) Mhimme defter iz 1552. - Osmanski izvor za povijest Slavonije i Srijema, Scrinia Slavonica, VIII (2008).
ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

192

Osvrt na simbiozu poetskog i proznog narativa u djelima Nasuha Matrakija poetskih odlomaka. Nasuh Matraki Bosnevi dodatno je afirmirao klasinu historiografsku taberijansku metodu u osmanskoj historiografiji poetkom 16. stoljea. On opisuje dogaaje u scenama, razvijajui narativnu scenu do detalja. Kod Taberija se poezija najee koristi u redez-metru i esto ima parnu rimu. Kod Matrakija i drugih osmanskih hroniara najea poetska forma za due poetske opise kakva dogaaja u hronici jeste poetska forma mesnevije. Funkcija poezije u opem okviru historijskog narativa ponajprije je dekorativna, ali i vrlo upeatljiva. Ona ima, dakle, i posebnu strukturalnu vrijednost u naglaavanju poruke kakva djela. Poetski fragmenti i dekorativno i ritmiki naglaavaju odreeni dio teksta, ime se tradicionalno u literaturi na orijentalnim jezicima esto pokuava razbiti mirni, usporeni, statiki model autorske naracije. Poetska scena uklopljena u prozni tekst esto je sastavni dio elje (i plana) naratora, pisca da dodatno naglasi zaplet u tekstu, ali, i da istodobno ugodi narativnoj elji prefinjenog itatelja, s druge strane. Dvostruka usmjerenost naracije u djelu, od elje autora da priu dovede do kraja pa do elje itatelja da narativna igra to due traje, nuno dobija razliite forme i sekvence koje as ubrzavaju priu, as je usporavaju i razvlae. Ovaj postupak pripovijedanja u starijim bonjakim hronikama na osmanskom jeziku gotovo da je kanonoziran s filotehnikoga aspekta. Po tehnici i sadraju pisanja, Matrakijeve hronike su i knjievna i historijska djela sa posebno formuliranim slikama koje katkad obiluju brojnim, ak i ne ba tako vanim historijskim podacima, s jedne strane, dok u nekim dijelovima gotovo da skrivaju historijsku zbilju i naglaavaju autorovu narativnu elju da kae neto to se samo njemu ini vanim. Na taj nain, svjesno ili nesvjesno, pravi otklon od historijske realnosti i kree ka oblikovanju imagoloke slike djela. Naracija u hronikama Nasuha Matrakija Bonjaka vie je podreena velikoj historijskoj prii nego to je u slubi praenja emotivnog u svijesti likova koje opisuje. To je opa tendencija koja anrovski samo donekle pravi razliku izmeu osmanske historijske hronike i biografije. Imagoloke elje naratora najee i najprihvatljivije se semiotiki kodiraju kroz odreene izreke, poslovice, citate ili kroz poeziju koja je sama po sebi kodirana odreenom epskom ili lirskom matricom. tavie, i neke se poslovice ili izreke mogu smatrati odreenom vrstom komprimiranog protonarativa, a ako se one iskau unutarnjom rimom, onda su stilski jo efektnije i idejno snanije. Poetski narativni fragmenti u hronikama su, stoga, najee varijabilni u tekstualnom mozaiku djela, ali su esto i sastavni dio narativne elje teksta, mjesto autorske digresije i bijega od injenica neumitne historijske realnosti. ak i u abloniziranim poetskim opisima sultanskog pohoda i pobjednike vojske, u tekstualnom mozaiku djela, jasno biva idejno stajalite koje je sastavni dio narativnog horizonta Matrakijevih hronika. Kao da je i poezija sama po svojoj naravi ukljuena u
ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

193

Adnan Kadri narativnu strukturu kroz prepoznatljive idejne, imagoloke narativne filtere. Zanimljiva je jo jedna osobitost poetskih fragmenata u Matrakijevim hronikama: stihovi su katkad pisani pod jakim nabojem visokostiliziranih kanona jezikostilskog izraza kiene osmanske poetike, dok su nekad prilino jednostavni, gotovo ablonizirano predvidljivi. No, openito promatrajui, ako se promatra struktura Matrakijevih hronika i drugih proznih djela, uoava se nevjerovatna simbioza proznih i poetskih fragmenata teksta, a u narativnim djelima poetski fragmenti su katkad narativni a nekad deskriptivni, opisni. Narativni poetski fragmenti u tekstualnom mozaiku Matrakijevih hronika u jaoj su povezanosti s cjelinom narativnog teksta. Povezanost je i formalne, strukturalne, ali i konceptualne naravi, dok stilska izraajnost i ekspresivnost takvih poetskih fragmenata poveavaju i stilogenost samog djela. Na kraju treba naglasiti da je jedna od opih osobitosti gotovo svih proznih djela Nasuha Matrakija Bonjaka simbioza proznih cjelina i poetskih fragmenata koji se meusobno dopunjuju. Summary A REVIEW OF THE SYMBIOSIS OF POETIC AND PROSE NARRATIVE IN THE WORKS OF NASUH MATRAKI BONJAK (?-1564) The article draws attention to a symbiosis between prose and poetic narrative in the works of Nasuh Bonjak, also known as Matrakki Visoanin (ie, from the town of Visoko). His works are interesting both from the point of general cultural studies as well as from the point of linguistic or literary analyses. Matraki Visoanin finds the basis for his own narrative in the world history narrative, the Prophet's biography and royal chronicles. The article highlights the function of poetry in his prose works, mainly his travel accounts. Although the function of poetry in the general framework of Matrakki's historical narrative is decorative, it clearly has a special structural value in that it emphasizes certain messages and ideas found in his works. In general, one of the regular features of nearly all works of this writer is the symbiosis and mutual complementarity of prose units and poetic fragments.

194

ANALI GHB 39/2010, (31), 169-194

821.512.161.09 : 929 Bjelopoljak A. Hatemi Sabaheta Gaanin

AHMED HATEM BJELOPOLJAK NAKIBENDIJSKI EJH I PJESNIK

Saetak
Ovaj rad se bavi poetskim znaajkama gazela Ahmeda Hatema Bjelopoljaka u okviru drutveno-historijskog konteksta, relacijama s drugim kulturnim fenomenima 18. stoljea u Osmanskoj dravi, kao i sufijskom recepcijom njegovog Divana. Ahmed Aqovali-zade (Bjelopoljak) Hatem (umro 1168./1754. godine) je sin je Osmana ehdi-efendije Bjelopoljaka, hadegana carskog divana, a unuk Mehmeda Salim-efendije Kadia iz Bijelog Polja (tur. Aqova). Nije poznato gdje se rodio i odrastao Ahmed Bjelopoljak, ali se zna da je visoke kole zavrio u Carigradu, a zatim otputovao u Misir i Hidaz i tamo boravio neko vrijeme. U Meki je dobio irad od nakibendijskog ejha Ahmeda Durjanija koji ga je i uveo u nakibendijski tarikat. Godine 1168/1754. imenovan je za kadiju u Larissi, u Grkoj, gdje je i umro. Bio je veoma obrazovan, isticao se kao dobar poznavalac raznih disciplina islamskih nauka. Iza sebe je ostavio i ureen divan pjesama na osmanskom, perzijskom i arapskom jeziku. Njegov Divan je bio veoma cijenjen i esto prepisivan. Unutar Divana poezija je razvrstana po jezicima: arapskom, turskom i perzijskom, tako da su odvojeni kao zasebne cjeline. Hatemova poezija je poetska filozofija u kojoj se misli isprepliu u koncentrinim krugovima gdje je svaka interpretacija samo jedna od moguih interpretacija. Hatem je pjesnik misaone lirike, istananog filinga, zgusnutog i hermetinog jezikog izraza iji je povrinski jednostavni smisao poezije u obrnutoj srazmjeri sa brojnim smislovima i porukama u dubinskoj strukturi. Kljune rijei: sufijski pjesnik, drutveno-historijski kontekst, 18. stoljee, perzijski jezik, gazeli.

Drutveno-historijski kontekst Zanimljiva je pojava poetskog lika Ahmeda Hatema Bjelopoljaka na knjievnoumjetnikoj sceni Osmanskog carstva u 18. stoljeu. Hatem je bio erudita - mufessir, fakih, filolog, matematiar, muzikolog i pjesnik.1 To
1 Dr. Safvet-beg Baagi, Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti. Sarajevo, 1986., str. 364; Mehmed Handi, Knjievni rad bosansko-hercegovakih muslimana, Sarajevo, 1933., str. 12-14; Hazim abanovi, Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima, Sarajevo, 1973., str. 467-469.; Fehim Nametak, Divanska knjievnost Bonjaka, Sarajevo, 1997., str. 75-76.

ANALI GHB 39/2010, (31), 195-212

195

Sabaheta Gaanin je pjesnik osebujnog pjesnikog stila, iji se pjesniki svijet bez suvine pjesnike patine bavi ovjekom u univerzumu i koji e, bez sumnje, potaknuti itatelja na promiljanje o univerzumu kao vidljivom odrazu ovjekove duhovne zbilje. Njegova pojava je utoliko zanimljivija stoga to se istie svojom poetskom osobnou u plejadi osmanskih pjesnika 18. stoljea. Da bismo razumjeli njegov pjesniki opus, nuno je dati iri knjievni okvir - u svjetlu poststrukturalnog pristupa - to jest sagledati drutveni, filozofski i umjetniki kontekst u kojem je Hatem stasavao u pjesnika. Na drutveno-politikom planu to je bio izrazito turbulentan period, stagnacija se osjeala na politikom, vojnom i ekonomskom planu, sultani su svrgavani dravnim udarima, kriza je posebno pogaala nie drutvene slojeve tako da su krizni procesi u unutarnjim strukturama poeli da izjedaju Carstvo. Svi pokuaji da se neto unaprijedi propadali su i Osmanska drava je 18. stoljee zavrila nemonija nego to ga je doekala.2 Na drutveno-kulturnom planu u prijestolnici se deavaju zanimljive graditeljske, umjetnike i kulturne aktivnosti. Euforiki uzlet doivljava Istanbul u periodu lala (1718 - 1730), kako ga je imenovao pjesnik Jahja Kemal. U prijestolnici je formirana tamparija, grade se palate i parkovi po ugledu na evropske palate i parkove, te etalita i paviljoni po ugledu na isfahanske i parike, kao i brojna izletita sa adrvanima i esmama, travnjacima za izletnike iz obinog naroda i to sve po naredbi Velikog vezira. U uzavreloj atmosferi, u proljee pravile su se zabave u sarajima i baama, etalo se po baama lala i zumbula, a nou pod svjetlou svijea i svjetiljki. Svi sultani iz ovog perioda bavili su se umjetnou i imali svoje umjetnike mahlase. Na zabavama su i ljeti i zimi uestvovali poznati muziari i pjesnici. Pjesnici su recitovali svoje kaside, gazele i arkije posveene raznim linostima. 3 Lala, koja je ranije donesena iz Austrije i Egipta u vrijeme Murata IV i uzgojena u Istanbulu, bila je vrlo omiljen i traen cvijet.4 Stoga je cvijet lale ili tulipana postao nezaobilazni simbol poetike tog vremena.

Vidi vie: Ylmaz ztuna, Byk Osmanl Tarihi: Osmanl Devleti'nin siyas, meden, kltr, tekilt ve san'at tarihi, Istanbul, 1994., c. IV, str. 418-488, c. V, str. 5-79; Dimitri Kicikis, Osmanlijsko carstvo. Beograd, 1999., str. 85-100. Vidi: Istorija Osmanskog carstva. Ed. Rober Mantran, Beograd, 2002., str. 319-345; Cambridge History The Later Ottoman Empire, 1603-1839, svezak 3. Ed. Suraiya N. Faroqhi, Cambridge, 2008., str. 481-520; Dana Sajdi, Ottoman Tulips, Ottoman Coffee: Leisure and Lifestyle in the Eighteen Century., London, 2007. Lala se kao cvjetna vrsta toliko umnoila tako da su lukovice iz Holandije i iraza nakon ukrtanja dosegle broj od 639 vrsta lala. O njima su se pisale rasprave, a cijena pojedinih raritetnih vrsta je utvrivana carskim proglasom. Vidi: Byk Trk Klasikleri svezak IV, str. 194.
ANALI GHB 39/2010, (31), 195-212

196

Ahmed Hatem Bjelopoljak Nakibendijski ejh i pjesnik Protivno drutveno-politikim turbulencijama i na unutarnjem i na vanjskom planu, za knjievnost 18. stoljea moe se rei da nije preivljavala velike promjene. Na poetku 18. st. poetska dominacija se pripisuje pjesniku Nabiju, a kasniji period su obiljeila dva velika pjesnika: Nedim i ejh Galib.5 Kriza koja se osjeala u Carstvu na specifian nain je utjecala na knjievnost: razvijala se u dva oprena pravca, dok su se jedni predavali hedonizmu i pisali poeziju u njegovom okrilju, drugi su se otisnuli u mistiki svijet tesavvufa. Meu ovim prvim se svakako istie Nedim (1681-1730), za iju popularnost historiari knjievnosti navode da je jedan od njenih razloga njegova vizura ugode i radosne predanosti uivanjima kojima je gledao na svijet oko sebe. Njegova filozofija razdraganosti i hedonizma je pridobila veliki broj pristalica meu tadanjim pjesnicima: Kami, Sejid Vehbi, Nejli i drugi koji su pored poezije u maniru Nabija poeli pisati u maniru Nedima. Na drugoj strani, potpuno nezainteresirani za ovakav knjievni manir, svoju poeziju piu pjesnici poput Osman-zadea Tajiba, Nazima, Nahifija, Hatema i Esrar-dedea. Na kraju stoljea pojavio se i ejh Galib sa sasvim osobenim pjesnikim stilom. Jedna od znaajki poetskog stila ovog perioda je lokalizam - ranije ve u 17. stoljeu pripisivan Nabiju i Sabitu - koji je u narednom stoljeu intenziviran tako da pjesnici lale devri u kasidama, gazelima, tarihima i arkijama ne opisuju neke imaginarne prizore i vrtove, niti iraz i Bagdad, ve opisuju Bosfor i ivopisni ivot Istanbula sa njegovim ljepoticama, dogaajima, zabavama, ramazanima, bajramima. Svi dogaaji iz tog perioda su uli u divane pjesnika sa Nedimom na elu.6 Poezija nije vie bezlina, lirika dobiva drukija znaenja koja moraju imati izvjesnu dubinu, iroku imaginaciju i prefinjenosti u jezikom izrazu. Zanimljivo je da poetika poinje da polahko izmie krutim pravilima klasine divanske poezije. To je vidljivo kod pjesnika ve spoetka stoljea, dok s Nedimovom lirikom to uzima maha. Tako se poetika naela tokom 18. stoljea polahko mijenjaju, gube na krutosti i otvaraju kvalitativnim promjenama poetskih imaginacija.7 Meu drugim knjievnim znaajkama ovog stoljea je zastupljenost poetskih formi arkije, tariha i nazire. Skoro svaki pjesnik se ogledao u sastavljanju tariha o velikim i malim dogaajima: od podizanja novih i popravki starih objekata, proslavi bajrama i ramazana, stupanja na prijesto sultana i vezira, raanja prineva, odravanju uvenih gozbi pa do zaruka
5 6 Balangcndan Gnmze Kadar Byk Trk Klasikleri 4/13, Istanbul, 1986., 193. Vidi: Stanford J. Shaw, History of the Ottoman Empire and Modern Turkey. Empire of the Gazis: The Rise and Decline of the Ottoman Empire 1280-1808, svezak 1, Cambridge, 1976. O knjievnim kretanjima u 18. stoljeu vidi: Balangcndan Gnmze Kadar Byk Trk Klasikleri 4/13, Istanbul, 1986., 193-200.

ANALI GHB 39/2010, (31), 195-212

197

Sabaheta Gaanin uglednika svoga vremena. Tarih, u formi kaside ili kratke i neto due kit'e, obavezan je dio divana svakog pjesnika. ejh Galib je bio mevlevijski ejh i napisao je 68 tariha to svjedoi da se izbliza interesirao za dogaaje oko sebe.8 to se tie poetskog izraza, za razliku od tekog i kitnjastog jezika sebk-i hindija iz 17. stoljea, jezik je jednostavniji, izbjegavaju se apstraktni izrazi i pretenciozna upotreba perzijskih i arapskih izraza u pjesmama.9 Biljeka o pjesniku U prvoj polovini 18. stoljea ivio je i na pjesnik Hatem. Meutim, iako se kolovao i jedan dio ivota ivio u Istanbulu, njegov filozofski i pjesniki put je bio omeen drugim geografskim takama. Za njega knjievni historiari istiu da jedan od malobrojnih pjesnika kod kojeg se ne osjea utjecaj Nabija i Nedima je ejh Ahmed Akovalizade, autor je malog sreenog divana u kojem se nalazi 170 gazela. Njegov divan je tampan na 101 stranici u Istanbulu.10 Hatem nije bio pjesniki bard koji je slijedio knjievnoumjetniki trend, naprotiv on je bio uenjak, sufija i pjesnik koji je izotrio svoju poetsku vizuru iz ugla tesavvufa kao svog filozofskog odreenja. Do sada o njegovom ivotu, naunom i knjievnom opusu nije bilo ozbiljnijih analiza, opservacija i interpretacija knjievnih kritiara.11 Ahmed Hatem Bjelopoljak (Aqovalizade) (umro 1168./1754. godine) sin je Osmana ehdi-efendije Bjelopoljaka, hadegana carskog divana, a unuk Mehmeda Salim-efendije Kadia iz Bijelog Polja (tur. Aqova).12 Nije poznato gdje se rodio i odrastao Ahmed Bjelopoljak, ali se zna da je visoke kole zavrio u Carigradu, a zatim otputovao u Misir i Hidaz i tamo boravio neko vrijeme. U Meki je dobio dozvolu, irad, od nakibendijskog ejha Ahmeda Durjanija (Ahmad Yakdast uryn), koji ga je i uveo u nakibendijski tarikat. Godine 1168/1754. bio je naimenovan za kadiju u Larissi (Yeniehir) u Grkoj, gdje je i umro. Turski pjesnik Belg, njegov uenik iz Jeniehira, napisao je elegiju (mersiyya) u kojoj, izmeu ostalog, kae: Na ovaj prolazni
8 9 10 11 Ibid., str. 198. Ibid., str. 199. Ibid., str. 357. O Hatemovom pjesnikom izrazu vie u: Sabaheta Gaanin, Lingvostilistika analiza perzijskog divana Ahmeda Hatema Bjelopoljaka, doktorska disertacija, rukopis u Orijentalnom institutu u Sarajevu. Ovaj podatak je on sam dao u biljeci na kraju kaside o ahlaku na arapskom jeziku: hadim beni adem Aqovalizade Hatem. Vidi: M. Handi, Knjievni rad bosansko-hercegovakih muslimana, str. 13.
ANALI GHB 39/2010, (31), 195-212

12

198

Ahmed Hatem Bjelopoljak Nakibendijski ejh i pjesnik svijet nee doi niko njemu slian, nitko tako slavan u egzaktnim i mistinim naukama, a posljednji stih ove elegije sadri datum njegove smrti: Resul-e ekreme Ahmed efendi hemgivar olsun/Neka Ahmed-efendija bude susjed asnog Boijeg Poslanika (1168./1754/5).13 Bio je veoma obrazovan, isticao se kao dobar poznavalac raznih disciplina islamskih nauka. Navode da je bio i odlian kaligraf, to potvruje diploma kod poznatog kaligrafa Hattata Emir-efendije. Poznavao je dobro sva tri orijentalna jezika, a na arapskom je ak drao i predavanja. Iz oblasti erijatskog prava napisao je komentar na uveno djelo Mulaq al-abur Ibrahima Halebija, iz oblasti leksikografije komentar poznatom rjeniku Tuhfe-i hid, iz oblasti matematike komentar djelu Al-lum al-Faradya. Iza sebe je ostavio i ureen divan pjesama na osmanskom, perzijskom i arapskom jeziku. Njegov Divan je bio veoma cijenjen i esto prepisivan to svjedoi veliki broj prijepisa njegovog Divana u bibliotekama irom svijeta14, a i injenica da je njegov Divan vrlo rano bio (1248/1832) litografisan u Istanbulu. Napisao je na osmanskom jeziku i jednu manzumu moralnodidaktikog sadraja, koja nije prepisivana u sastavu Divana i na koju je sam pjesnik kasnije napisao komentar.15 I on je u duhu svoga vremena pisao tarihe i pohvalnice. Jednu kasidu je posvetio sultanu Mahmudu (1730-1754)16. U narodu je ostala poznata njegova pjesma (arkija): U tebe je srce moje ludo, u tebe je...17 Poetika naela Hatemove poezije Na koji nain oblikuje poetiku jedan sufijski pjesnik a pogotovo ejh (za kojeg se pretpostavlja da je kao murid dosegao vii duhovni stupanj). El-Gazali nam veli da je mistikova temeljna svrha u tome da prosegne kroz zastor priina izatkan snagom osjetila i ljudskog razuma, da opaa s onu stranu fizikog svijeta i na taj nain iskua istinu, bit postojanja, koja je, zauzvrat, mogui iskustveni aspekt Boga.18 Svojom poezijom Hatem je
13 14 Ibid., str. 14. British Museum OR 7119; Istanbul niversitesi Ktb., T. 1274, 2823, 394/1, 2825, 381, 2882; Millet Ktb. , Ali Emiri Manzum eserler Ms. 125; Sleymaniye Ktb., Mihriah Sultan Ms. 373; Selimiyye Ktb., SYEK Ms. 2185 i brojni drugi rukopisi irom svijeta. U Istanbulu se nalazi njen autograf (Sleymaniye Ktb., zbirka Air-efendi), kao i prijepis rukopisa sa autorovim komentarom (Sleymaniye Ktb., zbirka Laleli). Sultan Mahmud je bio poznat meu sultanima kao kompozitor i pjesnik pod mahlasom Sebkat. to se tie njegovih dravnikih aspiracija, principijelno je smatrao da primat u njegovoj upravi treba da ima reorganizacija dravnoupravnog aparata i vojske, a tek potom druge oblasti u dravi. Byk Trk Klasikleri 4/13, str. 357. Vidi: El-Gazali, Nia svjetlosti. Prijevod i predgovor E. Kari. Zagreb, 1995., 83-88.

15 16

17 18

ANALI GHB 39/2010, (31), 195-212

199

Sabaheta Gaanin nastojao da opisuje iskustva svojih duhovnih putovanja zagledan u svijet izvan granica osjetilnog, nastojei da simbolikim jezikom opie slojeve boanskih manifestacija kroz koji nepristupana boanska Bit manifestira Sebe. Inspiracija (proistekla iz ilm-i ladunni) koja ovlada pjesnikom sufijom, naprosto ga inicira da izgovara stihove krajnje sofisticiranog retorikog ugoaja ijeg je sadraja sufija esto i nesvjestan. Za Rumijeve stihove se esto veli da su najbolji primjer takvog iskustva - poredei to iskustvo s najem koji svira samo kada ga usne Voljenog dotaknu. U svojoj poeziji pjesnik vodi rauna o estetikim djelovanjima rijei, jer njegova poezija i svojim ritmiko-melodijskim i pojmovnim osobenostima potie i osjetilne i intelektualne podraaje, oblikujui na taj nain jeziki supstrat s viestrukim poetskim oblicima na povrini, a jo vie u dubini. Stilska figuracija u Divanu je raznovrsna i sloena: glasovne figure, metafora, antitetike figure, ponavljanje istovrsnih jezikih elemenata, permutacije reenikih dijelova i niz drugih stilskih figura na svim jezikim nivoima su stilemi u Divanu, koji pokazuju svu jeziko-semantiku rasko i ekspresivnost stihova. 19 Duhovna iskustva koja pretae sufija pjesnik mogu biti pokrenuta bilo kojim senzualnim objektom: cvijetom, mirisom, oblakom ili osobom, primjerice: Ruina prsa se raspukoe, bojom i mirisom iznjedrie // Mjeseina i mlaak ovom inu su svjedoci // Mjesec pod oblakom tad jedva da se nazire... Njegova stilska osobenost lei u metafori kojom stilizuje svoj izraz na specifian nain, izvlaei iz rijei uvijek drugo znaenje u odnosu na njihovo znaenje na povrini i ispunjavajui ih mistikim znaenjem kako bi dosegao njihove najdublje smislove. Njihova znaenja su zasnovana na razliitoj vrsti iskustva i stoga su teko prevodive s jezika na jezik, a posebno iz svijeta transcendentnog i neiskustvenog u svijet pojavnog i iskustvenog, to veoma uslonjava njihovu semantiku kompleksnost pa time i njihovo razumijevanje bez interpretacije u duhu mistike gnoze. Naprimjer: napojena rua ( ,)metafora u kojoj je rua, vrhunska manifestacija boanske ljepote, ivot ovjeka koji moe da ivi i bitie (napojen) ako dosegne istinsko znanje; mladi izdanci truda i nastojanja ( ,) metafora u kojoj mladi izdanci predstavljaju svjeinu i ivost procesa neprestanog obnavljanja ime se insistira na neprekinutom procesu kakav bi ljudski trud i zalaganje trebalo da bude; onaj koji poji svijet ( ,) to jest onaj koji je po svom znanju jedinstven u svijetu, savreni duhovni uitelj (qutb); peat sree ( ) u
19 O stilistikoj i semantikoj analizi Hatemove poezije na perzijskom jeziku vidi: Sabaheta Gaanin, doktorska disertacija. O Hatemovim gazelima vidi i: Mirza Sarajki, Gazeli Ahmeda Hatema Bjelopoljaka na arapskom jeziku, magistarski rad, rukopis na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
ANALI GHB 39/2010, (31), 195-212

200

Ahmed Hatem Bjelopoljak Nakibendijski ejh i pjesnik znaenju u konanici biti od onih koji su dosegli Zbilju; djevianska mata ( ,) metafora za originalnost; elo siromaha ( ,) u znaenju sufije koji se odrekao blagostanja materijalnog svijeta; ruevina ( ,)metafora za sve ono to ima neuglednu formu, ali istinski sadraj i znaenje. Meutim za ovu vrstu tekstova je relevantna interpretacija teksta, to jest pravilno dekodiranje teksta, jer je ova poezija pisana sa jasnom porukom recipijentu da promilja o tawhidu - krajnjem cilju duhovnoga puta ovjeka. Dekodiranje pjesnikove poruke recipijent moe teko razumjeti bez poznavanja kako neposrednog tako i ireg konteksta u ijoj interakciji je knjievnoumjetniko djelo kodirano. Stoga je poeljno markiranje tesavufskog registra sa posebnom upotrebom jezika kako bi se uspjeno izvrilo dekodiranje teksta, odnosno njegova semantika interpretacija. Ovo emo ilustrirati primjerima iz gazela koje donosimo na kraju teksta: oni koji nou izlaze ( - ) oni koji tee da se uzdignu u vii duhovni svijet; no ( -)svijet skrivenosti (lam-e gayb), svijet predodbi, vii duhovni svijet (lam-e abart); svjetiljka ( - )aktivni racio koji upravlja ovim svijetom, svjetlo koje sjaji tajnom spoznajom (marefat), svjetlost Boije emanacije, salik koji izgara na putu Spoznaje; opijenost jutarnjim vinom koje ne izaziva mahmurluk ( ) alegorija u kojoj zanesen spoznajom salik krajem noi, pred zoru zaziva Boga u osami, u potpunosti je ispunjen duhovnom snagom; miomiris ( - )svjetlost koja se pojavljuje kod salika usljed duhovnih vjebi, oplemenjivanjem due duhovnim vjebama dostii stanje blaenosti; srea ( - ) eho iz Praiskona, praiskonska srea, Boije obilje i milost iz kojeg se izvodi pregnue i sve to posjeduje duhovni putnik; kraj, peat(njak), vlastito ime ( - )termin: potpuno dostignuta zrelost u duhovnom napredovanju; lice ( - )emanacija Ljepote koja je uzrok pregnua salika na duhovnom putu: blijesak ljepote Voljenog; istei, ienje ( - )duhovno proiavanje, aluzija na neophodna tri stupnja istoe kod sufija: izvanjsko (vodom), unutarnje (pokajanjem pred Bogom) i duhovno odgajanje (u tarikatu); krug ( - )kruna forma u kojoj se obavlja zajedniki zikr (molitva, zazivanje Boga) dervia; kruna forma je institucionalizirana kod dervikih redova a simbolizira svemir u kome se sve kree oko sebe i u orbiti oko
ANALI GHB 39/2010, (31), 195-212

201

Sabaheta Gaanin sunca koje predstavlja Sutinu; koncentrini krugovi simboliziraju ljuske koje poinju od izvanjskog susreta sa svetim do najdublje sri religije tevhida; grana ( - )suha grana je aluzija na ljude koji su nezahvalni Bogu, koji su zapali u duhovni nemar i zaborav; reminiscencija na Ebu Lehebovu enu, nosaicu granja za potpalu (aluzija na gorivo pakla); golub(ica) ( - )u sufijskoj poeziji simbol vjernosti i ljubavi, ije gugutanje g g znai: Gdje je, gdje (Voljeni); no ( - )svijet skrivenosti (lam-e gayb), svijet predodbi, vii duhovni svijet (lam-e abart).. Principijelno, sufijski gazeli strukturalno se zasnivaju na polaritetu, principu na kojem se zasniva postojanje univerzuma: azal, vjenost bez poetka i abad, vjenost bez kraja - polovi izmeu kojih svijet pulsira. Tako i Hatem u dubinskoj strukturi svoje poezije, kroz sutinsku dijalektiku suprotstavljenost paradoksalnih odnosa koji se na krajnjoj instanci svode na svijet osjetilnog - svijet nevidljivog, pretae svoja iskustva u osmiljene poruke univerzalnog znaenja. Ta univerzalna znaenja se zasnivaju na spoznaji da sve u univerzumu ima svoj antipod, svoje lice i nalije: dva kraja istog polariteta ine tama i svjetlost, forma i znaenje, dan i no, vatra i voda, unutarnje i izvanjsko, alost i radost - to pjesnik veoma uspjeno izraava kroz dobro oblikovanu formu. Naprimjer: empres koji ne daje plod ( - ) plod rajskog drveta (,) znanje kojim se ne stjee istinska spoznaja nasuprot spoznaji Istine (gazel na elif, stih 3); kraj ( - )poetak ( ,)polaritet izmeu ivota i smrti ili Prapoela i konanog/ponovnog sjedinjenja (gazel na elif, stih 6); skut ( ,)nasuprot Jusufu - koulja ( ,)nasuprot Jakubu; ovo je dvostruka opozicija, ali sa istim znaenjskim odnosom: koulja i njen skut imaju referencu fizike ljubavi, odnosno ovog svijeta, dok je njihov rajski analog istinska ljubav prema Voljenom (gazel na ta, stih 4); srea ( ,)referenca za duhovnu nagradu - carski ( ,)referenca nagrade u ovosvjetskim razmjerama (gazel na la, stih 7). Hatemov jeziki izraz se odlikuje i poetskim sentencionalnim mislima, koje djeluju veoma stilematino jer se poetskom retorikom izriu univerzalne mudrosti. Sentencije su nabijene stanovitom dozom prozainosti, koja snano djeluje i na dananjeg itatelja koji je svikao na savremeni poetski izraz neobine mjeavine prozainog i poetinog govora, tako da takvi stihovi munjevito dopiru do svijesti itatelja. Upravo se u tim stihovima osjea 202
ANALI GHB 39/2010, (31), 195-212

Ahmed Hatem Bjelopoljak Nakibendijski ejh i pjesnik dinamika napetost zbog sudara razliitih izraajnih registara - tamo gdje se isto lirski sadraj (iskustva izvan racionalnog miljenja) sudara sa mudrou: Kad srce progleda, to su stvari to na kraju dou... Znaj da mudrima u ovom svijetu nitavnoga sve znano je... Onom ko ne vidi, kakva mu korist oima od sunca i mjeseca... Kad srce mladog ovjeka do granice stigne, razum zalud je. Umjesto zakljuka rei emo da Hatem stilizuje svoj izraz na specifian nain i da njegov poetski jezik predstavlja figurativnu polihromiju koju redovno prate postupci dvostrukog modeliranja, povrinskog i dubinskog sa mistikom konotacijom, ime se veoma uslonjava semantika struktura i pojaava ekspresivna vrijednost. Moemo ustvrditi da u naizgled sasvim jednostavnim stihovima pjesnik izraava najdublje smislove i univerzalne istine. Otuda njegovu poeziju karakterie jezgrovit i kondenzovan izraz, esto zasjenjen povrinskim ambigvitetom Naravno, percepcija ovakvog jednog sloenog knjievnoumjetnikog teksta uveliko ovisi o primatelju poruke, njegovoj sklonosti da komunicira sa tekstovima tesavufske orijentacije koja je osjenena brojnim semantikim slojevima i nijansama. Gazeli koji slijede najbolje ilustriraju iznesene stavove u naem istraivanju poetskih naela Hatema - pjesnika i sufije. U radu je iz Divana ekscerpirano sedam gazela na perzijskom jeziku20 koji su prvi put predstavljeni kulturnoj javnosti.

20

Analiza je napravljena na osnovu rukopisa Istanbul niversitesi Ktb. T 2823. Ovaj rukopis sadri 271 pjesmu na osmanskom, 32 pjesme na arapskome jeziku te 29 gazela, 2 kaside, 4 mufreda i 4 tariha na perzijskom jeziku.

ANALI GHB 39/2010, (31), 195-212

203

Sabaheta Gaanin Pogled lava, arka elja i pokriva od mjeseeva svjetla ovdje je .Oni koji lutaju po tminama ljubavi svojim uzdahom svjetiljku upale U dolini ovoj gdje rua svjeinu skuplja sa usana suhih .Ovdje privienje titra od suze iz oiju ednih Oslobodi se i ne svijaj poput empresa jalova zarad samog bitisanja .Svaka mladica truda je plod tuba drveta, stoga se kloni toga Od kapljica suneve svjeine na meni su samo opekotine .Mjehuri rastaljenog srca na suncu, ista voda ovdje je Nausnice, trepavice ko u papagaja osmjehuju se .Usne slatke to poeziju sriu sve u slast to ovdje tvore Kad srce progleda, to su stvari to na kraju dou .A poetak sami, samo nas od rastanka ovog svijeta dijeli to uradi, nai e na planini Istine .Nemoj mislit' da odgovor je izvan ovog to se ree ovdje Znaj da mudrima u ovom svijetu nitavnoga sve znano je .A drugo su oni to svako dobro djelo prespavaju ovdje Lijepa kua to sazdana je, njenoj ljepoti Hatem ukrase ne dodaje .Mladenku u lonici krase samo uvojci ovdje

Svjetlost ljepote njene i pogled koji ee za mene isto je .I svijea i krilo leptira za mene isto je 402
212-591 ,)13( ,0102/93 ANALI GHB

Ahmed Hatem Bjelopoljak Nakibendijski ejh i pjesnik Nevoljnom se ini da srea ima samo boje dvije Ali u oima mojim i crno i bijelo isto je. Sve dok mi sunevi cvijet zlatni sudbinu okree Palata bajna ili kuica trona za mene isto je. Pred svijeom pronicljivosti treba povui skute koulje svoje Stoga koulja Jusufova kao da je Jakubova, za mene isto je. I kroz votane nabore lojanica svoju svjetlost alje Osmijeh drage na rubinskim usnama za mene isto je. S ovim kragom ispranjenim sva bol nesta, poput praine da postanem i ruina naputena, pa svejedno mi je. Onom ko ne vidi, kakva mu korist oima od sunca i mjeseca Jutro i veer, tuincu su poput ogledala, a meni svejedno je. Pla oblaka koljci carskoj poput hrane je A suza krupna i biser carski za mene isto je. Ako se od odraza trepavica mojih na licu joj nemir pojavi Ne alim se to i kosa i ealj za mene isto je. Zarad bena i uvojaka zahvala zikrom ne pristoji Ptica sam izmuena, to joj zamka i zrno isto je. Izmuen sam dobrim i loim kao tespih nanizan od vorova Sve to se desilo i trebalo je, zalud pria, isto mi je. Od razoarenja svijesti me priziva Onaj to svijet poji Devet aa je, svijetle bile ili ne, isto mi je. Pohvalu u da izreknem o stilu Hatema, znalca, uenoga Za njim se povedoh i nikako mi svejedno nije zbog toga. 205

ANALI GHB 39/2010, (31), 195-212

Sabaheta Gaanin Ruinjak zbog opojnoga vina rumenoga opustoi, zalud Bulbuli za ruom njegovom ne eznu zalud. Poput mjeseca kad ga gusta koprena tmine obuzme Kad srce mladog ovjeka do granice stigne, razum zalud je. Ej ti lica k'o plamen svijee, ne idi meu one to ti ne dolikuju! Jer biti vitkim empresom sred ubrita zalud je. Licemjerni u neprestanoj potrazi oajanjem su sputani Neizbjeno je da posljedice snose, a tada sve zalud je. Dovoljno su nekom ispisani reci puni ljupkosti i ljepote Ali onima koji pravo lice vide ljepota rukopisa zalud je. Na obraz to sav sija pada jedan pramen kovrdavi Mjesec pod oblakom tad jedva da se nazire, zalud je. Po imenu sam onaj ija poezija srei peat (Hatem) je Stoga za me carsko divljenje zalud nije.

