Umjetnost BiH u XX st.

Umjetnost BIH 1894 - 1923

U m j e t n o s t Bosne i Hercegovine 1894 1923 Azra Begi Periodizacija je izvrena iskljuivo prema prilikama u BiH koje su predmet prve studije u ovom katalogu. Na poetku izlobe stoji, dakle, period koji predstavlja vrhunac dominacije strane likovne produkcije u BiH (1894-1903), ali u kome, istovremeno, klija sjeme domaeg razvitka. Na njenom kraju nalazi se period 1918-1923. koji znai vrhunac svega onoga to je prosijano u vrijeme austrougarske uprava a sada, u novim prilikama, doivljava puni rascvat. PRILIKE Period austrougarske uprave U globalu, itav austrougarski period moe se podijeliti u dvije faze: u prvoj, koja traje gotovo tri decenije, dominira strana likovna produkcija sa domaom tematikom; u drugoj, vodstvo preuzimaju domai umjetnici nadmaujui strance brojnou, kvalitetom i suvremenijom orijentacijom u radu. Prelomna godina za prvu i drugu fazu jeste 1907. godina, kada stupaju bosanski umjetnici Gabrijel Jurki, Pero Popovi, Branko Radulovi i Tudor vraki (muslimani i jevreji zasada stoje po strani). Posljedice okupacije: a) strana likovna produkcija u periodu 1894-1903. Trebalo je saekati da austrougarska politika u naim krajevima dobije jasnije i odreenije konture pa da likovna umjetnost postane vaan adut u politikooj igri. Pri tome je prvorazrednu ulogu odigralo pokretanje Nade (1895-1903), luksuzno opremljenog asiposa za pouku, zabavu i umjetnost. Period Nadinog izlaenja poklapa se sa vrhuncem dominacije strane slikarske produkcije na naem tlu. tadleru dugujemo i podui boravak slovenake slikarice Ivane Kobilice u Sarajevu. Ona se ovdje najtjenje povezuje sa glavnim Nadinim ilustratorima: likovnim uradnikom Ewaldom Arndtom eplinom, te Leom Arndtom i Maximilianom Liebnweinom. Agilna etvorka osniva 1900. godine Sarajevski slikarski klub. Crkva i drava nisu jedini poruioci umjetnikih djela. Pored njih se javlja buroazija strana i domaa. Buroazija je uglavnom skoncentrisana na slikanje vlastitog lika. b) pojava domae umjetnosti 1906. stoji na raspolaganju privatna kola eha Jana Karela Janevskog u Saraaevu, kroz koju su proli Tijei, Miji, Bijeli, Kuzmiev, Berov. Sticajem okolnosti u ovom periodu, Evropa je bosanskohercegovkim umjetnicima postala iri zaviak. No budui da su svi manje-vie bili seljakog, sitnograanskog ili, u najboljem sluaju inovniklog porijekla, te da su dolazili iz sredine skuenih vidika, oni nisu ni htjeli ni mogli da se ukljue u avangardne pokrete koji u to vrijeme niu na razliitim punktovima u Evropi. Zbunjeni posvemanjim ruenjem vrijednosti koje su tek usvojili i osvojili, svi oni imaju potrebu da nau stabilnija uporita: to su Akademija i Muzej, dakle, ono to je sigurno i provjereno. Poloaj domaih umjetnika Moramo imati na umu sloenost politike situacije na unutranjem i meunarodnom planu. Bosna i Hercegovina definitivno je ula u krug evropske kulture.

Umjetnost BiH u XX st. Umjetnost BIH 1894 - 1923

Austrougarska uprava radi na denacionalizaciji Bosne i Hercegovine. Na drugoj strani su domai nacionalisti. Nacionalno buenje naih naroda u prvi mah je obojeno uzajumnom netrpeljivou. Poslije uspjeha Jurkieve izlobe 1911, najavljuje se regionalna izloba bosanskohercegovakih umjetnika. Rezime austrugarskog perioda: izloba 1917. U trenutku kada je gubila tlo pod nogama Austro-Ugarska je napravila izlobu. Na izlobi je prikazano 156 djela od dvadeset i jednog umjetnika. Sveano otvoenje je obavljeno 14. oktobra u sveanoj Sali zgrade Zemaljske vlade. Bila je to prva velika zajednika manifestacija bosanskohercegovakih umjetnika (etrnaestorica su bili domai); po prvi i posljednju put su se nali na okupu domai i strani umjetnici. I oficijalna i opoziciona kritika slau se u tome da nivo izlobe nije bio osobito visok. Prvo bilo je mnogo odsutnih: meu domaim umjetnicima nisu se pojavili neki od najboljih: Branko Radulovi, Pero Popovi, Lazar Drljaa, nije bilo ni pire Bocaria, Lekse Tomaevia, Lujze Kuzmi, Adele Berove, Milenka Atanackovia. S druge strane, ni sami uesnici, sa izuzetkom Bijelia, Jurkia te vralia, Mijia a donekle i Tijeia, nisu nastupali sa reprezentativnijim djelima: bilo je dosta crtea, skica i studija, dosta akvarekla, neto grafika i skulptura. Mazali je izloio samo akvarelel, ain ratne crtee, Bijeli djela iz bihakog perioda, Jurki loe ocjenjenu Ratnu etvu i izvanrednu Visoravan u cvatu. Jedino je Miji sa 18 radova i raznovrsnih tehnika nadmaio sve prisutne. Najbrojniji su portreti i pejzai. Stilski raspon izlobe kretao se od akademskog realizma i naturalizma, te plenerizma i raznih derivata impresionizma i sezanizma do simbolizma, seceije i ekspresionizma, a sve to bilo je profiltrirano kroz akademije u Beu, Pragu, Krakovu, Minhenu, Budimpetu i Parizu... jednom rijeju, tu se moglo vidjeti sve ono to su nai umjetnici dotada nauili u Evropi i manje ili vie slobodno dalje razvili. Obje protivnike struje su konstatorale odsustvo domae umjetnosti. J. J. Ko hoe da na trenutak zaboravi rat, neka ode na slikarsku izlobu u Sarajevu. Zaista, u izlobi naih slikara ne mirie barut, u doba revolucije nijedne crvene game. Ova izlona je imala prvorazredan znaaj u sumiranju rezultata postignutih u periodu austrougarske uprave. PERIOD IZMEU DVA RATA - vrijeme 1918-1923 Drutvo umjetnika SHS Meu sarajevskim umjetnicima prvi su se organizirali slikari. Oni su u novembru 1919. osnovali Drutvo umjetnika SHS pored predsjednitvom dr. Nike Andrijaevia. Osnovna njegova zadaa bila je podizanje domae umjetnosti u narodnom duhu i potpomaganje umjetnika. Ovo je period cvjetanja Karla Mijia, Romana Petrovia, Doke Mazalia, Petra Tijeia, eferova, Kuzmieve, Berove, vrakia, Jurkia, aina, Hadidamjanovia. Oduevljenje zbog Osloboenja, osjeaj optejugosavenske povezanosti i bratstva. To je vrijeme osnivanja i djelovanje prve umjetnike kolonije u nas blaujske. 1923. odrana poslejnja izloba Drutva umjetnika SHS. Atmosfera bez kiseonika U euforiji poratnih godina izgledalo je da e Sarajevo, ako nita drugo, postati vano likovno sredite. Na alost, entuzijazam nekolicine ubrzo e se razbiti o teku zaostalost i nezainteresiranost sredine: materijalno stvari stoje veoma loe: poslije povlaenja stranog kapitala, ratom i okupacijom je isrpljena Bosna i Hercegovina.

Umjetnost BiH u XX st. Umjetnost BIH 1894 - 1923

Ubrzo prestaju iluzije naih slikara o ravnopravnom ukljuivanju u zajednicu jugoslavenskih umjetnika. Nai slikari su izvrsno primljeni u Zagrebu, koji je u to vrijeme najznaajnije jugoslavensko likovno sreite. Ovo optejugoslavensko bratimljenje i zajedniki polet nee dugo potrajati: novoformirana drava ubrzo je podsjekla krila nadama ravnopravnosti i bratstva meu jugoslavenskim narodima. Bosna je izgubila status samostalne pokrajine. Nakon 1923. godine nai umjetnici se moraju prilagoditi novim, meuratnim prilikima u kojima Bosna i Hercegovina igra sporednu ulogu. Mladi naputaju zemlju. Kako ipak kontinuitet postoji zahvaljujui ponajprije nekolicini snanih linosti: Karlo Miji slika sada neka svoja kapitala djela u neorealistikom duhu; oko Mazali takoer, Roman Petrovi uva svoj radoznali stvaralaki duh sklon eksperimentu i novim traenjima. Upravo e ova trojica umjetnika, skupa sa Sigom Sumereckerom, zapoeti obnovi i preporod likovnog ivota u Sarajevo pod kraj tree decenije Grupa etvorice, 1929. i 1930. SLIKARSTVO PODSTICAJI I OPREDJELJENJA Na uvenoj Svjetskoj izlobi u Parizu, 1900. godine Bosna i Hercegovina nije mogla izloiti djela nijednog domaeg slikara. Jedan jedini umjetnik bosanskohercegovakoh porijekla, kome se ukazala ast, izlagao je u srpskom paviljonu. Bio je to hercegovac Risto Vukanovi sa platnom Dahije. U naem paviljonu bili su stranci. Poasno mjesto zauzimala je ogromna Diorama Sarajeva uvaenog bekog slikara A. Kaufmana. U svega nekoliko godina Bosna i Hercegovina je proivjela i iivjela svoje devetnaesto stoljee i sa prvim slikama ora Mihajlovia ula u modernu umjetnost jugoslavenkih naroda. Iznenadna pojava domae umjentosti i to u relativno irokom opsegu predstavljala je, kao to smo vidjeli, i za suvremenike tajnu koju nisu uspjeli odgonetnuti. Meutim, iz nae dananje perspektive, jasno je da se upravo pod kraj devetnaestog stoljea sustigao i spleo itav niz faktora koji predstavljaju plodan humus iz koga e ubrzo proklijati sjeme buduih etvi. U umjetnosti koja se u to vrijeme stvara u Bosna i Hercegovini paralelno teku dvije nejednake linije: jedna, neuporedivo jaa, vezana je za Zemaljsku vladu i austrougarskoj politici bliske krugove. Gotovo svi se okupljaju oko asopisa Nada. Na drugoj strani stoje znatno malobrojniji slikari vezani iskljuivo za domau, mahom srpsku sredinu: oni, udovoljavajui potrebama i narudbni srpske crkve i srpske buroazije, predstavljaju prelaz izmeu ikonopisaca i modernih slikara. Kao po pravilu, portrete rade u duhu akademskog realizma, a ikone u pravoslavnom, isto bizantijskom stilu. Na taj nain nacionalno osvjeena srpska sredina eli da se suprostavi uticaju stranaca. Prvi umjetnik u Bosna i Hercegovina, iskljuivo orijentiran na podmirenje potreba domae sredine bio je Crnogorac i atinski ak ANASTAS BOCARI. On je ovdje boravio kratko (stigao 1896), a interesuje nas u prvom redu kao slikar portreta naih graana. Vjerovatno je ve 1896.godine u Mostaru nastao Portret trgovca Ivanievia, raen po fotografiji, u tradiciji akademskog realizma, sa izvrsnim poznavnjame metjea i ak sa nekim slobodama, npr. u tretmanu ruku, ije deformacije imaju izvjesnu ekspresivnu vrijednost. 1897. pridruio mu se brat PIRO BOCARI koji e se nakon kraeg studija u Veneciji, trajno nastaniti u Sarajevu i ovaj nain slikanja nastaviti do u dvadeseto stoljee. Solidno izvedeni, esto po fotografiji, sa dobro uoenim psiholokim karakteristikama i jasnim naznakama pripadnitva graanskoj klasi, uspjeno doaravanje materije, ovi portreti postavljeni su redovno pred neutralnu pozadinu, raenu su u osnovniom smee-pozlaenom tonu kroz koji se probijaju akcenti neto smionije nabaenog ivljeg kolorita. Po ljupkosti 3