Ej ti uma malenoga, ni u ta se s ushitom nemoj uzdati uka to na obraz padne, osmijeh radosti e ti izbrisati. Nita drugo ne vidjeh osim vlastita odraza Moja najdublja radost koju osjeam nadu mi ulijeva. Na sastanku ljubavnom bohem s tugom druguje Bez vina i bez drage, radost tua njemu je. Kad na koncu miomiris hitenski nas obuze Ah alosti, sva radost bol mi postajae. Ti, zaljubljenie, stalno neke albe ispisuje U ljubavi ima pravilo, radost u njoj prijestup je. 206
ANALI GHB 39/2010, (31), 195-212

Ahmed Hatem Bjelopoljak Nakibendijski ejh i pjesnik Nakon praska zvijezda moja pokliza se .Ako mi u kuu udari, pa to radost je I ljepoti kraja moga alost se pridrui !?Radost nedostina - kad u je u svom domu osjetiti

Od blijeska vina, ona rua skrivena, tena lalina .Pijanstvo lice takvog tena od hiljadu aa izaziva Uzrok mojoj radosti nije zbog te ljepotice .Ve poljubac da uberem, kad mi obraz predade U rubinskim ti usnama blagoslov vina od godine dvije .Rumen s lica ti je poput vina najiega od godine dvije Vidjeh au i odraz krmara ruinoga tena .Oko lica tog sja aura kao to je ima mjeseina Ako svjedokom budem sastanka sa njom .Nadam se da je to na licu sudbinski zapisano Ruina prsa se raspukoe, bojom i mirisom iznjedrie .Od stida kapljice znoja lice orosie I na koncu iz pera sama krv finoe prokapa .to god moja mata bujna ispisuje, to lice ponitava
212-591 ,)13( ,0102/93 ANALI GHB

702

Sabaheta Gaanin

Kako moe potovani ejh u uputi vjet biti Kada sebe vodom ne moe istim uiniti!? Miris irfana tuincu u nevolji opskrba je Dim uda mirisnoga krui u obruu halke ove. Uitelju zadatak je da boju ovisnosti iz srca izbrie Koliko god da pere mrlje, bez ljubavi iznova izbit e. Kakva korist od otrine svjetlosti vida i sa krunom da si Slijep ovjek bude kad je zamka odredbe spremna. Ako sijee, sijeci grane jezika to predug postaje Zbog mita onaj to se zlatu klanja nevjernikom ostaje. U plamenu nestaje svijea sa leptirom zbog svjetlosti U plamen empres se pretvara zbog golubice. Nemir, jecaj izaziva dirljiv govor dok pijanke traju Dok se rijei mudrosti velikana pripovijedaju. Oko koje pokriveno je, sa toliko svjetova blisko je Kad su kui vrata otvorena, s nedostacima stalno je. Iz ogledala su tui osjeaji, rijei i pogledi, bolni peat to mi ga papagaj iz ogledala stavi. Kad znake skromnosti nemoni pokazuje, prirodno je Na luku savitljivom igre ove spretan postat e. Zrake mjeseca mladoga po suncu padaju, Ono lice ko mjeseina sunce svojom samilou zakloni. Samo jedan trak svjetlosti svijee donijet e obilje Oni to oima koketiraju i zavode, pomoi e onima to ne vide. Da bi se blagonaklonost stekla, krajnja panja je potrebna Svijea svoju svjetlost pokazuje samo nozi putnika. 208
ANALI GHB 39/2010, (31), 195-212

Ahmed Hatem Bjelopoljak Nakibendijski ejh i pjesnik Hatem sebe vidi neznalicom, stoga mu je cilj spoznaja On na svoj nain izbavljenje trai, stoga e postati pjesnik vrijedan tovanja

Ogledalo lica tvoga pokazuje svijetu da mu je ono dovoljno .A i odraz naeg biti i ne biti potpuno mu je poznat Nemir, brige i nevolje stiu ovjeku od njega samo .Prosjaku i otisak hasure na elu je dovoljan Mirisanje behara nee ieznuti u piu gorkom .Ko vino pije rubinsko, njega i cvijetak razveseli dovoljno Krmar u ekstazi tri talaka pogledom ne dade .Tri ae vina jutarnjeg i krag njemu je dovoljno Sedlanje konja nonom jahau je izuzetna vjetina .Mjeseina i mlaak ovom inu svjedoci, to je dovoljno Na Hatem posta slika roba Gospodara svoga .Srcu mome i trunka oprosta od Gospodara je dovoljno

Igrati se promiljanjem sa iskrenou je nespojivo !Pobonjae, iskrenosti nije blisko licemjerstvo

212-591 ,)13( ,0102/93 ANALI GHB

902

Sabaheta Gaanin Tamo gdje su ljudi, tu su zavist i neprijateljstvo Hajde, doi iskrenosti u ruine, u srce moje tuno. Kada e se nadahnuti spoznajom kojoj tei sufija Ej, ti to ne razmilja i iskrenost zapostavlja. Dobro koje ini u aci je k'o eravica Ej, ti bez licemjerja, nakit nek ti bude iskrenost. Poput ogledala ne trpi ni dragulj neistou Iskrenost ne trpi bilo kakav cilj i namjeru. U svom ivotu to god e dobra kome uiniti Hateme, u ovoj dolini iskrenost kao vodi dosta ti. IZVORI I LITERATURA Divan-i Ahmed-efendi Aqovalizade, Istanbul niversitesi Ktb. T. 2823. Baagi, S., Bonjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti. Sarajevo,: Svjetlost, 1986. Balangcndan Gnmze Kadar Byk Trk Klasikleri 4/13, tken-Sgt, Istanbul, 1986. Cambridge History The Later Ottoman Empire, 1603-1839, Vol 3., Ed. Suraiya N. Faroqhi. Cambridge, Cambridge University Press 2008. Gaanin, S. Lingvostilistika analiza perzijskog divana Ahmeda Hatema Bjelopoljaka, doktorska disertacija iz 2009., rukopis u Orijentalnom institutu u Sarajevu. El-Gazali, Nia svjetlosti. Prijevod i predgovor E. Kari. Zagreb, MIZ u Hrvatskoj 1995. Handi, M. Knjievni rad bosansko-hercegovakih muslimana, Sarajevo, 1933. Istorija Osmanskog carstva, ur. Rober Mantran, Beograd, Clio, 2002. Kicikis, D., Osmanlijsko carstvo, Beograd, Plato, 1999. Nametak, F., Divanska knjievnost Bonjaka, Sarajevo, Meunarodni centar za mir, 1997. Nametak, F., Pojmovnik divanske i tesavufske knjievnosti, OIS Posebna izdanja, XXVII,. Sarajevo, Orijentalni institut, 2007. ztuna, Y. Byk, Osmanl Tarihi: Osmanl Devleti'nin siyas, meden, kltr, tekilt ve san'at tarihi, Cilt IV, V. Istanbul, tken, 1994. 210

ANALI GHB 39/2010, (31), 195-212

Ahmed Hatem Bjelopoljak Nakibendijski ejh i pjesnik Sajdi, D., Ottoman Tulips, Ottoman Coffee: Leisure and Lifestyle in the Eighteen Century, London, Tauris Academic Studies, 2007. Schimmel, A., Mystical Dimension of Islam, Chapel Hill: University of North Carolina Press, 1975. Schimmel, A., Odgonetanje Boijih znakova: fenomenoloki pristup islamu, El-Kalem, Sarajevo, 2001. Shaw, J. S. History of the Ottoman Empire and Modern Turkey. Empire of the Gazis: The Rise and Decline of the Ottoman Empire 1280-1808, Vol. 1, Cambridge, Cambridge Universitiy Press, 1976. abanovi, H., Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima, Svjetlost, Sarajevo, 1973. Summary AHMAD KHATAM AQOWALZDE - NAQSHIBANDI SHAIKH AND POET In this work we shall try to present the poetical features of ghazals of Ahmad Khatam Bjelopoljak in the social and historical context. Apart from that, it deals with its relations with other cultural phenomena of 18th century Ottoman Empire and tasawwuf reception of his Diwan as well. Ahmad Aqovali-zade (Bjelopoljak) Khatem (died in 1168/1754) was a son of Osman Shahd-efendy Aqovali-zde Bjelopoljak, a hegn (masterclerk of the government service) of the Emperor's Diwan, and a grandson of Mehmed Salim-efendy Kadi from Bijelo Polje (Aqova). It is unknown where Ahmad Aqovali-zade was born and grew up. It is known, however, that he graduated from University in Istanbul, then traveled to Egypt (Misr) and Hijaz. In Mecca, he was issued a license, ird (a teaching and guiding in religion), from the Naqshibandi Sheikh Ahmad Yakdast uryn, who introduced him into the tariqat Naqshibandi. In 1168/1754 he was appointed a qadi in Larissa (Yeniehir) in Greece, where he died. He was well-educated, an excellent connoisseur of various disciplines of the Islamic sciences. His legacy is a well-organised Diwan of poems in the Ottoman, Persian, and Arabic languages. His Diwan was highly esteemed and often copied. Within the Diwan, poetry is classified into languages: Arabic, Turkish, and Persian, therefore, they are separate entities. Khatem's poetry is poetical philosophy where thoughts are entangled in concentric circles and where each interpretation is only one of the possible
ANALI GHB 39/2010, (31), 195-212

211

Sabaheta Gaanin interpretations. Khatem is a poet of thoughtful lyrics, profound feeling, dense and hermetic linguistic expression, whose simple poetic interpretation on surface is in reverse proportion to diverse implications and messages at the deep structure.

212

ANALI GHB 39/2010, (31), 195-212

821.411.21.09 Bjelopoljak A. Hatemi Mirza Sarajki

OSNOVNE TEME GAZELA AHMEDA HATEMA BJELOPOLJAKA NA ARAPSKOM JEZIKU

Saetak
Ovaj rad predstavlja analizu gazela Ahmeda Hatema Bjelopoljaka na arapskom jeziku, odnosno centralnih tema Hatemove tesavvufske poezije. Poznati bonjaki pjesnik iz XVIII stoljea napisao je izrazito hermeneutian poetski tekst sastavljen od 28 tesavvufskih gazela. Hatem je u maniru zrelog tesavvufskog pjesnika na poseban nain obradio dvije temeljne teme mistine poezije islama, a to je vjena ljubav prema Gospodaru i iekivanju konane ljepote, odnosno Lica Voljenog. U svom mistikom psihotopu, Hatem virtuozno ulanava ope simbole tesavvufa, otkriva kako je ljubav prema Bogu, odnosno jedinom Voljenom, izuzetno raznobojna i daleko od svih ovozemaljskih stereotipa o ljubavi i zaljubljenosti. Ljubav je neprekidna staza, puna iznaneenja koja podrivaju logiki slijed i sintaksu. Nagrada za ljubavno treperenje ispunjeno potpunim predavanjem i rtvovanjem jeste krajnja blizina Voljenog i ugledanje Lica Gospodara. Na ovaj nain Hatem pokazuje kako je bio uronjen u klasinu tesavvufsku misao, te kako, po uzoru na Ibn Arebija, uspijeva svojim hermeneutinim stilom ostvariti izuzetno visoke zahtjeve mistine poezije islama. Kljune rijei: Ahmed Hatem Bjelopoljak, bonjaka poezija na arapskom jeziku, gazel, divanska poezija, tesavvuf, vjena ljubav, vizija Lica Gospodara

Ahmed Kadi Bjelopoljak - Hatem (umro 1754. godine) pripada zlatnoj generaciji bonjakih autora koji su stvarali na arapskom, perzijskom i osmanskom jeziku. Osim to je ostavio znaajno poetsko blago na perzijskom i osmanskom jeziku, posebno je znaajan dio njegovog divana na arapskom jeziku koji sadri trideset i dvije pjesme, odnosno 28 gazela, jedan tarih, jedan na't i dva bejta.1 Njegova poezija na arapskom jeziku u potpunosti je inspirisana tesavvufom kog je autor izuavao ne samo u Bosni i Turskoj nego i u Egiptu i Mekki, gdje je izuavao arapski jezik i islamske nauke. Zanimljivo je kako su Hatemovi gazeli primjer izuzetno hermetine tesavvufske poezije, dok je njegova ljubavna lirika na osmanskom uglavnom profana. Gazeli Ahmeda Hatema Bjelopoljaka mogu se posmatrati kao svojevrsna duhovna odiseja zaljubljenog pjesnika na putu ka Voljenom. Iako pjesnik,
1 Izvor: Tahiraga Tekkesi - 281, fol. 1b-6b.

ANALI GHB 39/2010, (31), 213-225

213

Mirza Sarajki opisujui svoja stanja zaljubljenosti, stvara jedinstven semantiki beskraj, postoje dvije osnovne teme u njegovoj poeziji. Prva tema koja prevladava Hatemovim gazelima jeste izraavanje vjene ljubavi, koja se uglavnom iskazuje pomou boli, suza i patnje. Druga tema jeste prelijepo Lice Boije, koje simbolizira krajnju ljepotu, istinsku zbilju i konani cilj zaljubljenika. Stoga se ove dvije teme mogu smatrati centralnim u Hatemovim gazelima. Naravno, njih podupire itav suptematski ili motivacijski sistem. Poseban tematski okvir, svakako, predstavljaju posljednji stihovi ili husni bejtovi. Vjena Ljubav Ljubav je jedina staza kojom koraa tesavvufski pjesnik. On je beskrajno zaljubljen u Gospodara, Koji je sve stvorio i samim time u sve utisnuo trag Svoje ljubavi. Prema jednom od sredinjih slogana tesavvufskog uenja, hadisi-kudsijju, Bog je poelio (htio) da bude spoznat te je stvorio cijeli svijet. () Bio sam skriveno blago, pa sam htio da budem spoznat, te sam svijet stvorio ... Ljubav (ubb) je, dakle, imala za rezultat i ovjekovo stvaranje, koji, s druge strane, predstavlja sredite svega stvorenog. Stoga, jedini nain da se ovjek odui Bogu jeste da krene istom stazom, da voli Boga. Ljubav je ujedno i jedini nain da se stekne znanje o Bogu. Ljubav i znanje tako su neraskidivo vezani u tesavvufskom pogledu na svijet. Ako volite, onda elite i spoznati. to vie spoznajete, to jae volite. Ovo bi mogao biti sukus tesavvufskog pogleda na svijet. Jedinstvenost meusobne ljubavi Boga i ovjeka potvrena je i preegzistencijalnim ugovorom - ahd alast. Naime, prema islamskom uenju, sve due u svom istom, primordijalnom stanju posvjedoile su Boga (Kuran, VII, 172).2 Tesavvufski autori smatraju kako se time obznanila ljubav izmeu ljudi i njihovog Gospodara. Ruzbihan Baqli smatra kako su za vrijeme tog prvog ljubavnog razgovora srca ljudi postala opijena glasom i licem Gospodara.3 Tako je potekla vjena ljubav koja e postati sredite ezoterijskih uenja u islamu. Kako je ljubav centralni pojam tesavvufa, isto je tako i sredinja tema svih tesavvufskih pjesnika. Analizirajui tesavvufsku poeziju i njena razgranata znaenja, William Chittick dolazi

I Gospodar tvoj od sinova Ademovih - iz lea njihovih - potomstvo im izvede, pozivajui ih da svjedoe protiv sebe: - Ja sam va Gospodar, zar ne - ?!, a oni rekoe: - Dakako! Svjedoci smo tome - ! Zato na Dan ustanua ne recite: - Nita slutili nismo o ovome - ''! Leonard Lewisohn, Divine Love in Islam, u: The Encyclopaedia of Love in World Religions, Vol. 2., uredila Yudit K. Greenberg, ABC CLIO Inc., 2008., str. 163.
ANALI GHB 39/2010, (31), 213-225

214

Osnovne teme gazela Ahmeda Hatema Bjelopoljaka na arapskom jeziku do univerzalnog pjesnikog naela koje glasi: ta god zaljubljenik kae, to se tie njegovog Voljenog.4 Hatemova poezija izraava jedinstven mistiki psihotop. Ezoterijski svijet njegovih gazela u potpunosti je protkan Boijom ljubavi. Prisjetit emo se stiha u kojem Hatem kae kako u njegovoj dui postoji samo Ljubav, koja se slijeva s izvora srca i plavi sav pjesnikov svijet: Upitaj Hatema da li u njegovoj dui ima iega Do ljubavi to izvire iz zdenca srdaca njegova. 5 U svojim gazelima on na jedinstven nain prikazuje apsolutno predanje Ljubavi: Zar nisi kazala, duo moja, da zalog ti je dua moja? Ako eli, uzmi je i sve to imam neka bude tvoje.6 Kako je ljubav jedini ispravan Put i Stvarnost, Koja odrava sve to postoji, prirodno je da se za nju rtvuje u potpunosti, bez gledanja na linu dobrobit i blagostanje. Na tom Putu, naglaava se protivljenje egu, odnosno suprotstavljanje egzistencijalnom ja: Polahko promisli o naravi ljubavi, Ako istinski voli, svojoj se elji usprotivi.7 Inae, potiranje svoga egzistencijalnog jastva predstavlja dominantnu temu u tesavvufskoj literaturi. Prva je tesavvufska poezija na odtrrn nain potekla iz tog motiva. Najbolja potvrda toga jeste Rabijina ideja nesebine ljubavi. Upravo je ona u svojoj poeziji zahtijevala isto predanje Bogu ne marei za time ta ljudsko ja eli, odnosno ta je u njegovom interesu. To i jeste vrhunaravna ljubav, odnosno potpuno predavanje Voljenom. ubb, haw, arm, abba i aq samo su neke rijei/simboli kojima Hatem pokuava izraziti svijet Vjene Ljubavi. Stoga u panju posvetiti naravi Ljubavi u Hatemovoj poeziji, odnosno pitanju kako se ona ivi i ostvaruje u njegovim stihovima. Pri tome imamo na umu pjesnikove stihove kojima ukazuje na svoju nemo da opie stanja iskrenih zaljubljenika u Ljubav. Hatem se tako pita: O iskreni zaljubljenici u Ljubav, mogu li se vae rijei U kakvu formu ili stih kakav pretoiti?8
4 5 6 7 8 William C. Chittick, Sujski put ljubavi - Rumijeva duhovna uenja, prijevod s engleskog: prof. dr. Reid Hazovi, Naunoistraivaki institut Ibn Sina, Sarajevo, 2005., str. 269. Gazel IV, sedmi bejt. Gazel XXII, prvi bejt. Gazel XXII, etvrti bejt. Gazel IV, esti bejt.

ANALI GHB 39/2010, (31), 213-225

215

Mirza Sarajki Ljubav u Hatemovim gazelima, dakle, nikada nije jednoznana. Sasvim suprotno, ona se rasipa u hiljade boja i nijansi. Ljubav je ples koji nikada ne prestaje, okean bez obala. Iako nema kraja, ljubavna pria tesavvufskog pjesnika ima svoj poetak. Taj poetak simboliki je esto predstavljen dolaskom proljea koji u tesavvufskoj terminologiji uvijek predstavlja ukazanje Boije ljepote, poetak stvaranja, puninu Boijeg prisustva, odnosno aludira na isto, ezelsko stanje ili primordijalnost.9 Proljee jeste period bujanja, cvjetanja i beharanja ivota, kako u fizikom, tako i u duhovnom smislu. To stanje ontoloke bistrine i prvotnosti Ahmed Hatem Bjelopoljak opisuje u svojim prvim stihovima: Silovito se ukaza proljee nadmono Na obrazu i granici gdje oduvijek je bilo. Puhnu lahor i za sobom ostavi tragove neprolazne Iza njega sve u skladu najboljem ostade. Njegovi glasi uinie mi se poput naja nepomina. Mene je prognao. Kamo sree da ostao sam usred sna.10 U veoma zgusnutoj mrei simbola, pjesnik govori o silovitoj teofaniji, poetku stvaranja, ukazivanju svoje iste Ljepote ( .) Njegovo ukazivanje vezano je za sam obraz (add). Ovdje je obraz simbol za poslanika Muhammeda, a.s., koji se esto naziva i causa prima stvaranja. To je jo jedna od temeljnih ideja tesavvufske filozofije, koja je potekla od Boije izreke, koju prenosi poslanik Muhamed, a.s., u hadisi-kudsijji: ''Da tebe nije, Muhammede, ne bih ni kosmos stvorio (.'') S proljeem neminovno dolazi i lahor ili povjetarac, koji je, pak, simbol otkrovenja Boijih lijepih imena i atributa, te strujanja njihovog savrenstva kroz kosmos. Milozvuje ove proljetne teofanije olieno je u naju11, kako to kazuje Hatem. Ipak, svako javljanje, stvaranje ili ukazivanje izaziva ontoloku pukotinu. Naime, ono ukazuje na egzistencijalnu raspoluenost pjesnika i Voljenog. Duhovna pastorala prekida se spoznajom o duhovnom izgnanstvu (hirn) u kojem se nalazi pjesnik ( .) Otuda pjesnik ali za prekidom snenog, nesvjesnog utonua u Boiju esenciju, odnosno prelaskom u formu Boije manifestacije - alq. Ovo je ishodini impuls od kojeg
9 10 11 Uporedi: Anwr Fud Ab azam, Muam al-mulat al-yya, Maktaba Lubnn Nirn, Bayrt, 1994., str. 113. Gazel I, prvi, drugi i trei bejt. Orijentalni duhaki instrument; vieznaan simbol u tesavvufskoj poeziji; savreni ovjek; najprisniji prijatelj zaljubljenika koji mu pomae da odagna tugu zbog razdvojenosti od Voljenog; njegova melodija jeste Boija tajna povjerena Muhammedu, a.s., ili savrenom ovjeku.
ANALI GHB 39/2010, (31), 213-225

216

Osnovne teme gazela Ahmeda Hatema Bjelopoljaka na arapskom jeziku se intenzivira ljubavna pria izmeu pjesnika, iqa, i Gospodara, maqa. Odvojenost (hirn) i elja za sjedinjenjem (wal) tako postaju temeljni stvaralaki fluidi koji proimaju tesavvufsku poeziju. Bezmalo svi ostali stihovi u gazelu, kao i svi gazeli u lirskom ciklusu, izraavaju raznoboje ove ljubavne situacije. Panju privlai upravo ova inicijalna situacija iz koje se bogato grana ljubavna lirika. Naime, silina ljubavi pokazuje se u momentu rastanka, raspoluenja, odvajanja i izgnanstva, a ne, kao to se esto klieizirano predstavlja, od momenta susreta s Voljenom. Ovo je tek jedna u nizu posebnosti tesavvufskog poimanja Ljubavi. Naravno, za pjesnika tesavvufa, kao i za sufije uope, ljubav predstavlja najvei stepen duhovnosti i optimalno bivanje. Ona je luka svih zadovoljstava i vrhunac postojanja. Ipak, ljubav nije predstavljena samo krajnjom odrednicom (wal) kao konanom destinacijom. Ljubav je takoer i put kojim se dolazi do kranje odrednice, odnosno do postaje bez postaja. Gledano kroz Hatemove gazele, ali i druge tesavvufske tekstove, taj put nije nimalo lahak, predvidiv i pravolinijski. Naprotiv, on je ispunjen brojnim obratima, iskuenjima, preprekama, a najvie tugom i boli. Ljubav jeste vrhunac bivanja, ali njeno potpuno ostvarenje zahtijeva dosta boli, samoodricanja, rtvovanja i krajnu nesebinost.12 Zato Hatem, nakon spominjanja duhovnog izgnanstva, kazuje kako ljubav nije jednaka naoj racionalnoj predstavi u glavi: Ljubav nije da enjivo cjeliva dragana Plam lui moje jo u meni nemire stvara.13 Ne postoji bolja stereotipizirana slika ljubavi od zaljubljenika koji njeno ljubi svoju voljenu. Hatem kazuje kako to nije ljubav, odnosno sva ljubav. Prava ljubav oituje se u stalnim nemirima u ezoterijskom beskraju ili u ovjekovom duhu. Njih potie plam lui, odnosno Boija svjetlost, koja nam je zavjetana pri stvaranju i koja je vrhunaravni trag Boga u ovjeku ( 41.)Kao dio Boije esencije, taj se plam eli vratiti svome iskonskom ognjitu. Put povratka jeste put Ljubavi. Pjesnik upravo slika stanja i situacije s tog uzvienog Puta. Tuga se pokazuje kao prirodno osjeanje pjesnika, jer je ono vezano za neprestani povratak i stalnu elju za sjedinjenjem. S druge strane, i sam Voljeni eli iskuati stepen zaljubljenosti i predanosti zaljubljenika upravo
12 Uporedi: Johannes Thomas Pieter de Brujin, Johannes Thomas Pieter de Brujin, Persian Su Poetry - An Introduction to the Mystical Use of Classical Poems, Curzon Press, Richmond, 1997., str. 71. Gazel I, etvrti bejt. Kuran, XV, 29.

13 14

ANALI GHB 39/2010, (31), 213-225

217

Mirza Sarajki kroz njegovu bol, jad i strpljenje. Tuga i ljubav postaju gotovo sinonimne rijei, odnosno osjeaji na pjesnikovom putu povratka i sjedinjenja. U svakom gazelu na arapskom jeziku Hatem je iznio odreenu nijansu svoje boli kao najbolji dokaz ljubavi. On eksplicitno kazuje kako se pred Voljenog moe doi jedino sa suzama kao dokazom svoga rtvovanja u ljubavi. tavie, suza je pokazatelj Pravoga puta i vodi do njega: Ako svoju ljubav suzama ne zamutite, Pazite se oi moje i pred voljenim ieznite.15 ... Tvoje je da plae i strepi srca iskrena Jer suza ovjekova vodi je do Puta pravoga.16 Hatem na odreenim mjestima eksklamativno i pomalo didaktiki upozorava kako je jedino bol uvjet i dokaz iskrene ljubavi. Ako ne strahuje od sablje pogleda, Znaj da ne postoji udnja bez emera.17 ... Hiroviti ovjee, pusti sudbu da vreba iz prikrajka Ako ima elju, strpljiv budi ili sagaj u nemirima.18 Posebnost ove ljubavi pak prepoznaje se u tome da se boli iskazuje dobrodolica i da se prepozna ljubav koja je zaogrnuta oajem i tugom. Po racionalnoj inerciji oekivalo bi se da ljubav donosi samo slast, mir i olakanje, odnosno da ugaa. Ipak, u izvrnutom ogledalu19 Hatemove poezije stvarnost je drugaija. I u njoj se oituje otpor racionalnom logosu. Ovaj otpor svojstven je tesavvufskim tekstovima uope. Stoga se mora biti krajnje oprezan i kada se pjesnik ali na muke kojima ga izlae Voljena. One se najee odnose na koketnost i epurenje u ljepoti, kao u prvom bejtu XV gazela. Pjesnik biva muen i ostavljen dok voljenu naziva gizdavom zavodnicom, odnosno najveim osvajaem, kao u sljedeim stihovima: O nesretni dani moji, da l je dua ova krhka klonula Pred hitrim pogledom Osvajaa Najveega i Zavodnika.20
15 16 17 18 19 Gazel II, sedmi bejt. Gazel V, trei bejt. Gazel VIII, trei bejt. Gazel XIV, prvi bejt. O pojmu izvrnutog ogledala u tesavvufu, vie vidjeti u: Tom Cheetham, The World Turned Inside Out - Henry Corbin and Islamic Mysticism, Spring Journal Books, Connecticut, USA, 2003., str. 55-84. Gazel XI, esti bejt.
ANALI GHB 39/2010, (31), 213-225

20

218

Osnovne teme gazela Ahmeda Hatema Bjelopoljaka na arapskom jeziku Ovo je, takoer, jedna od poznatih karakteristika tesavvufske poezije. Analizirajui poeziju najveeg tesavvufskog pjesnika Delaludina Rumija, William Chittick kae: Pojmovi poput Svjedoka, Otimaa srca, Osvajaa srca, Sranog olakanja primjenjuju se na divnog, zanosnog Voljenog i predstavljaju teofanije Njegove naklonosti.21 U Hatemovoj poeziji tuga se gleda s izrazitom dobrodolicom. Njene su blagodati viestruke onome ko slijedi put Ljubavi. Kao prvo, ona je dokaz da je cilj jo ispred, da ljubavni ples i igra jo traju. Potom, obuzetost tugom i bol zbog Voljenog spreavaju zaljubljenika da se posveti bilo emu drugom, i na taj nain sebe dovede u opasnost od zaborava, nemara ili zablude. To bi znailo i skretanje s ljubavnog puta i gubljenje u nitavilu. tavie, tuga je, kako to El-Kuejri kae, stanje kojim se najbre dospijeva do Boije blizine.22 Tuga je, prema tome, najbolji stimulans na putu Ljubavi. Zaljubljenik tako dolazi u stanje da voli osjeaj tuge i boli. Jedino se u tuzi ostvaruje apsolutno usredotoenje na Voljenog bez ikakvog osvrtanja na vlastito blagostanje. Ono se intenzivira do eljenog stepena samopotiranja egzistencijalnog ja unutar jedino zbiljskog Ja. Ovaj stepen sufije nazivaju fen ili ieznue, utrnue. U odreenom smislu, on korespondira s pojmom sjedinjenja - wal. Stoga, Hatem poruuje kako ga ne trebaju koriti zbog tuge, jer ona je vrhunac ljubavi: O ti, to me kori zbog moga tugovanja, Zna li da u ljubavi je tuga istinska i najvea?23 U tesavvufskoj poeziji sasvim je prirodan ovakav pogled na ljubav i egzistencijalnu stvarnost. Analizirajui sline stihove Delaludina Rumija, William Chittick kae: Temeljni naglasak ovih stihova svodi se na injenicu da ovjek u svom samopostojanju ne moe vidjeti stvari na nain na koje one jesu. Smrt jastva koja se izvana pojavljuje kao trpljenje i patnja zapravo je izvorite sve radosti, a radosti koje mi uobiajeno iskuavamo ine patnje, jer nas one dre daleko od Boga... Srcobolja (ghamm) i okrutnost (jafa), naneseni od Voljenoga, pripravljaju put za radost (shadi, surur) i Njegovu odanost (wafa). Trpljenje i patnja su posvema nune etape proienja.24 Osim to bistri srce i dri u stalnoj zaokupljenosti Voljenim, svaka ljubavna patnja ima i svoje vrijeme etve ili ubiranja plodova. Kad se pogleda na plodove boli i samortvovanja na putu ljubavi, pjesnikova opsesija tugom postaje veoma
21 22 23 24 William C. Chittick, Sujski put ljubavi - Rumijeva duhovna uenja, prijevod s engleskog: prof. dr. Reid Hazovi, Naunoistraivaki institut Ibn Sina, Sarajevo, 2005., str. 337. El-Kuejri, Kuejrijeva poslanica o tesavvufskoj znanosti, prijevod s arapskog: hfz. Sabahudin Skeji, Bookline, Sarajevo, 2006., str. 126. Gazel VI, etvrti bejt. William C. Chittick, Sujski put ljubavi, str. 272-273.

ANALI GHB 39/2010, (31), 213-225

219

Mirza Sarajki jasna. Nagrada za ustrajavanje u svim nedaama i izgnanstvu na putu Ljubavi jeste samo sjedinjenje s Bogom, odnosno prispijee konanom cilju. Bol je tako uvijek signal duhovnog pregnua, ali i nagrade koja dolazi poslije njega. Hatem u svojim stihovima kae da do ljubavnog sjedinjenja dolaze samo oni koji su sebe savladali i duu usavrili ( .) Usavravanje due u tesavvufskoj terminologiji naziva se tamkn ili tamakkun.25 Upravo ovu rije Hatem upotrebljava u spomenutom stihu. Temekkun oznaava stanje otkrovenja, odnosno onu postaju u koju se dospijeva kada duhovni putnik upotpuni svoju neprestanu selidbu iz jednog duhovnog stanja u drugo - talwn. U drugom stihu, Hatem jo jasnije kae kako je ljubavno sjedinjenje skupocjen plod tegobe i rtvovanja: Samo se srcem moe postii ljubavno sjedinjenje Do njega se ne moe stii lahko i bez tegobe.26 Tako je kruna ljubavi oznaena sjedinjenjem - wal ili wil.27 Ovo je jedan od najfrekventnijih motiva u Hatemovim gazelima. Sjedinjenje oznaava prispijee u istinsku i iskonsku Stvarnost. Ono je kruna brojnih iskuenja, neprestanog talasanja kroz najrazliitija duhovna stanja - halove, i znak upotpunjenja hoda kroz brojne postaje - mekame. Sjedinjenje jeste pjesnikova postaja bez postaje, u kojem ne postoje vela, opsjene niti krive staze. U tom istom stanju ezelske i metaegzistencijalne ljepote kao nagrada vrhuni savrenstvo Lica Boijega. Pjesniko kontempliranje i opisivanje Lica Ljepote upravo i predstavlja drugi tematski pol Hatemovih gazela. Vizija Lica U opisu svoje Voljene Hatem slijedi nepisano pravilo tesavvufske poezije da su sve deskripcije fizike ljepote Voljenoga koncentrirane na Njegovo lice. U samom fokusu najee su obrazi, crte lica, oi, pogledi, usne, madei, elo i solufi ili uvojci. Spomenuti simboli odlikuju se izrazitim stepenom polisemije. U svojoj znaenjskoj radijaciji, zavisno od konteksta i pjesnikovog raspoloenja, crna boja madea, oiju ili solufa, naprimjer, moe oznaavati udaljenost i zatajenost Boije ljepote, ali i njenu beskonanost. Na ta god aludirao, svaki dio lica u biti ostaje neizmjerno drag pjesniku, jer predstavlja savrenu ljepotu Voljenoga. Izuzetna vanost Lica Boijeg u tesavvufskoj poeziji uope proizlazi iz njegove istaknutosti u kuranskome tekstu. Na nekoliko mjesta u Kuranu Bog spominje Svoje lice, kao naprimjer: Kuda
25 26 27 Opirnije o temkinu vidjeti u: Kuejrijeva poslanica., str. 60-62. i Anwr Fud Ab azam, Muam al-mualat al-yya, str. 63. Gazel XIV, esti bejt. Opirnije vidjeti u navedenim terminolokim rjenicima tesavvufske terminologije.
ANALI GHB 39/2010, (31), 213-225

220

Osnovne teme gazela Ahmeda Hatema Bjelopoljaka na arapskom jeziku god se okrenete, tamo i Lice Allahovo je,28 ili: Izuzevi Njegovo Lice, propada sve.29 Stoga i tesavvufski pjesnik u svemu to gleda, ini ili osjea eli pronai Lice Boije. Ono je implicirano u svim pojavama i stvarima. Navedeni ajeti sadre istananu aluziju na sveobuhvatnost Boije stvarnosti. Lice Boije, koje jedino opstaje, ne predstavlja samo transcendentnu, Boansku esenciju, naspram ostalih stvari koje su nita. Ono je imanentno Prisustvo, koje proima i obuhvata sve stvoreno i oznaava njihovo stvarno bie.30 Postoje tako stepeni vianja ili prepoznavanja Lica Boijeg u svemiru. Na prvom nivou, pjesnik na putu Ljubavi treba u svemu prepoznati Lice u skladu s navedenim ajetom o Boijem sveprisustvu. Ustvari, ako je pjesnikova predanost potpuna, on e vidjeti odraze Lica ispod svakog vela, odnosno u svemu stvorenome. Drugi nivo na kojem se intenzivnije moe gledati Lice Boije jeste srce ili ezoterijski beskraj koji i predstavlja sav pjesnikov svijet. Ve je ranije kazano kako je to, prema islamskom uenju, jedino mjesto u svemiru koje je dom Boiji ili prvi bejtullah, kako to kae Ibn Areb. Posljednji nivo predstavlja konano i neogranieno gledanje Lica Boijeg. To je postegzistencijalna Stvarnost (ira), gdje e se u punini vidjeti i Lice i ljepota Boga. Sve to vodi pjesnika, odnosno bilo kojeg slika, iz duhovnog stanja u duhovno stanje, iz mekama u mekam, i tako osigurava vjeito raznovrsni ritam ljubavnih odnosa izmeu roba i Gospodara. Osim toga to je Lice izvor istinske ljepote, ono je i garancija vjenosti, jer, po svetom tekstu, sve na zemlji prolazi, a vjeno je samo Lice Velianstvenog i Plemenitog Gospodara (Kuran, LV, 26 - 27.). Pjesnik ili duhovni putnik moe dosegnuti vjenost samo ako je neprestano zagledan u Lice. Smisao ivota jeste u gledanju, kontemplaciji i udnji za Licem Boijim. Ono je dokaz da se preao prag zemaljske egzistencije i da se prispjelo u isto, ezelsko stanje, gdje je najvii stepen Boije ljepote i prisustva. Samo uz Njega pjesnik je potpuno smiren i uvjeren u neprolaznost svoje ljubavi. Lice Boije konana je luka svih pjesnikih naprezanja i motrenja. Otuda je razumljivo zato opisi Lica zauzimaju toliko prostora u Hatemovoj poeziji. Gotovo pedeset bejtova posveeno je opisu Lica, a to je etvrtina svih njegovih gazela. Ve u poetnim gazelima (Gazel II, etvrti, peti i esti bejt) on veoma eksplicitno opisuje mo i posebnost Lica Boijeg: Jutro uarenim dlanom sklanja kosu s Njegova ela I glasom silnim uzvikuje: Gdje je utoite zaljubljenika?
28 29 30 Kuran, II: 115, Kuran s prijevodom na bosanski jezik, prijevod s arapskog: Esad Durakovi, Svjetlost, Sarajevo, 2004., str. 18. Kuran, XXIX: 88. Reza Shah-Kazemi, The Other in the Light of the One - The Universality of the Qur'an and Interfaith Dialogue, Islamic Texts Society, Cambridge, 2006., str. 131.

ANALI GHB 39/2010, (31), 213-225

221

Mirza Sarajki Ko se zagleda u zjenice zbog zanosna pogleda zaalit e, Jer u njima je divota svijeta buduega, a ne u svijetu ovome. Na jednoj strani lica njegov se obraz ogleda Poput utapa u punom sjaju meu zvijezdama. Prvi stih veoma upeatljivo pokazuje kako jutro obznanjuje ljepotu Boijeg ela. Prestanak noi ili tame prilika je za zaljubljenika da vidi rasko ljepote koja je sveprisutna. Jutro, koje korespondira izlasku sunca, moe se tumaiti kao pobjeda svjetla Boijega. Objava Ljepote s duhovnog orijenta silovita je i beskrajna. Stoga se pjesnik retoriki pita ima li zaljubljenik u Boga ikakva utoita pred Njegovom ljepotom. Sveprisustvo ljepote koja se rasprostire s istoka i apsolutno vlada svim horizontima jasna je aluzija na ajet koji kazuje: Gdje god se okrenuli, tamo je Lice Boije. Nakon toga opisuje se fatalna ljepota zjenica i oiju koje hipnotino oaravaju, ba kao to madei na Njenom vratu zarobljavaju pjesnikove poglede, kako to Hatem veli u prvom gazelu. Punina ljepote je, meutim, dvosjekli ma, jer ona se tek na trenutke ukazuje pjesniku. Njen dom je onosvjetski, a pjesnik ostaje okovan ovim svijetom i bezbrojnim velovima. Nemogunost stalnog gledanja ljepote Boijih zjenica uzrokovat e da pjesnik zaali zbog pogleda. U posljednjem stihu ukazuje se na obraz, koji u ovom kontekstu simbolizira Poslanika, a.s. Dokaz za to jeste poreenje obraza s punim mjesecom koji oznaava Muhammeda, a.s., dok su zvijezde oko njega ostali poslanici. Najvei broj stihova koji govore o Licu ima funkciju da iskae intenzitet i puninu Njegove ljepote. Ona se predstavlja kao jutro nad jutrima. To je stanje duhovne bistrine u kojoj svjetlost Boija oznava trijumf Istine i Zbilje nad zemaljskim velovima i opsjenama egzistencije. Sam pjesnik iskazuje svoju nemo pred vizijom te savrene Ljepote. O svemu ovome svjedoe sljedei stihovi: Pogledao sam savrenstvo Ljepote na povrini lica Njegova I spoznao kako je u njemu Najuzvieniji primjer od davnina.31 ... Kada se pogled s Ljepotom suoava, Jutro nad jutrima ukae se poput sunca.32 ... Pjesnik najvei, kada njen made ugleda, Uzvikne: Teko meni, kakva je ljepota njena.33
31 32 33 Gazel IV, etvrti bejt. Gazel XIX, trei bejt. Gazel XXVIII, etvrti bejt.
ANALI GHB 39/2010, (31), 213-225

222

Osnovne teme gazela Ahmeda Hatema Bjelopoljaka na arapskom jeziku Savrena ljepota Lica svakako ima i svoju cijenu. Ona opija, hipnotizira i zarobljava svakoga ko se u nju zagleda. Tako se Voljeni ukazuje i kao onaj koji krade srce, ponitava zemaljsko jastvo ili ego pjesnika. Zaljubljenost u Lice Boije samo na prvi pogled predstavlja suanjstvo, kako to Hatem kazuje u gazelima. Ustvari, u predavanju Onome Koji je Sve krije se osloboenje od svega ostalog koje je nita. U opisu ljepote ne pokazuju se samo fizike slike. Miris uvojaka opija pjesnika. On mu oduzima um, koji simbolizira racionalnu vezanost za ovaj svijet, naspram intuicije, koja vodi istinskoj Zbilji. Silina ljepote tolika je da zbog njenih odraza (velova, manifestacija) sav svemir postaje nijem. Brojni su primjeri za ovo u Hatemovim gazelima: Made izmeu uvojka i obraza Zarobljava svako oko koje je ljubav ukrasila.34 ... Mirisi njenih solufa ispunili su mi srce O lahore dobrote, to pamet moju obuze.35 ... Kad ugledaju njen odraz u ogledalu, Iz elje za njom sve blagodati nijeme postanu.36 ... Pred njegovim biljezima gasi se lu svaka. O lahore ljubavi, u tebi uputa je istinska.37 Hatem, svakako, ukazuje i na spominjano imanentno prisustvo Lica Boijeg u svemu, odnosno o stupnjevima na kojima se ono moe ukazati. Oko Voljenog ljubomorno prati ovjeka, ak i onda kada on bjei, odnosno zaboravlja i nemaran je u ljubavi. Sve to ima za rezultat spoznaju kako je zabluda sve osim Njega, te kako, ako to srcem elimo, moemo Ga vidjeti u svemu. To je u konanici i vjena istina koju je Bog ispisao na stranicama Kurana: On je uz vas ma gdje bili.38 Zamiljali su as crtu Lica as madee A Lice je u svemu to oni ostvare.39 Ovim stihom Hatem eksplicitno kazuje kako je ljepota Lica Boijega vodilja zaljubljenicima koji o Njemu intenzivno kontempliraju. To ih dovodi
34 35 36 37 38 39 Gazel VIII, drugi bejt. Gazel XIII, trei. Gazel XIV, peti bejt. Gazel XV, esti bejt. Kuran, LVII: 4. Gazel XIV, drugi bejt.