Umjetnost BiH u XX st. Umjetnost BIH 1894 - 1923

izdvajaju se Portret Belua Jungia 1898, Portret Atanasija ole. Ve poetkom druge decenije piro taj svoj akademski nain zaodjee u posve izvanjsko ruho poentilizma koji gotovo nikad ne probija akademsku strukturu slike, ali slikaru namee rjeeavanje probleme svjetlosti i boje. LEKS TOMAEVI rije je o posljednjem ruskom aku iz Foe, koji stoji posve po strani od tokova savremen bosanskohercegovake umjetnosti. U njegovoj oskudnoj zaostavtini izdvaja se Portret oca, snaan, taman, i tvrd, kao izrezan u drvetu, zasada jo uvijek njegovo najreprezentativnije djelo. Lekso je tipina prelazna linost, svojim opusom blia XIX nego XX st. Iz kruga Vladine liinije, prvi je stigao IRO TRUHELKA osnova Zemaljskog muzeja, te njegov prvi kustos i direktor. Po struci historiar umjetnosti, itavog ivota je neumorno slikao i u svakoj prilici pomagao umjetnost i umjetnike. Bio je jedna od onih dragocjenih linosti koje stvaraju klimu i oko sebe ire blagotvoran duhovni uticaj. Po svom shvatanju slikarstva, najblii je bekog koli, onom akademskom maminu slivenog poteza koji briljivo biljei sve detalje i nastoji na apsolutnom potivanju pravila perspektive, anatomije, loklalnog kolorita i slino. On je prije svega slikar istog srca i zato njegova djela nisu liena neke pomalo naivne drai, takvo je i Dvorote u Mostaru, predstavlja njegove najbolje kvalitet. FEDRINAND VELC, eh po narpodnosti. kolovani umjetnik, formiran na akademijama u Pragu i Minhenu i ovjenan nagradama i slavom. Pored slikanja i pedagokog rada pie knjige, objavljuje rasprave i ilustracije u Nadi. Svojom blijantno slikanim aktom Na odru raenim u Minhenu 1886 sa majstorski izvedenom pokratom izaziva divljenje uenika pogotovo oke Mazalia. Osobita mu je zasluga u tome to je organizirao izlobe akih radova. BALTAZAR BAUMGARTL, zaposlio se u Srednjoj tehnikoj koli. U centar svog interesovanja stavlja na pejza, a rjeava ga u stilskom rasponu izmeu planerizma i secesije. NADA je faktor od prvorazrednog znaaja u formiranju likovne kultore Bosna i Hercegovine. Na mlade duhove je viestrukoo djeloala, svojom likovnom opremom, ilustracijama, reprocukijama umjetnikih djela i fotografijama, i svojim tekstovima. Transformaciju Nade u skladu sa novim duhom vremena, moemo pratiti i kroz promjene u njenom grafikom izledu i kroz njen slikovni materijal. Ve od 1898 poinje pobjedonosno nadiranje secesije, naglo zaobljavanje linija u vitice i ornamente. KOLOVANJE I UTICAJI EVROPSKIH LIKOVNIH CENTARA BE akademizam, plenerizam, sibmolizam, secesija. Uticaj Segantinija. MILJENKO ATANACKOVI upisao se na valjda najkonzervativniju od svih tadanjih evropskih akademija Beku! Sjedite nekoliko privatnih crtakih i slikarskih kola, Akademije, Umjetnike kole za ene i kole za umjetnost i obrt. Be je konzervativan kao likovno sredite. Iz perspektive MILENKA ATANCOKVIA 1895.godine su stvari izgledale posve drugaije. Poslije privatnih studija upsio je da se upie na Akademiju. Uio je kod uvaenog profesora Griepenkeria, i kasnije na specijalki za historijsko slikarstvo profesora Rumplera. Njegovu 4

Umjetnost BiH u XX st. Umjetnost BIH 1894 - 1923

slikarsku zaostavtinu moemo podijeliti u dvije grupe: u solidne crtee nastale u toku kolovanja na Akademiji i radove iz kasnije bijeljinske faze, koji svjedoe o fatalnom propadanju talenta u provincijskim uvjetima. Njegovo najzapaenije djelo ostaje Portret starca. Najbolja psiholoka studija jedne linosti iz naroda, zadivljujue precizno naslikan tankim kistom. Ukratko njegov rad je pod utjecajem akademizma na poetku i naive na kraju. ATANASIJE POPOVI posljednji stigao u Be, ostao manje-vie u okvirima bekog akademizma. Na Akademiji je od 1911-1914. u Jungwirthovoj klasi. Iz ateljela. Po ljubavi za detalj podsjea ovaj enterijer na holandske male majstore, a bono osvjetljenje ukazuje ponovo na Holandiju. Ni njegov portret ne odudara od tog naina slikanja. Izvrstan je u psiholokoj karakterizaciji modela. Dok se kod ciklusa Ljevaonica osjea uticaj njemakog slikara A. Menzela, s kojim je i Smiljka inik otiao u socijalnu tematiku 1923/24. U Dubrovniku e slikati folklorne motive i plenarstike pejzae. LAZAR DRLJAA boravio je u Beu od 1906-1911. Od toga je etiri godine proveo kod Christiana Griepenkeria, s kojim se, navodno, stalno svaao zbog pretjeranje upotrebe cinobera. Tijei je dobro pametio njegove izvrsne krokije, naroito aktova, od kojih, na alost, nita nije sauvalo. Iz ovog Drljainog bekog perioda raspolaemo, zasada, samo sa dvije slike: prva je Studija za portret iz 1909 (UGBiH) primjer je ranog Drljainog plenerizma i posve osrednje djelo. 1911. prelazi u Pariz, gdje e njegova umjetnost doivjeti znaajne transformacije. Ovakav zakljuak dugujemo u prvom redu slici Tri putnika iz 1913. Portreti porodice uri 1911. slikane u Lienzu. Na ovim portretima i njegova paleta je oplemenjena je finim skladovima crvenog i modrog, potez je meki i leerniji. U Parizu poziva na Lenbaha, kopirajui marljivo Ticijana i Leonarda u Luvru. GABRIJEL JURKI jedan od najznaajnijih bosanskohercegovakih predstavnika one umjetnike struje moderne umjetnosti, ija su ishodita simbolizam i secesija. Na slikama nastalim pod Segantinijevim uticajem triptihu Malovan i Vili naroda moga iz 1911. godine Lunaek je, ve onda, pored neke vrste poentilizma, uoio otro osvjetljenje i jake i tvrde konture. No na Vili se pojavilo jo neto: dematerijalizacija kolorita (kose: uti-zelenosvjetloruiasto). Svojim kristalno istim Motivom iz Grua 1922. pa pogotovo apstraktnom Mjeseinom 1913. ili onom tako udesno prouenom i proslikanom Visoravni u cvatu 1914 za ije vrijednosti nas je uinila osjetljivim savremena umjetnost i kojoj uz bok mogu stati nedavno otkriveni empresi 1916.; koloristiki maksimalno pojednostavljenim i elegantnim Putem u vjenost 1918; iroko slikanim Divljim makom, 1921. sa jo vidljivim tragovima secesije, i onim svjeim impresionistikim skicama nastalim izmeu 1919 i 1921 (Impresije, Sestre kraj Neretve itd) Jurki nam se ukazuje kao jedna od najvrijednijih i najosebujnijih linosti itavog ovog perioda. Jurki je imao elju i odluku ilustrirati sve vanije povijesne dogaaje nae domovine od Kulina bana pa do propasti kraljevstva. Stoga je u centar svoje izlobe postavio slike i studije iz svog povijesnog ciklusa koji je radio na specijalki za historijsko slikarstvo Kazimira Pochwalskog. LUJZA KUZMI, stigla je u Be prva, a njena slika Glava djeteta, sa posljednje godine studija 1912. pokazuje daleko vee slobode u tretmanu nego uobiajni ulickani portreti bekog akademizma. No pravi dopinos naoj umjetnosti dat e Kuzmieva tek poslije Prvog svjetkosg rata u mrtvim prirodama i pejzaima ivog kolorita, u kojima se mogu razaznati tragovi ekspresionizma i sezanizma koje nije ponijela iz Bea ve ih je naknadno stekla druenjem sa slikarima Blaujske kolonije, a u prvom redu zahvaljujui uticaju svog supruga Karla Mijia.

Umjetnost BiH u XX st. Umjetnost BIH 1894 - 1923

ADELA BER studira na ovoj kolo od 1910-1914 i njeni kolski portreti naroito oni iz 1913/14 raeni u klasi Otta Friedricha, ve su posve zrela slikarska ostvarenja. Na kolo je odmah uoen njen talenat za grafiku, pa kontinuitet njenog rada moemo najbolje pratiti upravo kroz njene crtee i drvoreze koji stoje u znaku secesionistike linije, te uz neke akvarele i znatno ekspresivnije grafike Karla Mijia, kao i slike, pastele i crtee Jurkieve i, donekle, ainove predstavljaju ono najvrijednije to je secesija dala na tlu Bosna i Hercegovine. U grafici izraziti lirik, fino razigrane arabeske, Berova je u slikarstvu umjetnik drugaijih stremljenja i opredjeljenja. Svoj kasniji slikarski stil formirala je i ona u dodiru sa slikarima Blaujske kolonije, meu kojima joj je najblii eferov. I njene slike poslije 1919. pokazuju uticaje Cezannea koji je veoma prisutan u naem slikarstvu tog vremena. Poentilizmom su zaraeni piro Bocari i oko Mazali, a slikanje triptihona, takoer preuzeto od Segantinija bilo direktno, bilo pak posredstvom Jurkia jo se godinama provlai bosanskohercegovakom slikarstvu. PRAG akademizam, plenerizam, poentilizam, simbolizam. Nosioci Bukovevog manira u bosanskohercegovakom slikarstvu su trojica naih prakih studenata: Pero Popovi, Todor vraki i Branko Radulovi. 1905. godine kada su stigli u Prag, Popovi, vraki i Miji bila je godina Munckove izlobe koja je djelovala kao neka vrsta oka na mladu generaciju. Vera Jablna jedna od prvi kolovanih historiara umjetnosti kod nas. Zajednika izloba 1907. godine Prvo poznato nam datirano djelo iz ovog poentilistikog tipa je Mrtva priroda sa zecom iz 1906. godine i ve na njoj moemo naslutiti Popoviev koloristiki talenat koji e se kasnije razmahati, naroito u skicama. Izloba 1907. godine nije oznaila smao start domae umjetnosti, ve i pojavu jedne za nae prilike veoma seriozne kritike. Pisao pod pseudonimom Mirko analizirao je izloena djela, pokuao im odrediti korjene i uzore i da ih smjesti u relacije prema svjetksoj umjetnosti. Poslije uenja kod Bukovca, nai slikari preli su na specijalku profesora enieka, prakog i bekog aka, poznatog dekoratera i slubenog portretista koji je, i problemski i kvalitativno, zaostajao za Bukovcem. PERO POPOVI izrastao je u vrsnog pedagoga koji je pruio prve pouke u slikarstvu Milivoju Uzelcu i Vilku Gecanu. Suzana i starci odie simbolizmom. Na Autoportretu iz 1913. godine forma je sve vie sintetinije tretirana. Kasnije e se Pero kolebati izmeu akademizma u portretima raenim po narudbi, plenerizma i impresionizam u pejzaima, skobodno interpretiranih Cezanneovih pouka u mrvim prirodima Voe, i lucidne psiholoke analize koja ide do eskpresionizma u kansijim autopotretima. U itavom naem slikarstvu Pero je, ipak, najblii izvornom hedonizmu impsresionizma, pa su njegove slike ista radost za ula. Bio je neobino osjetljiv za intenzirtet i nijansu boje. Nismo posve sigurni da su slike Pralje, Volje i Povre nastale do 1923. godine, budui da je on poslije Akademije samo veoma rijetko potpisivao i datirao svoje slike: sigurno je samo da su nastale u banjalukom periodu, tj. prije 1930. Bio je trajno nezadovoljan sa samiim sobom, ono to je uio kod Bukovca i enieka tjeralo ga je da dovri sliku, a njegov vlastiti talenat znao ga je zaustviti na vrijeme: u asu kada se impresija, utemeljena na percepciji prirode, kroz umjetniki temperament transformie u ekspresiju. TODOR VRAKI tienik Paje Jovanovia, bio je izuzetno plodan slikar, a u Srbiji i Bosna i Hercegovini je u prvom redu poznat i popularan kao akvarelista. Prvi njegov ciklus 6