ANALI GHB 39/2010, (31), 213-225

223

Mirza Sarajki do spominjanog stepena u kojem se Lice prepoznaje u svemu oko njih. Na taj nain ak i materijalne pojave postaju sredstva koja pomau da se transcendentira svijet formi i dosegne univerzalno jedinstvo. Sufija naputa mnotvo zbog Jednoga, i kroz ovaj proces ostvaruje viziju Jednoga u mnotvu. Za njega sva oblija postaju oita, ukljuujui i religijske forme, te mu na taj nain otkrivaju svoje unikatno porijeklo.40 U drugim pak stihovima Lice se otkriva kao alegorijska slika u kojoj se odraava Boija kreacija. Moje srce krije se u uvojku kod madea Njegova obraza I nalik je robu to stoji kraj dva roba koji su jedan kraj drugoga.41 Slika Lica prikazana je kao raznolikost Boijih robova razliitih po funkciji i duhovnom intenzitetu. Pjesnik je tako upreten u uvojak koji oznaava crninu ili nemogunost iste vizije Boijeg lica. Uvojak je i prepreka, odnosno simbol udaljenosti i razdvojenosti od Voljenoga. Uvojak kao veo znai da je pjesnik jo u stanju tjelesnosti u kojem ne moe doi do potpunog stapanja. Ipak, pored egzistencijalne razdvojenosti, on je i pored madea, koji simbolizira Poslanika. Ovim pjesnik eli kazati kako je predan Poslanikovom putu, odnosno jedinoj ispravnoj stazi koja u zemaljskom ivotu moe dovesti do konanog cilja i istoga stanja. Na kraju, pjesnik istie ontoloku stvarnost samoga sebe, solufa kao simbola njegovog egzistencijalnog stanja i madea kao duhovne vodilje. Svi su oni, u krajnjoj instanci, robovi Boiji. Ova slika otkriva Lice Boije kao svemir, a svemir kao panoramu Njegovih robova ili stvorenja. Na kraju, treba ponoviti kako je vizija Lica ne samo vrhunac Ljepote, ve i najie stanje zaljubljenosti u kojoj se pjesnik moe nai. Stoga i ne treba uditi da je toliko zastupljena u Hatemovim gazelima. Gledanje Lica ujedno je cilj kojem pjesnik tei na svome putu Ljubavi, ali i najbolja nagrada za sva iskuenja na tome putu. Slijeenje vizije Lica potiskuje svaku drugu zaokupljenost drugim, koje je nitavno. Istovremeno, ona osigurava pjesnikovo treperenje u vjenosti, jer samo Lice Njegovo neprolazno je. Vizija Lica potire lano ja i vraa istinskoj Zbilji i stvarnome Ja. tavie, moemo zakljuiti kako je Lice veoma bogata i sloena alegorija. Gledanjem u Lice ostvaruje se istinska spoznaja i potiru razlike koje su samo privid u ogranienom, iskljuivo racionalnom doivljaju svijeta. Tako patnja i koketno odbijanje Voljenoga ustvari jesu krajnja dobrota, jer uzrokuju da se zaljubljeni udalji od ovosvjetskih ciljeva... One dovode do brisanja razlika izmeu muitelja i lijenika, zadovoljstva i bola, te, konano, izmeu zaljubljenika i Voljenoga,
40 41 Reza Shah-Kazemi, The Other in the Light of the One..., str. 18. Gazel VIII, prvi bejt.
ANALI GHB 39/2010, (31), 213-225

224

Osnovne teme gazela Ahmeda Hatema Bjelopoljaka na arapskom jeziku jer prestaju vrijediti koncepti jastva i drugosti, i sve biva utopljeno u transcendentno jedinstvo.42 O tome najbolje svjedoe crno-bijeli kolopleti na njemu. Njen soluf obraz prekriva Pa se crno-bijeli koloplet u oku mome sjedinjava.43 Uvojci i madei svojom crninom ukazuju na potpuno utopljenje u beskonanost Boiju. tavie, oni su muhamedanska zbilja ili sinteza zbiljskog jastva i identiteta. Ta crnina moe samo prividno zasjeniti bjelinu i velianstveno svjetlo Obraza i ela. Ustvari, oni se upotpunjuju. Dok svjetlo i bjelina sebi podreuju sva obzorja vidljivoga svijeta (lam al-uhd), dotle tama kose i madea izraava beskraj Nevidljivog ili Odsutnog (lam al-ayb). Tako se na jedinstven nain uprizoruje neprestano treperenje Boijeg stvaranja i objavljivanja Njegove Jednoe u mnotvu te mnotva u Jednoi, ba kao to se na Njegovom licu uzajamno objavljuju i upotpunjuju crno i bijelo. Summary THE MAIN THEMES OF AHMED HATEM BJELOPOLJAK'S ARABIC GHAZAL This article presents an analysis of Ahmed Hatem Bjelopoljak's ghazal in the Arabic language or the central themes of Hatem's Sufi poetry. This famous Bosniak writer from the 18th century wrote a highly hermetic poetic text composed of 28 Sufi ghazals. In the manner of a mature Sufi poet he addressed in a unique way two key themes of Islam's mystical poetry: eternal love for the Lord and anticipation for the ultimate beauty, that is to say, the Face of the Beloved. In his mystical psychotop, Hatem masterfully links general Sufi symbols, discovers how the love of God, that is to say, the Only Beloved, is highly multicoloured and far from any of these worldly stereotypes about love and of being in love. Love is an interrupted path, full of surprises which undermine logical sequence and syntax. The reward for amorous quiver filled with complete surrender and sacrifice is the ultimate proximity of the Beloved and beholding the Face of the Lord. In this way, Hatem demonstrates his submersion into classical Sufi thought and, following the example of Ibn Arabi with his hermetic style, he successfully achieves the high demands of the mystical poetry of Islam.
42 43 Walter G. Andrews, Poetry's Voice, Society's Song - Ottoman Lyric Poetry, University of Washington Press, Seattle and London, 1985., str. 72. Gazel XIX, etvrti bejt.

ANALI GHB 39/2010, (31), 213-225

225

016:050 Osman Lavi

BIBLIOGRAFIJA RADOVA OBJAVLJENIH U ANALIMA GAZI HUSREVBEGOVE BIBLIOTEKE KNJ. I XXX

Saetak
Anali Gazi Husrev-begove biblioteke pokrenuti su 1972. godine s ciljem ostvarivanja glavnog zadatka Biblioteke a to je, kako je i naglaeno u uvodniku prvog broja, da nauno sreuje rukopisni materijal i da nauno obrauje pojedina pitanja iz islamistike i kulturne historije Bosne i Hercegovine. Ova bibliografija sadri 394 rada koji su objavljeni kroz 16 do sada izdatih svezaka na 5032 stranice iz pera 148 autora. Prema nainu navoenja grae Bibliografija je popisnog karaktera u kojoj su navedena imena autora abecednim a radovi jednog autora hronolokim redom. Uz naslov rada na bosanskom dodat je i prijevod naslova na engleski jezik. Cilj izrade ove bibliografije je raznovrsnu grau publikovanu na stranicama "Anala" uiniti preglednijom i lakom za koritenje. Kljune rijei: Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Bibliografija

Anali Gazi Husrev-begove biblioteke poeli su izlaziti 1972. godine. Do sada je izalo trideset knjiga u esnaest svezaka. Za prvih deset knjiga rahm. haz Mahmud-ef. Tralji izradio je prigodnu bibliograju koja je objavljena u knjizi IX-X, str. 335-341. Po istoj metodologiji izraena je i bibliograja nakon dvadeset knjiga izlaenja i objavljena u knj. XIX-XX, str. 349-358. Anali su do sada izlazili uglavnom kao dvobroj, sa izuzetkom I i IV sveske. Prve dvije sveske /knj. I i II-III/ uredio je dr. Muhamed Hadijahi. Sljedeih est svezaka /knj. IV, V-VI, VII-VIII, IX-X i XI-XII glavni urednik bio je Abdurahman Huki, knj. XIII-XIV Bilal Hasanovi a knj. XV-XVI dr. Mustafa Jahi. Dr. Enes Kari je bio na elu redakcije naredne tri sveske, i to: XIX-XX, XXI-XXII, XXIII-XXIV, da bi u preostalim sveskama /knj. XXVXXVI, XXVII-XXVIII i XXIX-XXX/ urednitvo ponovo preuzeo aktuelni urednik Anala dr. Mustafa Jahi. U dosadanjem izlaenju promijenjeno je sedam redakcija ovog asopisa. U tri sveske Anala objavljeni sa radovi sa naunih skupova u organizaciji ili suorganizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke, i to: knj. IX-X - radovi prezentirani na naunom skupu povodom 450-godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija koji je odran u Sarajevu 22. i 23. novembra
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

227

Osman Lavi 1982. godine; knj. XVII-XVIII (1996), radovi sa naunog skupa Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranog u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine i knj. XIX-XX (2001), radovi sa skupa Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine, to je uz svaki rad u napomeni navedeno. Ova bibliograja sadri 394 rada koji su objavljeni u 16 do sada izdatih svezaka na 5032 stranice iz pera 148 autora. Prema nainu navoenja grae Bibliograja je popisnog karaktera. Imena autora navedena su abecednim a radovi jednog autora hronolokim redom. Uz naslov rada na bosanskom dodat je i prijevod naslova na engleski jezik. ABU SAFIJA, Af: 1. O jednom seksolokom djelu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = About a sexological work in Gazi Husrev-bey Library, knj. II-III (1974), str. 153-158.
*Rad je uraen u koautorstvu sa Aiom Smailbegovi-Hadihalilovi.

ADILOVI, Ahmed: 2. Rukopis Mehmeda Handia o tumaenju ajeta o propisima iz sure enNisa = Mehmed Handis Manuscript on the interpretation of an ayah from the sura al-Nisa concerning regulations, knj. XXI- XXII (2003), str. 201-214. ALIBAI, Ahmet: 3. Ibn Asakirova Povijest grada Damaska: Slavno dostignue muslimanske historiograje = Ibn Asakirs History of the city of Damascus: a glorious achievement of Muslim historiography, knj. XXI- XXII (2003), str. 181-199. ALI, Salih H.: 4. Jedno medicinsko djelo pisano vjerovatno u Bosni: Nidai, Mena ennas (Ljekarske koristi svijetu) = Nidai, Mena en-nas : Medical Benets for People : a Medical Work Probably Written in Bosnia, knj. XV-XVI (1990), str. 141-155. AL-ASFUR, dr Suud Muhamed: 5. The political role of the ulama of Damascus at the time of Circassian Mameluks (784H/1382AD-923H/1517 AD) = Politika uloga uleme Damaska u doba erkeskih memluka, knj. XXIII-XXIV (2005), str. 365-391. 228
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke... BAVI, Uzeir: 6. Determinante etnike posebnosti bosanskih muslimana u esejima Ahmeda Muradbegovia = Determinants of ethnic pecularities of Bosnian Muslims in the essays of Ahmed Muradbegovi, knj. XVII-XVIII (1996), str. 399-406.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

BEIRBEGOVI, Edah: 7. Mogunosti i nain uspostavljanja vakufa u naem pravnom sistemu sa osvrtom na praksu organa Islamske zajednice = Possibilities and ways of establishing waqf in our legal system with reference to the practice of Islamic Comunity bodies, knj. IX-X (1983), str. 163-169.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

BEJTI, Alija: 8. Pjesnik Sabit Alauddin Uianin kao sarajevski kadija i bosanski mulla = Poet Sabit Alauddin Uianin as Kadi of Sarajevo and Bosnian Mulla, knj. II-III (1974), str. 3-20. 9. Kasida Ibrahima Bioaka: spomenik aljamiado literature sandakih Muslimana = Ibrahim Bioaks qasida, a monument of Sandak Muslim alhamijado literature, knj. IV (1976), str.155-176. 10. Iz Drnilijina zbornika bosanskih memorijala 1672-1719. = From Drnilijas anthology of Bosnian memorials (1672-1719), knj. IV (1976), str. 177-186. BOJANI LUKA, Duanka: 11. O banjalukoj sedadi = About the Banja Luka sajjada, knj. XI-XII (1985), str. 267-276. BULJINA, Halid: 12. Osnovni uzroci osiromaenja i propadanja vakufa u Bosni i Hercegovini = Main causes of pauperisation of waqfs in Bosna-Herzegovina, knj. IX-X (1983), str. 155-162.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

229

Osman Lavi BUATLI, Ismet: 13. Blagajski muftija Mustafa ii i njegov kodeks Fatawa magmuasi = Blagaj mufti Mustafa ii and his codex Fatawa Magmuasi, knj. XXIIIXXIV (2005), str. 93-115. 14. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu. Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa: Svezak esnaesti. Obradio Haso Popara. AlFurqan, Fondacija za islamsko naslijee = Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, London - Sarajevo, 1429/2008., XXXI + 784 + 13 faksimila + 12 strana arapskih prijevoda, knj. XXIX-XXX (2009), str. 335-338.
*Prikaz knjige.

BUTUROVI, Denana: 15. Otkrie muslimanske epike u 19. vijeku = Discovery of Muslim epic poetry in the 19th century, knj. XIX- XX (2001), str. 177-190. CVIKO, Fazileta: 16. O Gazi Husrev-begovom vakufu u Slavonskoj Poegi = About GaziHusrev-Beys waqf in Slavonska Poega, knj. XI-XII (1985), str. 75-78. AR-DRNDA, Hatida: 17. Zbirka sidila Gazi Husrev-begove biblioteke = The collection of sijjils in Gazi Husrev-Bey Library, knj. XIII-XIV (1987), str. 53-67. 18. Neki legati Osman-ehdijine biblioteke = Some Legacies of the Osman ehdi Library, knj. XV-XVI (1990), str. 243-252. 19. erijatski sidili i njihova zastupljenost u Bosni i Hercegovini = Sharia sijills and their presence in Bosnia-Herzegovina, knj. XXI-XXII (2003), str. 85-94. 20. Hifzija Hasandedi (1915-2003.), knj. XXIII-XXIV (2005), str. 403405.
*U rublici: In memoriam. navedena kratka biograja Hifzije Hasandedia.

AUEVI, Halid: 21. Pravni i socioloki aspekti institucije vakufa-zaklade:s posebnim obzirom na njezin razvoj u Bosni i Hercegovini = Legal and sociological aspect of the institution of waqf: with special reference ot its development in BosniaHerzegovina; Wills, knj. IX-X (1983), str. 129-140.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

230

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke... EKLI, Vasilije: 22. Ilirski pokret i Bosansko-muslimanski knjievno-kulturni preporod = The Illyrian movement and the Bosnian Muslim literary and cultural revival, knj. XIX-XX (2001), str. 313-332.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

ULI, Branko: 23. Jedan zanimljiv bibliografski projekat = An interesting bibliographical project, knj. I (1972), str. 113-117. EHAJI, Demal: 24. Gazi Husrev-begov hanikah u Sarajevu = Gazi Husrev-bey hanikah in Sarajevo, knj. IV (1976), str. 3-8. 25. Bektashis and Islam in Bosnia and Hercegovina = Bektaije i islam u Bosni i Hercegovini, knj. V-VI (1978), str. 83-90. 26. Bektaije i islam u Bosni i Hercegovini = Bektashis and Islam in Bosnia-Herzegovina, knj. V-VI (1978), str. 91-98. DAUTOVI, Ferid: 27. Biograja ukrije Alagia = Biography of ukrija Alagi:A survey of sources and literature, knj. XXI-XXII (2003), str. 215-242. DOBRAA, Kasim: 28. Skriptorij u Foi u XVI stoljeu = The scriptorium in Foa in 16th century, knj. I (1972), str. 67-74. 29. Tuhfetul-musallin ve zubdetul-haiin od Abdulvehaba epevije Ilhamije = Tuhfetul-musallin ve zubdetul-haiin by Abdulvehhab epevija Ilhamija in Gazi Husrev-bey Library, knj. II-III (1974), str. 41-69. 30. Jedno pismo (arzuhal) na arapskom jeziku poslato iz Kanie potkraj XVII stoljea: u kodeksu Gazi Husrev-begove biblioteke = A letter (arzuhal) in Arabic sent from Kania at the end of 18th c. : in the codex of Gazi Husrevbey Library, knj. II-III (1974), str. 131-139. 31. Kasidei Burdei Bosnevi: Kasidei Burda na bosanskom jeziku = Kasidei Burdei Bosnevi in Bosnian language, knj. IV (1976), str. 9-20. 32. Vakufname u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = Waquf-namas in Gazi Husrev-bey Libraray, knj. IV (1976), str. 41-47.

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

231

Osman Lavi 33. Mehmed Rek-efendi Hadiabdi - ejhul-islam = Shaikh al-Islam Mehmed Rek-efendi Hadibajri, knj. V-VI (1978), str. 99-115. 34. Orijentalni medicinski rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = Oriental medical manuscripts in Gazi Husrev-bey Library in Sarajevo, knj. VII-VIII (1982), str. 57-76. DURI, Raid: 35. Estetska, etika i strukturna svojstva muslimanskih epskih pjesama objavljenih u Beharu 1900.-1912. = Esthetic, ethical and structural features of Muslim epic songs published in Behar 1900-1912, knj. XIX-XX (2001), str. 155-164.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

DAKA, Beir: 36. Interes za sujsku poeziju kod bosanske uleme = Interest in Su poetry among Bosnian ulama, knj. XVII-XVIII (1996), str. 373-384.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

37. Knjievni prevodi sa perzijskog jezika u Beharu, Gajretu i Biseru = Literary translations from Persian in Behar, Gajret and Biser, knj. XIX-XX (2001), str. 19-36.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

DANANOVI, Ibrahim: 38. Vakuf u svjetlu islamskih propisa = Waqf in the light of Islamic regulations, knj. IX-X (1983), str. 9-16.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

39. Osvrt na traktat Hasana Duvnjaka: Rasprava o pet pravnih pitanja o kojima postoji pet razliitih miljenja = Rewiew of the treatise by Hasan Duvnjak : the treatise on ve legal issues concerning which there are ve different opinions, knj. XVII-XVIII, str. 83-90.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

232

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke... DILO, Hasan: 40. Rukopis Ibn Sinaova komentara 113. sure Kurana u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = Manuscript of Ibn Sinas commentary of the 113th sura of the Quran from Gazi Husrev-bey library, knj. XVII-XVIII (1996), str. 31-40.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

EREN, Ismail: 41. Prilozi bibliograji objavljenih radova o orijentalnim bibliotekama u Jugoslaviji = Contributions to bibliography of published works about Oriental libraries in Yugoslavia, knj. II-III (1974), str. 249-258. FAJI, Zejnil: 42. Mala historija dogaaja u Hercegovini: Iz Brakovieva autografa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = From Brakovis autograph A small history of events in Herzegovina in Gazi Husrev-bey Library, knj. II-III (1974), str. 97-108. 43. Fragmenti iz Kronike hadi Husejn-efendije Muzaferije = Fragments from the chronicle by hajji Huseyn-effendi Muzafferi, knj. IV (1976), str. 3339. 44. Popis vakufnama iz Bosne i Hercegovine koje se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, = The list of waqf-namas from BosniaHerzegovina found in Gazi Husrev-bey Library knj. V-VI (1978), str. 245-302. 45. Stanje sakralnih i prosvjetnih objekata u Sarajevu razorenih za vrijeme provale Eugena Savojskog = The state of sacral and educational buildings in Sarajevo destroyed during the invasion by Prince Eugen of Savoy, knj. VIIVIII (1982), str. 89-108. 46. Originali i prepisi vakufnama sauvanih do danas = Originals and transcripts of vakuf-namas preserved until present day, knj. IX-X (1983), str. 25-28.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

47. Biblioteka ejha Abdurrahmana Sirije sa Oglavka: Prilog istoriji bibliotekarstva BiH u XVIII i XIX stoljeu = The library of ejh Abdurrahman Siri of Oglavak : contribution to the history of librarianship in Bosnia-Herzegovina in the 18th and 19th century , knj. XI-XII (1985), str. 55-68. 48. Biblioteka Abdulah-efendije Kantamirije = The library of Abdullahefendi Kantamiri, knj. XIII-XIV (1987), str. 15-36. 233

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Osman Lavi 49. Abdurrahman Mufti: Novo ime u knjievnosti bosanskohercegovakih Muslimana na orijentalnim jezicima = Abdurrahim Mufti, a new name in the literature of Bosnian-Herzegovinian Muslims in Oriental languages, knj. XV-XVI (1990), str. 237-241. 50. Merhum dr. Adem Handi (1916.-1998.) = The late dr Adem Handi (1916-1998), knj. XXI-XXII (2003), str. 347-348.
*U rublici: In memoriam. navedena kratka biograja Adema Handia.

FILAN, Kerima: 51. O jednom sporadinom rukopisu na turskom i bosanskom jeziku = About a sporadic manuscript in Turkish and Bosnian language, knj. XXIXXII (2003), str. 9-40. 52. Turska leksika u rijeniku Makbuli Arif Muhameda Hevaija Uskuja = Turkish vocabulary in Muhamed Hevai Uskus dictionary Makbuli Arif, knj. XXIII-XXIV (2005), str. 205-217. 53. Kako je mula Mustafa Baeskija oznaavao vrijeme = How Mula Mustafa Baeskija marked time, XXVII-XXVIII (2008), str. 187-207. 54. Suje i kadizadelije u Osmanskom Sarajevu = Sus and Kadizadelis in Ottoman Sarajevo, XXIX-XXX (2009), str. 163-186. FILANDRA, air: 55. Muslimani i Evropa s kraja 19. i poetka 20. stoljea = Muslims and Europe at the end of 19th and the beginning of 20th century, knj. XIX-XX (2001), str. 333-341.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

GADO - KASUMOVI, Azra: 56. Haz Abdullah Ajni-ef. Buatli = Haz Abdulah Ajni-ef. Buatli, knj. XVII-XVIII (1996), str. 323-333.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

57. O sidilima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = About sijills in Gazi Husrev-bey library, knj. XXI-XXII (2003), str. 41-83. 58. Vasijjetname na osmanskom jeziku = Vasiyyet-namas in Ottoman language, XXV-XXVI (2007), str. 45-85.

234

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke... 59. Muhamed Hodi, Zemaljska vakufska komisija za Bosnu i Hercegovinu (1882.-1894.), analitiki inventar, Sarajevo, 2006., 336 str., XXV-XXVI (2007), str. 383-386.
*Prikaz knjige.

60. Mulla u Bosanskom ejaletu = Mulla in Bosnian ejalet, XXVII-XXVIII (2008), str. 5-67. 61. Ahmed S. Alii, Sumarni popis sandaka Bosna iz 1468/69. godine, Islamski kulturni centar, Mostar, 2008, 315 str., XXVII-XXVIII (2008), str. 271-274.
*Prikaz knjige.

62. Vesna Miovi, Dubrovaka republika u spisima osmanskih sultana, Dravna arhiva u Dubrovniku, Dubrovnik, 2005., 444 str., XXVII-XXVIII (2008), str. 285-288.
*Prikaz knjige.

63. Regeste vasijjetnama u Arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke = Regestas of vasijjet-namas in the Archive of Gazi Husrev-bey Library, XXIXXXX (2009), str. 99-142. GAZI, Lejla: 64. Medmua sarajevskog pjesnika Mehmeda Mejlije Guranije = The Majmua of the Sarajevo poet Mehmed Meyli Gurani, knj. XV-XVI (1990), str. 105-130. GUDELJ VELAGA, Zdenka: 65. Musa azim ati kao kolski pisac = The paper examines a possibility of including the poem by Musa azim ati, knj. XIX-XX (2001), str. 277-288.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

HADIBAJRI, Fejzullah: 66. Uvodne tesavufske interpretacije Abdulaha Bonjaka = Introductory tesavvuf interpretations by Abdullah Bonjak, knj. I (1972), str. 35-47. 67. Tesavvufsko-tarikatska poema Abdullaha Bonjaka = Abdullah Bonjaks tesawwuf-tarikat poem, knj. II-III (1974), str. 21-32. 68. Risala ejh Mustafe Gaibije = Sheik Mustafa Gaibis Risalah, knj. IV (1976), str. 95-101.

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

235

Osman Lavi 69. O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke = A short account of the internal work of Gazi Husrev-bey Library, knj. V-VI (1978), str. 55-63. 70. Omer Lutjin Tahmis na Bonjakovu Kasidu o Fususul-hikemu = Tahmis about Bosniaks Qasida about Fusus al-hikam, knj. V-VI (1978), str. 187-204. 71. Bajtarname: Orijentalne veterinarske knjige = Baytar-names: oriental veterinary books, knj. VII-VIII (1982), str. 77-88. 72. O arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke = About the archives of the Ghazi Husrev-Bey library, knj. VII-VIII (1982), str. 255-263. 73. Vrednovanje slubi u Gazi Husrev-begovu vakufu: Bodovanje i povezivanje slubi = Valuation of services in Gazi Husrefbegs Vakuf, knj. IX-X (1983), str. 321-324.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

74. Najstariji orijentalni rukopisi iz privremenog inventara Gazi Husrevbegove biblioteke = The oldest oriental manuscripts from the temporary inventory of Gazi Husrev-bey library, knj. XI- XII (1985), str. 69-74. 75. Osvrt na dva rukopisa na turskom jeziku: Iz Privremenog inventara rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke = A Survey of the two manuscripts in Turkish language, knj. XIII-XIV (1987), str. 113-123. 76. O arhivalijama Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu = On the Archive of Ghazi Husref-bey Library in Sarajevo, knj. XV-XVI (1990), str. 283-286. HADIBEGOVI, Zalkida: 77. Analiza rukopisnog teksta iz astronomije koji se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = The Analysis of a manuscript in the Gazi Husreveg Library, knj. XIII-XIV (1987), str. 103-111. 78. Znaaj i metode odreivanja Kible = The signicance and methods of determination of Kibla, the Holy Islamic direction, knj. XXIII-XXIV (2005), str. 267-280. HADI-BOGDANOVI, Indira: 79. Al-azlijevo tretiranje Allahovih imena u djelu al-Maqad al-asn f ar Man Asm i-llh al-usn = Al-Gazalis treatment of Allahs names in his work of Al-Maqad al-asn f ar man asmi-llah al-usn, XXIXXXX (2009), str. 299-334.

236

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke... HADI, Kasim: 80. Gazi Hurev-begova medresa u Sarajevu: U razdoblju od 1920. do kraja 1982. = Gazi Husrefbeg medresa in the period from 1920 till present day, knj. IX-X (1983), str. 263-279.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

HADI, Mehmedalija: 81. Rukopisi enciklopedija u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = Encyclopedia manuscripts in the Gazi Husrev-beys library, knj. XVII-XVIII (1996), str. 131-146.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

HADIJAHI, Muhamed: 82. Dervi M. Korkut, knj. I (1972), str. 131-148.

*U rublici In memoriam navedena biograja i kratka bibliograja Dervia M. Korkuta.

83. Prof. dr. Fehim Bajraktarevi, knj. I (1972), str. 131-148.

*U rublici In memoriam navedena biograja i kratka bibliograja Fehima Bajraktarevia.

84. Antun imik, knj. I (1972), str. 131-148.

*U rublici In memoriam navedena biograja i kratka bibliograja Antuna imika.

85. Dervi M. Korkut, knj. I (1972), str. 131-148.

*U rublici In memoriam navedena biograja i kratka bibliograja Dervia M. Korkuta.

86. Dr. Hazim abanovi, knj. I (1972), str. 131-148.

*U rublici In memoriam navedena biograja i kratka bibliograja Hazima abanovia.

87. Dervi Buturovi-Fazlibegovi, knj. I (1972), str. 131-148.

*U rublici In memoriam navedena biograja i kratka bibliograja Dervia Buturovia.

88. Osman Asaf Sokolovi, knj. I (1972), str. 131-148.

*U rublici In memoriam navedena biograja i kratka bibliograja Osmana Asafa Sokolovia.

89. Franz Babinger, knj. I (1972), str. 131-148.

*U rublici In memoriam navedena biograja i kratka bibliograja Franza Babingera.

90. Alojz Schmaus, knj. I (1972), str. 131-148.

*U rublici In memoriam navedena biograja i kratka bibliograja Alojza Schmausa.

91. Aleksandar Vasiljevi, knj. I (1972), str. 131-148.

*U rublici In memoriam navedena biograja i kratka bibliograja Aleksandra Vasiljevia.

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

237

Osman Lavi 92. Dr Behaudin Salihagi, knj. II-III (1974), str. 259-260.
*U rublici In memoriam navedena kratka biograja Behaudina Salihagia.

93. Dr Mustafa Kamari, knj. II-III (1974), str. 260.

*U rublici In memoriam navedena kratka biograja i bibliograja Mustafe Kamaria.

94. Ana Stepanova Tveritinova, knj. II-III (1974), str. 259-260.

*U rublici In memoriam navedena kratka biograja Ane Stepanove Tveritinove.

95. Badijanije u Sarajevu i Bosni: prilog historiji duhovnosti u nas = Badijanis in Sarajevo and in Bosnia : contribution to the history of our spirituality, knj. VII-VIII (1982), str. 109-133. 96. Uloga i znaaj Gazi Husrev-bega i njegova vakufa = The role and signicance of Gazi Husrefbeg and of his vakuf, knj. IX-X (1983), str. 219-232.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

97. Graa o posljednjim ostacima bosanice u nas = Materials about the last remnants of Bosanica, knj. XI-XII (1985), str. 101-111. 98. Seid M. Tralji, knj. II-III (1974), str. 259-260.
*U rublici In memoriam. navedena kratka biograja i bibliograja Seida M. Traljia. Potpisano inicijalima: M. Hj.

HADIJAMAKOVI, Muhamed: 88. Dvije pjesme ejh-Sejfudina Iblizovia = Two poems by Ebullejs zade Iblizovi sheik Sejfedin efendi, son of hadji Ibrahim, knj. VII-VIII (1982), str. 29-33. 99. Hadi Ahmed Asimbeg Muteveli = Hajji Ahmed Asim-beg Muteveli, knj. XI-XII (1985), str. 79-86. 100. Medmua Abdulvehaba Karahode: Karahoda zade = Karahoda zades Majmua, knj. XI-XII (1985), str. 211-228. 101. Nekoliko pjesama iz Ilhamijina Divana = Several poems from Ilhamias Divan, knj. XIII-XIV (1987), str. 85-92. 102. Medmua Saliha Emina = Salih Emins Majmua, knj. XV-XVI (1990), str. 131-139. 103. Porodica Hadijamakovia = The Hadijamakovi family, knj. XVIIXVIII (1996), str. 295-302.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

HADIOSMANOVI, Lamija: 104. Jedna stara verzija (autograf?) Kaimijine kaside protiv duhana = One old version (autograph?) of the Kaimijas Kasida against tabacco, knj. II-III (1974), str. 125-130. 238
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke... 105. Porijeklo mudellitskog obrta u Bosni i Hercegovini = The origin of the Mujelit Trade in Bosnia and Herzegovina with reference to Ottoman Empire, knj. XV-XVI (1990), str. 257-266. 106. Biblioteka i ulema = The library and the ulema, knj. XVII-XVIII (1996), str. 259-265.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

107. Uloga Bisera u kulturno-prosvjetnom uzdizanju Muslimana = The Role of Biser in the Cultural and Educational Ascension of the Moslem People, knj. XIX-XX (2001), str. 237-242.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

HAFIZOVI, Fazileta: 108. O nekim vakuma u Slavoniji u XVI stoljeu = About some waqfs in Slavonia in the XVIth century, knj. XV-XVI (1990), str. 19-24. HAFIZOVI, Read: 109. Mustafa Ejubovi - ejh Jujo i njegova Summa Theologica = Mustafa Ejubovi - ejh Jujo and his Summa Theologica, knj. XVII-XVIII (1996), str. 51-73.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

HAJDAREVI, Raid: 110. Zaostavtina iza Ahmed-Munib-efendije Gloe, mutevellije i dabije Gazi Husrev-begova vakufa = The legacy of Ahmed Munib ef. Gloo, administrator and collector of the Gazi Husrev beys foundation, knj. II-III (1974), str. 193-224. 111. Prihodi i rashodi Gazi Husrev-begova vakufa u Sarajevu za period 1248-1251. (1832-1835) = Income and expenditure of Gazi Husrev-Bey waqf in Sarajevo for the period 1248-1251, knj. V-VI (1978), str. 23-42. HAJDARHODI, Hamdija: 112. Dva podatka o prometu i prodaji papira u Bosanskom paaluku = Two data about trafc and paper trade in Bosnian pashaluk, knj. II-III (1974), str. 159-160.
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

239

Osman Lavi 113. Vijesti o muslimanskoj publici u dubrovakom teatru na poetku XIX vijeka = News on Muslim audience at the theatre of Dubrovnik by the beginning of the XIX century, knj. V-VI (1978), str. 231-236. 114. Lujigji Ferdinando Marsilji i jugoslavenske zemlje od 1679. do 1684. godine: ulomak iz vee cjeline = Luigi Ferdinando Marsigli and the Yugoslav countries from 1679 to 1684: extract from the main text, knj. VII-VIII (1982), str. 241-251. 115. Dubrovake i mletake pripreme pred razgranienje 1699. godine = Dubrovniks and Venices preparations prior to boundary demarcation of 1699., knj. XI-XII (1985), str. 289-330. HANDI, Adem: 116. Gazi Husrev-begovi vaku u Teanjskoj nahiji u XVI stoljeu = Gazi Husrev-beys foundations in the administrative district of Teanj in XVI century, knj. II-III (1974), str. 161-174. 117. Vakuf kao nosilac odreenih dravnih i drutvenih funkcija u Osmanskom carstvu = The vakuf as bearer of certain state and social functions in the Otoman empire, knj. IX-X (1983), str. 113-119.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

118. Husrev-begov vakuf na prelazu iz XVI u XVII stoljee = Husrefbegs vakuf at transit from XVI to XVII centry, knj. IX-X (1983), str. 207-217.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

119. Dokumenat o prvom slubenom popisu Husrev-begova vakufa iz 1604. godine = Documents on the First Ofcial Inventory of the Gazi Husrevbeys Waqf from 1604, knj. XV-XVI (1990), str. 3-18. 120. Rukopisne zbirke i biblioteke na podruju Gradaca = Collection of manuscripts and the libraries in the area of Gradaac, knj. XVII-XVIII (1996), str. 169-177.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

HASANDEDI, Hivzija: 121. Muslimanske biblioteke u Mostaru = The Moslem libraries in Mostar, knj. I (1972), str. 107-112. 122. Djela Mustafe Ejubovia (ejh Juje) i Ibrahim-efendije Opijaa koja se nalaze u Arhivu Hercegovine u Mostaru = Literary works of Mustafa Ejubovi (Sheik Yuyo) and Ibrahim Opija which are kept in the Archive of Herzegovina in Mostar., knj. IV (1976), str. 57-68. 240
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke... 123. Djela i krai literarni sastavi Muslimana Bosne i Hercegovine koji su napisani na orijentalnim jezicima i koji se nalaze u Arhivu Hercegovine u Mostaru = The works and some shorter literary essays written in oriental languages by Bosnian and Herzegovinian Muslims which are kept in Herzegovina archive in Mostar, knj. IV (1976), str. 117-130. 124. Nekoliko rukopisa iz orijentalne zbirke Zaviajnog muzeja Hercegovine u Mostaru = Some manuscripts from the Oriental collection of the County Museum of Herzegovina in Mostar, knj. V-VI (1978), str. 181-186. 125. Nekoliko rukopisa iz orijentalne zbirke Provincijalata hercegovakih franjevaca u Mostaru = Several manuscripts from the oriental collection in the Franciscan provincialate in Mostar, knj. VII-VIII (1982), str. 161-176. 126. Hercegovaki vaku i vaki = Vakufs and vakifs in Hercegovina, knj. IX-X (1983), str. 29-73.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

127. Jedan rukopis Muhammeda Prozorca = A manuscript of Mehmed Prozorac, knj. XV-XVI (1990), str. 191-194. 128. Muslimanske privatne biblioteke na orijentalnim jezicima u Mostaru = Private Muslim Oriental-languages libraries in Mostar, knj. XV-XVI (1990), str. 253-256. 129. Karabezi: Ueni ljudi (ulema) njihov rad i djela = The Karabegs the ulema and their work, knj. XVII-XVIII (1996), str. 313-322.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

130. Muslimanska drutva u Mostaru = The Moslem societies in Mostar, knj. XIX-XX (2001), str. 197-213.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

HASANI, Mustafa: 131. Zbornik fetvi muftije Ahmed-ef. Mostarca = Collection of fatawa of the Mufti Ahmad ef. Mostarac, knj. XXI-XXII (2003), str. 243-261. HASANOVI, Zuhdija: 132. Prepiska izmeu Boijeg poslanika, alejhi-s-selam, i kralja Abesinije = Correspondence between Prophet Muhammed (peace be upon him) and Kingdom of Abyssinia, knj. XXI- XXII (2003), str. 263-279. 241

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Osman Lavi HIRSCH, David G.: 133. Posjeta Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu od 07-18. juna 2004. = A Visit to the Gazi Husrev beg library on Sarajevo, June 7-18, 2004., knj. XXIII- XXIV (2005), str. 353-358.
*Rad je objavljen na engleskom i bosanskom jeziku. Prijevod na bosanski objavljen je u istom broju Anala, str. 359-364.

HODI, Muhamed: 134. Pregled arhivske grae Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini = A survey of the Archive materials in the Riyasat of the Islamic Community in Bosnia and Herzegovina, knj. XXIII-XXIV (2005), str. 297312. 135. Nekoliko fetvi iz arhivskog fonda Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu = A few fatwa from the archive of the Gazi Husrev-beys Library in Sarajevo, XXV-XXVI (2007), str. 161-192. HUKI, Abdurahman: 136. Nunost jedinstvenog sistema transkripcije arapskog pisma = Unity of the system of transcription of arabic alphabet, knj. V-VI (1978), str. 3-4. 137. Socijalne i humanitarne ustanove Gazi Husrev-begova vakufa = Social and humanitarian institutions of Gazi Husrefbeg vakuf, knj. IX-X (1983), str. 233-240.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

HUKOVI, Muhamed: 138. Napori za uvoenje narodnog jezika u poetne vjerske kole muslimana = Efforts to introduce the vernacular into Muslim elementary religious schools, knj. XVII-XVIII (1996), str. 241-251.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

139. Muslimanski knjievnici u Gajretu = The Moslem writers in Gajret, knj. XIX-XX (2001), str. 164-176.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

242

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke... HUSI, Aladin: 140. Treboti i utvrda Klievac u vrijeme Osmanske vladavine = Treboti and fortress Klievac during the Ottoman reign, knj. XXI-XXII (2003), str. 119-134. 141. O Gradskoj damiji u Travniku = About the City mosque in Travnik, knj. XXIII-XXIV (2005), str. 219-228. 142. Ferman Sulejmana Zakonodavca upuen Gazi Husrev-begu sredinom 1533. godine = Ferman of Sulejman II sent to Gazi Husrev-bey in the middle of 1533., XXV-XXVI (2007), str. 141-147. 143. Osman Lavi, Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, svezak petnaesti: Al-Furqan, Fondacija za islamsko naslijee - Rijaset Islamske zajednice u BiH, London-Sarajevo, 1427/2006., XXI+288+prilozi, XXV-XXVI (2007), str. 381-382.
*Prikaz knjige.

144. Maglaj u ranom Osmanskom periodu (15. i 16. stoljee) = Maglaj during the early Ottoman period (15th and 16th century), XXVII-XXVIII (2008), str. 113-134. 145. Teanjski vaku: s posebnim osvrtom na novane vakufe = Waqf of the town of Teanj (whith special emphasize on money based waqf), XXIXXXX (2009), str. 40-64. 146. Priozi za orijentalnu lologiju 57/2007.: Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 2008., str. 318., XXIX-XXX (2009), str. 343-347.
*Prikaz knjige.

ILI, Slobodan: 147. Jedan perzijski gazel Husejna Lamekanija = A Persian gazel written by Husein Lamekani, knj. XIII-XIV (1987), str. 93-95. 148. Kasida Ahmeda Vahdetija iz njegovog sarajevskog divana = The Kasida of Ahmed Vahdeti from his Sarajevo Divan, knj. XV-XVI (1990), str. 223-235. ISAKOVI, Alija: 149. Vid Bosanskog jezika = The Aspect of Bosnian Language, knj. XIXXX (2001), str. 3001-312.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

243

Osman Lavi JAHI, Mustafa: 150. Rukopisi djela ejh-Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = Manuscripts of ejh Jujos works in Gazi Husrev-bey library, knj. XI-XII (1985), str. 39-54. 151. Apozitivi u arapskoj reenici: - prema poglavlju Apozitivi u djelu Al-Fawaid al-Abdiyya ejh Juje = Appositives in arabic sentence, knj. XVXVI (1990), str. 169-189. 152. Rukopis Mehmeda Handia Mamaa al-biar f tr al-ulm wa al-asfar = Manuscript of Mehmed Mamaa al-biar f tr al-ulm wa alasfar, knj. XVII-XVIII (1996), str. 147-161.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

153. Pozdravni govor predsjednika organizacionog odbora = A Welcome speech by organisational board chairman, knj. XIX-XX (2001), str. 7-8.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

154. Rukopisi matematikih djela u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = Manuscripts of mathematical works in the Gazi Husrev-bey Library, knj. XXIIIXXIV (2005), str. 41-53. 155. Glagolske karakteristike arapskog participa aktivnog = Verbal characteristics of Arabic participle active (ism al-fail), XXV-XXVI (2007), str. 233-248. 156. Dr. Muhamed dralovi, XXV-XXVI (2007), str. 395-396.
*U rublici: In memoriam.

157. Utjecaj islamske pravne nauke na razvoj arapske gramatike = Inuence of Islamic jurisprudence on the development of Arabic grammar, XXVIIXXVIII (2008), str. 163-186. 158. Medmua Bajrama i Mehmeda Kalabe iz Sarajeva = Majmua of Bajram and Mehmed Kalaba from Sarajevo, XXIX-XXX (2009), str. 206-223. JAHOVI, Redep: 159. Njemaka knjievnost u muslimanskim preporodnim asopisima 1900.-1918. = German Literature in the Moslem Journals in the Revival Period, knj. XIX-XX (2001), str. 73-88.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

244

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke... JAAREVI, Nermina: 160. Gazi Husrev-begova enska medresa u Sarajevu: u periodu od 19331949. god. i od 1978. god. do danas = Gazi Husrev-beg medresa for girls in the period from 1933 till present - dey, knj. IX-X (1983), str. 281-289.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

JOVANOVI, Jovan: 161. Reagovanja muslimana u Rusiji i muslimanske tampe u Bosni povodom smrti Lava Nikolajevia Tolstoja : uz 60-godinjicu Tolstojeve smrti = The reaction of the Moslems in Russia and the Moslem press in Bosnia on occasion of Leo Tolstoys death, knj. I (1972), str. 125-130. 162. Prva knjiga iz oblasti stvaralatva Muslimana u Bosni i Hercegovini tampana latinicom : povodom 90-godinjice njenog tampanja (1883-1973) = First Moslems book in Bosnia and Herzegovina printed in latin characters, knj. II-III (1974), str. 231-240. JUZBAI, Devad: 163. Reeksije ratova na Balkanu 1921/13 godine na dranje Muslimana u Bosni i Hercegovini = Reections about the Wars on the Balkans 1912-1913 in the light of behavior of the Moslems in Bosnia and Herzegovina, knj. XIXXX (2001), str. 267-275.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

KADRIBEGOVI, Aziz: 164. Neke opaske o naem alhamijado pjesnitvu = Some remarks about Bosnian alhamiado poetry, knj. IV (1976), str. 143-154. KADRI, Adnan: 165. Dervi-paa Bajezidagi i njegovo djelo Zbdetl-er = Dervipasha Bajezidagi and his work Zbdetl Er, XXV-XXVI (2007), str. 87-109. 166. Dvije poeme na osmanskom jeziku o opisu Jakub-paine odbrane Sarajeva i pobjeda na Krbavskom polju 1493. godine = Jakub-paa Bonjak: the winner on the Krbavsko battleeld 1493 and one of the founders of the Bosniak imerial epic, XXVII-XXVIII (2008), str. 209-231.
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

245

Osman Lavi 167. Develi Hayati, Osmanlinin dili, Istanbul, 2006., 96 str., XXVIIXXVIII (2008), str. 289-291.
*Prikaz knjige.

168. Veliki vezir i pjesnik Ahmed-paa Hercegovi u poetiziranim hronikama na osmanskom jeziku : prilog knjievnoj historiograji = The Great vezir and poet Ahmed- paa Hercegovi in poeticized chronicle on Ottoman language : contribution to the historiography of the literature, XXIX-XXX (2009), str. 164-205. KALAJDIJA, Alen: 169. Elementi knjievnojezike koine u najstarijoj alhamijado pjesmi Hirvat turkisi (1588/1589.) = The elements of literary - linguistic koine in the oldest Alhamiado poem Hirvat turkisi (1588/1589), XXIX-XXX (2009), str. 249-271. KAMARI, Mustafa: 170. Povodom prvog broja Anala = On the occasion of the rst issue of Anali, I, knj. (1972), str. 3-4. KANTARDI, Azra: 171. Islam na potanskim markama : latelistika zbirka u Gazi Husrevbegovoj biblioteci = Islam on postage stamp in the philately of stamp collection in the Gazi Husrev-beys library, XXV-XXVI (2007), str. 149-160. 172. Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = The Collection of books in European languages in the Gazi Husrev-beys Library, XXIX-XXX (2009), str. 287-298. KANTARDI, Muhamed: 173. Gazi Husrev-begova sahat-kula i muvekithana i nain mjerenja vremena = Gazi Husrev-beys clock-tower and muvekit-hana and the calculation of the sharp time for saying prayers, knj. II-III (1974), str. 175-184. KARI, Fikret: 174. Meunarodnopravno regulisanje vakufskih pitanja u jugoslovenskim zemljama = International regulating of vakuf affairs in the Yugoslav lands, knj. IX-X (1983), str. 141-153.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

246

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke... 175. Pitanje javnopravnog priznanja islama u jugoslovenskim krajevima nakon prestanka osmanlijske vlasti = The issue of public and legal recognition of Islam in Yugoslavia after the end of the Ottoman rule, knj. XI-XII (1985), str. 113-120. 176. Odnos bosanske uleme prema reformama u Osmanskoj carevini u XIX vijeku = The atittude of Bosnian ulema towards the reforms in the Ottoman empire in the XIXth century, knj. XVII-XVIII (1996), str. 221-231.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

KARI, Hamida: 177. Stephan Roman, Development of islamic library collections in Western Europe and North America: = Razvoj islamskih bibliotekih kolekcija u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi), ManSell, London i New York, 1990. ISBN: 0720120659, XXV-XXVI (2007), str. 389-394.
*Prikaz knjige.

178. Zbornik radova Islamska tradicija Bonjaka: izvori, razvoj i institucije, perspektive:Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2008. ISBN:978-9958-23-222-0, XXVII-XXVIII (2008), str. 275-276.
*Prikaz knjige.

KARI, Enes: 179. Ima li nearapskih rijei u Kuranu = Are there non-Arabic words in the Holy Kuran? , knj. XIII-XIV (1987), str. 135-152. 180. Zamaharijev komentar Kurana: Glavna determinanta Korkutovog prevoda Kurana: (skica) = Zamahsheris Commentary on the Kuran: the main determinant of Korkuts translation of the Kuran, knj. XV-XVI (1990), str. 59-70. 181. Rije glavnog urednika, knj. XIX-XX (2001), str. 5-6. 182. Rije urednika, knj. XXI-XXII (2003), str. 5-7. 183. Merhum dr. Ismet Kasumovi (1948-1995.) = The late dr. Ismet Kasumovi (1948-1995.) , knj. XXI-XXII (2003), str. 349-350.
*U rublici: In memoriam..

184. Intelektualno hodoae u Bosansku arapsku rukopisnu klasiku: Mustafa Jahi - Arapska gramatika u djelu al-Fawid al-Abdiyya Mustafe Ejubovia, Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, 1428/2007. 329 str., XXVII- XXVIII (2008), str. 265-269.
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

247

Osman Lavi 185. Ljubovievo armiranje klasine bosanske naune slave : Amir Ljubovi, The Works in Logic by Bosnian Authors in Arabic, izd. Brill, Leiden and Boston, 2008. (252 pages), XXIX- XXX (2009), str. 339-342. KASUMOVI, Amila: 186. Zijad ehi: U smrt za cara i domovinu!: Bosanci i Hercegovci u vojnoj organizaciji Habsburke monarhije 1878 - 1919), Sarajevo publishing, Sarajevo, 2007., 329 str., XXVII-XXVIII (2008), str. 281-284. KASUMOVI, Ahmet: 187. Bosanskohercegovaki Muslimani i njihov jezik = Bosnian-Herzegovinian Moslems and Their Language, knj. XIX-XX (2001), str. 253-265.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

KASUMOVI, Fahd: 188. Prilog prouavanju saobraaja u dolini rijeke Bosne: Skele u blizini sela Bier i Desetnik u XVII st. = Contribution to the research of transportation in valley of river Bosnia: ferry boat near village Bier and Desetnik in XVIII century, XXV-XXVI (2007), str. 297-308. KASUMOVI, Ismet: 189. Dvije verzije hronike o Mekam-i Ibrahimu = Two versions of the chronicle on Mekam-i Ibrahim, knj. XIII-XIV (1987), str. 153-178. 190. Mulazemet-defteri kao izvor za prouavanje nae uleme = Mulazemet defters as the source for studying the ulema, knj. XVII-XVIII (1996), str. 211-220.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

KEMURA, Ibrahim: 191. Malieva kolekcija u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = Malis Collection in the Gazi Husrev-beys Library, knj. I (1972), str. 103-106. 192. Pismena zaostavtina knjievnika Husejna Dubravia oge u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = Literary inheritance of the writer Husejin Dubraviogo in Gazi Husrev-beys Library, knj. II-III (1974), str. 241-248. 193. Poloaj i uloga Islamske vjerske zajednice i Gajreta u drutvenopolitikom ivotu Muslimana poetkom 30-tih godina ovog stoljea = Posi248
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke... tion and role of the Islamic Religious Community and Gajret in social and political life of Muslims in the early 1930s, knj. XI-XII (1985), str. 121-140. 194. Muslimanska kulturno-prosvjetna drutva = The Muslim cultural and educational associations, knj. XIX-XX (2001), str. 227-235.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

KORKUT, Halima: 195. O vakuma u sjeveroistonoj Bosni = About waqfs in North East Bosnia, knj. IX-X (1983), str. 102.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

196. Doprinos Osmana A. Sokolovia zdravstvenoj istoriji Sarajeva = A Contribution of Osman Asaf Sokolovi to the history of health education in Sarajevo, knj. XIII-XIV (1987), str. 217-220. KRASNI, Ayten: 197. Arhivska graa Gazi Husrev-begove biblioteke: (druga knjiga) = The Arhives of the Gazi Husrevbeg Library, knj. XIII-XIV (1987), str. 125-133. KUJOVI, Mina: 198. Prilog historiji knjige u Bosni i Hercegovini = Contributions for history in Bosnia and Herzegovina, knj. XXIII-XXIV (2005), str. 171-178. 199. Prilozi za historiju vakufa u Bosni i Hercegovini : iz arhiva BiH = Contributions for history of waqf in Bosnia and Herzegovina (Archive of Bosnia and Herzegovina), knj. XXI-XXII (2003), str. 167-179. KUJRAKOVI, Nusret: 200. Vakuf Hesein-kapetana Gradaevia = Waqf of Husein Kapetan Gradaevi, XXIX- XXX (2009), str. 65-98. 201. Dokumenti o gradaakom muftiji: hadi hazu Ahmed-ef. Mulaibrahimoviu (Svircu) = Documents about mufti of Gradaac hajji haz Ahmed ef. Mulaibrahimovi (Svirac), XXIX-XXX (2009), str. 239-248. KUJUNDI, Enes: 202. Klasikacija knjievne grae na arapskom za biblioteke potrebe = The classication of literary works in the Arabic language in libraries, knj. XIII-XIV (1987), str. 241-249.
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

249

Osman Lavi 203. Osnova za katalogizaciju rukopisa na arapskom jeziku = The Basis for Cataloging of Arabic Manuscripts, knj. XV-XVI (1990), str. 73-102. 204. Znaenje iluma s posebnim osvrtom na Istono blago Mehmedbega Kapetanovia Ljubuaka = Ilum in Eastern treasure of Mehmed-beg Kapetanovi Ljubuak, knj. XVII-XVIII (1996), str. 179-185.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

205. Filantropija kod Bosanskih muslimana sa osobitim osvrtom na pravila dobrotvornih drutava na poetku XX stoljea = Philantropist work among the Bosnian Moslems with a particular review of the humanitarian societies rules at the beginning of 20th Century, knj. XIX-XX (2001), str. 191-196.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

KURTO, Nedad: 206. Objekti Gazi Husrev-begova vakufa i mogunosti njihove revitalizacije = Buildings of Gazi Husrefbegs vakufs and possibilities of their revitalization, knj. IX-X (1983), str.305-313.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

KUSTURICA, Nazif: 207. Ruska knjievnost u Beharu i Gajretu = Russian literature in Behar and Gajret, knj. XIX-XX (2001), str. 89-105.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

LATI, Demaludin: 208. Arapska knjievnost u preporodnim asopisima = Arabic literature in our Revival periodicals, knj. XIX-XX (2001), str. 47-55.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

LAVI, Osman: 209. Rukopisi Mehmeda Handia u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = Manuscripts of Mehmed Handi in the Gazi Husrevbeg Library, knj. XIIIXIV (1987), str. 37-51. 250
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke... 210. Risala o hidri = A Risala on Hijra, knj. XV-XVI (1990), str. 197-222. 211. Iseljavanje Bonjaka muslimana iz BiH za vrijeme austrougarske vladavine i Risala Mehmeda Teuka Azapagia, = The emigration of Muslims from Bosnia and Herzegovina during the rule of Austro-Hungary and the Risala of Mehmed Teuk Azapagi, knj. XVII-XVIII, str. 123-130.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

212. Bibliograja Anala sv. od IX-XII do XIX-XX, = Analis Bibliography vols. IX-XII - XIX-XX , knj. XIX-XX (2001), str. 348-358. 213. Bibliograja radova prof. dr. Fehima Nametka za period 1967.-2001. godina : povodom 60 godina ivota = Bibliography of Dr Fehim Nametaks works 1967.-2001: on the occasion of his 60th birthday, knj. XXI-XXII (2003), str. 311-331.
*U koautorstvu sa Zilhom Muminovi.

214. Zejnil-ef. Faji (1934.-2004.), knj. XXIII-XXIV (2005), str. 415-420.

*U rublici: In memoriam..

215. Ulemanska i ejhovska porodica Muslihudina Uianina iz XVII stoljea = Muslihuddin Uianin Family of Ulama and Sheikh from the XVII century, XXV-XXVI (2007), str. 111-128. 216. Azra Kantardi, Bibliograja Novog behara : Sarajevo: Gazi Husrev-begova biblioteka, 2007. - VII, 416 str.: ilustr.; 25 cm, XXV-XXVI (2007), str. 387-388.
*Prikaz knjige.

217. Prepisivai rukopisa iz Jajca = Transcribers of manuscripts from town of Jajce, XXVII- XXVIII (2008), str. 145-162. 218. Ismail Parlatir, Gyorgy Hazai and Barbara Kellner-Heinkele: Catalogue of Turkish manuscripts in the library of the Hungarian Academy of Sciences, Budapest: Ihas, 2007, 664 str. + 27 iluminacija, XXVII-XXVIII (2008), str. 277-279.
*Prikaz knjige.

219. Rukopisi Karaoz-begove biblioteke u Mostaru = Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar, XXIX-XXX (2009), str. 142-162. MAGLAJLI, Munib: 220. Islamska pouno-prosvjetiteljska linija u djelu Mehmed-bega Kapetanovia Ljubuaka = The islamic educational-instructive line of thought in the work of Mehmed-bey Kapetanovi Ljubuak, knj. XVII-XVIII (1996), str. 389-397.
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

251

Osman Lavi
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

221. Lirska pjesma i balada u Beharu = Lyrical Song and Ballad in Behar, knj. XIX-XX (2001), str. 37-46.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

MAHI, Semra: 222. Mekteb vakifa Hende Ahmed-age na Vratniku = An elementary school in Vratnik: Waqf Henda Ahmed-agha, knj. XXIII-XXIV (2005), str. 229255. MAHMUTEHAJI, Rusmir: 223. Zapis o muzici iz 1767. godine iz kodeksa Gazi Husrev-begove biblioteke u svjetlu nekih karakteristika muzikog folklora Bosne i Hercegovine = Note about music from the codex of Gazi Husrev-beys Library in the light of some characteristics of musical folklore in Bosnia and Herzegovina, knj. II-III (1974), str. 141-151. 224. Ibrahim Vehbi: Kadija, pjesnik i epigraar = Ibrahim Vehbi - qadi, poet and epigraphist, knj. IV (1976), str. 77-94. 225. Dvije rasprave ejh-Mustafe Sarajlia = Two debates by sheikh Mustafa Sarajli, knj. XI-XII (1985), str. 229-231. MAHMUTOVI, Mirsad: 226. ivotni put Osman-ef. Redovia = In the memory of Osman-efendija Redovi, knj. XVII-XVIII (1996), str. 347-355.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

MAI, Ahmed: 227. Hadim Ali-paina medresa u Kladnju = Hadim Ali-pasha Medresa in Kladanj, knj. XVII-XVIII (1996), str. 369-372.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

252

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke... MAOVI, Sulejman: 228. Znaaj i uloga vakufa u razvoju islamske doktrine danas = Singicance and role of the vakuf in the development of Islamic doctrine today, knj. IX-X (1983), str. 121-128.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

MEHDIU, Feti: 229. O albanskim prevodima Kurana = Translations of Kuran into Albanian language, knj. V-VI (1978), str. 237-244. 230. Nekoliko arapskih rukopisa bosanskog porekla sauvanih u Pritini = Several arabic manuscripts of Bosnian origin preserved in Pritina, knj. XVIIXVIII (1996), str. 163-167.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

MEHINAGI, Ibrahim: 231. Osvrt na ivot i pisana djela Ali-Fehmi-efendije Dabia = The life and works of Ali Fehmi-efendi Djabich, knj. II-III (1974), str. 81-96. MEHMEDOVI, Ahmed: 232. Novi podaci o Muhammed-ef. Prozorcu i njegovom djelu = A new detail about Muhammed ef. Prozorac and his work, knj. XXIII-XXIV (2005), str. 85-91. 233. Hadi haz Muhammed Baqi Dino-zade: sarajevski kadija, vakif, kaligraf i bibliol = Hadji haz Muhammed Baqi Dino-zade: a qadi of Sarajevo, wakif, calligrapher and bibliophile, XXIX-XXX (2009), str. 225-238. MEHTI, Halil: 234. Porodica Serdarevi sa posebnim osvrtom na Muhameda Seida i Abdulaha Serdarevia = The Serdarevi family and the work of Muhamed Seid and Abdulah Serdarevi, knj. XVII-XVIII (1996), str. 303-312.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

253

Osman Lavi MEMIJA, Minka: 235. Pojam mudrosti i slika mudraca u alhamijado knjievnosti = Ulema in the alhamijado literature, knj. XVII-XVIII (1996), str. 267-272.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

236. tampa i pretpreporodni period bosansko-muslimanske knjievnosti = The Press and the period of Bosnian Moslem Literature before the Revival, knj. XIX-XX (2001), str. 215-220.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

MILINEVI, Vaso: 237. Prosvetiteljsko-preporodne drame J. S. Popovia i M. Bana (posebno Mejrima i Hajduci) = The enlightenment and revival plays of Jovan Sterija Popovi and Matija Ban (Particularly Mejrima and Hajduci), knj. XIX-XX (2001), str. 119-131.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

MRAHOROVI, Muhamed: 238. Mustafa Ejubovi-ejh Jujo: Risla db al bah: Trakat o disputaciji ili o metodi postupaka u raspravi = Mustafa Ejubovi - ejh Jujo Risala adab al baht, knj. XVII-XVIII (1996), str. 97-106.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

239. ehid mr. Nijaz ukri: Sjeanje - skica za biograju = Shahid mr. Nijaz ukri: Reminiscences - a biographical sketch, knj. XXI-XXII (2003), str. 340-346.
*U rublici: In memoriam.

240. U okrilju kataloga Gazijine biblioteke = In the shelter of Gazi Librarys catalogues, knj. XXIII-XXIV (2005), str. 337-352. 241. Selim Ibrahima Jelovac (Ebu Ilham): Pjesnik Veleistana = Selim Ibrahima Jelovac (Ebu Ilham): the poet of Veleistan, knj. XXIII-XXIV (2005), str. 407-414.
*U rublici: In memoriam..

254

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke... MUJEZINOVI, Mehmed: 242. Diplome kaligrafa Islamovia u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu = Diplomas in calligraphy of calligrapher Islamovi in Gazi Husrevbeys Library in Sarajevo, knj. I (1972), str. 91-94. 243. Neobjavljeni natpisi sa Gazi Husrev-begovih graevina u Sarajevu = Unpublished inscriptions from Gazi Husrev-beys edices in Sarajevo, knj. II-III (1974), str. 185-191. 244. Biblioteka Mehmed-Razi Velihodia, ejha i muderisa Husrev-begova hanikaha u Sarajevu = The Library of Mehmed Razi Velihodi, sheik and muderis of Husrev-beys hanikah in Sarajevo, knj. V-VI (1978), str. 65-82. 245. Tri stara orijentalna rukopisa u jugoslovenskim zbirkama prepisana u Iraku = Three old oriental manuscripts of Yugoslav collection transcribed in Iraq, knj. V-VI (1978), str. 205-215. 246. Nekoliko kronograma i zapisa na objektima Gazi Husrev-begova vakufa u Sarajevu = Some insciptions and writings on objects belonging to Husrefbeys waqf in Sarajevo, knj. VII- VIII (1982), str. 41-55. 247. Povodom izlaska iz tampe II sveska Kataloga rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke = On the occasion of publication of the 2nd volume of Gazi Husrev-bey Library manuscipt catalogues, knj. VII-VIII (1982), str. 287-289. 248. Nekoliko rukopisa prepisanih u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu = Several manuscripts copied in Gazi Husrev-bey Madrasa in Sarajevo, knj. IV (1976), str. 21-32. MUJI, Muhamed A.: 249. Neke vakufname iz Bosne i Hercegovine (15.-17. stoljee): forma, jezik i stil = Some vakufnamas from Bosnia and Hercegovina (15-17th century): form, language and style, knj. IX-X (1983), str. 17-24.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

MUJI, Munir: 250. Metonimija u arapskoj stilistici = Metonymy in Arabic stylistics, XXIX-XXX (2009), str. 273-286. MULAHALILOVI, Enver: 251. Knjievni rad Ali-efendije Sadikovia na arapskom jeziku: (18721936.) = Literary works of Ali Efendi Sadikovi in Arabic (1872-1936.), knj. VII-VIII (1982), str. 191-207.
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

255

Osman Lavi 252. Sulejman Fikri Erten: (Sulejman Hadiefendi-Imamovi): (12921382. H./1875-1962. n. e.) = Sulejman Fikri Erten: (Sulejman HadiefendiImamovi), knj. XI-XII (1985), str. 141-164. MULAOMEROVI, Jasminko: 253. Nekoliko klasinih pomorskih astronomskih instrumenata u Gazi Husrev-begovoj muvekithani u Sarajevu: prilog istoriji astronomije u BiH = Several classical nautical and astronomical instruments in Gazi Husev-bey muvekkithane in Sarajevo: a contribution to the history of Astronomy in BiH, knj. XI-XII (1985), str. 87-100. 254. Kvadranti u Bosni i Hercegovini = Quadrants in Bosnia and Herzegovina, knj. XIII-XIV (1987), str. 227-240. 255. Muvekkithane, muvekkiti i mjerenje vremena = Muvekithanas and the measuring of time, knj. XV- XVI (1990), str. 267-280. MULI, Jusuf: 256. O nekim posebnostima vezanim za postupak prihvatanja islama u Bosni i netanostima koje mu se pripisuju = About some particularities related to way of accepting Islam in Bosnia and some untruths which are attributed to it, knj. XXIII-XXIV (2005), str. 179-204. 257. Poitelj u vrijeme Osmanske vladavine = Poitelj in the time of Ottoman reign, XXV- XXVI (2007), str. 261-296. MUI, Omer: 258. Medmua Mula Muhameda Mestvice s posebnim osvrtom na popis hadija = Mula Mohammed Mestvicas majmua with a special review to its register of pilgrims, knj. IV (1976), str. 109-116. 259. Hadi Muhamed Sejfudin, ejh Sejja - pjesnik iz Sarajeva = Haji Muhamed Sejfedin-sheik Sejja: poet from Sarajevo, knj. VII-VIII (1982), str. 5-27. NAKIEVI, Omer: 260. Rukopisna djela bosansko-hercegovakih pisaca i mislilaca na orijentalnim jezicima koja se uvaju u Biblioteci Sulejmaniji u Istanbulu = Manuscripts of Bosnian writers and thinkers written in Oriental languages and kept in the Sleymaniye Library in Istanbul, knj. VII-VIII (1982), str. 223-239. 261. Mjesto Gazi Husrev-begove medrese u sistemu osmansko-turskog kolstva i sistem kolstva u osmanskoj Turskoj = Gazi Husrefbegs medresa in the Ottoman-Turkish school system, knj. IX-X (1983), str. 241-262. 256
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke...

*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

262. Muhaddis Mustafa Pruak: Mustafa b. Muhamed, Bosanac, Pruanin = Muhaddis Mustafa Pruak, knj. XI-XII (1985), str. 3-18. 263. Na marginama verbalnog ranog sueljavanja sunizma (ortodoksije) i suzma (misticizma u islamu) u Bosni i Hercegovini = The margins of the early verbal conict of Sunism (Islamic ortodoxy) and Susm (Islamsic Mysticism), knj. XIII-XIV (1987), str. 179-191. 264. Haz Sejjid Zenunovi i njegov prijevod Kurana = Haz Sejjid Zenunovi and his translation of the Quran, knj. XVII-XVIII (1996), str. 7-30.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

265. ivotni put Abdullaha Drnilije, profesora, kadije i muftije = The life and times of Abdullah Drnilija, XXVII-XXVIII (2008), str. 233-249. NAMETAK, Abdurahman: 266. Muhamed Rudi: (uz 155. godinjicu roenja i 75. godinjicu smrti) = Muhamed Rushdi, knj. VII-VIII (1982), str. 209-217. NAMETAK, Alija: 267. Marginalije iz nae kulturne historije: prema podacima iz I sveska Kataloga Gazijine biblioteke = Some marginal notes from our cultural history, knj. I (1972), str. 95-102. 268. Gazi Husrev-beg u bosanskoj beletristici = Gazi Husrev-bey in Bosnian literature, knj. II-III (1974), str. 225-229. 269. Marginalije o ivotu i radu muftije Ali Fehmi-efendije Dabia = Some marginalia about life and career of mufti Ali Fehmi-effendi Dabi, knj. IV (1976), str. 187-199. 270. Tri rukopisa Makbuli-arifa (Potur-ahidije) = Three manuscripts of Makbuli-arif, knj. V-VI (1978), str. 145-163. 271. Jedan bosansko-turski aljamiado rukopis = One Bosnian-Turkish alhamiado manuscript, knj. VII-VIII (1982), str. 177-189. 272. Jo o Makbuli-arifu ili Potur-ahidiji About Makbuli-arif or Potur Shahidija, knj. VII-VIII (1982), str. 219-221. 273. Turcizmi u Derviu pjesnika Stijepa urevia: (1579-1632) = Turkish loan words in the poem Dervi by poet Stijepo Djurdjevi (15791632), knj. XI-XII (1985), str. 277-288. 257

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Osman Lavi NAMETAK, Fehim: 274. Prevodilaki rad Fehima Spahe = Fehim Spahos translational work, knj. I (1972), str. 119-123. 275. Traktat o izrazu elebi od Hasana Kaje Pruaka i kasnija upotreba te rijei = Tractate about term elebi from Hasan Ka Pruak, knj. II-III (1974), str. 33-40. 276. Uvodni stihovi Kaimijina Divana = Kaimis introductory verses, knj. II-III (1974), str. 71-79. 277. Doprinos Omera Muia izuavanju naeg kulturnog naslijea = Contribution of Omer Mui to the study of our cultural heritage, knj. IV (1976), str. 103-108. 278. Rukopisi Divana Fadil-pae erifovia = Manuscripts of Fadil-paa erifovis Divan, knj. VII-VIII (1982), str. 35-39. 279. ejhulislam Jahja i njegovi gazeli = Shaikh al-islam Yahya and his ghazals, knj. VII-VIII (1982), str. 135-154. 280. Rukopisna zbirka Habibe Mehmedbai iz Stoca = Manuscipt collection of Habiba Mehmedbai from Stolac, knj. XI-XII (1985), str. 181-200. 281. Vaniji legati u rukopisnom fondu Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu = Important legacies in the Gazi Husrev-beg Library, knj. XIII-XIV (1987), str. 7-14. 282. Teme, motivi i simboli u pjesmama divanskih pjesnika iz Bosne i Hercegovine = Themes, motifs, and symbols in Divan poetry from BosniaHerzegovina, knj. XV-XVI (1990), str. 27-56. 283. Institucija nekibu-l-erafa u Bosni i Hercegovini = The institution of nekibu-l-eraf in Bosnia and Herzegovina, knj. XVII-XVIII (1996), str. 253257.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

NEZIROVI, Muhamed: 284. Prijevodi sa francuskog i drugih romanskih jezika u muslimanskim asopisima u doba preporoda = Translations from French and other Romance Languages in the Bosnian Moslem journals in the time of Revival, knj. XIXXX (2001), str. 56-72.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

258

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke... NILEVI, Boris: 285. Iz historijske geograje Srpske pravoslavne crkve u Bosni i Hercegovini 1463-1557. godine = From the historical geography of the Serbian Orthodox Church in Bosnia and Herzegovina from 1463 to 1557., knj. XIII-XIV (1987), str. 209-215. 286. O uticaju islamske umjetnosti na pravoslavnu crkvu u Bosni i Hercegovini = On the inuence of Islamic art on the Orthodox church in Bosnia and Herzegovina, knj. XVII-XVIII (1996), str. 187-194.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

287. O pogledima Vladimira orovia na knjievno-kulturno i umjetniko stvaranje Muslimana u Bosni i Hercegovini: = On the views of Vladimir orovi about the literary and cultural and artistic work by the Moslems in Bosnia and Herzegovina, knj. XIX-XX (2001), str. 133-147.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

OKI, Tajib: 288. Bosanski kristijani (bogumili) prema nekim neobjavljenim osmanskim izvorima = Bosnian Christians (Bogomils) according to some unpublished Ottoman sources, knj. XXI- XXII (2003), str. 143-166.
*Rad je s turskoga jezika preveo Kemal Bai.

OMERDI, Fatima: 289. Bibliograja radova Mahmud-ef. Traljia = Bibliography of Mahmud-ef Tralji , knj. XXIII-XXIV (2005), str. 313-335. 290. Bibliograja tampanih djela arapskim pismom bosanskohercegovakih autora u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = The Bibliography of printed works in Arabic produced by Bosnian - Herzegovina authors which are held in the Gazi Husrev-beys library, XXV-XXVI, str. 309-372. OMERDI, Muharem: 291. Traktat o uenju islamskih frakcija od Muhameda ibn Pira Ali ElBergilija Muhammed ibn Pir Ali el-Bergilis treatise about teachins of Islamic sects, knj. XI-XII (1985), str. 19-37.

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

259

Osman Lavi 292. Traktat o vrlinama demata hadi Mustafe Pruaka = Treatise on the virtue of collective prayer by hadi Mustafa Pruak, knj. XIII-XIV (1987), str. 68-84. 293. Traktat o postu est dana mjeseca evvala hadi Mustafe Pruaka,Treatise on the Six-day Fast of Month of Shawwal by Hajj Mustafa Pruak, knj. XV-XVI (1990), str. 163-168. 294. Ahmed Bejazi i njegovo djelo Irat al-marm min ibart alimm = Ahmed Bejazi and his work Irat al-marm min ibart al-imm, knj. XVII-XVIII (1996), str. 41-50.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

295. Djela Ahmed-efendije Bejadi-zadea Bonjaka = Works of Ahmed Efendi Beyadi-zade Boshnaq, knj. XXIII-XXIV (2005), str. 13-39. 296. Hfz. Mahmud-ef. Tralji (1918.-2002.), knj. XXIII-XXIV (2005), str. 395-402.
*U rublici: In memoriam..

OSMANBEGOVI- BAKI, Samira: 297. T.C. Babakanlik Devlet Genel Mudurlugu Osmanli Arivi Daire Bakaligi, Gokkubbe Altinda Birlikte Yamak - belgelerin diliyle osmanli hogorusu (ivjeti zajedno pod istim nebeskim svodom - osmanska tolerancija dokazana dokumentima), Ankara, 2006., ISNB: 975-10-3842-2, XXIXXXX, str. 348-352. 298. Rukopisne zbirke inaa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = Inaa manuscript collection in the Gazi Husrev-beys Library, XXV-XXVI (2007), str. 129-140. PALAVESTRA, Vlajko: 299. Usmena predanja o ehitima i njihovim grobovima = The oral tradition about shahids and their graves, knj. XIX-XX (2001), str. 149-154.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

PECO, Asim: 300. Muslimanski narodni govori i standardizacija naeg jezika = The Moslem peoples speeches and the standardization of our language, knj. XIXXX (2001), str. 243-251. 260
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke...

*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

PELIDIJA, Enes: 301. Prilog kulturnoj istoriji Pljevaljskog kralja: o naunoj, kulturnoj i prepisivakoj djelatnosti Pljevljaka na orijentalnim jezicima u vrijeme osmanske uprave = On scientic, cultural and transcribal activities of the Pljevljaks in Oriental languages in the times of the Ottoman rule, knj. XVII-XVIII (1996), str. 233-238.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

302. Radovi Hamdije Kreevljakovia i drugih historiara u Beharu = The works of Hamdija Kresevljakovic and ather historians in Behar, knj. XIX-XX (2001), str. 107-111.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

303. Akademik prof. dr. Avdo Sueska, knj. XXI-XXII (2003), str. 335-339.
*U rublici: In memoriam..

304. Doprinos saradnika Orijentalnog instituta iz Sarajeva u izuavanju historije Bosne i Hercegovine = About contribution of associates of the Oriental Institute in Sarajevo in the study of history of Bosnia and Herzegovina during the Ottoman times, knj. XXIII-XXIV, str. 281-295. POPARA, Haso: 305. O jednom autografu koji se uva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = About an autograph kept in the Gazi Husrev-bey Library, knj. XXIII-XXIV (2005), str. 55-60. 306. Islamski rukopisi: Historijat, nastanak, procvat, stradanje i procjena vrijednosti = Islamic manuscripts (history, origin, blooming, destruction and estimation of value, knj. XXIII-XXIV (2005), str. 117-153. 307. Idazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke: Prilog prouavanju historije obrazovanja u BiH = Idazetnama in the Gazi Husrevbeys library: contribution to the stady of history of education in Bosnia and Herzegovina, XXV-XXVI (2007), str. 5-44. 308. Tri banjaluka arzuhala: Prilog historiji Banje Luke = Three petitions of Banja Luka: a contribution to the history of Banja Luka, XXVII-XXVIII (2008), str. 69-112.
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

261

Osman Lavi 309. Tri neobjavljena dokumenta o banjalukom mutesellimu i muhazu Ali-begu Groiu: Prilog historiji Banje Luke 1738-1740. = Three unpublished documents about Banjalukas Mutesellim and Muhaz Ali-bey Groi: contribution to the history of Banja Luka 1738-1740., knj. XXIX-XXX (2009), str. 5-40. RAMI, Alena: 310. Slavenski nazivi mjeseci u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke = Slavic names of the months in manuscripts of the Gazi Husrev-bey Library, knj. XXIII-XXIV (2005), str. 155-169. RAMI, Jusuf: 311. Pozdravna rije = Word of welcome, knj. IX-X (1983), str. 5-6.
*U organizaciji Starjeinstva Islamske zajednice za Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju te Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu a u povodu 450-godinjice Gazi Gusrev-begova vakufa i njegovih institucija, odan je 22. i 23. novembra 1982. godine Simpozijum. Ovom pozdravnom rijeju tadanji direktor Gazi Husrev-begove biblioteke otvorio je ovaj skup.