Umjetnost BiH u XX st. Umjetnost BIH 1894 - 1923

akvarela pod nazivom Kosovo slikane je u rodoljubivom zanosu za vrijeme Balkanskih ratova. Kritika iz 1913.godine istie da se on suvie ekscentrino i areno kolorie, da su mu sjenke ljubiaste itd. to i prombjedba da se na svakom radu daje nov nain rjeavanja problema svjetlosti uvjerava nas da se ve tada radi o prihvatanju impsresioniostikih pouka, to jo nije vidljivo na Koloma s kolibom iz 1910., niti na umi iz 1911., ni niza uljima iz velikog formata iz 1913. i 1914. Kozja uprija. Kosta Strajni svrstao ga je mei zanimljive srpske novatore, slikare impresionizma. Takva ast vrakiu vie nee biti ukazana ni to se drutva, ni to se novatorstva tie. BRANKO RADULOVI prvi bosanskohercegovaki slikar kome je posveena monografija iz pera Side Marjanovia, jo 1906. godine. Od tada do danas naa se predstava o ovom umjetniku izuzetno ostananosti i kulture nije bitnije mjenjala. Opus Raduloviev je nevelik, to je i normalno s obzirom na njegovu preranu smrt, ali je zaokruen i, u svojim najboljim ostvarenjima skoncentrisan na studij svjetlosti. Bez obzira da li su njegova najbolja djela U etnji i Mladi s kapom nastala u Pragu ili Parizu, ona ine najranije primjere impresionizma u bosanskohercegovakom slikarstvu. U vrijeme pobjedonosnog rascvata kubizma i prodora apstrakcije, ide stazama bojaljivog impsreionizma, kojim su ga uputili njegovi profesora sa Prake akademije Bukovac i enjiek, a u Luvru postavlja tafelaj pred Rembranta, Delakroa i Degaa. MINHEN Freilichtmalerei i Jugendstil. Ekspresionizam. Saere karakteristike: minhenske koncepcije slike: potovanje predmeta, postlajblovski nain slikanja i pleneristika atmosfera, ime se ovaj nain slikanja u krajnjoj liniji, svodi na ono to on u sutini jeste: njemaki plenerizam. ORE MIHAJLOVI najstariji minhenski ak. Prvi je bosanac koji se pojavaio na jednoj znaajnoj izlobi. Slike nastale te godine 1904. ena u bijelom mogu se smatrati primjercima modernog bosanskohercegovakog slikarstva. Mihajloviu je dr. Smiljka inik posvetila drugi niz godina svog znanstveno-istraivakog rada. Uenik Kutlika i Vukanovia u Beogradu, uputio se 1901. u Minhen. Djela iz ovog kolskog minhenskog perioda, do 1909. godine pokazuju vrstu modelaciju, strogost i uzdranost u boji, otmjenost, profinjenost. ena sa eirom, Studij za portret I i II, najzreliji rezultat dae na slici Konj, 1910 njegovom najvie hvaljenom djelu. Boravak u Parizu 1909/10. dovee Mihajlovia u neposrednu blizinu impresionizma, ije e se pouke rasvasti u njegovom opusu pod kraj ivota, preciznije u posljednje dvije godine 1917/19. U to vrijeme bavio se Mihajlovi poglavito pejzaom u ulju, akvrarelu i pastelu. Radio je uurbano, spontano, ne brinui o pravilima i propisima biljeio ljepotu svakidanjice. SAVO POPOVI IVANOV prvi minhenski ak koji se vratio u Bosnu. Ve 1908. nalazimo ga kao veoma aktivnog uitelja crtanja na Tuzlanskoj gimnaziji. Sin Vladinog inovnika nije se morao suoavati sa materijalnim nedaama koje su nagrizle veinu naih mladih talentata. U poetku 1911. istie se da je dobar pejzaista. Saznajemo da je bio ljubimac minhenskog profesora Seitza koji mu je zavjetao ljubav prema genre-slikarstvu: ono e s vremenom postati njegovo glavno opredjeljenje. U njegove najvie kvlitete ubrajuju irok potez kista i koloristiki talenat. Naa kritika se nije osvrtala na njegov rad. 1926. se preselio u Njemaku gdje mu se zametnuo trag. Na sud o Savinom slikarstvu mogao bi se izmjeniti pronalaskom kvalitetnijih slika. PETAR AIN ima u vrijeme kolovanja bogato razuenu biografiju, najrpije izuavanje litografskog zanata kod Roankovskog, gdje se upoznao i sprijateljio s Raiem, pa Grafiki 7

Umjetnost BiH u XX st. Umjetnost BIH 1894 - 1923

institut u Beu, potom boravak u ateljeu Alfonza Muche u Parizu, 1905/06, pa ponovo Minhen i Be i napokon Minhenska akdemija, 1909-1913, najprije studij vajarstva kod Schmidta, pa grafike i slikarstva kod Halma. Predstavljaju ga kao velikog putnika, fotografa i karikaturistu. U prvom svjetskom ratu uestvuje kao ilustrator sa bojita i sa takvim crteima nastupio je na Izlobi umjetnika iz BiH 1917. godine. A kritika je redom hvalila njihov snani realizam. Ve tada je poeo njegovati kombinaciju crtea tuem i akvarela, pored istog crtea i istog akvarela. Njome radi dobar dio svojih ratnih prizora, a u periodu izmeu dva rata koristi je za slikanje tipova sa sarajevske arije. Pored sklonosti ka simbolizmu i alegoriji, javljaju se tu, mjestimice: secesionistiki ritam arabeske, fine valerske gradacije, snani kontrasti svjetlo-tamnog, monumentalan tretman ljudske figure, potom neke neuboajene kompozicije, intenzivan ali dematerijalizovan kolorit, dinaminost kompozicije, sposobnost svoenja na bitno, to su sve osobine koje ranije nismo dovodili u vezu sa ainom skolinm usitnjavanju i fotografiju. Ovaj strastveni planinar poslije 1920. godine ravie se u lovnog slikara, i genre-slikara. Njegov kvantumom bogat opus teko je prosuivati bez paralelnog uvida u negove akvarele u kojima je ostavio niz dragocijenih dokumenaa iz nekadanjeg ivota naeg grada. Njegove radove kritika visoko ocjenjuje. Svi se slau u tome da ain nema modernistikih pretenzija. Secesionistike znaajke nosi naroito Pejza, veoma pojednostavljen. KARLO MIJI jedan od vodeih linosti ovog perioda i jedan od najznaajnijih bosanskohercegovakih slikara uopte. Mnoga znaajna traenja i problemi epohe prelamali su se kroz njegovu bogatu umjetniku linost i svemu je uspijevao da dade snaana peat svog individualiteta. Satiriar, karikaturista, ilustrator, vrstan akvarelist, grafikar, slikar bosanskog ivota, potretretista i pejzaita kakvih je malo u nas, okuao se, maltene, u svim tehnikama od tzv. iste umjetnosti do umjetnih zanata. Ovaj prvi Mijiev period uistinu je nemogue prosuivati bez paralelnog uvida u njegove crtee, na kojima veoma rano dolaze do izraaja ekspresionistike znaajke, i akvarele na kojim su uoljive dvije tendencije: jedna se ispoljava u seriji studija u pleneru iz 1913. najbliih impresionizmu, irok, temeramentan potez, naglaena uloga svjetlosti, prevaliranje modrog, a druga na nekoliko nedatiranih kompozicija sa prikazima mukih aktova koji ukazuju na simbolistiko-secesionistikzu klimu, sa izvjesnom eksresivnou oblika i delikatnim koloritom. Ulja su rijetka, mahom se radi o portretima Poslije se pojavljuje nova tendencija na njegovim portretima, tj. izostavljanje svega nebitnoga, naglaavanje duhovnog izraza, svoenje boje na nekoliko zemljanih tonova, jaka stilizacija. Hodler e pratiti ga kao jeka u prvim godinama po zavretku rata. KRAKOV uticaj impresionizma, secesija, Pont-Avena, nabija i Cezannea Prvi val bosanskohercegovakih studenata: Bijeli, Tijei, Mihajla Timiina i Roman Petrovia. Pored Praga, Krakov je bio najvaniji slavenski likovni centar. No nai su Krakovljaci imali vie sree od naih Praana, dok su ovi posljednji uili od Bukovca kako da slae boje u obliku taaka i od enieka stare pokuane akademske recepte, na Krakovskoj akademiji predavali su nosioci naprednijih strujanja u poljskom slikarstvu tog vremena i vrhunskih pedagozi: Wyczolkowski, Pankiewcz, Mehoffer, Weiss, Strainislawski, Wyspianski. Profesori su poklonici francuskog slikarstva. PETAR TIJEI format Tijeievih slika esto je malen, boja nanesena iroko u plohama. Kraj poetnikih slaboti u slikanju akta zauuje kod Tijeia ve pomenuto majstorstvo u pejzaima: na desetine ovih slike svjedoe o tome da se ne radi o par sluajno nastalih djela, ve o itavom jednom veoma zaokruenom dijelu slikarevog stvaralatva. Kolorit je na nekim 8