RAIDBEGOVI, Amra: 312. Osnivanje i rad Islamske dionike tamparije (tiskare) u Sarajevu od 1905-1918 godine = The establishment and work of Islamic Printing Shop Ltd. In Sarajevo between 1905 and 1918, knj. XIX-XX (2001), str. 221-226.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

RIZVANBEGOVI, Fahrudin: 313. Lirizam kao obiljeje knjievnosti u Biseru = Lyric Features as the Characteristic of Literature in the Biser, knj. XIX-XX (2001), str. 343-348.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

RIZVI, Muhsin: 314. Iluminirani rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = Manuscripts of great value in Gazi Husrev-beys Library in Sarajevo, knj. I (1972), str. 75-90. 315. ehajieva studija o Baagievoj disertaciji = ehajis essay on Baagis dissertation, knj. XVII-XVIII (1996), str. 385-387. 262

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke...

*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

316. Doba preporoda kao prelomno u bosansko-muslimanskoj knjievnosti i kulturi = The Age of Revival as a crossroad in Bosnian Moslem literature and culture, knj. XIX-XX (2001), str. 9-17.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

SADAK, Bekir: 317. Ali Fehmi Dabi, knj. XVII-XVIII (1996), str. 289-294.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

SADIKOVI, A. Alija: 318. Hadi-bade kadun medresa u Tuzli - Hadi-bade Kadun Madrasa in Tuzla, knj. XVII-XVIII (1996), str. 357-368.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

SALIHSPAHI, Demal: 319. Sarajevo do Gazi Husrev-bega - Sarajevo till Gazi Husrefbeg, knj. IX-X (1983), str. 181-205.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

SARAJLI, Mustafa Sidqi el-Mostari: 320. Medmua: Zbirka nekoliko vanih pitanja - Majmua: collection of several important issues. knj. XI- XII (1985), str. 231-252.
*Medmuu je sa arapskoga jezika preveo Mehmed Mujezinovi.

321. Idazetnama: svjedodba Mustafe Sidkija Sarajlia (el-Mostari) = Ijazat-nama: certicate of Mustafa Sidki Sarajli, knj. XI- XII (1985), str. 253258.
*Idazetnamu je Sarajli izdao, najvjerovatnije, Mustafa-efendiji Mukiu a sa arapskog jezika je preveo Osman Mehremi.

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

263

Osman Lavi SARI, Samija: 322. ejh Sejfudin Fehmi-ef. Kemura 1963-1917. - Sheikh Sejfudin ef. Kemura, knj. XXI- XXII (2003), str. 135-142. 323. Udruenje islamske omladine u Sarajevu - Islamski klub (19051910) - The Islmac Youth Association in Sarajevo, knj. XXIII-XXIV (2005), str. 257-266. SELJUBAC, Sead: 324. Allamek i njegovo djelo Tafsir ahar li surat al-Fath - Allamaq and his work Tafsr ar li sra Al-Fat, knj. XXI-XXII (2003), str. 281-309. 325. Jedan stari rukopis: u biblioteci porodice Azapagi iz Tuzle - An old manuscript (In the Azapagic family library from Tuzla), knj. XXIII-XXIV (2005), str. 73-84. SILAJDI, Adnan: 326. Bitna znakovitost drugog Isaovog dolaska u rukopisima Mehmed-ef. Handia - Important characteristics of the second Isas coming to earth in the manuscript of Mehmed-ef. Handi, knj. XVII-XVIII (1996), str. 75-81.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

SMAILBEGOVI-HADIHALILOVI, Aia:
327. O jednom seksolokom djelu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci - About one sexological work in Gazi Husrev-beys Library, knj. II-III (1974), str. 153-158.*Rad je uraen u koautorstvu sa: ABU SAFIJA, Af.

SMAJI, Husein: 328. Rasprava o Muaviji Ibn Ebi Sufjanu = Treatise on Muavija Ibn Ebi Sujan (or the defence of Muavija Ibn Ebi Sufjan) by Hasan-efendija Podgorianin, knj. XVII-XVIII (1996), str. 113-122.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

SMAILOVI, Ismet: 329. Pogled na pismo i jezik lista Gajret u 1913. godini = An outlook on the language and alphabet of the Gajret journal in 1913, knj. XIX-XX (2001), str. 289-299. 264
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke...

*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

SOKOLOVI, Osman A.: 330. Pjesnik Aga-dede iz Dobor-grada u svome zaviaju i pogibiji Osmana II: O jednom autografu Gazijine biblioteke = The poet Aga-dede from Dobor grad about his homeland and the death of Osman II, knj. I, str. 5-34. SPAHO, Fehim D.: 331. Damije i njihovi vaku u gradovima Klikog sandaka poetkom XVII vijeka = The mosques and their waqfs ih the towns of Kliki sandak at the begging of the XVIIth century, knj. V-VI (1978), str. 217-230. 332. Vaku i vaki u jugozapadnoj Bosni i Dalmaciji = Vakufs and vakifs in west Bosna and Dalmatia, knj. IX-X (1983), str. 87-94.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

SUI, Hasan: 333. Platonova Drava i al-Farabijeva Al-Madina al-Fadila = Platons State and al-Frbis al-Madina al -fadila, knj. IV (1976), str. 69-76. AMI, Jasna: 334. ija je pjesma Ti besposlen nemoj hodat? = Whose poem is Ti besposlen nemoj hodat, knj. XI-XII (1985), str. 175-179. 335. Rukopisi poezije Hasana Kaimi Babe = Manuscripts of poetry by Hasan Kaimi Baba, knj. XI-XII (1985), str. 201-210. 336. Quest ce que notre heritage plus particulierement sur un manuscript conserve au siege de la communate juive (Jevrejska optina) de Sarajevo: = ta je to naa batina? - posebno o jednom rukopisu koji se uva u Jevrejskoj optini u Sarajevu, knj. XVII-XVIII (1996), str. 91-96.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

EKO, Mahira: 337. Elementi kulture u djelu Povijest Bosne, autora Saliha Sidkija Hadihuseinovia Muvekkita: Biograja: Muvekkit i njegova Povjest Bosne
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

265

Osman Lavi = Cultural elements in History of Bosnia, of the author Salih Sidki Hadihuseinovi Muvekkit, knj. XXV-XXVI (2007), str. 193-231. ETA, Ferhat: 338. Hadi Mujaga Merhemi 1877 - 1959., ivot i djelo: porijeklo porodice Merhemi = On the life and work of hadi Mujaga Merhemi, knj. XVIIXVIII (1996), str. 335-346.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

TIMAC, Vera; SARI, Samija: 339. Gazi Husrev-begov bezistan i Talihan u Sarajevu, 1889.-1890. = The Gazi Husrev-bey Bezistan and Tashlihan in Sarajevo, knj. XXI-XXII (2003), str. 95-118. UKRI, Nijaz: 340. Prinove rukopisa u Gazi Husrev-begovoj biblioteci = New manuscript acquisitions by Gazi Husrev-Bey library, knj. VII-VIII (1982), str. 265271. 341. Gazi Husrev-begova biblioteka : doprinos uvakujene knjige obrazovnom procesu kod nas = Gazi Husrevbegs Library, knj. IX-X (1983), str. 291-303.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

342. Opi kriterij za izbor u zvanje vjerskoprosvjetne uleme u Bosni i Hercegovini = The general criteria for apointment of the Bosnian and Herzegovinian ulema for religious and educational positions, knj. XVII-XVIII (1996), str. 195-208.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

TANASKOVI, Darko: 343. Onomasticon arabicum: Projekat budunosti arabistike = Onomasticon arabicum, knj. IV (1976), str. 49-56. 344. Projekat biografskog leksikona uleme perifernog islama = Projet dictionnaire biographique des ulema du monde musliman peripherique du milieu du XIX eme siecle a nos jours, knj. XVII-XVIII (1996), str. 273-279. 266
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke...

*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

TEPARI, Meliha: 345. Dva restaurirana kaligrafska zapisa ejha hfz. Nezir-ef. Hadimejlia = The two restored calligraphy notes of Shaykh hfz. Nezir ef. Hadimejli, XXVII-XXVIII (2008), str. 251-263. TRAKO, Salih: 346. Kronogrami sarajevskog muftije Muhameda akir-efendije Muidovia = Chronograms by Muhammed akir ef. Muidovi poet from Sarajevo, knj. I (1972), str. 49-65. 347. Medmua pjesnika akira = Majmua poets akir, knj. II-III (1974), str. 109-123. 348. Durarul-hukkam sa marginalijama beogradskog muftije Ali-efendije = Durarul-hukkam with marginalia by Belgrade mufti Ali-efendi, knj. IV (1976), str. 131-141. 349. erhi Wasiyyetname-i Bergiwi sa prevodom na srpskohrvatskom jeziku = erhi Wasiyyetname-i Bergiwi with translation into Serbo-Croat, knj. V-VI (1978), str. 117-125. 350. Natpisi na amadanima Kizlaragine damije u Mrkonji Gradu = The inscriptions on shamadans of Kizlar-Agas Mosque in Mrkonji Grad, knj. VII-VIII (1982), str. 155-160. 351. Yuzo Nagata: Materials on the Bosnian Notables copyright 1979 by Institute for the Study of languages and cultures of Asia and Africa, Tokyo, s. 1-153., knj. VII-VIII (1982), str. 291-293. /Prikaz/ 352. Znaajniji vaku na podruju jugoistone Bosne = Vakufs and vakifs in Eastern Bosna, knj. IX-X (1983), str. 75-85.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

353. Ibrahim Zikrija iz Uica, komentator Sulejman- elebijina djela Vasilet en-nedat = Ibrahim Zikrija from Uice: a commentary on Sleyman Chelebis work Vasilet en nedat, knj. XI-XII (1985), str. 165-173. 354. Jedan domai farmakoloki rukopis iz zbirke manuskripata Orijentalnog instituta u Sarajevu = A domestic pharmacological manuscript from the manuscript collection of the Oriental Institute in Sarajevo, knj. XI-XII (1985), str. 261-266. 355. Predavanja Mesnevije i mesnevihani u Sarajevu = Lectures on Mesnevi in Sarajevo, knj. XIII-XIV (1987), str. 221-226.
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

267

Osman Lavi 356. Jedan autograf Muhammeda Hilmije Gore iz Sarajeva = An Autograph of Muhammed Hilmi Goro, knj. XV-XVI (1990), str. 157-161. 357. Pendnama - Knjiga savjeta Ibrahima Zikrije Uianina = Pend-nama - book of advice by Ibrahim Zikrija Uianin, knj. XVII-XVIII (1996), str. 107-111. TRALJI, Mahmud: 358. Iz prolosti Gazi Husrev-begove biblioteke = From the past of Gazi Husrev-beys Library, knj. I (1972), str. 149-151. 359. tampa o prvom svesku Kataloga arapskih, turskih i perzijskih rukopisa = Press about the rst volume of the Catalogue of Arabic, Turkish, Persian manuscripts in the Gazi Husrev-Bey Library in Sarajevo, Volume I, knj. I (1972), str. 152-153. 360. Koritenje fondova Gazi Husrev-begove biblioteke = Using Gazi Husrev-bey Library holdings, knj. I (1972), str. 154-159. 361. Prilog bibliograji o Gazi Husrev-begovoj biblioteci = Contribution to bibliography about Gazi Husrev-bey Library, knj. I (1972), str. 159-160. 362. Prof. Omer Mui, knj. II (1974), str. 261-263.
*U rublici In memoriam. navedena biograja i bibliograja Omera Muia.

363. Hazi-kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke: prilog historiji Biblioteke = Hazi kutubs of the Gazi Husrev-bey Library: a contribution to the Librarys history, knj. V-VI (1978), str. 45-53. 364. Haz Ibrahim Mehinagi, knj. VII-VIII (1982), str. 274-277.
*U rublici In memoriam. navedena biograja i bibliograja haza Ibrahima Mehinagia.

365. Sulejman Bajraktarevi, knj. VII-VIII (1982), str. 277.

*U rublici In memoriam navedena biograja i izvod iz bibliograje Sulejmana Bajraktarevia.

366. Raid Hajdarovi, knj. VII-VIII (1982), str. 277-278.

*U rublici In memoriam navedena biograja i izvod iz bibliograje Raida Hajdarovia.

367. Prof. Muhamed Pai, knj. VII-VIII (1982), str. 278-279.

*U rublici In memoriam navedena biograja i izvod iz bibliograje Muhameda Paia.

368. Prof. Kasim-ef. Dobraa, knj. VII-VIII (1982), str. 281-285.

*U rublici In memoriam navedena biograja i bibliograja Kasima Dobrae.

369. Hivzija Hasandedi, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, Mostar, Arhiv Hercegovine, 1977., strana 330 plus sadraj, plus ispravke (na posebnim listovima) 23,5 x 17, knj. VII- VIII (1982), str. 295-298.
*Prikaz knjige.

370. Osvrt na dosadanju literaturu o vakuma = A review to the literature of vakufs, knj. IX-X (1983), str. 171-178. 268
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke...

*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

371. Forma i sadraj ibadeta u Gazi Husrev-begovoj damiji = Form and conditions of prayers in Gazi Husrefbegs Mosque, knj. IX-X (1983), str. 315320.
*Referat prezentiran na Simpozijumu povodom 450. godinjice Gazi Husrev-begova vakufa i njegovih institucija odranom u Sarajevu 22. i 23. novembra 1982. godine.

372. Prof. Mehmed-ef. Mujezinovi, knj. IX-X (1983), str. 327-333.

*U rublici In memoriam navedena biograja i bibliograja Mehmeda Mujezinovia.

373. Bibliograja objavljenih radova u deset knjiga (I-X) Anala Gazi Husrev-begove biblioteke = Bibliography of articles published in the Analis ten vols (I-X) (, knj. IX-X (1983), str. 335-341. 374. Prof. dr. Hadi Abdurahman Nametak, knj. XI-XII (1985), str. 331333.
*U rublici In memoriam. navedena biograja i bibliograja Abdurahmana Nametka.

375. Muhamed A. Muji, knj. XI-XII (1985), str. 333-334.

*U rublici In memoriam. navedena biograja i bibliograja Muhameda Mujia.

376. Prof. dr. Ahmed Tuzli, knj. XI-XII (1985), str. 334-335.
*U rublici In memoriam. navedena biograja i bibliograja Ahmeda Tuzlia.

377. Abdulah Polimac, knj. XI-XII (1985), str. 335-336.

*U rublici In memoriam. navedena biograja i bibliograja Abdulaha Polimca.

378. Ahmed Selimovi, knj. XI-XII (1985), str. 336.

*U rublici In memoriam. navedena biograja Ahmeda Selimovia.

379. Dr. Muhamed Hadijahi, knj. XIII-XIV (1987), str. 251-256.

*U rublici In memoriam. navedena biograja i izvod iz bibliograje Muhameda Hadijahia.

380. Prof. hadi Fejzulah-ef. Hadibajri, knj. XV- XVI (1990), str. 287291.
*U rublici In memoriam. navedena biograja i bibliograja Fejzulaha Hadibajria.

381. Prof. hadi Ali ef. Nametak, knj. XV-XVI (1990), str. 293-299.
*U rublici In memoriam. navedena biograja i bibliograja Alije Nametka.

382. Vaz, vazovi i vaizi u Bosni i Hercegovini - Sermons (vaz) and preachers (vaiz) in Bosnia and Herzegovina, knj. XVII-XVIII (1996), str. 281287.
*Rad je prezentiran na naunom skupu Islamske znanosti i ulema u Bosni i Hercegovini odranom u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Meihata Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini u Sarajevu od 15. do 17. januara 1990. godine.

383. Prvi svrenici Daru-l-Mualimina suradnici Behara - The rst graduates of Darul-Muallimin contributors to Behar, knj. XIX-XX (2001), str. 113-118.
ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

269

Osman Lavi
*Rad je prezentiran na naunom skupu Doba bosansko-muslimanskog knjievno-kulturnog preporoda, koji je u organizaciji Gazi Husrev-begove biblioteke i Islamskog teolokog fakulteta odran u Sarajevu 1990. godine.

TRALJI, Seid M.: 384. Husrev-begov boravak i rad u Dalmaciji = Husrev-beys life and work in Dalmacija, knj. V-VI (1978), str. 7-20. UREDNITVO: 385. Uz 450-godinjicu Gazi Husrev-begove biblioteke, knj. XIII-XIV (1987), str. 3-6. ZAHIROVI, Nedim: 386. Fetv-yi Aqir: rukopis u Nacionalnoj biblioteci u Beu = Fetawa-yi Akhisari: Manuscript in the National Library in Vienna, knj. XXIIIXXIV (2005), str. 61-71. 387. Katastarski defteri u Arhivu Tuzlanskog kantona s kraja Osmanske uprave u Bosni = Turkish property defters in the Archive of Tuzla canton, XXV-XXVI (2007), str. 249-259. 388. Vakufnama Nese-hatun iz Visokog iz 1880. godine = Vakufnama of Nes-hatun from Visoko 1880, XXVII-XXVIII (2008), str. 135-143. ZEI, Devad: 389. Opis rukopisa matematskog djela Hulasa al-hisab = The Analysis of a manuscript on astronomy in the Gazi Husrevbeg Library, knj. XIII-XIV (1987), str. 97-111. ZLATAR, Behija: 390. Osvrt na srednje i manje vakufe u Sarajevu u XVI stoljeu = Review of medium and small vakufs in Sarajevo in XVI c., knj. IX-X (1983), str. 103112. 391. Podizanje i odravanje objekata islamske arhitekture u Sarajevu u XVI vijeku = The Contruction and upkeep of the building of Islamic arhitecture in Sarajevo in the XVth century, knj. XIII-XIV (1987), str. 193-208. 392. Hasovi Gazi Husrev-bega = Gazi Husrev-beys Has, XXV-XXVI (2007), str. 373-380.

270

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

Bibliograja radova objavljenih u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke... DRALOVI, Muhamed: 393. Abdulvehab ibni Abdulvehab epevi-Bosnevi (Ilhamija) = Ilhamija Abdulvehab ibn Abdulvehab, epevi, Bosnevi, knj. V-VI (1978), str. 127144. 394. Medmua Abdulkerima, teanjskog kadije iz XIX stoljea = Majmua (colection) of Abdulkerim, qadi of Teanj in the XIXth century, knj. V-VI (1978), str. 165-180. Summary BIBLIOGRAPHY OF ANALI GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE VOL. I-XXX As stated in its rst issue, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke were launched in 1972 with the aim of furthering the main task of Gazi Husrev-begova Library, which is the scholarly study of its manuscripts and of various issues in the eld of Islamic studies and Bosnian history. This bibliography consists of 394 articles which have appeared in 16 volumes to date on 5,032 pages and penned by 148 authors. In terms of the presented content, the names of the authors are ordered alphabetically, with each authors works given in chronological order. The title of each article is given in Bosnian with an English translation. The aim of the bibliography is to make the diverse material published in Anali more accessible to survey and use.

ANALI GHB 39/2010, (31), 227-271

271

050:008(497.6=163.43*) 016:050(497.6) Nusret Kujrakovi

ULISTAN KNJIEVNOHISTORIJSKA MONOGRAFIJA I BIBLIOGRAFIJA

Saetak
Ovaj rad bavi se knjievnohistorijskom monografijom i bibliografijom ulistana, prvog bonjakog asopisa za ene. Skroman je doprinos bibliografiji asopisa u Bosni i Hercegovini. ulistan je izlazio u periodu mart-maj 1926. godine. Njegov je znaaj prvenstveno kulturno-historijski i jedan je od vanih dogaaja u bonjakoj kulturi i historiji izmeu dva svjetska rata. Predstavljao je svojevrsno glasilo bonjakog feministikog pokreta koji se oformio oko njega na temeljima islamskog feminizma. Institucionalni okvir spomenutog pokreta bili su ulistanovi akcioni odbori, sastavljeni od muke i enske sekcije. Promovirao je umjerenu modernistiku orijentaciju i srednji put izmeu radikalnog i konzervativnog pristupa rjeenju bonjakog enskog pitanja. To je put evolutivnih promjena putem prosvjete, a ne revolucionarih prevrata. Njegova afirmacija autorskih priloga Bonjakinja, historijski je znaajna. ulistan nije, zbog kratkog tromjesenog vremenskog trajanja, odigrao znaajniju ulogu u rjeavanju bonjakog enskog pitanja. Kljune rijei: ulistan, asopis, bibliografija, ensko pitanje, emancipacija.

Uvod Suoavanje s izazovima moderniteta u razdoblju od 1878. do 1941. godine Bonjaci doivljavaju na poseban nain, i nije ga mogue usporeivati sa sluajem ostalih naroda u Bosni i Hercegovini. Valjalo je, u okrilju zapadnoevropskih kulturolokih obrazaca, prema kojima su iskazivani kontinuirani otpor i averzija, pronai prihvatljiv i adekvatan nain moderniziranja bonjakog drutvenog ivota. Bonjakoj inteligenciji nametnulo se pitanje projektiranja narodnog napretka u novim okolnostima i u duhu novog vremena. U rjeavanju tadanjih vitalnih nacionalnih pitanja bonjakog naroda, kao to su, npr., ekonomija, vakufi, reintepretacija erijata, nonja, ispoljila su se dva pristupa: modernistiki i tradicionalistiki. Prvi je zagovarao reformiranje i moderniziranje sveukupnog bonjakog drutvenog ivota, dok je drugi promovirao konzerviranje i ouvanje postojeih tradicionalnih obrazaca ivljenja.1
1 Vidi op.: Fikret Kari, Drutveno-pravni aspekti islamskog reformizma, Sarajevo, 1990. Enes Kari, Prilozi za povijest islamskog miljenja u BiH u 20. stoljeu, El-Kalem, Sarajevo, 2004.

ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

273

Nusret Kujrakovi Pitanje bonjake ene, po miljenju skoro svih ondanjih polemiara, oznaeno je kao najvanije drutveno pitanje kod Bonjaka. Uzroci podreenosti Bonjaka u tadanjem jugoslavenskom drutvu, njihove ekonomske i kulturne zaostalosti vieni su, pored ostalog, i u onovremenom poloaju Bonjakinje u porodici i drutvu. Konstatirana je njezina nepismenost, pasivnost i iskljuenost iz drutvenih tokova, posebno kad se radi o zaposlenju i zaradi sredstava za ivot. Promjena tog poloaja bonjake ene, reformiranje i moderniziranje njezinog drutvenog statusa putem kulturne preobrazbe i socijalne ukljuenosti i mobilizacije, po ocjeni modernista, zasigurno bi pridonijelo bonjakom narodnom napretku i opem blagostanju. U tom smislu voene se une rasprave i polemike o socijalnoj emancipaciji Bonjakinja u vremenu od 1918. do 1941. godine.2 Pojedine grupacije polemiara okupljale su se oko odreenih postojeih listova ili su ak inicirale pokretanje novih. U cilju poboljanja poloaja bonjakih ena, u spomenutoj kulturno-historijskoj situaciji, dolo je do pokretanja ulistana 1926. godine, prvog bonjakog asopisa za reformu kulturnog i socijalnog ivota Bonjakinja. Njegovoj pojavi prethodilo je konstituiranje stanovitog feministikog pokreta s izazitim obiljejima islamskog feminizma.3 Ovaj rad bavi se knjievnohistorijskom monografijom i bibliografijom ulistana.4 Pojava ulistana ulistan je prvi bonjaki asopis za socijalno i kulturno pridizanje muslimanske ene.5

2 3

Vidi: Nusret Kujrakovi, ensko pitanje i socijalni poloaj Bonjakinje u BiH izmeu dva svjetska rata, magistarski rad, 2009., neobjavljeno. Ideja o pokretanju lista za ene i konstituiranje ovog pokreta, pored drugih uzroka, moe se smatrati i kao rezultat blage kampanje u prilog emancipacije u listu Gajret iz 1925. i polemike o bonjakom enskom pitanju na stranicama Veernje pote krajem oktobra 1925. godine. Vidi: Gajret, IX/1925, br. 24, str. 370 i 372; Veernja pota, br. 1290-1295 od 21-26.10.1925. godine. Knjievnohistorijska monograja i bibliograja ulistana uraena je po uzoru na monograje Behara i Bisera. Vidi: Muhsin Rizvi, Behar - knjievnohistorijska monograja, Svjetlost, Sarajevo, 1971. i Emina Memija, Lamija Hadiosmanovi, Biser knjievnohistorijska monograja i bibliograja, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine,1998. Autor ovog rada objavio je lanak o gleditima ulistana o bonjakom enskom pitanju. Vidi: Nusret Kujrakovi, ulistan - prvi bonjaki enski asopis, Diwan, asopis za kulturu, god.XIII, br. 29-30, april 2010, str. 150-155. ulistan znai ruinjak. Ova rije sastoji se od perzijske rijei gul-ruica i suksa stan za graenje imenica mjesta. Vidi: Abdulah kalji, Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatskosrpskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1983, str. 256.
ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

274

ulistan - knjievnohistorijska monograja i bibliograja Njegovoj pojavi prethodilo je organiziranje svojevrsnog prosvjetiteljskog feministikog pokreta, iji je inicijator i pokreta Ahmed Ljubuni. Zamiljeno je da asopis bude organ/glasilo ovog pokreta, a njegov institucionalni okvir akcioni odbori po gradovima irom Bosne i Hercegovine i Sandaka. Glavni cilj pokreta jeste da rijeimo nae najvanije socijalno pitanje, pitanje nae ene.6 Na temelju stajalita saradnika ulistana, naroito Ahmeda Ljubunia, razlono je konstatirati da se ovaj feministiki pokret temeljio na islamskom feminizmu, jer je promovirao emancpaciju Bonjakinja u duhu islamskih propisa i rekonstrukciji bonjakog drutva na sliku i priliku onome gigantskom arapskom drutvu prije devet stoljea, ija mo i slava stajahu za uzor cijelome svijetu.7 Moto ovog pokreta, kako su ga nazvali sami inicijatori8, bile su rijei nekog sociologa U mlijeku matera lei budunost naroda.9 Institucionaliziranje pokreta u akcionim odborima imalo je za cilj okupljanje saradnika, prijatelja i simpatizera, a, to je jo vanije, i sistemsko i zajedniko djelovanje svih zainteresiranih drutvenih inilaca. Upravo, zapostavljenost, povrnost, nesistematinost i razjedinjenost inteligencije u rjeevanju bonjakog enskog pitanja bile su glavne zamjerke inicijatora i saradnika ulistana. Prvi ulistanov akcioni odbor osnovan je u Sarajevu sredinom februara 1926. godine. Sastojao se od 18 lanova i inile su ga muka i enska sekcija. Poslije njegovog osnivanja u Sarajevu je pokrenuta trenutana prosvjetiteljska akcija putem analfabetskih teajeva. Akciju su predvodili mladi i poletni ljudi, koji su udarali temelje za kulturno i socijalno razvijanje naeg zaostalog mukog, a naroito enskog drutva.10 Drugi akcioni odbor ulistana konstituiran je u Mostaru 21. 02. 1926. godine. inile su ga muka i enska sekcija. enska sekcija imala je 9 lanica, a predsjednica je bila Uzejfa-hanuma Hadiomerovi.11 Uprkos
6 Ahmed Ljubuni, Kulturno i socijalno podizanje nae ene, ulistan, I/1926, 03. 03. 1926, br. 1, str. 10. Takoer, vanost ovog pitanja akcentirana je u: Urednitvo, Uvodna rije, ulistan, I/1926, 03. 03. 1926, br. 1, str. 1 i Mustafa Beirbegovi, "Potreba zajednikog rada inteligencije i uleme", ulistan, I/1926, 16. 05. 1926, br. 3, str. 45. Ahmed Ljubuni, nav.l., str. 10. O tome vidi: Ibrahim Dafi, Na ideal, I/1926, 03. 03. 1926, br. 1, str. 8; Listak, ulistan, I/1926, br. 1, str. 16 i br. 2, str. 32. Vidi, Listak, ulistan, I/1926, br. 1, 03. mart 1926, str. 16. Listak, ulistanov Akcioni odbor u Sarajevu, ulistan, I/1926, 03. 03. 1926, br. 1, str. 16. Listak, ulistanov Akcioni odbor u Mostaru, ulistan, I/1926, 03. 03. 1926, br. 1, str. 16. Formiran je dan poslije uspjenog predavanja Ahmeda Ljubunia u Dervi-painoj damiji u Mostaru na poziv mostarskog antialkoholiarskog drutva Svijest. Predavanje je bilo posveeno pokretu i ciljevima ulistana, a bilo je prisutno preo 600 Bonjakinja. Vidi: Listak, Predavanje naeg urednika u Mostaru, I/1926, 03. 03. 1926, br. 1, str. 16.

7 8 9 10 11

ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

275

Nusret Kujrakovi velikoj kampanji koju je vodio Ahmed Ljubuni po raznim mjestima prije pojave prvog broja ulistana i u kasnijem periodu, nema podataka o osnivanju slinih odbora u drugim gradovima.12 Pojava ulistana13, prvog asopisa za ene u Bonjaka, koji se zalagao za optu jednakost izmeu mukarca i ene u muslimanskom drutvu14, jedan je od najvanijih dogaaja u naoj muslimanskoj kulturnoj historiji.15 asopis je naiao na odobravanje, pozitivne reakcije i recepciju bonjake intelektualne zajednice.16 Pokreta asopisa bio je Ahmed Ljubuni. Izlazio je jedanput mjeseno u Sarajevu. Izala su svega tri broja: prvi je izaao 03. 03. 1926., drugi 01. 04. 1926. i trei 16. 05. 1926. god. Glavni i odgovorni urednik u prva dva broja bio je Ahmed Ljubuni, a u treem broju pridruio mu se Malik Kulenovi. Prvobitno sjedite redakcije i administracije bila je Salomova palaa III/22, a kasnije Pirua ulica br. 5 u Sarajevu. tampala ga je tamparija Obod Sarajevo, smjetena u Krekovoj ulici 4 preko puta nekadanje Zemaljske banke u Aleksandrovoj ulici. Godinja preplata asopisa iznosila je 50, polugodinja 30, a po jednom broju 5 jugoslavenskih dinara. U ast ulistana napisane su dvije pjesme. U jednoj od njih stoje i ovi stihovi: No je prola, nema jada, Ve je grano beli dan Bajan miris sluaj sada To mirie ulistan. 17
12 13 Vidi: Listak, "Odjek nae akcije u provinciji", ulistan, I/1926, br. 1, 03. mart 1926, str. 16; Listak, Putovanje g. Ahmeda Ljubunia, ulistan, I/1926, 16. 05. 1926, str. 48. Izlazak prvog broja najavljen je u: Gradska hronika, Jugoslavenski list, 02. 02. 1926, br. 26, str. 5. Izvjetavajui o osnivanju ulistanovog akcionog odbora u Sarajevu i pokretanju istoimenog asopisa, redakcija Jugoslavenskog lista uputila je apel muslimanskim drutvima i itaonicama da se prikljue ovom sarajevskom odboru i da pomognu njegov rad. Vidi: "Muslimanskim drutvima i itaonicama", Jugoslavenski list, 13. 02. 1926, br. 36, str. 5. Vijest o izlasku prvog broja ulistana sa sadrajem priloga objavljena je u: "Knjievnost", Pravda, glasilo Muslimanske narodne organizacije, 09. 03. 1926, br. 10/ VIII, str. 5. Listak, "Brao i sestre!", I/1926, br. 2, 01. april 1926, str. 32. Vidi, Listak, ulistan, I/1926, br. 2, 01. april 1926, str. 32. Zejna Hodi iz Mostara, "Utisci", ulistan, I/1926, br. 1, 03. mart 1926, str. 7; Listak, Odjek nae akcije, ulistan, I/1926, br. 2, 01. april 1926, str. 32. Omer F. ampara, "ulistan", ulistan, I/1926, br. 1, 03. mart 1926, str. 9. Pjesmu ulistanu posvetio je i Ilijas Dobarhodi iz Bijelog Polja u Sandaku. Vidi: ulistan, I/1926, br. 3, str. 46.
ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

14 15 16 17

276

ulistan - knjievnohistorijska monograja i bibliograja ulistanov program je orijentiran na bonjaku enu, a njegovi glavni ciljevi su njezina kulturna i socijalna emancipacija i napredak. Pod kulturnom emancipacjom podrazumijevalo se kolovanje i ope obrazovanje (ne samo vjersko), a socijalna je oznaavala ukljuivanje ene u drutvene tokove, njeno pripremanje za rad i privreivanje izvan kue u korist opeg blagostanja drutva i vlastite materijalne neovisnosti od mukarca. Na taj nain izvrilo bi se moderniziranje i reformiranje tadanjeg nepovoljnog socijalnog statusa bonjake ene. Otklonila bi se njena drutvena iskljuenost i izolacija i omoguila njena drutvena angairanost i afirmacija. ire obrazloenje programske orijentacije lista dato je u urednikoj Uvodnoj rijei, koja je plasirana u prvom broju. U njoj je akcentirano: Na list je uglavnom namijenjen naoj obitelji, naem domu, naem famelijarnom ivotu - jednom rijei naem muslimanskom enskinju. Tu je po naem uvjerenju iroko polje djelovanja, gdje treba valjano i mnogo raditi, da na enski svijet podignemo na to vei stupanj znanja i umijea, kako bi u poslu i u narodu, u drutvu i familiji s vremenom mogle zauzeti svoje dolino mjesto i kako bi bile u porodici najrazumnije drugarice svojih mueva, dobre i uzorite majke svoje djece, kratko reeno, dosljedne keri uzvienog islama.18 Sukladno svojim programskim zadacima, ulistan je objavio najvie radova koji su tretirali bonjako ensko pitanje, zatim tekstove o islamu, kolstvu i prosvjeti, te knjievne priloge. Oko ulistana okupili su se tadanji utjecajni intelektualci i intelektualke razliite profilacije i nacionalne pripadnosti. Spomenimo, npr., Safvet-bega Baagia, emsudina Sarajlia, reisa Demaludin-ef. auevia, Ahmeda i Saliha Ljubunia19, Jovanku iljak itd. Konstatirajui nedovoljnu, skoro sporadinu i individualnu pojavu angairanosti bonjake ene u poboljanju svog poloaja u porodici i drutvu, ulistan je insistirao na ukljuivanju ena u drutveni proces rjeavanja enskog pitanja i plasirao njihove priloge na svojim stranicama. Tako su u ulistanu zastupljeni radovi i knjievni prilozi Umije Vrani, Nire B. Filipovi, efike Nesterin Bjelevac, Asije Kavazovi i Kajdafe Efice.20 Bila je to znaajna kulturna pojava u bonjakom drutvu.21
18 19 Urednitvo, "Uvodna rije", ulistan, I/1926, (03. 03. 1926.), br. 1, str. 1. O ivotu i djelovanju Saliha Ljubunia vidi: Zlatko Hasanbegovi, Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Medlis Islamske zajednice u Zagrebu i Institut za drutenih znaosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007., str. 142-147. O ivotu i pjesnitvu navedenih saradnica. Vidi: Aja Zahirovi, Od stiha do pjesme, Tuzla, 1985. Aktiviranje i mobilizacija bonjakih ena u rjeevanju vlastitog poloaja zatraena je u nekoliko ulistanovih priloga: Urednitvo, "Uvodna rije", ulistan, I/1926, (03. 03. 1926.), br. 1, str. 1; Abdurahman Nusret, "Re eni", ulistan, I/1926, br. 1, str. 7; Salih Ljubuni, "Zaboravljeni i naputeni rod", ulistan, I/1926, br. 2, 01. april 1926, str. 22-24.

20 21

ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

277

Nusret Kujrakovi U grafikom pogledu ulistan slijedi ustaljene naine kompozicije i prezentiranja grae. Naslovna strana podijeljena je na dva dijela. U gornjem dijelu je naziv lista i impresum. Znaenje naziva ovog asopisa simbolizira rua koja je upletena u slova naziva. Impresum je ostao isti sve vrijeme trajanja lista. Naslov lista ja na vrhu zaglavlja, a ispod je podnaslov: asopis za socijalno i kulturno pridizanje muslimanske ene. Ispod toga u lijevom uglu je ime glavnog i odgovornog urednika, u sredini ime odgovorne osobe za tampariju Obod, a u desnom uglu informacija o visini preplate. Ispod toga na dvije horizontalne linije u lijevom uglu stoji oznaka broja, u sredini mjesto i datum izlaenja, i u desnom uglu godite. Na naslovnoj stranici tampan je sadraj ovog lista. Datiranje je bilo sve vrijeme po gregorijanskom raunanju vremena. tampan je latinicom, a, pored ijekavice, objavljeno je nekoliko radova na ekavici. ulistan je sadrajno podijeljen na dva dijela - prednji u kojem su primani tekstovi iz raznih oblasti, i Listak, koji je bio namijenjen za sitnije priloge, vijesti iz kulture i urednitva. Na posljednjoj stranici korica bile su smjetene reklame. To je bio nain osiguranja finansijskih sredstava za potrebe ureivanja i tampanja ovog asopisa. Boja korica prvog broja bila je zelena, drugog ljubiasta, a treeg narandasta. Svaki broj imao je 16 stranica. Knjievni prilozi Obim knjievnih priloga objavljenih u ulistanu nije velik s obzirom na kratak period izlaenja. Najzastupljenije su pjesme, zatim slijede pripovijetke, male prie i dosjetke. Objavljen je neznatan broj narodnih poslovica i mudrih izreka. emsudin Sarajli bio je najpoznatiji pjesnik koji objavljuje pjesme u ulistanu pod pseudonimom Karanfilaga.22 Objavio je dvije ljubavne pjesme: enja23 i Daleko je...24 U pjesmi enja Sarajli pjeva o svojoj dragoj, iskazuje svoja ljubavna osjeanja i enju zbog jo neostvarene sree koju stalno sanja. U toj pjesmi on pjeva: esto sanjam nau sreu, A ta samo da se sniti, Da emo se nekad, duo, Razumiti, zagrliti
22 23 24 O njegovom ivotu i radu. Vidi: Emina Memija, Lamija Hadiosmanovi, nav. dj., str. 98. Karanlaga: "enja", ulistan, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 11. Karanlaga: "Daleko je...", ulistan , I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 11.
ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

278

ulistan - knjievnohistorijska monograja i bibliograja Stani, kai: dokle tako Ubijae srce moje? Kai, dokle ekaemo Sretne ase za nas dvoje? U pjesmi Daleko je... Sarajli ispoljava pozitivno raspoloenje i stanovitu dozu optimizma glede ostvarenja vlasite sree i susreta s voljenom osobom, bez obzira na oite prepreke. Pjesnik poruuje da je borba za njeno ozbiljenje trajna i neizbjena: Daleko je srea naa, Daleki su do nje puti, Nit se moe do nje doi Nit se od nje otrgnuti. ulistan je objavio i proznu pjesmu svog pokretaa Ahmeda Ljubunia Srce tvoje due25, u kojoj pjeva o srei djevojke koju treba potraiti u ljubavi. Pjesma je savjetodavnog i edukativnog karaktera. Tako Ahmed veli: Stisni oi i pogledaj u dubinu due svoje i posluaj glazbu u prostoru vrelih grudi. Tamo je svijet. Kraljevstvo. Carstvo. Kozmos. Tamo u misteriji tvoga svijeta, djevojko mlada, uje se pjesma srca tvoga - himna ljubavi. Tamo se sjaji kraljevski tron i na njemu sjedi Njezino Velianstvo. Abdurahman Nusret iz Sarajeva objavio je dvije pjesme Re eni26 i Mi nismo.27 Obje govore u prilog emancipacije ena, o kojoj se tada uvelike raspravljalo. U prvoj se pjesmi Abdurahman, u duhu onovremenih modernistikih mislilaca meu Bonjacima, zalae za emancipaciju bonjake ene i njenu afirmacju u drutvenom ivotu. Po njemu, ena treba zbaciti okove tradicije, osvijestiti se i biti drutveno angairana, svjesna svoje veliine i dostojanstva, odmah stupiti u odlunu akciju za poboljanje svog statusa u porodici i drutvu: Oslobodi se, eno, letargije svoje, Prezri one to telesne tvoje vrline veliaju i broje,
25 26 27 Ahmed Ljubuni: "Srce tvoje due", ulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 27-28. Abdurahman Nusret: "Re eni", ulistan, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 7. Abdurahman Nusret: "Mi nismo", ulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 24.

ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

279

Nusret Kujrakovi Budi izvor svetlosti i duha, A ne vaar arenoga ruha. Niije sredstvo ne budi Da te posljednji mukarac omalovaava i sudi, oveanstvu nove vrednote prui, S ljubavlju dostojanstvo majke zdrui. Iz pjesme Mi nismo vidljivo je da Abdurahman naglaava ta ene trenutno jesu, ta nee, a ta hoe da budu. On oslikava tadanji poloaj ene usporeujui ga prolaznim stvarima kao to su cvijet, vrt rua, blijesak i pehar slasti. Sve to ima prolaznu i kratkotrajnu vrijednost. On se buni protiv toga i trai da ene zauzmu svoje odgovarajue mjesto u drutvu i da zajedno s mukacima grade bolju budunost. Tako on veli: Mi hoemo s ovjekom da kroimo Da drutveni razvitak ne koimo Otkrile smo riznicu svoje due Pod nama se truli temelji rue. Abdurahman je protiv iskljuenosti i ovisnosti ena od mukaraca. To se vidi iz narednog stiha iste pjesme: Mi emo zato dati snage i poriva Da ena postane nezavisno bie Iz kojeg ljudstvu ovjeanska ljubav svie. Ideja promjene dotadanjeg poloaja ene i njezine pune drutvene ukljuenosti i afirmacije prisutna je kod R. Softi iz Travnika u pjesmi Tebi.28 Autor poziva ene na akciju pjevajui: Ne zna da je dolo prolee tvoje Kojeg si ekala, I da su proli dani u kojima si eznula-plakala.
28 Softi R.: "Tebi", ulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 45.
ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

280

ulistan - knjievnohistorijska monograja i bibliograja Ustaj sestro, zapoj i ti pesmu novu Prolea sveg! Ne tuguj, ne ezni, ve pokai polet Srca mladenakog! Husnija engi iz Sarajeva na stranicama ulistana objavio je pjesmu apat prolosti.29 Pjesma ima pouni karakter. Na temelju posmatranja starog groblja, prepunog simbola, autor sugerira prolaznost svijeta. ulistan je obavio pjesmu S. A. Burine iz Mostara Sen greha.30 Rije je o razbludnom ivotu punom grijeha. Tri pjesnikinje plasirale su svoje priloge u ulistanu. efika Bjelevac oglaava se jednom pjesmom Dou asi.31 Pjesma je liriski intonirana, puna je melanhonije, neke sjete i prisjeanja, udnje za neim izgubljenim, dalekim, a tako potrebnim: Da ogrije srca naa, nae due da okrijepi. Kajdafa Efica iz Mostara javlja se dvije pjesme Uz proljee32 i U svetoj noi.33 Pjevajui o radosti zbog dolaska proljea i buenja novog ivota, pjesnikinja se nada da e i u njenom ivotu doi do promjena, do novog sunca na njenom nebu: I ja bijah leptir s pregrti snova, Al' ih zima pokri s mramornijem ledom. Proljee se budi i na mome nebu Zasjati e valjda novo sunce jednom. Pjesma U svetoj noi govori o arima i darovima ramazanske noi Lejletu-l-Kadr. Svi su posveeni molitvi i dovi traei od Svevinjeg uslienje molbi, bezbrojnih i raznovrsnih. Autorica vjeruje da rad donosi napredak, to se vidi u njenim stihovima:

29 30 31 32 33

Husnija engi: "apat prolosti", ulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 44. Burina S.A.: "Sen greha", ulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 29. eka Bjelevac: "Dou asi", ulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 19. Kajdafa Eca: "Uz proljee", ulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 27. Kajdafa Eca: "U svetoj noi", ulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 34.

ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

281

Nusret Kujrakovi No Lejlei Kadra - tajanstvena, sveta, Serdade su pune mnogih koji mole, Oprost, ljubav, sreu da im Vinji poda, I utjei srca i njihove bole. Molila sam i ja ivota i snage, Za sve to nam doba novo nosi, Da osnai kronje stabla, naeg mlada Koje plodom rada - vremenu prkosi. Sarajka Asija Kavazovi oglaava se u ulistanu s dvije pjesme Bolesnoj prijateljici u bolnici34 i Predveerje.35 Prva pjesmu posvetila je svojoj bolesnoj prijateljici koja ezne za domom, majkom i zaviajem. Kroz pjesmu se nazire nebriga za stanje drugih, odnosno da zdrav bolesnog ne razumije. Druga pjesma prikazuje dolazak predveerja, zalazak sunca, raanje mjeseca i zvijezda. Kao da neka tuga i al izviru iz pjesme: Nestalo je sunca za daljinom plavom, Iziao mesec sa bojom krvavom. Sva priroda drhti u njegovom sjaju. Slavuljak biglie i mirisnom gaju I zvezde izlaze u srebrenom sjaju, A sunce se gubi za daljinu plavu. ulistan je objavo jednu ljubavnu pjesmu Zavet36 Mar. Boi-Spaieve iz Vukovara, kao i pjesmu Proljetni akordi37 Salihe Smailbegovi, uenice iz Sarajeva. Saliha u svojim mladenakim stihovima, prepunih optimizma, navjeuje dolazak boljih vremena i zore novog dana: A nas zove miris ula Da u slonu, marnu radu
34 35 36 37 Asija Kavazovi: "Bolesnoj prijateljici u bolnici", ulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 26. Asija Kavazovi: "Predveerje", ulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 43. Spaieva Mar. Boi: "Zavet", ulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 46. Saliha Smailbegovi: "Proljetni akordi", ulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 39.
ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

282

ulistan - knjievnohistorijska monograja i bibliograja Pokaemo brai svuda, to pelice male znadu. Stog se marno okupljamo, Oko naeg ulistana Da zarudi rodu dragom, Skoro zora novog dana! ulistan je objavio dvije prie emsudina Sarajlia: Stara pjesma38 i Objava na vratima.39 Prva pria posveena je jednom nesretnom Dedi iz ugledne gradske porodice koji se zaljubio u begovsku kerku. Beg saznaje o njihovoj ljubavi i namjeri Dede da mu ukrade ker, te odlui da je uda za drugoga. Dedo je pokuao s prijateljima da presretne svatove i da otme svoju dragu, ali nije uspjelo. Shrvan od tuge i alosti za voljenom djevojkom, Dedo je napustio rodni kraj i otisnuo se u bijeli svijet, od Bosne, preko Bugarske, do Istanbula, gdje je prodavao novine i zaraivao za ivot. Na kraju se, ipak, vraa u jednu bosansku kasabu u kojoj bi po danu prodavao novine, a veeri bi provodio u kafani prisjeajui se prolih dana uz starinske bosanske pjesme. U prii Objava na vratima Sarajli portretira socijalni ivot ena koje su, obino nezaposlene izvan kue, svakodnevno inile zijarete jedne drugima. Taj adet, u sutini dobar, zbog pretjerivanja imao je i svoje loe posljedice. Jedna mlada domaica odluila je da na vratima kue okai natpis da prima enske posjete samo etvrtkom. To je nailo na osudu enske populacije. Sazvana je svojevrsna enska konferencija kod sestre Zlate na kojoj se vijealo o tom sluaju. Vagane su loe i dobre strane. Zakljueno je da jedna delegacija uglednih ena posjeti tu domaicu i nagovori je da skine tu objavu s vrata i dri se starih obiaja. U razgovoru s njima mlada domaica je naglasila da ona eli da racionalizira svoje vrijeme i da joj je cilj da jedan dan prima posjete, tri dana radi kune poslove, a tri dana da ini zijarete drugim enama. I pored stanovitih potekoa, na kraju je veina ena prihvatila ovu novu modu, a kad ona pree u obiaj, nita je ne moe iskorijeniti. Prijevodna knjievnost zastupljena je u sva tri broja Lejlom40, priom iz Indije od Aleksandra R. Rangabea, a u prijevodu Osmana Aziza. Pria opisuje dogaaje u Indiji iz polovine 19. stoljea. Iz objavljenog nedovrenog teksta ne moe se razaznati o emu se tano radi, ali moglo bi se kazati da je to ljubavna pria Lejle i nekog mladia.
38 39 40 emsudin Sarajli: "Stara pjesma", ulistan, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 4-5. emsudin Sarajli: "Objava na vratima", ulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 20-22. Rangabe Aleksandar R.: "Lejla", preveo Osman-Aziz, ulistan, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 12-13; 01. april 1926, br. 2, str. 30-31; 16. maj 1926, br. 3, str. 46-47.

ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

283

Nusret Kujrakovi Edukativnog i pounog sadraja jeste i pria Jedna po jedna41 Sejfudina Sijeria iz Sarajeva. Naglasak prie je na kolovanju i obrazovanju ene. Bogatstvo je od danas do sutra, a nauka je trajna. Doktor Ahmed oenio se siromanom i uenom Safijom, a ne bogatom ali nekolovanom Avdaginom Fatimom. ulistan je, kao i drugi tadanji listovi, posvetio dunu panju narodnom blagu, narodnoj lirskoj i proznoj knjievnosti. Dominiraju male narodne prie, dosjetke, anegdote i mudre izreke. Sakuplja je M. umugija. Muslimanska ena, obrazovanje, porodica Tekstovi ulistana o muslimanskoj eni, o potrebi njezinog kolovanja i savremenog odgoja, i o porodinom ivotu su najbrojniji. Oni obrauju tada aktualno bonjako ensko pitanje i normativne su naravi. Iz njih se moe zakljuiti po kojim uzusima treba pristupiti reformiranju i moderniziranju statusa Bonjakinje u javnom i porodinom ivotu. Tu spadaju uvodnici urednitva, zatim radovi dr. Safvet-bega Baagia, Saliha i Ahmeda Ljubunia, Ibrahima Dafia, Nire Beirbegovi-Filipovi i Jovanke iljak. Na taj nain ulistan se ukljuio u tadanje polemike rasprave o muslimanskom enskom pitanju.42 Mustafa Beirbegovi iz Bugojna istie da je za uspjeh emancipacije muslimanskih ena nuan zajedniki rad inteligencije i uleme. On konstatira da se na osloboenju i kulturnom podizanju muslimanke radilo neznatno, povrno i bez sistema. Dobro naroda mora biti na srcu i inteligencije i uleme. U tom pravcu moraju zajedniki djelovati. Perom. Govorom. Primjerom. Posebno treba istaknuti rad Nire Beirbegovi-Filipovi iz Bugojna pod naslovom Odgojna uloga ene u drutvu. Ona je jedina Bonjakinja od saradnica ulistana, koja je otvoreno ilustrirala svoja gledita o emancipaciji muslimanske ene. Ona ne prihvata uzuse moderne evropske emancipacije ene, koja je, kako ona kae, vee ropstvo od naeg. Odbacila je akciju trenutanog i revolucionarnog otkrivanja muslimanki i stupanja u drutveni ivot.
41 42 Sejfudin Sijeri: "Ja sam jedna po jedna", ulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 42-43. Programska orijentacija, glavni ciljevi i metodoloki pristup ulistana vidljiv je iz sljedeih autorskih priloga: Jovanka iljak, "Svojim sestrama", ulistan, I/1926, br. 1, str. 6 i "Muslimanka i ensko pitanje", br. 2, str. 28-29; Ibrahim Dafi, "Na ideal", ulistan, I/1926, br. 1, str. 8, Ahmed Ljubuni, "Kulturno i socijalno podizanje nae ena", ulistan, I/1926, br. 1, str. 9, Salih Ljubuni, "Zaboravljeni i naputeni rod", ulistan, I/1926, br. 2, str. 22, Safvet-bega Baagi, "ene su ures svojih mueva", ulistan, I/1926, br. 1, str. 3, br. 2, str. 19 i br. 3, str. 35; Nira B. Filipovi, "Odgojna uloga ene u drutvu", ulistan, I/1926, br. 2, str. 24-25 i Sadruddin, "Poloaj ene u islamu", s njemakog preveo Malik Kulenovi, ulistan, I/1926, br. 3, str. 41.
ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

284

ulistan - knjievnohistorijska monograja i bibliograja Zalaui se za evolutivni put rjeenja bonjakog enskog pitanja, istaknula je da je prosvjeta/obrazovanje sredstvo za pripremanje bonjakih ena za prekoraenje kunog praga i vrenje raznih poslova u drutvu.43 Ukrako, ulistan promovira umjerenomodernistiku orijentaciju i srednji put izmeu radikalnog i konzervaivnog pristupa rjeenju bonjakog enskog pitanja. To je put evolutivnih promjena putem prosvjete, a ne revolucionarih prevrata.44 Porodini savjeti za sretan brani ivot i uspjeno voenje domainstva mogu iitati iz tekstova Jergovi Svetlane i Bernadikovske B. Jelice. Dr. Salih Uvarli iz Dervente, u svom uratku Poziv uiteljicama i uenicima45, poziva bonjaku inteligenciju da se ukljui u prosvjeivanje muslimanskih masa, a posebno apelira na kolovane Bonjakinje da vie porade na opismenjavanju bonjakih ena. To je jedan od uvjeta kulturnog i ekonomskog napretka muslimanskog drutva u Bosni i Hercegovini. O savremenom odgoju muslimanskog enskinja u duhu islama pisao je Ibrahim Dafi u svom radu Na ideal.46 Rije savremeno, po miljenju autora, ne znai bubikopf, imi, suknje, ples i druge poroke evropskog drutva. Kao uzor za emancipaciju muslimanke navodi primjer Sukejne, kerke imama Husejna i praunuke Muhameda, a. s., koja je bila naslavnija ena svog vremena po ljepoti, obrazovanju i dobrim djelima. To je ideal reformistikog kruga inteligencije okupljene oko ulistana. O moralnom odgoju djece pisala je Sarajka Umija Mufti.47 Istaknula je trenutno ekonomsko i moralno propadanje drutva i porodice. Jedan od naina da se to sprijei jeste moralni odgoj i kolovanje mlaih narataja. Po njoj, presudan je odgovarajui porodini, kolski i drutveni odgoj djece. Majka je odgajateljica, to je njezina misija. Ona treba razviti kod djeteta moralnu svijest. Njezina je obaveza da u djetinjoj dui izgradi teren na kojem e vrijedni uitelj nesmetano nastaviti svoj pedagoki rad. 48 Osim porodinog, veoma je vaan i kolski odgoj i rad uitelja, kao i drugih drutvenih inilaca. Salihagi A. oglasio se u ulistanu tekstom Majka49, u kojem velia njihovu uogu i doprinos u historiji Bonjaka, poev od odgajanja do ouvanja svete tradicije ljubavi prema rodu i domovini.

43 44 45 46 47 48 49

Vidi op.: Nira B. Filipovi, nav. l., str. 24-25. Vidi vie: Nusret Kujrakovi, nav. l., str. 152-154. Uvarli dr. Salih: "Poziv uiteljicama i uenicima", ulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 38-39. Ibrahim Dafi, nav. l., str. 8. Mufti Umija: "Moralni uzgoj djeteta", ulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 26-27. Mufti Umija: nav. l., str. 26. Salihagi A.: "Majka", ulistan, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 11-12.

ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

285

Nusret Kujrakovi Islam Prilozi o islamu neizbjeni su dio u svim bonjakim listovima i glasilima izmeu dva svjetska rata. To ne treba uditi, jer je islam igrao vrlo znaajnu ulogu u ivotu tadanjih muslimana. Objavljivanje tekstova o islamu imalo je za cilj oivljavanje i jaanje vjerskog duha. ulistan je u sva tri broja objavio uratke o islamu. Njihovi autori spadali su u krug modernista i reformista. Ovakva autorska orijentacija uklapala se u programsku koncepciju asopisa. Od objavljenih radova o islamu najznaajnija su dva vaza reisa Demaludina ef. auevia, poznatog vjerskog moderniste, reformatora i prosvjetitelja, koji se snano zalagao za poboljanje poloaja muslimanske ene.50 Prvi je objavljen u nastavcima u prva dva broja, a drugi u treem broju. Prvi reisov vaz jeste razrada i tumaenje 36. ajeta kuranske sure EnNisa.51 Sadri jedanaest zapovijedi i, kako veli reisu-l-ulema, temelj je usavrenog udorea muslimana, njegovog etikog kodeksa. Radi se o sljedeim zapovijedima: oboavanje samo Allaha Uzvienog, zabrani irka, injenje dobroinstva rediteljima, i roacima, i siroadi, i siromasima, i komijama blinjim, i komijama daljnjim, i drugovima, i putnicima namjernicima i onima koji su u vaem posjedu. Ajet se zavrava isticanjem da Allah Moni ne voli one koji se hvale i ohole. Reis to tumai ovako: Ima ih pa se istiu: ja zauzimam visoki poloaj, imam toliko bogatstvo, kue, konje, automobile. To je fehur; a ovamo ako se radi o koristi ljudske zajednice, nema ga; ako se radi, da togod doprinese u korist ope zajednice, da se podigne kakav zavod ili dom, njega nema. 52 U treem broju objavljen je reisov vaz o potrebi brige za unutranju i vanjsku istou. Nije dovoljno odravati samo istou tijela, nego se mora njegovati i istoa srca i due.53 O uratku Ibrahima Dafia pod naslovom Na ideal ve je bilo rijei.54
50 O djelovanju reisa vidi: Enes Kari, Mujo Demirovi, Reis Demaludin auevi, Prosvjetitelj i reformator, knjiga 1, El-Kalem, Sarajevo, 2002. Interesantno je napomenuti da je list Veernja pota br. 1384 od 13. 02. 1926. godine u rubrici Lokalna hronika na str. 7 donio vijest o tome da e reis auevi u Begovoj damiji odrati predavanje o socijalnom pitanju muslimanske ene s islamskog gledita. "Reisov vaz", ulistan, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 1-3 i br. 2, str. 18. tampanje ovog vaza u ulistanu, koji je odran 19. februara u Begovoj damiji u Sarajevu najavio je Jugoslavenski list. Vidi: "Gradska hronika", Jugoslavenski list, 20. 02. 1926, br. 42, str. 4 "Reisov vaz", ulistan, I/1926, br. 2, str. 18. Vidi: "Reisov vaz", ulistan, I/1926, br. 3, str. 35-36. Dafi je bio angairan na polju kulturnog i socijalnog napretka bonjakog naroda. Osniva je muslimanskog kulturnog i potpornog drutva Spas u Banjoj Luci 1919. Napisao je raspravu Uzroci propadanja muslimanskog enskinja, Banja Luka, 1919.
ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

51

52 53 54

286

ulistan - knjievnohistorijska monograja i bibliograja To je tekst izrazito reformistike i modernistike orijentacije. Autor tvrdi da su bosanskohercegovaki muslimani nakonzervativniji dio muslimana u svijetu, te da pridaju veliki znaaj vjerskom formalizmu i da se slijepo i kruto dre nerazumnih, besmislemih tradicija i nastranih obiaja, koji nemaju veze s islamom. Raditi na njihovom iskorjenjivanju najprea je zadaa reformatora. Islam je, kako naglaava Dafi, potaknuo islamske uenjake na mnoga znanstvena otkria, a posredno je generirao ervopski humanizam i renesansu. Njegove vrijednosti mogu se iskoristiti u oblasti kulturnog i ekonomskog napretka bosanskih muslimana, a posebno savremenog odgoja enskinja. Nedmudin-bej Huseinovi, univerzitetski profesor iz Carigrada, zasigurno porijeklom iz naih krajeva, oglasio se radom O ramazanu.55 Autor se bavi razlozima zbog kojih je post propisan. Jedan od razloga jeste suzbijanje ovjekove strasti i ivotinjskih nagona u njemu. O poloaju ene u islamu pisao je Sadruddin, urednik Muslimanske revije, koja je izlazila u Berlinu.56 Shodno svojoj koncepciji rjeenja aktualnog enskog pitanja, ulistan je objavio ovaj rad koji je proet duhom i idejama islamskog reformizma i modernizma. Autor je naglasio prirodnu i drutvenu jednakost i ravnopravnost ena i mukaraca, podastirui odgovarajue kur'anske ajete (Kur'an, 2/228, 4/1, 30/21). Ostali prilozi Zapaen je prilog o Tad Mahalu i Alhambri, znamentim spomenicima islamske kulture i civilizacije pod naslovom Od Tada do Alhambre.57 To je prijevod s engleskog Mali Mirze Abdurahmana, rodom iz Dalmacije, studenta orijentalistike u Parizu i konvertite na islam. Sarajka Desanka Plavi oglasila se s dva priloga. Prilog ekanje58 jeste prozni sastav koji pjeva o ljubavi, o draganu, o tanahnim osjeanjima iekivanja njegovog dolaska i eljenog susreta s njim. Drugi prilog pod naslovom urevdan59 posveen je iekivanju tog praznika. Osijeanin Ahmed Knopp donosi odlomke iz knjige Plave sanje60, Sarajlija Emil Petrovi u svom tekstu U naem ivotu61 raspravlja o starom
55 56 57 58 59 60 61 Huseinovi Nedmudin-bej: "O ramazanu", ulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 28. Vidi: Sadruddin, "Poloaj ene u islamu", ulistan, I/1926, br. 3, str. 41. Mali Mirza A.: "Od Tada do Alhambre", prijevod, ulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 36-38. Plavi Desanka: "ekanje", ulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 43-44. Plavi Desanka: "urevdan", ulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 38-39. Knopp Ahmed: "Ulomci iz Plavih sanja", ulistan , I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 39-40. Petrovi Emil: "U naem ivotu", ulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 25.

ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

287

Nusret Kujrakovi filozofskom pitanju ta je to istinska ljepota. Naglaava da je stvarna ljepota ljepota srca i due, a ne vanjska, kako to obino svijet misli. Hodi Zejna iz Mostara u tekstu Utisci62 iznosi svoju radost i oduevljenje i velika oekivanja od pojave ulistana. Rubrika Listak Svaki broj ulistana sadri rubriku arolikog sadraja pod imenom Listak. Tu su plasirane vijesti i odgovori iz urednitva i informacije o kulturnim zbivanjima, osobama, knjigama i asopisima. Sluio je kao svojevrsna spona izmeu italaca i redakcije. Najvie panje posveeno je aktivnostima ulistanovih akcionih odbora na terenu. Plasirane su vijesti o osnivanju akcionih odbora u Sarajevu i Mostaru i prosvjetiteljskim putovanjima Ahmeda Ljubunia po raznim gradovima BiH, zatim o odjeku akcije u provinciji.63 U drugom broj Listak objavljuje pisma podrke i zahvale koja su upuivana urednitvu od italaca iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine; najavljuje se proslava 35-ogodinjica knjievnog rada Baagia, informira se o osnivanju Omladinskog udruenja u Sarajevu. Iz urednitva plasirana je informacija o preseljenju redakcije u nove prostorije u Ul. Pirua br. 5 , te se mole saradnici da ubudue na tu adresu alju svoje uratke. Takoer, saradnici se informiraju da se zbog preobilnog materijala neki njihovi radovi nisu mogli objaviti u ovom broju, te se mole da ubudue alju krae radove.64 U treem broju Listak, u podrubrici Kulturne i razne vijesti, donosi vijest o knjizi Edhema Bulbulovia Sveislamski kongres i pitanje hilafeta, zatim vijest o smrti Elen Key, poznate vedske spisateljice i feministkinje, vijest o listu enski pokret, koji izlazi u Beogradu, i Muslimanskoj reviji, koja se izdaje u Berlinu. Izvijeteno je o predavanjima urednika Ljubunia i Kulenovia. Iz urednitva plasirani su odgovori saradnicima u vezi sa njihovim poslanim prilozima. Navode se saradnici iz Sarajeva, Mostara, Banja Luke, Gacka, Kupresa i Zenice.65 Zakljuna razmatranja ulistan ima prvenstveno kulturno-historijski znaaj u bonjakoj kulturnoj historiji izmeu dva svjetska rata. Predstavljao je svojevrsno glasilo bonjakog feministikog pokreta koji se oformio na temeljima islamskog
62 63 64 65 Hodi Zejna: nav. l., str. 7. Vidi: "Listak", ulistan,I/1926, br. 1, str. 16. Vidi: "Listak", ulistan, I/1926, br. 2, str. 32. Vidi: "Listak", ulistan, I/1926, br. 3, str. 47-48.
ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

288

ulistan - knjievnohistorijska monograja i bibliograja feminizma. Institucionalni okvir spomenutog pokreta bili su ulistanovi akcioni odbori, komponirani od muke i enske sekcije. ulistan je promovirao umjerenu modernistiku orijentaciju i srednji put izmeu radikalnog i konzervaivnog pristupa rjeenju bonjakog enskog pitanja. To je put evolutivnih promjena putem prosvjete, a ne revolucionarih prevrata. Vrijednost ulistana ogleda se i u injenici da je afirmirao radove enskih suradnica. Njegova afirmacija autorskih priloga Bonjakinja historijski je znaajna. Ipak, zbog kratkog tromjesenog vremenskog trajanja (mart-maj1926.) nije odigrao znaajniju ulogu u rjeavanju bonjakog enskog pitanja. Ovaj rad skroman je doprinos bibliografiji asopis u Bosni i Hercegovini.

ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

289

Nusret Kujrakovi Bibliografija ulistana I. Knjievni prilozi 1. Poezija 1. Abdurahman Nusret: Re eni, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 7. Tri etverostiha, jedan petostih i dva sedmostiha 2. Abdurahman Nusret: Mi nismo, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 24. Osam etverostihova 3. Bjelevac efika Nesterin: Dou asi, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 19. est etverostihova Potpis: . Bjelevac, Sarajevo 4. Burina S.A.: Sen greha, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 29. etiri etverostiha i dva esterostiha 5. ampara F. Omer: ulistan, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 9. est etverostihova 6. engi Husnija: apat prolosti, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 44. Dva dvanestostiha 7. Dobarhodi Ilijas: ulistanu, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 45-46. Pjesma u prozi 8. Kajdafa Efica: Uz proljee, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 27. etiri etverostiha 9. Kajdafa Efica: U svetoj noi, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 34. etiri etverostiha 10. Kavazovi Asija: Bolesnoj prijateljici u bolnici, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 26. Tri etverostiha 11. Kavazovi Asija: Predveerje, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 43. Tri esterostiha 12. Ljubuni Ahmed: Srce tvoje due, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 27-28. Pjesma u prozi 13. Sarajli emsudin: enja, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 11. Pet etverostihova Pseudonim: Karanlaga 14. Sarajli emsudin: Daleko je..., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 11. Pet etverostihova Pseudonim: Karanlaga 290
ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

ulistan - knjievnohistorijska monograja i bibliograja 15. Smailbegovi Saliha: Proljetni akordi, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 39. etiri etverostiha 16. Softi R.: Tebi, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 45. etiri etverostiha 17. Spaieva Mar. Boi: Zavet, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 46. etiri etverostiha 2. Proza-pripovijetke 18. Rangabe Aleksandar R.: Lejla, preveo Osman-Aziz, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 12-13; 01. april 1926, br. 2, str. 30-31; 16. maj 1926, br. 3, str. 46-47. 19. Sarajli emsudin: Stara pjesma, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 4-5. 20. Sarajli emsudin: Objava na vratima, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 20-22. 21. Sijeri Sejfudin: Ja sam jedna po jedna, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 42-43. II. Sitniji knjievni prilozi 1. Male prie i dosjetke 22. Anegdota o orbi: sabrao ugumija M., I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 31. 23. Arap i Englez: sabrao ugumija M., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 13-14. 24. Carsko raspoloenje: sabrao ugumija M., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 14. 25. Dobar odgovor: sabrao ugumija M., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 14. 26. Dobro vjeruje: sabrao ugumija M., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 13. 27. Hladnokrvnost: sabrao ugumija M., I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 31. 2. Narodno blago 28. Baba i koza: I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 14. 29. Dvije-tri narodne: zabiljeio S.., I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 47. 30. Narodne poslovice: I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 15. 31. Orah i srea: zabiljeio M. ugumija, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 14-15. 32. Umorih se...: zabiljeio S.., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 14.
ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

291

Nusret Kujrakovi 3. Mudre izreke i narodne poslovice 33. Balzak: Mati je takav jedan pojam..., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 15. 34. Hadisi-erif (Muhamed, a.s.): Najbolji je onaj..., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 15. 35. Horacije: Izreenoj rijei..., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 15. 36. Mulabdi Edhem: Jedan neprijatelj..., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 15. 37. Sokrat: Nadvladaj samoga sebe..., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 15. 38. ekspir: Gdje su rijei kratke..., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 15. III. Muslimanska ena, obrazovanje, porodica 39. Baagi dr. Safvet-beg: ene su ures svojih mueva, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 3; 01. april 1926, br. 2, str. 19-20.; 16. maj 1926, br. 3, str. 35. 40. Beirbegovi Mustafa: Potreba zajednikog rada inteligencije i uleme, I/1926, 16. 5.1926, br. 3, 44-45. 41. Bernadikovska B. Jelica: O svai i poljubcu u braku, I/1926, 16. maj 1926., br. 3, str. 40. 42. Filipovi-Beirbegovi Nira: Odgojna uloga ene, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 24-25. 43. Jergovi Svetlana: Domaica, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 10. 44. Jergovi Svetlana: Domaica(zdravlje), I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 30. 45. Ljubuni Salih: Zaboravljeni i naputeni rod, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 22-24. 46. Mufti Umija: Moralni uzgoj djeteta, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 26-27. 47. Ljubuni Ahmed: Kulturno i socijalno podizanje nae ene, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 9-10. 48. Salihagi A.: Majka, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 11-12. 49. iljak Jovanka: Muslimanka i ensko pitanje, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 28-29. 50. iljak Jovanka: Prosvjeujte se!, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 40-41. 51. iljak Jovanka: Svojim sestrama, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 6. 52. Uvarli dr. Salih: Poziv uiteljicama i uenicima, I/1926, 16. maj 1926., br. 3, str. 38-39. 53. Urednitvo: Uvodna rije, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 1. 54. Urednitvo: Poziv ene, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 17. 292
ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

ulistan - knjievnohistorijska monograja i bibliograja IV. Islam 55. Dafi Ibrahim: Na ideal, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 8. 56. Huseinovi Nedmudin-bej: O ramazanu, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 28. 57. Reisov vaz (Demaludin auevi): I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 1-3; 01. april 1926, br. 2, str. 18. 58. Reisov vaz (Demaludin auevi): I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 35-36. 59. Sadruddin: Poloaj ene u islamu, preveo M. Kulenovi, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 41-42. V. Ostali prilozi 60. Hodi Zejna: Utisci, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 7. 61. Knopp Ahmed: Ulomci iz Plavih sanja, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 39-40. 62. Mali Mirza A.: Od Tada do Alhambre, prijevod, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 36-38. 63. Petrovi Emil: U naem ivotu, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 25. 64. Plavi Desanka: ekanje, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 43-44. 65. Plavi Desanka: urevdan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 38-39. 66. Urednitvo: Jedna dina proslava, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 33-34. VI. Zanimljivosti i vijesti iz Urednitva (rubrika Listak) 1. Zanimljivosti 67. Anonim: Moslemische Revue, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 48. 68. Anonim: Baagieva proslava u Sarajevu, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 32. 69. Anonim: ulistanov akcioni odbor u Mostaru, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 16. 70. Anonim: ulistanov akcioni odbor u Sarajevu, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 16. 71. Anonim: Elen Key umrla, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 48. 72. Anonim: Jedno uspjelo predavanje, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 48. 73. Anonim: Novo udruenje Omladinski klub u Sarajevu, I/1926, 01. april 1926., br. 2, str. 32.
ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

293

Nusret Kujrakovi 74. Anonim: Odjek nae akcije u provinciji, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 16. 75. Anonim: Predavanje naeg urednika u Mostaru, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 16. 76. Anonim: Proslava tridesetpete godinjice rada G. Baagia, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 16. 77. Anonim: Putovanje g. Ahmeda Ljubunia, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 48. 78. Anonim: Upozorenje uenicima i uenicama, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 48. 79. D.P.: enski pokret, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 48. 80. M.K.: Emil Petrovi: Lirika nemirnih snova, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 48. 81. M.K.: Sveislamski kongres i pitanje hilafeta, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 47-48. 82. Stjepanovi Marica: Poziv naem uredniku iz Glamoa, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 16. 83. Uvarli dr. Salih: Pismena priznanja uredniku, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 32. 84. Zuhri M. Omer: Pismena priznanja uredniku, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 32. 2. Vijesti iz Urednitva 85. Anonim: Iz Administracije, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 16. Poruka itaocima za preplatu 86. Anonim: Iz Urednitva i administracije, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 32. Poruka brai i sestama za pretplaivanje na ulistan Promjena sjedita Urednitva i poruka saradnicima u vezi s njihovim prilozima 87. Anonim: Iz Urednitva, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 48. Na uvaenje: obavijest itaocima o reprintu prvog broja lista zbog potranje Odgovori urednitva: obavijest saradnicima lista Upozerenje: popust preplate za uenike/ce srednjih kola Zahvala Urednitva: zahvala prijateljima na doeku izaslanika Fehima J. alanke. 294
ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

ulistan - knjievnohistorijska monograja i bibliograja Index imena u bibliografiji A Abdurahman, Nusret: 1, 2 B Balzak: 33 Baagi, dr. Safvet-beg: 39, 68, 76 Beirbegovi, Mustafa: 40 Bernadikovska, B. Jelica: 41 Bjelevac, efika Nesterin: 3 Burina, S.A.: 4 ampara, F. Omer: 5 auevi, Demaludin (Reisov vaz): 57, 58 engi, Husnija: 6 D D.P.: 79 Dobarhodi, Ilijas: 7 D Dafi, Ibrahim: 55 ugumija, M. 22, 23, 24, 25, 26, 27, 31 F Filipovi-Beirbegovi, Nira: 42 H Hodi, Zejna: 60 Horacije: 35 Huseinovi, Nedmudin-bej: 56 J Jergovi, Svetlana 43, 44 K Kajdafa, Efica: 8, 9 Karanfilaga: 13, 14, Kavazovi, Asija: 10, 11 Knopp, Ahmed: 61 LJ Ljubuni, Ahmed: 12, 47 Ljubuni, Salih: 45 M M.K.: 80, 81 Mali, Mirza A.: 62 Mufti, Umija: 46 Mulabdi, Edhem: 36 P Petrovi, Emil: 63 Plavi, Desanka 64, 65 R Rangabe, Aleksandar R.: 18 S S.., 29, 32 Sadruddin: 59 Salihagi, A.: 48 Sarajli, emsudin: 19, 20 Sijeri, Sejfudin: 21 Smailbegovi, Saliha: 15 Softi, R.: 16 Sokrat: 37 Spaieva, Mar. Boi: 17 Stjepanovi, Marica: 82 ekspir: 38 iljak, Jovanka: 49, 50, 51 U Uvarli, dr. Salih: 52, 83 Z Zuhri, M. Omer: 84 295

ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

Nusret Kujrakovi

Summary ULISTAN A LITERARY-HISTORICAL MONOGRAPH AND BIBLIOGRAPHY This article offers a literary-historical monograph and bibliography of ulistan, the first Bosniak magazine for women. As such it also represents a modest contribution to bibliography of Bosnian periodicals. ulistan was published between March to May 1926. The magazine is significant mainly from the point of cultural history as its publication represents an important event between the two world wars. The publication served as a voice of the Bosniak feminist movement which emerged around and was based on an Islamic feminism. The institutional framework of the movement were ulistan's action boards consisting of men's and women's sections. The magazine promoted a moderately modernist orientation and a middle way between radical and conservative approaches to resolving the Bosniak woman question. This path of changes has been effected through education and evolution, not revolution. The role of the magazine in promoting articles by Bosniak women is of historical significance. However, ulistan did not play a greater role in addressing the question of Bosniak women due to its short life of only three months.