Umjetnost BiH u XX st. Umjetnost BIH 1894 - 1923

veoma intenzivan. I u Sarajevu i u Krakovu Tijei se osobito proslavio studijama zima. Majstorski je usklaeno toplo sunevo osvjetljenje na hladnim plavetnilom sjenki, najintenzivnija svjetlost slikana je najpastuoznijim namazima u duhu dobrih starih akademskih pravila. Vie nemira i koloristike topline pokazae Tijei u svojim brojnim opejzaima iz Dubrovnika, slikanim za vrijeme rata i u prvim poratnim godinama. JOVAN BIJELI posljednjih godina u Krakovu budi u njemu interesovanje za Pariz, za kolorit Bonara i vrste Sezanove forme. Modeli su redovno postavljeni pred dekorativnu pozadinu (cvjetovima ili paralelnim prugama ukraene draperije i sl). Forme su vie vrste nego Sezanove u pravom smislu te rijei, tvrdo su modelirane, a tek tu i tamo modulirane bojom, i redovno, uokvirene neleastinom konturom. Ipak upada u oi razlika u kvaliteti: u poreenju sa Tijeiem Bijeli ispada znatno superiorniji u ovom anru. Tijeiu su ovo jedini aktovi koliko nam je poznatu u itavom opusu. MIHAJLO TIMIIN Tymczyszyn. Iz Banja Luke zapoeo je studije slikarstva 1908. godine u Beu, i nastavio u Krakovu, gdje je jednom zauvijek svladao tehniku pastela koja mu, uz akvarel, postaje glavno izraajno sredstvo. Od njega se sauvao veoma mali broj radova. Visoravan zimi. ROMAN PETROVI posljednji se upisao na Krakovsku akademiju, jedna je od najmarkantnijih i najzanimljivih figura novije bosanskohercegovake umjetnosti. Njegov opus, nejednakih vrijednosti, izazivao je i jo uvijek izaziva razliite, ak proturjene ocjene, a sudeo po svjedoanstvima onih koji su ga poznavali i voljeli, njegova linost bila je obdarena tako izuzetnim armom da su komentari suvremenika o njegovom djelu bili najee optereeni tim nevjerovatno snanim linim znaenjem njegovog tvorca. Roman je bio izuzetno prijemiv za novo i moderno i odigrao je kapitalnu ulogu u ukljuivanju bosanskohercegovake umjetnosti u aktuelne likovne tendencije neposrednog nakon Prvog svjetskog rata. BUDIMPETA plenerizam, impresionizam. Uticaj Art nouveaua i fovizma. Aktivizam (ekspresionizam sa kubistikim primjesama). Maarska prijestolnica privukla je bosanskohercegovake studente slikarstva tek poetkom druge decenije prolog stoljea. Prvi je bio Mazali, Vilko eferov, Vojislav Hadidamjanovi, Roman Petrovi. OKO MAZALI bio je prvi njen student iz naih krajeva. 1910/11, upisao se u klasu Tivadara Zemplenya, pristae naturalistkih shvatanja u pejzau i figuralnoj kompoziciji. Veoma rano javila se kod Mazalia sklonost ka simbolizmu: poeo je sa nekim tamnim slikama sa biblijskom tematikom. Izlagao je 1912 sa Bijeliem i Tijeiem u Sarajevu. Kritika je primjetila da voli mrane timunge koje potom bojama oivljava. Zamjeraju mu slobodnu neharmaninost i neperspektivnost. VOJISLAV HADIDAMJANOVI najvrednija sauvana njegova djela iz ovog perioda su svakako Autoportret i Ulica u Budimpeti. VILK EFEROV nismo uspjeli nai ni jedno njegovo veliko djelo iz ovog perioda, austrougarske uprave. AVANGARDA U PERIODU 1918-1923. 9

Umjetnost BiH u XX st. Umjetnost BIH 1894 - 1923

Na samom poetku ovog perioda ekspresionizam je sinonim za sve to je buntovno, novo, to pripada novom dobu i njegovim zahtjevima. Neki se ovim oduevljavaju (Maksim Svara), dok drugi sa socijalno angairane pozicije gledaju s porugom (Borivoje Jevti). KARLO MIJI predstavlja genezu bosanskohercegovakog ekspresionizma. Razvoj u crteu (Objeeni, Kolona radnika) ne prati paralelan razvoj u ulju zbog njegovog prenebrgavanja ove tehnike u poetku njegova rada. Pojavu ekspresionizma na njegovim radovima mogu se traiti reference kod Van Gogha i Hodlera. Prva poznata nam slika na kojoj Mijiev ekspresionizam jae dolazi do izraaja, mada nije liena tragova starog, je Majka nastala 1918. Pozadina je tamnocrrvena, a sve je podreeno ekspresiji izboranog starakog lica, i pretjerano izduenih ruku ija stilizacija jo nosi neke odlike secesije. Dalji korak u pravcu ekspresionizma predstavljaju slike Drvea i Brda iz 1919. Nosilac ekspresije je boja koja plamti dotad nevienim arom. Potez je slikarski mek i idak, gama preteno hladna. Druga faza koja predstavlja vrhunac Mijievog ekspresionizma, suglasnija je sa drugom fazom Plavog jaaha koji je ve doao u dodir sa francuskim kubizmom i orfizmom: forme su se kristilizirale, ovrtile, boja se prizmatino prelama, mjestimice je gusta, neprobojna ali uvijek dovedena do punog intenziteta. U ovakve slika spadaju Brat i sestra, Hranisava, U naim planinama, Motiv sa sela. Ove Mijieve slike nemaju paralela ni u bosanskohercegovakoj ni u jugoslavenskoj umjetnosti. Miji je izvoran. Na izlobi kod Ulricha pojavile se se i dvije slike koje su nas u prvi mah zbunile pa smo bili skloni da ih pomjremimo bar dvije godine naprijed: Ljetna polja i Trebevi. Paleta se na njima ve ugasila, a kretanje prema neorealizmu je oito, mada forme jo nisu zategnute, metalne, kao na kasnijim djelima. Oblik e odsad sve vie dobivati prevagu nad bojom, i taj se proces moe pratiti u period 1922-1926. ROMAN PETROVI jo jedan moderni ekspresionista. Za Romana poinje period ekspanzije, putovanja, izlaganja. U poetku najee u drutvu Petra Tijeia. 1919. slikao je Roman tipove sa Baarije seljake, prosjake, cigane, u emu je kritikia vidijela njegovu socijalnu anga+iranost. U portretima prevladavalo je modro; u pejzaima, naroito onima iz Dubrovnika koje je radio zajednos Tijeie, - bogat, raspjevan kolorist sa snanim efektima sunanog svjetla. No tek se 1920. dogodio se radikalan zaokret ka novom, te godine je naslikao moda i jedine apstraknte kompozicije. Tako preobraen pojavio se na svojoj prvoj samostalno izlobi kod Ulricha. Studije talasa, Studije oblaka.. da bi se udaljio od predmetnog, Roman se okree onome to je najnestalnije u prirodi. Talasima, oblacima, sunanoj svjetlosti. Sve je naglaenija geometrizacija prrirodnih oblika. Roman svoju geometriju redovno stavlja u slubu ekspresije. Kroz itavo to vrijeme Roman ima jednu opsesiju otputovati u Pariz to realizira 1926. godine. JOVAN BIJELI tree znaajno ime bosanskohercegovake poslijeratne umjetnosti. On je nau sredinu napustio 1919. godine. Naroito je povezan sa svojim kolegama iz Krakova Petroviem i Tijeiem. Rije avangarda upotrebijeli smo ovdje da oznaimo trojicu bosanskohercegovakih umjetnika koji u periodu 1918-1923. kreu novim,, u nas dotad nepoznatnim i neistraenim stazama: od ekspresionizma do apstrrakcije uz primjese orfizma, futurizma, kubizma i sezanizma. Oni ujedno izazivaju najvie nesporazuma i sukoba i najvie su na udaru i publike i kritike. 10