296

ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296

Ocjene i prikazi

GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU. KATALOG ARAPSKIH, TURSKIH, PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA. Svezak sedamnaesti. Obradio Osman Lavi. - Sarajevo : Rijaset islamske zajednice u BiH ; London : AL-Furqan Fondacija za islamsko naslijee, 1431/2010. XXX, 676 [8] str. : [16] faks.
Gazi Husrevbegova biblioteka predstavlja najznaajniju riznicu kulurne batine Bonjaka koja se u nekoliko stoljea osmanske uprave, djelomino i nakon nje taloila na ovim prostorima. U uem i irem reginu, s ovom bibliotekom mogao se svojevremeno porediti jo jedino Orijentalni institut. Ona, pogotovo danas nakon stradanja Instituta ima iznimnu vanost. Njen znaaj je viestruk i on zahtijeva posebnu elaboraciju to nije cilj initi ovom prigodom. Promocija te batine koju uva ova biblioteka poinje njenim poetnim predstavljanjem u vidu kataloke obrade, koja prui osnovne podatke o djelu od autora i prepisivaa te tematske, jezike i tehnike podatke o rukopisu. Nastavljajui sa sistematskom promocijom, ne samo kulturne batine nego i promocijom svoga vlastitog rukopisnog blaga, Gazi Husrevbegova biblioteka, angairanou svojih uposlenika i u novije vrijeme, uz svesrdnu pomo Fondacije Al Furqan iz Londona, stigla je do sedamnaestog sveska kataloga svojih rukopisa. To je dovoljno da ukae snagu, dinamiku i dosege u sferi znanosti i duhovnosti na ovim prostorima. I naravno, ako se ranije, iz nekih neshvatljivih razloga, nije priznavalo i potpuno se iskljuivala bilo kakva pozitivna konotacija vremena i njegovih rezultata u svim sferama ivota, ovaj kao i prethodni katalozi potvrda su razvitka i dometa u mnogim disciplinama, duhovne ili svjetovne naravi. Uz naprijed spomenuto, vrijedi istai da ovaj katalog potpisuje Osman Lavi, bibliotekar Gazi Husrev-begove biblioteke, kojemu je ovo ve etvrti obraeni i objavljeni katalog iz fundusa ove biblioteke. Na 740 strana Kataloga obuhvaena su 522 kodeksa sa 952 djela, sadrana u redoslijedu obraenih rukopisa od broja 9382-9903. Time se, s ovim Katalogom, broj obraenih rukopisa u Gazi Husrevbegovoj biblioteci pribliava broju od deset hiljada kodeksa. Premda izlazi izvan konteksta, ovdje ne moemo a ne podsjetiti itateljstvo da je ciljanim granatiranjem i spaljivanjem Orijentalnog instituta 17. maja 1992. godine uniteno preko 5000 kodeksa. Kompariranje unitenog u Orijentalnom institutu sa obraenim u Gazi Husrevbegovoj biblioteci omoguava uvid u razmjere te tragedije. Oigledno da je i to bilo u funkciji negiranja postojanja bilo kakve duhovnosti i razvitka duhovnog ivota na bosanskohercegovakom prostoru. Ovaj katalog obuhvata djela iz razliitih oblasti, od mushafa, nauke o pravilnom uenju Kurana (tedvida), tefsira, hadisa, akaida, kha, tesavufa i
ANALI GHB 39/2010, (31), 297-300

297

Ocjene i prikazi vaza. Ta su djela nastajala na razliitim jezicima, arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom. Katalozi Gazi Husrevbegove biblioteke ve su viestruko prepoznatljivi i cjenimo nepotrebnim posebno se osvrtati na uobiajene, standardizirane karakteristike. Oni su, bar kada se tie kljunih elemenata za snalaenje, kao i rukopisi predsatvljeni u njemu, u jezikom smislu vieslojni, dakle na bosanskom, engleskom i arapskom jeziku. Radi neposrednijeg stjecanja uvida u sami sadraj, kao i odnos pojedinih disciplina i djela unutar samoga Kataloga elimo detaljnije ukazati na njegovu sadrinu. Prema broju stranica koje obuhvataju pojedine oblasti ta zastupljenost ima sljedei redoslijed i obim: Musha (1-18) Prijevodi Kurana (19-22) Dijelovi Kurana, (23-26), Nauka o itanju Kurana (27-40) Tefsiri Kurana (41-92), Tradicija (93-119) Dogmatika (121-202) Dove (203-296) Islamsko pravo (297-449), Tesawwuf ( 451-472), Vaz (473-600). Istaknuto govori o raznolikosti i bogatstvu sadraja samog kataloga time i biblioteke. Kao to se iz izloenog vidi u ovom katalogu, po svojoj zastupljenosti dominiraju, dvije oblasti: islamsko pravo i propovjednitvo (vaz). Dvije treine obraenih djela u ovom katalogu (351), pripada ovim oblastima u emu ipak vaz prednjai sa 207 djela. Sva djela iz oblasti islamskoga prava su oekivano na arapskom ili turskom jeziku, dok se u vazu tim jezicima pridruuje i perzijski, istina sa simbolinih 2 djela. Premda se ni jednom precizno ne zna vrijeme nastanka, za prvi se pretpostavlja da potjee iz 15. ili 16. stoljea, dok za drugi nije ponueno ni priblino vrijeme nastanka. Po logici stvari, pretpostaviti je da i ovo djelo pripada ranijem razdoblju kada je perzijski bio zastupljeniji i na podruju Bosne. Najraniji rukopis predstavlja jedan prijepis Gazalijevog djela Ihya ulm ad-dn, prepisan 1323. godine u Kastamonu (danas Republika Turska). Djelo je prepisao nepoznati prepisiva. Drugu krajnost, po vremenu svoga nastanka predstavlja djelo Ahmeda sina Osmanovog iz Gradaca, muderrisa Svirac medrese u Gradacu. Rije je o autografu, nastalom 1868. godine, koji je po svome karakteru Medmua (Zbirka), raznolika po svojoj jezikoj i tematskoj sadrini. Time se uokviruje vremenski raspon, nastanka rukopisa od pet i po stoljea, od Kastamonskog prijepisa do Gradaakog rukopisa. Naravno, ako uz to skrenemo pozornost i na teritorijalni okvir od Kastamona do Gradaca, i k tomu jo dodamo i produetak koji see do Gazalijevog Tusa u Horosanu (Iran) to u mnogome proiruje teritorijalne ali i vremenske poveznice, budui da je svoje djelo Gazali napisao u jedanaestom stoljeu. U tom vremenskomm okviru niu se razliita djela, bilo da je rije o prijepisima ili autograma. Ovdje nismo uzeli u obzir neke novije rukopise, odnosno prijepise, djela nastalih krajem 19. stoljea (prijepis tedvida nastao 1892. godine), ili prijepise prijevoda Kurana na bosanski jezik, od Korkuta ili aevia, nainjene kra298
ANALI GHB 39/2010, (31), 297-300

Ocjene i prikazi snopisom 1988. i 1993. godine i poklonjenje biblioteci. Nismo uraunali ni Idazetname, u odnosu na rukopise nastajale takoer u novije vrijeme, krajem 19. i poetkom 20. stoljea. Svemu navedenom dodajemo jo jednu viestruko vanu pojedinost. Meu katalogiziranim rukopisima nalazimo i jedan mushaf kojega je uvakuo lino Gazi Husrev-beg. Istovremeno, po stanju ovog primjerka mogue je prepoznati svojevrstan nemar i pokuaje saniranja tog nemara nevjetom restauracijom, ali i oigledne pokuaje otuenja, kroz brisanje zabiljeke da je to vakuf Husrevbega i dopisivanja novog vlasnika. Teko je na malom prostoru ukazati na sve to zasluuje jedan katalog. No ovdje poseban naglasak treba staviti na djela autora bosanskog porijekla, od Hasan Kaje Pruaka do drugih autora. Uz sve to na sebe skree panju ne moe neopaeno proi injenica gdje su sve neka od tih djela nastajala. Nau pozornost privukao je podatak da je djelo, awtim al-ikam wa all ar-rumz wa kaf al-kunz, napisano na arapskom jeziku, u formi 360 pitanja i odgovora, nastalo u Sigetu, na isteku 16. stoljea. Napisao ga je Al b. Muaf al-Mostari, al-Bosnaw, kod nas poznatiji kao Ali Dede Bonjak. Na taj nain svako djelo moe predstavljati priu za sebe. Njenu sadrinu mogue je crpiti i sklapati u brojnim marginalijama dopisivanim na raznim mjestima kojima se ,,rukopis kretao, bilo da su nastajale od autora, prepisivaa, povremenih ili privremenih vlasnika rukopisa. Tako doznajemo da je jedan rukopis bio u vlasnitvu Muhameda Mestvice, a po nekim oznakama da je proao i kroz Kantamirijinu biblioteku. Mnogi od tih i takvih rukopisa otkrivaju, mnotvo nama jo uvijek nepoznatih imena iz svjeta znanosti i duhovnosti i na taj nain izvode ih iz anonimnosti. Zadaa na buduim istraivaima je da dekodiraju te linosti i smjeste ih na odgovarajue mjesto i kontekst. Povran pregled katalokih jedinica na prvi pogled ostavlja dojam vrlo jednostavne zadae, gotovo rutinskog posla, koji podrazumjeva nekoliko ustaljenih i jednoobraznih konstrukcija i fraza. Meutim, paljiviji uvid u istaknute pojedinosti svjedoi svu sloenost jednog takvog poduhvata, koji podrazumijeva vjetinu i mogunosti snalaenja u tri jezika, vjetinu odgonetanja razliitih rukopisa, ne samo autora, prepisivaa nego i onih koji su svoje, za nas danas dragocjene informacije ostavljali kroz minula stoljea na stranima ili koricama rukopisa. Poznavanje razliitih oblasti na koje se djela odnose kao preduvjet za razumijevanje i njihovo kvalitetno predstavljanje. Uz sve drugo, rad na rukopisima, predstavlja i vjetinu snalaenja u tehnikim, umjetnikim, kaligrafskim karakteristikama rukopisa, toponomastici i to u onim teritorijalnim i vremenskim okvirima koje smo spomenuli na poetku. Iz tih razloga, zavretak jednog ovakvog djela predstavlja, iznimno znaajan kulturoloki i znanstveni poduhvat. On promovira dosege znanosti u prolosti, ma kojoj oblasti pripadali, ali danas predstavlja i svojevrstan izazov da se
ANALI GHB 39/2010, (31), 297-300

299

Ocjene i prikazi uini novi korak u njihovoj daljoj znanstvenoj promociji i valorizaciji. Ovaj katalog, zahvaljujui sinergiji pojedinaca, prevashodno obraivaa Osmana Lavia i institucija od Londona (Al-Furqan) do Sarajeva (Gazi Husrevbegova biblioteka) nudi nam taj izazov. A on eka svoj odgovor konkretiziran u formi dalje znanstvene valorizacije pojedinih autora ili djela. To je dug prema onima koji su ta djela pisali, prepisivali i ouvali do danas, ali i garancija produivanja njihovog ivota, makar to bilo i u nekoj drugoj formi. Aladin Husi

300

ANALI GHB 39/2010, (31), 297-300

Ocjene i prikazi

KASIDE-I BURDA : (prijevod na bosanski) / erefudin Ebu Abdullah Muhammed bin Se'id al-Busiri ; [prijevod sa turskoga Halil ibn Ali Hrle, Stoanin. Transliteracija Osman Lavi. Komentari o Burdi: Abdul Hakim Murad i Enes Kari. - Sarajevo : Gazi Husrev-begova biblioteka, 2008. - 145 str. : faks.
U izdanju Gazi Husrev-begove biblioteke tampan je prijevod poznate kaside spjevane s ciljem iskazivanja arke ljubavi i pijeteta spram veliine poslanika Muhammeda, a. s (Kari, uvod...). Izvorni naslov kaside je alKawkib ad-durriyya f mad ayr al-bariyya (Zvijezde blistavice u pohvalu najboljeg stvorenja), ali je u literaturi poznata kao Qada al-Burda (Oda Poslanikovu platu) ili (Oda o Paslanikovu platu), odnosno (Oda /zvana/ Poslanikov plat). Kasidu je spjevao Muammad b. Sad al-Bir, roen 1212. godine u Egiptu, u znak zahvalnosti za ozdravljenje od oduzetosti. Naime, u stanju bolesti u kojoj je bio potpuno oduzet, spjevao je jedan stih u pohvalu Resulullaha, a.s. Kasnije je sanjao da ga je Poslanik, u znak zahvalnosti za izreenu pohvalu, ogrnuo svojim platem (budrah) to je iscijelilo erefuddina al-Busirija. Ova kasida bila je veoma popularna meu svim muslimanskim narodima i pridavan joj je poseban znaaj, te je esto prevoena i komentarisana na vie jezika. I u Bosni je, kako navodi dr. Enes Kari, ova kasida prisutna vie od pet stoljea. Tridesetak rukopisa teksta, ili komentara ove kaside i dvadesetak tampanih primjeraka jasno govore o itanosti toga djela u Bosni i Hercegovini kroz vjekove. Njen znaaj se ne iscrpljuje u pukom isitavanju, nego joj se, nerijetko, pridaju i iscjeliteljska svojstva. Navoenje nekog stiha Burde u knjizi moe knjigu uiniti trajnom i korisnom. Burda se izuavala u naim medresama i bila zastupljena u mevludskim spjevovima na bosanskom jeziku. Posebno je njeno navoenje prisutno u vakufnamama kako bi imetak koji se uvakujuje to due potrajao /primjer vakufname Dervi-pae Bajezidagia/. Bosanski prijevod kaside uradio je Halil, sin Alijin, Hrle, Stoanin, 1285/1868. godine. Na ovaj prijevod prvi je ukazao Kasim-ef. Dobraa u radu "Podaci o rukopisu Kaside-i Burde-i Bosnevi" objavljenom u IV svesku Anala GHB (str. 9-20), gdje je predstavio rukopis pohranjen u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (R-4563). Prof. Abdal Hakim Murad, profesor islamskih znanosti na Univerzitetu Kembrid, radei najnoviji prijevod al-Birjeve Burde, inicirao je izdavanje bosanskog prijevoda Burde po faksimilu Halila, sina Alije Stoanina, iz XVIII/XIX stoljea.
ANALI GHB 39/2010, (31), 301-302

301

Ocjene i prikazi Predgovor ovom izdanju preuzet je iz njegovog prijevoda Burde na engleski jezik, a studiju o prisutnosti Kaside-i Burde u Bosni napisao je prof. Enes Kari. Transliteraciju prijevoda na bosanski jezik, rjenik stranih rijei i pogovor o prevodiocu uradio je Osman Lavi. Kasida je tampana u B5 formatu s faksimilom rukopisa i originalnim tekstom Burde na arapskom jeziku. O. Lavi

302

ANALI GHB 39/2010, (31), 301-302

Ocjene i prikazi

GAZI HUSREV-BEG /Behija Zlatar. - Sarajevo : Orijentalni institut u Sarajevu, 2010. - 236 str. (Posebna izdanja, XXXII).
Kada se neto znanstveno aktuelizira vie od jednog stoljea onda se prvo namee pitanje opravdanosti novog aktueliziranja, bez obzira na to koje pitanje se nalazi u sreditu istraivanja. Jedno od njih svakako predstavlja Gazi Husrev-beg, koji se kontinuirano, dodue s neto veim i neujednaenim vremenskim intervalima pojavljuje kao sredinja tema znanstvenog interesovanja. Na poetku, valja istai da je u relativno kratkom vremenskom periodu, u svega etvrt 20. stoljea, nastala veina historiografske produkcije o Gazi Husrev-begu (1907-1932) iz pera Mehmeda Spahe, Mirze Safeta (Safvet-beg Baagi), ire Truhelke, Hamdije Kreevljakovia i Ante imika ukljuivo i Spomenicu Gazi Husrev-begove etiristogodinjice (1932). Ona je predstavljala krunu dotadanjih rezultata, najobimnije, sadrajno najbogatije djelo koje se odnosilo na Gazi Husrev-bega i njegove zadubine. Ovima ne pridruujemo one radove u kojima se aktueliziraju pojedini uinci Gazi Husrev-bega, koji su po svome tematskom opsegu znatno manji, ali u ukupnom sagledavanju ne i manje znaajni, kao i neke druge pristupe, knjievne, fotomonografske i sl. To potvruje kontinuiranu aktuelnost i svojevrsnu neiscrpnost, ali i Gazi Husrev-bega kao neku vrstu stalnog motiva i izazova za nova istraivanja i nove pristupe. Naravno, to je svojstveno samo linostima i djelima koja nadive vrijeme, ostave trajnoga traga na odreenom prostoru. Gazi Husrevbeg kao historijska linost svojim djelom to zasluuje. Zbog svega navedenog naprosto su sazrele okolnosti da se uini novi znanstveni iskorak i pristupi novom (pre)ispitivanju uloge i znaaja Gazi Husrev-bega. Prije svega zato to su pretpostavke i mogunosti tog preispitivanja danas znatno vee. Tu prije svega mislimo na napredak historijske znanosti u odnosu na vrijeme u kojemu su nastajala naprijed spomenuta djela, kao i injenicu da se nataloilo dosta literature, domae i strane, koja moe biti od pomoi u cjelovitijem i kvalitetnijem sagledavanju toga pitanja, ali i znatno ire mogunosti pristupa arhivskoj grai, koja uvijek predstavlja novi izazov i neizostavno nudi nove spoznaje. Na temelju svih tih, posebno novih pretpostavki, u izdanju Orijentalnog instituta, u ediciji posebna izdanja, autorice Behije Zlatar, pojavila se knjiga pod vrlo jednostavnim i, reklo bi se, skromnim naslovom ,,Gazi Husrevbeg obima 236 strana. Nasuprot skromnosti naslova, knjiga nas suoava sa unutarnjom sadrajnom raskonou, tematskom raznolikou i zanimljivou, prvenstveno bogatom arhivskom ponudom i argumentacijom. Ovdje treba istai da je knjiga nastajala prvenstveno na temelju bogate arhivske grae arhiva u Ankari (Tapu ve Kadastro Genel Mudurluu, Vakiflar Genel
ANALI GHB 39/2010, (31), 303-306

303

Ocjene i prikazi Mudurluu Arivi) Istanbulu (Babakanlk Osmanl Arivi, Topkap Saray Muzesi Arivi), Dubrovniku (Dravni arhiv), i Sarajevu (Gazi Husrev-begova biblioteka, Orijentalni institut, Uprava Gazi Husrev-begova vakufa, Istorijski arhiv). Ovdje neemo nabrajati i mnogobrojne objavljene izvore koritene u slaganju povijesnog mozaika koji se tie Gazi Husrev-bega. Sama ta injenica dovoljna je da garantira mnotvo novih zanimljivosti i u nedostatku dovoljnih arhivskih pokazatelja redefiniranje nekih ranije ustanovljenih stajalita. To smatramo vrlo vanim iskorakom te dometom i odlikom ovoga izdanja, posebno u odnosu na raniju historiografsku produkciju o Gazi Husrev-begu, to ne samo da opravdava nego i namee potrebu novog sagledavanja ukupne historijske uloge i djela ovog namjesnika. Osnovne tematske cjeline unutar sadraja istiu se sljedeim redoslijedom: Gazi Husrev-beg (od Sereza do Sarajeva), Gazi Husrev-begov vakuf, Gazi Husrev-begov kompleks graevina, Hasovi Gazi Husrev-bega, Gazi Husrev-begov dvor i svita, Sarajevo u vrijeme Gazi Husrev-bega. Naravno, mi se ovdje ne osvremo na druge pratee sadraje i obavezne dijelove svakog izdanja, posebno onih raenih po znanstvenim standardima i kriterijima jer se oni podrazumijevaju. Iako se, na prvi pogled, mnoge od navedenih cjelina historijskoj struci, ili barem onima koji su neposrednije vezani za navedenu tematiku, doimaju kao poznate, iitavanje pojedinih dijelova suoava nas zapravo sa potpuno novim sadrajima temeljenim na naprijed spomenutoj arhivskoj grai ili novijim rezultatima historijske nauke. To se jasno vidi ve na primjeru prvog poglavlja koje daje historijski kontekst, uspon u vojnoj karijeri, administrativnoj i vojnoj hijerarhiji. Samo temeljitim iitavanjem arhivske grae bilo je mogue izii na kraj s povremeno proturjenim, nejasnim i nedovoljno argumentiranim injenicama unoenim i u enciklopedijsku i drugu literaturu o ovom namjesniku, vojskovoi i dobrotvoru. Nekada su i na prvi pogled beznaajne marginalne zabiljeke rjeavale neka vana pitanja vezana za Gazi Husrev-bega, odnosno otklanjale ranije nedoumice. Kao ilustrativ spomenut emo kako jedna takva zabiljeka rjeava pitanje mukih potomaka Gazi Husrev-bega. Od vremena kada je u historiografsku literaturu uneseno (Sidilli Osmani, Enciklopedija Islama) da ima sina Mahmuda, pitanje mukih potomaka danas je napokon dobilo svoj konaan i nedvojben odgovor. Gazi Husrev-beg, nema mukih potomaka i njegovi ifluci podpadaju pod tapiju. U tu vrstu dilema spada i podatak o navodnom Husrev-begovom namjesnikovanju u Bosni prvih godina 16. stoljea (1506). Preispitivanje tih nedoumica mogue je samo uz temeljito itraivanje arhivske grae i jo temeljitije iitavanje naoko sitnih i beznaajnih zabiljeki u pojedinim izvorima. Spomenuti primjeri govore da svaka od njih moe kriti odgovor na neka za nas itekako vana pitanja i napokon osloboditi historiografsku literaturu dilema te vrste. Mnotvo je takvih naoko sitnih pitanja koja su ekala svoj konaan odgovor. 304
ANALI GHB 39/2010, (31), 303-306

Ocjene i prikazi Poglavlje Gazi Husrev-begov vakuf predstavlja svojevrsnu zamku za itaoca. U iekivanju sureta sa onim po emu mi danas prepoznajemo Gazi Husrev-begov vakuf, dakle prvenstveno graevine, italac se susree sa neim to je u historijskoj literaturi znatno manje prisutno i emu se pridavalo mnogo manje panje. Zasluge i poloaj omoguili su Gazi Husrev-begu da stekne brojne posjede u Bosni, Dalmaciji i Slavoniji koje je kasnije uvakufio te iz njihovih prihoda podizao nove vakufske objekte ili ih troio na odravanje svojih zadubina. Upravo u ovom poglavlju detaljno je razraen pregled popisa sela i prihoda koji su predstavljali dio Gazi Husrev-begova vakufa u navedenim krajevima, bilo u Bosanskom, Klikom ili Poekom sandaku. Rana historiografska literatura tek je nagovjetavala a neka novija donosila fragmente popisa za pojedina podruja, i najzad danas dobila potpuno zaokruenu cjelinu. Time se na jednom mjestu nalo mnotvo fragmenata razasutih u bogatom arhivskom korpusu nastalom tokom 16. stoljea za bilo koje od navedenih podruja. U okviru ove problematike razmatrana su i neka druga pitanja upravljanja vakufom ili pitanja pojedinih slubi. Mnogo upeatljiviji trag, ali i uspomenu, ostavljaju objekti to ih je Gazi Husrev-beg podigao u Sarajevu. Tu je manje do izraaja mogla doi ,,izvorna arhivska superiornost spram historiografske produkcije sa uklonom ka arhitektonskim ili nekim drugim karakteristikama tih graevina. Ipak, ni ovo poglavlje nije lieno zapaenog ,,arhivskog prisustva iz kojeg iitavamo neoekivane zanimljivosti poput one da stanovnici Sarajeva pred sami kraj osmanske vladavine trae podizanje jo jedne munare uz Begovu damiju. Hasovi Gazi Husrev-bega donose pregled onoga to mu je na osnovu namjesnike slube pripadalo, ali i pokazuju porast u razdoblju izmeu 1530. i 1540. godine. Mnogo znaajnije od samog podatka o iznosu hasa (650-800 hiljada), koji izolirano itaocu ne znai skoro nita, jeste mogunost kompariranja sa drugim sandacima u evropskom dijelu Osmanskoga carstva. To, ustvari, definira poziciju i znaaj bosanskog sandak-bega, ali i samog Bosanskog sandaka u tom dijelu carstva. Budui da je visoki dunosnik pokrajinske uprave, Gazi Husrev-beg je bio okruen razliitim slubama koje su mu stajale na raspolaganju. Sloena vojna, administrativna i usluna struktura rekonstruirana je na osnovu osmanskih i dubrovakih izvora. Budui da je i sam dao znaajan doprinos razvitku Sarajeva, dijelom ovoga rada, autorica je eljela ukazati i na dostignuti stupanj urbanog razvitka Sarajeva u vrijeme Gazi Husrev-bega, koji je pored izravnog doprinosa u vidu podizanja brojnih objekata od ope drutvenog znaaja, linim primjerom utjecao da to rade i drugi. Sve navedeno ilustrirano je viestruko, bilo faksimilima koritene arhivske grae bilo fotografijama pojedinih objekata iz kojih se osim tekstualnog postie i vizuelni efekat. Time se itateljstvu daje mogunost konkretnijeg izvornog uvida u prezentirane podatke, danas rasute po naprijed
ANALI GHB 39/2010, (31), 303-306

305

Ocjene i prikazi navedenim arhivima. Pojavom ovog izdanja historijska znanost dobila je vrijedno djelo koje zavreuje panju i koje e biti nezaobilazno u sagledavanju povijesti Sarajeva i Bosne iz ranog razdoblja osmanske vladavine. Aladin Husi

306

ANALI GHB 39/2010, (31), 303-306

Ocjene i prikazi

ORIJENTALNI INSTITUT U SARAJEVU. KATALOG ARAPSKIH, TURSKIH, PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA. Obradila Lejla Gazi. - Sarajevo : Orijentalni institut u Sarajevu ; London : AL-Furqan Fondacija za islamsko naslijee, 1430/2009. XXXVII, 246 [10] str. : [16] faks. ; (Posebna izdanja 30)
Rukopisno blago predstavlja prvenstveno kulturno-civilizacijske dosege jedne sredine, ueg ili ireg podruja, bilo da se svojom snagom i dinaminou nametnula unutar jednog kulturno-civilizacijskog miljea te mu dala specifian peat, bilo da se u potpunosti utopila u znatno snaniji civilizacijski zamah u kome je, naizgled, ostajala neprimjetna, ali se ipak u njemu afirmirala kao osoben mikrokulturni specifikum. I u jednom i u drugom sluaju, svakako, ona skree pozornost na sebe i ini se zanimljivom. U oba sluaja ona batini viestruke i raznolike civilizacijske elemente koji postaju neizostavan proces meusobne simbioze ,,domaeg i ,,stranog. Vremenom zapravo oni stvore osebujnu vieslojnu kulurno-civilizacijsku naslagu koja nam svjedoi, pokazuje i ukazuje na mnotvo zanimljivosti. Na istovjetan nain ono svjedoi o tokovima znanosti, kulture i umjetnosti, mogunostima i stupnjevima meusobnog proimanja. Kao integralni dio Osmanskoga carstva, Bosna je postala dijelom islamske kulture i civilizacije i u njoj spajala dva svijeta i dva smjera, pravila most izmeu ,,istoka i ,,zapada. Dok s jedne strane rukopisno blago simbolizira civilizacijske iskorake onih koji su ih producirali kao i sredine u kojima su nastali, bilo kao originalna djela i autografi, bilo kao prijepisi djela nastalih netom ili nekoliko stoljea ranije, odnos prema njima nerijetko svjedoi i o obrnutim procesima. Dok su se s jedne strane njihovim nastankom potvrivala kulturno-civilizacijska dostignua, s druge strane potvrivao se proces ,,satanizacije, koji je kao usud, pratio bosansko podneblje od Eugena Savojskog do kraja 20. stoljea. Kada smo ne samo mislili nego i vrsto vjerovali da su barem na isteku 20. stoljea neponovljivi sluajevi Aleksandrijske ili Bagdadske biblioteke iz nekih davno minulih stoljea, u Bosni se na kraju 20. stoljea jo jednom potvdilo da ma kako i u kom obimu zraio pozitivan civilizacijki duh, uvijek se mora raunati i na destrukciju kao neto to ne treba iskljuivati. Potvrdilo se jo jednom da ono to generacije stoljeima stvaraju, anticivilizacijski duh razori u svom jednom izlivu histerije. Tako je 17. maja 1992. godine u nepovrat otilo oko 5200 kodeksa uvanih u Orijentalnom institutu u Sarajevu. Uz taj podatak nuno je svakako istai da je time otiao u nepovrat i trud na prikupljanju rukopisa ulagan vie od jednog stoljea, zapravo od osnutka Zemaljskog muzeja u Sarajevu (1888) do 17. maja 1992. godine. Jedina svjedoanstva ,,o sprenim
ANALI GHB 39/2010, (31), 307-310

307

Ocjene i prikazi rukopisima danas su sauvana u nekim od objavljenih faksimila, radova, djela, fusnota i u katalogu koji predstavljaju sjetan spomen o njima. Jer, kao to rekosmo, rukopis nije samo rukopis, on je mnogo vie od toga. On je istovremeno i nauka i kultura i umjetnost. Stupanj integriranja u okvire islamske kulture i civilizacije ne pokazuje samo kolikog je ona utjecaja imala u Bosni nego i koliko je doprinos Bosne toj kulturi i civilizaciji. To je posebno mogue procjenjivati kroz ulogu i znaaj naih autora, ija djela su nadrastala ui i iri regionalni bosanski prostor, te dostizala slavu irom granica Osmanskoga carstva i muslimanskoga svijeta uope. Jo je zanimljivije to su ta djela nai autori pisali na njima nematernjim jezicima, ali su oni lino i njihova djela u znanosti nadilazili autore kojima su arapski, turski ili perzijski maternji jezici. Orijentalni institut u Sarajevu, uz svesrdnu pomo Al-Furqana, fondacije za islamsko naslijee izdao je novi katalog rukopisa u obradi dr. Lejle Gazi. Novi Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, predstavlja svojevrstan memento nestalom rukopisnom blagu, ali i primjer kako je iz pepela ipak mogue sauvati barem klicu, koja ne moe vratiti ranije plodove, ali barem donekle moe ublaiti i sprijeiti nakanu brisanja svakoga traga davno minulog vremena i njegovih kulturno-civilizacijskih dometa. Dok su ve odavno u veini civiliziranog svijeta nadvladane predrasude i stereotipi da to ne pripada vlastitoj duhovnoj vertikali, ne vrijedi ni da postoji, na spomenutom sluaju potvrdilo se suprotno, da nae podneblje jo uvijek boluje od nedostataka civilizacijskog humanizma. Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa sadri 108 kodeksa sa 203 djela. Zato bi se s pravom mogla upotrijebiti simbolina sintagma da ti kodeksi predstavljaju ,,ostatke ostatka ,,preivjelih rukopisa to emo pokuati opravdati. Naime, katalog sadri obradu 53 djela iz ranije rukopisne zbirke Orijentalnog instituta (matematiki iskazano oko 1%, kako to samo zvui tragino?!), 34 djela koja su na Institut dospjela otkupom i 21 djelo koje je Institut dobio kao poklon (Sauvanom se, dakle, dodaje jo 1% !?). Meu njima jedno djelo poklon je Institutu ge Alme Taller iz SAD-a. To su, dakle, u pravom smislu rijei ,,ostaci ostatka, bilo da je rije o nekoliko pukom sluajnou sauvanih rukopisa u uglu jedne prostorije samog Instituta ili da je rije takoer o rijetkim sluajevima sauvanih rukopisa u privatnim vlasnitvima. Broj rukopisa u oba sluaja pokazuje stupanj ouvanosti, zbog ega u potpunosti navedene sintagme smatramo opravdanim. Vremenski raspon kojemu po nastanku pripadaju rukopisi obuhvata od 15. do 20. stoljea. Prvi kodeks predstavlja Komentar Boijih lijepih imena, autora Amada b. Alja al Bnja (u. 1225) i razne podatke o poslanicama na arapskom jeziku, nepoznatog autora. Za svoje potrebe ovaj kodeks prepisao 308

ANALI GHB 39/2010, (31), 307-310

Ocjene i prikazi je Al b. Sulaymn b. Dvd a-aybh a-fi. Kodeks je prepisan 1419. godine. Posljednje u kolekciji jeste uveno djelo Tarih-i Enveri, poznatije kao Hronika Enverja Kadia, nastalo krajem 19. i poetkom 20. stoljea u Sarajevu. U tom vremenskom okviru nastajali su rukopisi, kako to i sam naslov, ne samo ovoga nego i veine drugih kataloga u Bosni sugerira na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Ovdje je mogue govoriti o razliitim specifinostima i vrijednostima pojedinih kodeksa, po vremenu nastanka, kaligrafskim, umjetnikim vrijednostima, o emu postoje upute ve u samom Uvodu kataloga. U tom smislu, istie se jedan autograf iz 1572. godine, kaligrafski prijepisi duzova Kurana, Ahmeda Rifkija ehovia (1748. g.), a po umjetnikoj izradi jedan rukopis iz 1744-55. godine. Iako prilino desetkovana, u ouvanoj rukopisnoj grai preostalo je jo nekoliko zapaenih djela domaih autora meu kojima se istiu: autograf komentara djela Tahb al-maniq wa al-kalm Saduddna Masda b. Umar at-Taftznja, te ve naprijed spomenuto djelo Tarih-i Enveri. Znaaj pojedinih autora potvruje prepisivanje njihovih djela, meu kojima nalazimo ouvane prijepise: Ali dede Bonjaka, Hasana Kafije Pruaka, Ahmed-ef. Mostarca, Muhameda Prozorca te prijepise dijelova Muvekitovog djela Tarih-i Diyar-i Bosna. To dakako ne znai da druga djela, autori, ne zasluuju da se spomenu, bilo da je rije o bosanskim ili autorima izvan naih prostora. Kao i naprijed istaknute, jezike, vremenske ili neke druge specifinosti, podjednako je vana i vrlo zanimljiva tematska raznolikost i sadraj rukopisa. Oni obuhvaaju razliite znanosti od prava, teologije, povijesti, politike, do zbirki poezije ili tariha namjenjenih pojedinim licima, objektima, ili pak dogaajima. Redoslijed obrade i raspored rukopisa unutar Kataloga uvjetovan je jezikim, tematskim i hronolokim faktorima. Najvie prostora zapremaju rukopisi na turskom i arapskom jeziku, dok je na perzijskom tek desetak, i svega dva djela na bosanksom jeziku. Naslovi djela, kako je ve ustaljena praksa, dati su arapskim ili latininim pismom u transkribovanoj formi. Zabiljeka o svakom djelu sadri uobiejene kataloke odrednice: podatke o autoru, vremenu ivota, tematici, sadraju, kao i tehnike karakteristike rukopisa, povez, format, papir, pismo, umjetnike osobenosti rukopisa. Dok s jedne strane posebnu poslasticu ovome katalogu daju faksimili obraenih rukopisa, s druge strane poveavaju sjetu o razmjerama katastrofe i nepovratno izgubljenom blagu s poetka ovoga predstavljanja. Svako djelo ima svoju vrijednost, bilo kojoj znanstevnoj grani pripadalo. Pojavljivanjem ovog Kataloga ona se delegiraju znanstvenicima raznih usmjerenja i ekaju svoju valorizaciju. Katalog za mnoge od njih predstavlja 309

ANALI GHB 39/2010, (31), 307-310

Ocjene i prikazi prvi korak u njihovoj znanstvenoj promociji i njihovom izlasku iz anonimnosti, bez obzira da li su neki ve bili prisutni u svijetu znanosti kao koriteni izvor. Ovo predstavlja znaajan korak u njihovoj promociji. A. Husi

310

ANALI GHB 39/2010, (31), 307-310

Ocjene i prikazi

HISTORIJSKI ARHIV SARAJEVO. KATALOG ARAPSKIH, TURSKIH, PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA. Svezak prvi. Obradio Mustafa Jahi. - Sarajevo : Historijski arhiv Sarajevo ; London : AL-Furqan Fondacija za islamsko naslijee, 1431/2010. - XLIII, 660, [8] str. : [16] faks. ; (Posebna izdanja 2)
Pored bogate arhivske grae i tampanih knjiga, u Historijskom arhivu Sarajevo uva se i oko 1200 kodeksa rukopisa, sa preko 2000 djela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku, od kojih su neki stari i preko 500 godina. Meu njima se nalazi i pedesetak rukopisa na bosanskom jeziku, pisanih arapskim pismom. Orijentalna zbirka Historijskog arhiva Sarajevo poela se formirati jo od samog njegovog osnivanja 1948. godine. Ona je, cijelo ovo vrijeme, neprekidno dopunjavana novim rukopisima, putem poklona ili otkupa, kako od pojedinaca tako i raznih ustanova. Nakon digitalizacije rukopisa Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo, poelo se razmiljeti i o njihovoj katalokoj obradi i prezentovanju iroj naunoj javnosti i istraivaima nae kulturne batine. Na preporuku dr. Mustefe Jahia, direktora Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, Fondacija al-Furqn za islamsko naslijee iz Londona (s kojom Gazi Husrev-begova biblioteka uspjeno sarauje ve punih 15 godina), izrazila je spremnost da prui svu potrebnu pomo u katalokoj obradi, izradi i objavljivanju Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa koji se uvaju u Orijentalnom institutu u Sarajevu, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH i Historijskom arhivu Sarajevo. U okviru ovoga projekta predvieni su kataloka obrada, izrada i objavljivanje pet svezaka Kataloga rukopisa, od ega po jedan svezak Kataloga rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu i Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i tri sveska Kataloga rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo. U toku ove, 2010. godine, objavljeni su Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu (u obradi Lejle Gazi) i Prvi svezak Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo (u obradi Mustafe Jahia), a tokom sljedee, 2011. godine, planirano je objavljivanje Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH (u obradi Osmana Lavia), Drugog sveska Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo (u obradi Hase Popare) i Treeg sveska Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo (u obradi Sejdalije Guia i Atifa Muinovia).
ANALI GHB 39/2010, (31), 311-314

311

Ocjene i prikazi Prvi svezak Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo obradio je dr. Mustafa Jahi. U ovome svesku Kataloga rukopisa na 649 strana obraen je 301 rukopis, sa ukupno 687 djela na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. U njemu su obraena djela iz filozofije, logike, jezikih disciplina (kaligrafija, gramatika, stilistika, rjenici), knjievnosti, historije, politike, medicine, farmacije, matematike, astronomije, prirodnih nauka, astrologije, tajanstvenih nauka, tumaenja snova i kabalistike (oblasti kojima pripada prvo djelo u kodeksu). Budui da su rukopisi obraivani prema prvom djelu u zbirci, u ovome svesku Kataloga se nalaze i djela iz drugih disciplina, koja nisu na prvom mjestu u zbirci. U metodolokom pogledu rukopisi su, uz mala odstupanja, obraeni prema metodologiji obrade rukopisa u katalozima Gazi Husrev-begove biblioteke. Djela su, unutar disciplina, razvrstana po jezicima, tako da su prvo obraena djela na arapskom, a potom na turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Unutar disciplina, djela su poredana hronoloki, po starini autora i prepisa, pri emu se vodilo rauna da na prvom mjestu doe osnovno djelo, a poslije njega komentari, glose i superglose. U obradi svakog djela navedeni su sljedei elementi: kataloki broj (na lijevoj strani), signatura rukopisa (na desnoj strani), naslov djela u originalu i transkripciji, kraa informacija o djelu, disciplini i jeziku na kome je napisano, puno ime autora s kratkim biografskim podacima, izvori, poetak i kraj djela u originalu, ime prepisivaa, mjesto i godina prepisa, broj listova, dimenzije listova i teksta, broj redaka, vrsta pisma, opis papira i poveza, podaci o vlasnicima i vakifima, porijeklo rukopisa itd. Katalokoj obradi rukopisa prethode: Uvodna rije predsjednika Fondacije al-Furqn, Predgovor direktora Arhiva, Uvod autora kataloga - na bosanskom i engleskom jeziku; Izvori i literatura i primijenjena Transkripcija, dok je arapski prijevod uvodnik dat na kraju sveska. U odjeljku rukopisa iz filozofije i logike (str. 1-30) obraena su djela pod katalokim br. 1-37; iz kaligrafije (str. 31-35) pod katalokim br. 38-45; iz gramatike (str. 36-117) pod katalokim br. 46-169; iz stilistike i metrike (str. 118-130) pod katalokim br. 170-180; rjenika (str. 131-170) pod katalokim br. 181-226; iz knjievnosti (str. 171-362) pod katalokim br. 227-457; iz historije (str. 363-388) pod katalokim br. 458-477; iz politike (str. 389-394) pod katalokim br. 478-483; iz medicine i farmacije (str. 395-414) pod katalokim br. 484-507; iz matematike (str. 415-426) pod katalokim br. 508-521; iz astronomije (str. 427-462) pod katalokim br. 522-552; iz prirodnih nauka (str. 462-470) pod katalokim br. 553-563; iz astrologije (str. 471-498) pod katalokim br. 564-594; iz tjanstvenih nauka (str. 499-546) pod katalokim br. 595-653; iz tumaenja snova (str. 547-559) pod katalokim br. 654-670 i iz kabalistike (str. 560-570) pod katalokim br. 671-687. 312
ANALI GHB 39/2010, (31), 311-314