Umjetnost BiH u XX st. Umjetnost BIH 1894 - 1923

SLIKARSKA KOLONIJA U BLAUJU Ova kolonija predstavljena je u sarajevskoj tampi 1921. godine kao prva umjetnika kolonija u naoj Kraljevini. Miji, Beci i eferov podigli su svoje ateljere, gdje e preko ljeta boraviti i raditi. Akcent nije stavljen na zajedniku poetiku, ve na prvi pogled vie padaju u oi razlike nego slinosti. Grupa se s vremenom rasprila. Beci i eferov su odselili u Zagreb, a Miji umjesto u Blauju ljeta provodi na moru. Blaujska kolonija pripada periodu do 1923. i s njime se zavrava. VLADIMIR BECI doao je u nau sredinu ovjenan slavom ratnog slikara, autora velikih historijskih kompozicija u kojima se velia hrabrost i borbenost srpske vojske u Prvom svjetskom ratu. Povlaenje kralja Petra kroz Albaniju, Vjeanja u Srbiji, Straa na Jadranu. Od 1921. osjea se jak ploni dojam, dekorativni nain slikanja. On sliku najprije narie biljke rei razdjeli u plone dijelove, kojima onda konture nekom crno-sivom neutralnom bojom obrinja. Nakon toga on te dijelove kolorira u tako kolorirane dijelove unosi ve prema prirodi potrebne tonove. Uestvovao je u Osmanaestom Proljetnom salonu. Beci je ve tada bio uao u svoju plehnatu fazu, i nekako bas u isto vrijeme, izaio iz bosanskohercegovakog likovnog ivota. VILKO EFEROV vlasnik treeg ateljea, stoji pod utjecajem fovizma. Neke njegove slike mogu posluiti kao paradigma bosanskohercegovakog dekorativnog stila. Pored blaujskih motiva eferov u to vrijeme najradije slika staro Sarajevo, njegove bae i sokake, ivopisno odjevene ene. Pada u oi sono zelenilo ovih slika i snani kontrasti svjetla i sjene. U poetku sklon malom, neupadljivom formatu. Pod kraj ovog perioda zapaena je njegova tenja za snanim jednostavnim konstruktivnim obraivanjem motiva. Negdje na poetku te svoje konstruktivne faze 1924. napustit e Sarajevo i preseliti u Zagreb. ADELA BER bila je poslije rata tijesno povezana s ovim krugom slika preko svoje kolegice Lujza Kuzmi Miji. Berova slika mrtve prirode, pejzae, potrete i u njenom tadanjem opusu prisutni su isto oni problemi koji zaokupljaju njene kolege, ima tu i sezanizma, i eksrepsionizma, ima snanijih koloristikih sazvuja i topline i dobre opservacije prirode, rezultati joj obezbjeuju skromno ali asno mjesto u naem slikarstvu tog perioda, mada se moramo sloiti da njena glavna snaga lei u drvorezu. LUJZA KUZMI MIJI naslikala je nau najveu mrtvu prirodu itavog ovog perioda: Jabuke iz 1922. pomalo je oporna, ali solidno komponirana i koloristiki bogata. Njen Seoski motiv i njeno suptilno Voe pokazuju kavke su mogunosti i snaga leale u toj eni koja je radila u sjenci svog supruga. Poslije e jo neko vrijeme slikati, a onda e posve prestati, posveujui sve svoje snage svojoj porodici. PETAR TIJEI - je najtjenje povezan sa ovim krugovima i jedna je od najaktivnijih linosti u bosanskohercegovakoj umjetnosti ovog perioda. Najee je nastupao sa Roman Petroviem a od 1920 i sa Karlo Mijiem, s ovim umjetnicima izlae, radi mape grafike i pozorinu scenografiju. U miljenju o njegovim pejzaima kritiari se razilaze, da su suvie lijepi i slatki, ali svi hvale njegove mrtve prirode. Ipak pejza je u prvom planu Tijeievog interesovanja, izlae motive sa Visle i iz Tatri. On i Roman najvie su se pribliili jedan drugome u motivima iz Dubrovnika, ak im je tu i paleta slina samo to je Roman laki, slobodniji a Tijei vri, solidniji. Njegova snana strastveost ispoljava se u smjeloj upotrebi boje i u 11