Ocjene i prikazi Na kraju Kataloga uraeni su: (u originalu) indeks naslova (str. 573-590), indeks naslova u transkripciji (str. 591-606), indeks autora (str. 607-622), indeks prepisivaa (str. 623-625), indeks vlasnika i vakifa (627-630), indeks mjesta i ustanova (str. 631-634), indeks ostalih imena (str. 635-638), kataloki indeks (str. 639-643) i signaturni indeks (str. 645-649). Poseban znaaj ovoga kataloga predstavlja injenica da su u njemu obraena neka rijetka i stara djela kao i djela naih autora, te da su znatan dio rukopisa prepisali bosanski kaligrafi. Najstariji rukopis obraen u ovom katalogu predstavlja rjenik rijetkih i neobinih rijei u arapskom jeziku, poznat pod nazivom Nim al-arb f al-lua (v. kat. br. 181). Rjenik je iz klasinih arapskih tekstova sabrao Ab Muammad s ibn Ibrhm ibn Muammad ar-Raba al-Yaman (um. 480/1087). Prema biljei na kraju djela, prepis je zavren u mjesecu rebiu-lahiru 818. (10. juni - 09. juli 1414.) godine. U ovome katalogu obraeno je i vie djela naih autora, od kojih su neka do sada bila nepoznata. Takav je sluaj sa komentarom na turskom jeziku jedne Sadjeve kaside na perzijskom jeziku (ar-i Qada-i Sad). Komentar je napisao poznati mostarski pjesnik iy asan alab ibn Al al-Mostr (um. 992/1584). Na kraju komentara nalazi se i jedna pjesma na turskom jeziku od 38 stihova koju je iy spjevao i posvetio sandakbegu Sinan-begu Boljaniu (v. kat. br. 286). Od ostalih djela naih autora, obraenih u ovom katalogu, ovdje treba spomenuti: - ar al-Kfiya, komentar Ibn ibova djela al-Kfiya iz gramatike arapskog jezika, koji je na turskom jeziku napisao Amad Sd al-Bosnaw (um. poslije 1006/1597), a prepisao nepoznati prepisiva u drugoj dekadi mjeseca zu-l-kade 1123. (21.-31. decembra 1711.) godine (v. kat. br. 125), - ulla-i manma, komentar na turskom jeziku Muafe ibn Ysufa al-Mostrja, aya Yye (um. 1119/1707) na poznati perzijsko-turski rjenik Ibrhma hidje, po kome je rjenik i dobio ime Tufa-e hid (v. kat. br. 222), - Fat al-asrr f ar s, komentar na poznato i esto komentarisano al-Abharjevo djelo s iz logike, koji je na arapskom jeziku 1192/1778. godine napisao sarajevski kadija Muammad ibn Muaf ibn Amad al-yniaw (porijeklom iz ajnia), a 29. dumade-l-ahira 1200. (28. aprila 1786) godine, prepisao al- Ubaydullh Zuhd ibn al- Ibrhm (v. kat. br. 28), - Nim al-ulam il tam al-anbiy, biografsko djelo asana ibn urna al-Kfja al-qrja (Pruaka) al-Bosnawja, umro 1025/1616. godine (v. kat. br.472).
ANALI GHB 39/2010, (31), 311-314

313

Ocjene i prikazi - Dwn-i Qm, divan pjesama asan-ef. Qimje, ejha Hadi Sinanove tekije u Sarajevu, umro u Zvorniku 1091/1680. godine, pokopan na Kuli kod Zvornika (v. kat. br. 276), - Mama, hronika Mulla Mustafe Firakije, o vanim dogaajima iz povijesti Sarajeva od 1806. do 1827. godine. Mulla Mustafe Firaki je sin poznatog sarajevskog hroniara i pjesnika Mulla Mustafe Baeskije (v. kat. br. 477) i - Mevlud na bosanskom jeziku Arifa Sarajlije (Brkania), koji je poslije austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, sa ocem odselio u Novi Pazar, gdje je i umro 1916. godine. Mevlud je tampan u Istanbulu 1329/1911. godine pod naslovom ( ) Terduman mevludski na jezik bosanski (v. kat. br. 444). Od istog autora sauvana je i Medmua - biljenica na arapskom i turskom jeziku (v. kat. br. 477). Zanimljivo je napomenuti da su u ovom katalogu obraena i dva meka obrazaca arapske kaligrafije, bogato ukraena ornamentima. Prvi mek, od koga su sauvana samo tri lista, izradio je kaligraf Isml (v. kat. br. 39). Ovaj Isml je, najvjerovatnije, otac Umara ibn Ismla, koji je 1095/1684. godine izradio drugi mek od 50 obrazaca arapske kaligrafije (v. kat. broj 44). Oito je rije o kaligrafu iz Mostara, koga Baagi navodi pod imenom Omer-ef. Hattat i za koga kae da je osnovno obrazovanje stekao u Mostaru, a visoko u Istanbulu pred ejhu-l-islamom A-zde usayn-efendijom, te da je bio profesor na Ferhat-painoj medresi u Istanbulu i da je 1070/1659. godine postavljen za kadiju u Galati. Baagi jo navodi da je spomenuti kaligraf jednu zbirku uzoraka kaligrafijije od 50 lista predao sultanu na dar i da se ta zbirka danas uva u has-odaji. I Omerov sin, hafiz Mustafa bio je vjet kaligraf. Za njega se zna da je svojom rukom prepisao 30 primjeraka Kurana, od kojih su 4 sauvana do danas. Njegov osmi prepis se uva u Gazi Husrevbegovoj biblioteci, 22. i 23. u Historijskom arhivu Sarajevo, a trideseti prepis u jednoj privatnoj kolekciji. Treba, takoer, istai da se autor Kataloga osvrtao i na marginalne i druge biljeke na rukopisima, iz kojih se mogu crpiti dragocjeni podaci o dogaajima i ljudima u jednom duem periodu nae kulturne historije. Zbog svega navedenog, autoru prvog sveska Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo, dr. Mustafi Jahiu, treba odati priznanje za uloeni trud i umijee u istaivakom radu, a Historijskom arhivu Sarajevo estitati na izdanju ovako jednog znaajnog djela koje e, bez sumnje, obradovati istraivae nae kulturne batine na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Haso Popara 314
ANALI GHB 39/2010, (31), 311-314

Ocjene i prikazi

GLAGOLSKI ASPEKT U PERZIJSKOM I BOSANSKOM JEZIKU / Sabaheta Gaanin. - Sarajevo : Orijentalni institut u Sarajevu, 2010. 127 str. (Posebna izdanja XXXI).
Monografija Sabahete Gaanin preraena je verzija njene magistarske radnje Kontrastivna analiza glagolskog aspekta u perzijskom i bosanskom jeziku. To je opsegom nevelika, ali sadrajem znaajna radnja u kojoj se prvi put kontrastiraju naini izraavanja glagolskog vida u bosanskom i perzijskom jeziku. Cilj studije nije podrobno opisati vid u dva promatrana jezika, ve pokazati na konkretnim primjerima iz perzijskog, prikupljenim iz ogranienoga, ali dovoljno raznovrsnog korpusa, njihove prevodne ekvivalente u bosanskom jeziku primjenjujui kontrastivnu metodu analize. Na taj se nain ukazuje na slinosti i razlike u pogledu izraavanja vidskih znaenja u ta dva jezika. U polazitima za analizu autorica je uzela u obzir relevantne radove o glagolskom vidu u perzijskom i u slavenskim jezicima, kao i teorijske rasprave o toj gramatikoj kategoriji u drugim jezicima. Temi je pristupila poglavljem o glagolskom aspektu kao opelingvistikoj kategoriji prikazujui je u svjetlu savremenih tumaenja. U vlastitom osvrtu na ta savremena lingvistika tumaenja aspekta autorica obrazlae da svoj stav bazira na onima koja uzimaju za pretpostavku interakciju glagolskog vida i ostalih kategorija pridruenih glagolu. Time je postavila polazite za opis vida u bosanskom i perzijskom jeziku u svojoj studiji. U tom pregledu, predoenom na desetak stranica, autorica pokazuje da je u bosanskom jeziku glagolski vid u jednoj mjeri leksikalizirana kategorija budui da ga ve u svome obliku reflektira infinitiv glagola, ali istodobno istie da se ta kategorija ne moe uklopiti u opoziciju svreno/nesvreno (perfektivno/imperfektivno) kao jednu jeziku univerzaliju. Naime, sam oblik glagola nije uvijek dovoljan da se utvrdi je li neki glagol perfektivan ili imperfektivan, ve se do tog saznanja dolazi sagledavanjem glagolskog oblika u kontekstu i u korelaciji s drugim dijelovima reenice. Autorica tako pokazuje da glagolski aspekt u bosanskom jeziku promatra ne samo kroz njegov morfoloki nego i sintaktiki karakter. S druge strane, u perzijskom jeziku infinitiv glagola ne sadri aspekatsku distinkciju, ve je u tom smislu neutralan, te se realizacija aspekta u perzijskom vri na sintaktiko-semantikom planu. Glagolski aspekt u perzijskom autorica opisuje razmatrajui najprije tradicionalni i moderni pristup toj kategoriji u gramatikama perzijskog jezika, a potom i pristup Gernota Windfuhra u Persian Grammar (1979). Tom je autoru posveena panja stoga to je on u
ANALI GHB 39/2010, (31), 315-316

315

Ocjene i prikazi objanjavanju glagolskog vida u perzijskom jeziku razvio diskusiju o pitanju da li je glavno distinktivno obiljeje perzijskog glagolskog sistema vid ili glagolsko vrijeme, te je postavio tezu da vid u tom smislu ima primarnu, a glagolsko vrijeme sekundarnu ulogu. Zacijelo je, barem jednim dijelom, Windfuhrova diskusija autoricu usmjerila i na pitanje semantike komponente aspektualnosti (aktionsart), te je nadalje u svojoj studiji o glagolskom aspektu u perzijskom i bosanskom jeziku razmotrila glagole s obzirom na njihova inherentna znaenja koja se tiu aspekta. U tom je dijelu rada pokazala opu podjelu glagola na stativne i dinamike, potom podjelu dinamikih glagola na punktualne i durativne, te durativnih glagola na telike (ograniene) i atelike (neograniene). Svrha ovoga pregleda je pokazati da je tip glagolske situacije (npr. kihati-kihnuti, prei ulicu (jedan subjekt ili vie njih)) u perzijskom jeziku vidljiv tek na sintaktiko-semantikom nivou. U prikazu aktionsarta u bosanskom jeziku autorica je podsjetila na njegovih 19 tipova (npr. ingresivni: poletjeti, progovoriti), kompletivni: dopisati, totivni: odsluiti, atenuativni: proetati itd.). U zakljuku tog razmatranja istaknula je da se svi ti tipovi aktionsarta, karakteristini za bosanski jezik, mogu razvrstati po ve spomenutoj podjeli na stativne i dinamike glagole. Sredinji dio studije ini sama semantika analiza aspekatskih formi u promatranim jezicima. Analiza se sastoji od dva glavna dijela: imperfektivni aspekt i perfektivni aspekt, s tim to su i jedan i drugi obraeni najprije u neprolom, potom u prolom vremenu. Kao zaseban dio u ovoj analizi obraen je perzijski progresivni aspekt budui da se autorica priklonila stavu onih lingvista koji smatraju da je taj aspekt u perzijskom nezavisan od imperfektivnog. Treba istaknuti da je analiza glagolskog aspekta u perzijskom i bosanskom jeziku upotpunjena jednim poglavljem u kojem se razmatra interakcija glagolskih vremena i glagolskog vida. To je zasigurno neizbjena tema u kontrastiranju slavenskog vida s vidom u neslavenskim jezicima. U ovoj se monografiji autoriina razrada sloene strukture glagolskog vida pokazuje uspjenom. Stoga je ovo vrijedan doprinos opisu vidske problematike. Kao svaka kontrastivna analiza jezika, i ova je korisna iz najmanje dva razloga. Jedan je to doprinosi potpunijem opisu perzijskog i bosanskog jezika, i to na temelju analiziranja njihovih slinosti i razlika. Drugi je to doprinosi lakem uenju perzijskog jezika, a uenje stranoga jezika metodom kontrastiranja svakako razvija jeziku svjesnost, odnosno pomae potpunije upoznavanje maternjeg jezika i svijest o njegovim kategorijama. Kerima Filan

316

ANALI GHB 39/2010, (31), 315-316

Ocjene i prikazi

DRUKIJE RAZUMIJEVANJE OSMANLIJA /Ilber Ortayl ; [preveo Salmir Kaplan]. Sarajevo : Connectum, 2009. - str. 236.
Pred nama je prevod s turskog na bosanski jezik prve od etiri knjige koje je autor Ilber Ortajli objavio pod naslovom Osmanly Yeniden Kefetmek u vremenu od 2006. do 2010. godine. Cilj tog projekta je sakupiti radove i predavanja profesora Ortajlija o osmanskom dobu koje je tokom godina podnosio na naunim simpozijumima i razliitim konferencijama. Ideja za ovaj projekt niknula je u povodu obiljeavanja 700. godinjice od osnivanja osmanske drave. U napomenama na poetku knjige sam autor govori o tome kako po njegovom miljenju sveanosti kojima se obiljeavaju razliite godinjice nemaju pravi smisao ako ne nude konkretan doprinos razumijevanju dotinih dogaaja ili okolnosti koji se obiljeavaju. To ga je potaknulo da iroj italakoj publici uini dostupnim odgovore na pitanja kao to su: kakva je drava bila Osmanska imperija, koje su institucije u njoj postojale, kako se u to doba ivjelo, zato je u savremenom dobu vano poznavati historiju. U ocjeni ove knjige treba najprije istaknuti nain na koji je autor pristupio tematici. Knjiga je sainjena iz 21 lanka manjeg opsega koji govore o razliitim oblicima ivota u osmanskom dobu. Ve po tome je jasno da etiri knjige, koliko ih je objavljeno u okviru projekta Osmanly Yeniden Kefetmek, nisu u hronolokom smislu jedna cjelina. Svaka od njih je zapravo zasebna knjiga u kojoj korisnik moe pronai lanke o razliitim temama. Prva knjiga, koja je zahvaljujui prevodilakom trudu Salmira Kaplana i spremnosti izdavake kue Connectum iz Sarajeva da objavi ovaj tekst sada dostupna i naoj italakoj publici, barem se jednim svojim dijelom bavi samim poetkom postojanja Osmanske imperije. Rije je o dva poglavlja posveena dobu sultana Mehmeda Fatiha. Tema jednoga je Fatihovo osvajanje Konstantinopolisa, koji e postati osmanska prijestolnica Istanbul, dok je u drugome, naslovljenom Fatih i feth (Fatih i osvajanja), u fokusu teritorijalno irenje osmanske drave u doba tog sultana. Ono to se u tim poglavljima namee kao drukije tumaenje, pa samim tim i drukije razumijevanje Osmanlija jest autorova konstatacija da se osvajanjem grada, kakav je bio Konstantinopolis, u osmanskom drutvu poinje razvijati imperijalistika svijest iji e se utjecaj primijetiti u umjetnosti, kulturnom ivotu i, dakako, u dvorskom protokolu. Ima li se u vidu takvo autorovo tumaenje historije osmanske drave, postaje jasnije zato je prvo poglavlje u ovoj knjizi naslovljeno Istanbul crtice iz prolosti. Postavljanjem Istanbula na poetak svoga tumaenja Osmanlija autor je nagovijestio drukiji pristup tematici.
ANALI GHB 39/2010, (31), 317-319

317

Ocjene i prikazi U poglavlju pod naslovom Osmanski saraji Topkapi Saraj ve uvodna reenica obeava drukiju priu o tom dvorcu. Evo kako autor uvodi itatelja u tu temu: Mnogo se govori o raskoi i veleljepnosti osmanskih saraja. No oni koji su imali priliku obii evropske prijestolnice, poput Moskve, lahko e shvatiti da su dravni izdaci Osmanske imperije u 19. stoljeu na vlastiti rasko izuzetno skromni u poreenju s izdacima drugih velikih drava tog perioda. Osmansku skromnost autor vidi u tome to su svi sultani ivjeli u istom dvorcu u Topkapi-saraju, premda, kako dalje dodaje, treba imati na umu i ekonomske prilike kad se razmatra injenica da osmanski vladari nisu gradili svaki svoj dvorac. Iako u knjizi ne slijede jedno za drugim poglavlja Carsko vijee (Divan-i Hmayun) i Visoka porta (Bab-i Ali) sainjena su tako da italac posve lijepo razumije kako je Divan-i Hmayun predstavljao okosnicu ureenja centralne osmanske vlasti od poetka postojanja drave do 18. stoljea, kad se u carstvu javlja tendencija decentralizacije. Ponovna centralizacija u 19. stoljeu iznjedrila je novi vid ureenja centralne vlasti osmansku vladu koju su sainjavali mnogi uredi nalik dananjim ministarstvima i koja je u cijelom svijetu bila poznata pod nazivom Bab-i Ali. Dobar primjer da je ova knjiga o Osmanlijama drukija jest poglavlje o Mimaru Sinanu. Autor u tom lanku ne govori samo o zdanjima tog velikog graditelja nego o zlatnom dobu osmanske drave tokom polustoljetne vladavine Sulejmana Velianstvenog i o ogromnom znaaju neimara Sinana da u 16. stoljeu sve graevine na irokom prostoru osmanske drave, od Bosne do Halepa i Egipta, imaju zajednike odlike i isti graditeljski stil, kako kae profesor Ortajl, kao da je postojala neka ustanova poput Ministarstva prostornog ureenja koja bi koordinirala te brojne graevinske projekte. itatelji pak koje posebno zanima osmanska arhitektura zanimljiv tekst mogu nai u poglavlju Barok u Istanbulu. Tu je rije o posebnom stilu u osmanskoj arhitekturi koji se javlja u 18. stoljeu na javnim objektima poput damija i adrvana a koji veoma lii na evropski barok. U poglavlju naslovljenom Osmanska kuhinja ne treba oekivati opis slanih i slatkih jela to su se spravljala za sultane i druge dravne dostojanstvenike. Ilber Ortajl se u okviru ove teme zanimao za ivene namirnice koje su se u to doba koristile i za nain na koji se prijestolnica snabdijevala hljebom, mesom, povrem i voem. Budui da se autor ove knjige u okviru svoga nauno-istraivakog rada posebno bavio osmanskom porodicom i o toj temi objavio knjigu pod naslovom Osmanl Aile Yaps (Struktura osmanske porodice), i u knjizi koju ovdje predstavljamo zanimljivo je poglavlje Porodica kao institucija. Autor je na desetak stranica uspio navesti dosta zanimljivih podataka ukljuujui i one 318
ANALI GHB 39/2010, (31), 317-319

Ocjene i prikazi o poloaju ene te o ivotu u mahali kao najmanjoj upravnoj jedinici kod Osmanlija. Putopisi i putopisci naslov je poglavlja u kojem se navodi ta su stranci zapaali o razliitim vidovima ivota u osmanskoj dravi. Uz te podatke, preuzete iz najznaajnijih putopisa koje su sainili uglavnom Evropljani, ima i nekoliko autorovih zapaanja kao to je ono o desetinama primjeraka prepisa putopisa Hansa Schiltbergera, to je pokazatelj razmjerno rairene navike itanja i zanimanja za istok u Evropi. Svojevrsni vodi za etnju Istanbulom ine poglavlja o trgu Sultanahmet i o ulemanskim etvrtima grada onima u kojima su bile najznaajnije obrazovne institucije. Za te je etvrti vano primijetiti da ih je ulemanskim inilo to to su u njima istodobno i stanovali predavai na tim visokim kolama. Jasno je da autor nije panju posvetio samo karakteristinim graevinama, ve i samome prostoru koji odraava nekadanji ivot. O dravnoj upravi govori se u poglavljima o sultanima, paama i kadijama, kao i u onome pod naslovom Neovisni ejaleti u osmanskom upravnom sistemu. U ovome posljednjem spomenutom autor je, izmeu ostaloga, pokazao kako podruje Hidaza (u kojem se nalaze Meka i Medina) osmanskoj dravi nije donosilo prihode ve se za tu oblast izdvajala velika koliina dravnih prihoda. Bilo je to, dakle, podruje od velike politike vanosti za Osmanlije. S druge strane, Egipat je bio vana oblast s ekonomskog aspekta, najprije kao itna riznica, potom kao prostor koji je osiguravao kontrolu nad susjednim teritorijama, te kao prostor s dobro razvijenim financijskim i poreznim sistemom. U istom poglavlju panju privlae navodi autora i drugih historiara na koje se on poziva, o podruju Vlake i Moldavije kao neovisnih ejaleta (pokrajina) u sastavu Osmanske imperije. Ako bi trebalo istaknuti jednu odliku ove knjige, onda je to kazivanje na jednostavan nain o temama koje obiljeavaju itave periode Osmanske imperije. Dobro je to ovakva knjiga, namijenjena iroj publici, nije optereena biljekama. Autorov jezgrovit i sadrajan stil, koji ovu knjigu ini zanimljivom svakome ko je uzme u ruke, proiziao je iz njegove desetljeima duge nauno-pedagoke aktivnosti, dobro ovjerene u dvadesetak objavljenih knjiga. Pristup Ilbera Ortajlja tematici koja je ve bila predmetom brojnih studija nesumnjivo je svojevrsno osvjeenje. Kerima Filan

ANALI GHB 39/2010, (31), 317-319

319

Ocjene i prikazi

PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 59/2009., Sarajevo : Orijentalni institut u Sarajevu, 2010. - 316 str.
U godini kada se obiljeava ezdesetgodinjica postojanja i rada Orijentalnog instituta u Sarajevu objavljuje se i 59. broj asopisa Prilozi za orijentalnu lologiju. I ovaj broj slijedi principe po kojima je asopis prepoznatljiv u zemlji i svijetu i zahvaljujui kojima je referiran u online bazama podataka CEEOL u Evropi i EBSCO u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Njegova osnovna karakteristika jesu originalni istraivaki radovi bazirani na primarnim izvorima, prvenstveno rukopisnoj i arhivskoj grai, uz koritenje relevantne i pouzdane literature. Radovi su rasporeeni u skladu s uobiajenom podjelom u naunim asopisima. Na poetku ovog broja asopisa je In memoriam Prof. Salih Trako (1924-2010), u kojem je Fehim Nametak podsjetio na ivotni put i istraivaki rad ovog dugogodinjeg saradnika Orijentalnog instituta, u kojem je proveo 35 godina i ostavio vrijedne i zapaene rezultate. Izvorni nauni radovi obuhvataju oblasti Filologija, podijeljenu na Jezik i Knjievnost, a u ovom broju su objavljeni jedan rad iz jezika i etiri iz knjievnosti. Rad iz jezika pisan je na engleskom jeziku, a nosi naslov Linguostylistic approach to qasidas by Ahmad Khatem Aqowalizade. U njemu autorica Sabaheta Gaanin, na primjeru dviju kasida na perzijskom jeziku pjesnika Ahmeda Hatema Bjelopoljaka, istrauje koritene stilske figure i njihovu stilematinost, pratei strukturu kasida na fonostilistikom, morfostilistikom, sintakso-stilistikom i leksiko-stilistikom nivou. Radovi koji se odnose na iroko podruje knjievnosti pokazuju raznolikost tema koje i inae nalazimo u asopisu Prilozi za orijentalnu filologiju. U ovom broju se ona ogleda kroz temu rada Delile Babovi Recepcija knjievnoestetskih vrijednosti Kurana u savremenoj bosanskohercegovakoj knjievnoj kritici, u kojem autorica, na bazi prijevoda Kurana Enesa Karia i Esada Durakovia, kao i jo nekoliko radova ovih i drugih autora, istie pomjeranja u recepciji kuranskog teksta s iskljuivo ideologijske dimenzije ka potenciranju njegovih estetskih i stilskih odlika, dok se, s druge strane, u radu Denite Kari govori o Fenomenu palestinskog postkolonijalnog romana i novele u arapskoj knjievnosti, i ukazuje na njegove specifinosti, umjetniki potencijal i otvorenost razliitim kritikim pristupima. Druga dva rada odnose se na knjievno stvaralatvo Bonjaka na orijentalnim jezicima. U sreditu interesovanja Mirze Sarajkia ponovo je Ahmed 320
ANALI GHB 39/2010, (31), 320-322

Ocjene i prikazi Hatem Bjelopoljak, ali tema ovog rada su pjesnikovi gazeli na arapskom jeziku. Pod naslovom Lirski ciklus Ahmeda Hatema Bjelopoljaka ili poetska arabeska vjene Ljubavi autor analizira poetiku arabeske u Hatemovim gazelima kao mikrostrukturama ali i njihovu makrostrukturu, tj. lirski ciklus, te zakljuuje kako se Hatemov poetski tekst u cjelini doima kao jedinstvena poetska arabeska vjene Ljubavi. Na primjeru epa Ljepota i srce Ahmeda Valija Novopazarca i Muradname Dervi-pae Bajzidagia Adnan Kadri govori O onomasioloko-mistikoj konceptualizaciji poezije Bonjaka na orijentalnim jezicima, povremeno ilustrujui svoje analize primjerima konceptualizacije puta spoznaje u narativnoj tesavufskoj knjievnosti i shematskim prikazima narativne linije mistike narativne poeme. Oblast Historija i diplomatika u ovom broju predstavljaju dva rada. Dok je rad Hatide ar-Drnda Nahija Ljubovi u 15. i 16. stoljeu zasnovan iskljuivo na podacima iz osmanskih izvora tog vremena, posebno katastarskih popisa Hercegovakog sandaka iz 1477. i 1540. godine, na osnovu kojih se prati historijat zateenog vlakog stanovnitva ove nahije nakon uspostave osmanske vlasti, dotle rad Nenada Filipovia pod intrigantnim naslovom Lady Mary Wortley Montagu i Ahmed-beg od Kumodraa svojim sadrajem donekle izlazi iz okvira podjele radova u oblast historije i diplomatike. U njemu autor koristi pisma lady Mary Wortly Montagu, supruge engleskog diplomate u Istanbulu, kao prvorazredan i pouzdan izvor o ivotu u osmanskom Beogradu poetkom 18. stoljea, kada ona boravi u kui lokalnog aristokrate i intelektualca Ahmed-bega od Kumodraa. Rad se doima kao mjeavina diplomatske historije (iako autor navodi da u nju ne spada) i epistolografske knjievnosti, mjeavina u kojoj pisma lady Mary ocrtavaju realnost ivota u Osmanskom carstvu i nude, kako kae autor, pouzdane podatke i otroumne opservacije koje je mogue razdvojiti od tendencioznog ideologizovanog narativa. Rad obiluje napomenama, kojih je ak daleko vie nego samog teksta i koje premauju standardne fusnote rada iz historije (ili bilo koje druge oblasti), te predstavljaju prave male eseje o linostima, porodicama, obiajima, filozofiji, religiji, intelektualnom ivotu, kontaktima itd., pa bi bilo najprimjerenije da se ovaj rad oznai kao rad iz historije kulture. Pod jednostavnim nazivom Prilozi u asopisu se esto javljaju obimom krai, ali sadrajno vrijedni tekstovi koji na bazi izvornog materijala oslikavaju pojedine dogaaje ili linosti iz nae kulturne historije. Tako je autor Haso Popara u prilogu pod naslovom Ko je al-Muhir ad-Dgistn, prepisiva Mushafa Fadil-pae erifovia?, uporeivanjem prepisivaevih biljeaka i drugih dostupnih izvora i literature, utvrdio puno ime i porijeklo prepisivaa rukopisa Kurana koji je Fadil-paa erifovi uvakufio za Gazi Husrev-begovu damiju i biblioteku i koji je danas poznat kao Mushaf Fadil-pae erifoviANALI GHB 39/2010, (31), 320-322

321

Ocjene i prikazi a, a Alma Omanovi-Veladi pod naslovom Haseija Mehmed Memi-aga Makovi i sarajevska svakodnevnica predoiila podatke i zabiljeke koje je o ovom sarajevskom vakifu i predvodniku bosanske vojske u brojnim vojnim pohodima pronala u rukopisima Baeskijinog Ljetopisa, Kadieve Hronike i Muvekkitove Historije Bosne. U rubrici Bibliografije u ovom broju je Madida Mai pripremila Pregled izdanja Orijentalnog instituta 1998-2009, s bibliografijom radova u POF-u 46-58, raen po sistemu uspostavljenom u ranije objavljenim bibliografijama izdanja Instituta i radova u POF-u, u kojima su obuhvaeni radovi iz brojeva 1-24 (Bisera Nurudinovi), 25-34 (Svetlana Mili) i 35-45 (Sabaheta Gaanin). U Bibliografiji radova Saliha Trake, koju je priredila Mubera Bavi, predstavljeni su oni rezultati njegovog rada na izuavanju pisanog naslijea Bosne u kojima se on pojavljuje kao autor ili koautor. Meutim oni su mnogo bogatiji nego to to pokazuje ova bibliografija, jer su utkani u bibliografije brojnih i starijih i mlaih saradnika s kojima je rado i kojima je uz osmjeh pomagao u iitavanju teko itljivih rukopisa i dokumenata. Na kraju asopisa, kao i obino, nalaze se Ocjene i prikazi. U ovom broju doneseni su prikazi dvanaest knjiga objavljenih u posljednje vrijeme u zemlji i svijetu koje svojim sadrajem pripadaju oblastima kojima se bave istraivai u Orijentalnom institutu. Lejla Gazi

322

ANALI GHB 39/2010, (31), 320-322

IN MEMORIAM SALIH EF. TRAKO (1924. - 2010.)

Sedmog augusta 2010. godine preselio je na ahiret prof. Salih Trako, dugogodinji saradnik Anala i vrstan poznavalac orijentalnih jezika i rukopisne grae. Salih-ef. je roen 01. 12. 1924. godine u Donjoj Smrnici u dematu Graanica kod Visokog. Mekteb je zavrio u rodnom mjestu kod Osman-ef. Redovia, osnovnu kolu u Donjim Motrama a osmogodinju Gazi Husrev-begovu medresu 1943. godine u Sarajevu. kolske 1943/44. odsluao je prvu godinu VIT-a u Sarajevu. Prilikom bombardovanja Sarajeva 1944. godine Salih-ef. je ranjen zbog ega je prekinuo dalje kolovanje na ovoj ustanovi. Godine 1951. upisao se na Filozofski fakultet, gdje je studirao orijentalne jezike. Jo kao student 1954. godine Salih-ef. poeo je raditi u biblioteci Orijentalnog instituta kao knjiniar. Nakon zavretka studija, 1957. godine, nastavio je raditi u Orijentalnom insitutu, sve do penzionisanja 01. 12. 1989. godine, na prikupljanju, katalogiziranju i publikovanju rukopisne grae Instituta. Rezultat toga rada su desetine strunih i naunih radova objavljenih u Prilozima za orijentalnu lologiju, Analima Gazi Husrev-begove biblioteke i drugim asopisima kao i zasebna djela od kojih ovdje navodimo samo neka: Katalog perzijskih rukopisa u Orijentalnom institutu, Katalog rukopisa Orijentalnog instituta iz lijepe knjievnosti (u koautorstvu sa Lejlom Gazi), dva sveska Kataloga rukopisa Bonjakog instituta u Sarajevu (u koautorstvu sa Fehimom Nametkom), ulistan (prijevod sa perzijskog), Mehmed Nailija Guranija (izbor iz poezije), Tragom poezije bosanskogercegovakih muslimana na turskom jeziku, Izbor iz poezije Arifa Hikmet-bega Stoevia Rizvanbegovia (oba djela u koautorstvu sa Lamijom Hadiosmanovi) i Prijevod i komentar djela Tarih-i Bosna autora Saliha Sidkija Hadihuseinovia Muvekkita (u koautorstvu sa Abdulahom Polimcem, Lamijom Hadiosmanovi i Fehimom Nametkom). Salih Trako je od prvog broja poeo saraivati u Analima Gazi Husrevbegove biblioteke, gdje je objavio jedanaest originalnih radova i jedan prikaz. Radovi se odnose na bosanskohercegovake autore u rukopisima Orijentalnog instituta ili Gazi Husrev-begove biblioteke. i njihovo stvaralatvo na orijentalANALI GHB 39/2010, (31), 323-324

323

IN MEMORIAM nim jezicima. Tako je u dva rada pisao o Ibrahimu Zikriju Uianinu te Muhamedu Hilmiji Gori, hronogramima sarajevskog muftije Muhamed-efendije Sidkija Muidovia, medmui pjesnika akira, farmakolokim rukopisima koji su bili pohranjeni u Orijentalnom istitutu, ali i vakuma na podruju jugoistone Bosne, predavanjima mesnevije u Sarajevu i natpisima na amanidima Kizlaragine damije u Mrkonji-Gradu. Penzionisanjem nije zavren radni vijek Salih-ef. Jednu godinu radio je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao honorarni saradnik.Poetkom devedesetih godina prolog stoljea, zajedno sa Demalom Salihspahiem, neumorno je radio na osnivanju i radu medrese "Osman-ef. Redovi" u Velikom ajnu kod Visokog, gdje je jedno vrijeme predavao turski jezik, obredoslovlje i erijatsko nasljedno pravo. Salif-ef. Trako se odlikovao skromnou, nenametljivou, pristupanou i izuzetnom strunou u poznavanju orijentalnih jezika i historiograje Bosne i Hercegovine. Pripada generaciji orijentalista koji su poetkom druge polovine prolog stoljea udarili temelje i dali peat jugoslavenskoj orijentalistici, posebno bosanskohercegovakoj i sarajevskoj koli orijentalistike i osmanistike. Osman Lavi

324

ANALI GHB 39/2010, (31), 323-324

SADRAJ

Azra Gado Kasumovi: DIPLOMATIKI DOKUMENTI: ARZUHALI, MAHZARI, ARZOVI, ILAMI I SAHHA-BUJURULDIJE - molbe, albe, kolektivne predstavke, prijedlozi, izvjetaji i sahha-bujuruldije - .................................................. 5 Diplomatic documents: arzuhals, mahzars, arzes, ilams and sahha-buyruldis ....................................................................... 44 nder Bayir: VANOST OSMANSKIH ARHIVA S ASPEKTA PROUAVANJA RUMELIJE ................................................................. 45 The importance of Ottoman archives for studying Rumelia .................... 64 Omer Nakievi: GORNJOTUZLANSKI PROTOKOL ..................................................... 65 The Gornja Tuzla protocol ....................................................................... 83 Enes Pelidija: PROLOST TENJA I NJEGOVE OKOLINE U XVIII STOLJEU ............................................................................... 85 History of Teanj and its environs in the 18th century ............................ 112 Kerima Filan: IZ SVAKODNEVNICE OSMANSKOG SARAJEVA: DRUENJA I RAZONODE.................................................................. 113 From the everyday life of Ottoman Sarajevo: companionships and amusements .......................................................... 138

Mustafa Jahi: PARTIKULE KAO VRSTA RIJEI U ARAPSKOM JEZIKU ....................................................................... 139 Particulars as a type of word in arabic ................................................. 159 Munir Muji: POIMANJE SLINOSTI U POREENJU I ZAJEDNIKOG SVOJSTVA POREENJA U KLASINOJ ARAPSKOJ STILISTICI ...................................................................... 161 Understanding similarities with regard to the common feature of comparison in classical arabic stylistics ............................... 168 Adnan Kadri: OSVRT NA SIMBIOZU POETSKOG I PROZNOG NARATIVA U DJELIMA NASUHA MATRAKIJA BONJAKA (?-1564) ............................................................................ 169 A review of the symbiosis of poetic and prose narrative in the works of Nasuh Matraki Bonjak (?-1564) ................................ 194 Sabaheta Gaanin: AHMED HATEM BJELOPOLJAK NAKIBENDIJSKI EJH I PJESNIK ................................................................................... 195 Ahmad Khatam Aqowalzde - Naqshibandi Shaikh and poet .............. 211 Mirza Sarajki: OSNOVNE TEME GAZELA AHMEDA HATEMA BJELOPOLJAKA NA ARAPSKOM JEZIKU ...................................... 213 The main themes of Ahmed Hatem Bjelopoljaks arabic ghazal............ 225 Osman Lavi: BIBLIOGRAFIJA RADOVA OBJAVLJENIH U ANALIMA GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIOTEKE KNJ. I - XXX ................... 227 Bibliography of Anali Gazi Husrev-begove biblioteke vol. I-XXX ........ 271

Nusret Kujrakovi: ULISTAN - KNJIEVNOHISTORIJSKA MONOGRAFIJA I BIBLIOGRAFIJA .................................................. 273 ulistan a literary-historical monograph and bibliography .............. 296 Ocjene i prikazi GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA U SARAJEVU. KATALOG ARAPSKIH, TURSKIH, PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA. Svezak sedamnaesti. Obradio Osman Lavi. - Sarajevo : Rijaset islamske zajednice u BiH ; London : AL-Furqan Fondacija za islamsko naslijee, 1431/2010. XXX, 676 [8] str. : [16] faks. (Aladin Husi) ...................... 297 KASIDE-I BURDA : (prijevod na bosanski) / erefudin Ebu Abdullah Muhammed bin Seid al-Busiri ; [prijevod sa turskoga Halil ibn Ali Hrle, Stoanin. Transliteracija Osman Lavi. Komentari o Burdi: Abdul Hakim Murad i Enes Kari. - Sarajevo : Gazi Husrev-begova biblioteka, 2008. 145 str. : faks. (Osman Lavi) .................................................................... 301 GAZI HUSREV-BEG /Behija Zlatar. - Sarajevo : Orijentalni institut u Sarajevu, 2010. - 236 str. (Posebna izdanja, XXXII). (Aladin Husi) ....... 303 ORIJENTALNI INSTITUT U SARAJEVU. KATALOG ARAPSKIH, TURSKIH, PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA. Obradila Lejla Gazi. - Sarajevo : Orijentalni institut u Sarajevu ; London : AL-Furqan Fondacija za islamsko naslijee, 1430/2009. XXXVII, 246 [10] str. : [16] faks. ; (Posebna izdanja 30) (Aladin Husi) ....................................... 307 HISTORIJSKI ARHIV SARAJEVO. KATALOG ARAPSKIH, TURSKIH, PERZIJSKIH I BOSANSKIH RUKOPISA. Svezak prvi. Obradio Mustafa Jahi. - Sarajevo : Historijski arhiv Sarajevo ; London : AL-Furqan Fondacija za islamsko naslijee, 1431/2010. - XLIII, 660, [8] str. : [16] faks. ; (Posebna izdanja 2) (Haso Popara) .................................. 311 GLAGOLSKI ASPEKT U PERZIJSKOM I BOSANSKOM JEZIKU / Sabaheta Gaanin. - Sarajevo : Orijentalni institut u Sarajevu, 2010. - 127 str. (Posebna izdanja XXXI). (Kerima Filan) ............................................. 315

DRUKIJE RAZUMIJEVANJE OSMANLIJA /Ilber Ortayl ; [preveo Salmir Kaplan]. Sarajevo : Connectum, 2009. - str. 236. (Kerima Filan) ........................................................................................................... 317 PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 59/2009., Sarajevo : Orijentalni institut u Sarajevu, 2010. - 316 str. (Lejla Gazi) .................... 320 IN MEMORIAM SALIH EF. TRAKO (1924. - 2010.) (Osman Lavi) ................................. 323