Umjetnost BiH u XX st. Umjetnost BIH 1894 - 1923

temperamentnom potezu unutar vrste konture i jasne kompoziicione sheme, pa se jedino u tom smislu moe govoriti o eskpresionizmu naeg slikara. Pod kraj ovog period Tijei e svratiti na sebe pozornost svojim studijama iz ciklusa Crni dijamanti, raenim u rundiku Breza. OKO MAZALI spada meu vodee linosti ovog perioda. Tematski u ovoj njegovoj fazi na prvo mjesto dolazi genre. Toliko puta ponavljana teza o impsresionizmu kao osnovnom Mazalievom opredljenju u ovom periodu teko da bi izdrala briljiviju analizu pogotovo kada je rije o velikim formatima. Zatvorena forma, naglaene konture, nanoenje boje u plohama, vidljivo naroito u pozadinama, ostatak svjetlo-tamnog, sklonost ka simbolizmu, literaturi, narativici, i timungu. Manji pejzai obino su spontaniji i svjeiji: Mazali u njima posmatra prirodu ne smao pri razliitim osvjetljenjima ve i u razliita godinja doba. Rano proljee. Mazaliev je pejza uvijek i slika duevnog stanja i u tome je sutinska razlika izmeu njega i impresionista. O Mazalievom ekpsresionizmu govori se uveliko 1921. godine. Tu svakako ne spada djelo iz 1920. Osueni. Snane deformacije likova uslovljene su visokim unutranjom temperaturom: nizak horizont, velika rasvijetljena nebesa, mone gromade likova. Mazali uspijeva da doara legiju hodoasnika patnika koji se penju na Kalvariju sudbine jecajui pod teretom krstova to ih nose na leima. Likovi su sagledani iz posve neobinog ugla, bolje rei uglova, jer e, Mazali primjeniti jedan postupak koji koristi i kasnije, da mijea vizure da bi dobio to efektniji i vizuelno to upelatljiviji kadar koji u krajnjem utisku kao da je snimljen sa nekoliko kamera. Mazali u ovom periodu traga za istom bojom. Crna je prognana s palete, na njeno mjesto stupile su tamnomodra, tamnozelena i ljubiasta. Potez je nejednak. as je irok, snaan, as kratka, isprekidan, paralelan ili isprepleten, obino slijedi konture oblika, ak nabacuje suvie krupne naslage boje koje slikama podaju gotovo neki reljefni znaaj, as pastu stanjuje do lazure, najsvjetlije partije su i najpostuoznije. CRTE I GRAFIKA Ibrahim Krovi Prvi pogled na optu sliku ekspozicije, odnosno izbora, namee utisak da su crte i grafika malobrojni, popratna i povremena pojava u odnosu na slikarstvo, jer su u vizurama ovi eksponatu manjeg formata manje uoljivi i u kvantumu stvarno u manjem broju. To ipak ne smije navesti na apriorne procjene u smislu kvaliteta i znaaja jer treba imati na umu specifinosti ovih medija. Kad su u pitanju crtei smijemo pretpostaviti i na osnovu odnosa savremenih umjetnika da su mnogi crtei stvarani i tretirani kao kratkovjeni, rasipani onom neobaveznou s kojom su najee i nastajali. Umjetnici su tada crte upotrebljavali kao prethodnu tehniku, za eksperimentalnu fazu, kao biljeku, u najboljem sluaju za koncept. Ipak u tom irokom preostalom fundusu moe se nai poneka ozbiljnija realizacija, crte trajnijih likovnih vrijednosti. Tokom posljednje decenije XIX st. a zatim i tokom prve decenije XX st. nai prvi i mladi umjetnici pravili su crtee u duhu akademizma srednjeevropskih akademija to nisu dakle samo akademski nego i akademistiki crtei jer su nastali za vrijeme studija i u duhu programa studija, u okviru tog shvatanja, dobro ocjenjeni ve u svom vremenu. Iz tog vremena i takvog shvatanja su crtei MILENKA ATANACKOVIA, portreti linosti iz njegove okoline, izvedeni ugljenom ili olovkom tako da je akademistikoj korektnosti i znanju umjetnik nametnuo svoju tenju za formom, i sposobnost za karakterizaciju. 12

Umjetnost BiH u XX st. Umjetnost BIH 1894 - 1923

Najvii oblik razvijenog akademizma, i to u najboljem smislu upotrebljenih shvatanja, zadrao je dugo GABRIJEL JURKI u svojim crteima koji su nerijetko izvedeni u tehnici tvrdog pastela ili krejona i u svom konanom izgledu blii slici nego crteu. Sve najbolje karakteristike akademizma Jurki je pravoremeno povezao sa secesijom koja mu je omoguila potenciranje refinmana i materijala. On je iz ovih crtea, koji su nastali oko 1910. postepeno preao ka lirskom i realistikom crteu ostavivi zamaan crtaki fundus koji pokriva jednako sve njegove faze. Crtei KARLA MIJIA vie nego bilo koji drugi pokazuju kako se i mladi umjetnik, jo za vrijeme studija opredjeljuje za istraivanje i nove pojave. Za Mijia kao da ne postoje akademski problemi jer njegovi crtei koji tretiraju ovjeka kao centrlanu temu podrazumijevaju istovremeno i znanje i novi izraz. Minhenska akademija pruila je vie mogunosti i poticala slobodnija shvatanja. Dr. Ludvig Karmanski govori da njegov talenat predstavljaju i brojne karikature, crtei perom. Teme ine grupe ljudi, proleteri ija je sudbina u procijepu mranih sila, ene pred vjealima i slino. Figure su izvedene perocrteom vrlo razvijene linearnosti ili ugljenom. Crtei PETRA AIN koje je radio na bojitima Prvog svjetskog rata nastali su takoe pod snanim utiskom stradanja, ali je ovjekova nesrea izraena drugim sredstvima: biljeenjem stravinih prizora, narativnijom koncepcijom i alegorijskim simbolima. Svi crtei, od kojih se smao dio sauvao, izvedeni su briljivom tehnikom olovke, masnim krejonom ili perom, ponekad akvarelisani. Kasnije su posluili kao podloga za mapu radirugna, a spolije rata i za poneku sliku. Crtei ROMANA PETROVIA nastali pod kraj druge decenije i ovog perioda zavravaju ekspresionistiku liniju. Oni su zapravo najbolji primjeri apstraknto-geometrijske tendencije ekspresionizma koji je potekao iz Njemakog ekspresionizma. Novo shvatanje forme koje se zasnivalo na presjecima, lomovima, dinamiziranju i zaotravanju, pa i razlaganju, predstavljali su novu epskresivnu snagu kojoj teme, kao to su literarno-socijalne u Mijievim crteima, postaju nepotrebne. Znaaj ovih crtea nije samo u njihovoj stilskoj jasnoi kompaktnosti, u kvalitetu i izrazu: oni sadre najvanije osobine potonjeg rukopisa i stila Roman Petrovia koji e biti prepoznatljivoj u manje-vie uvijek prisutnoj konstruktivnoj maniri. Ni odreeni stepen reprodutivnosti grafike, koja u to vrijeme nije bila velika, nije pomogao da se spasi od tronosti i potroivnosti. Iz vogo perioda, s kraja XIX st. i u prvim decenijama XX st. jedva se moe nai po neki list tako da je vrlo teko uspostaviti liniju razvoja ili uzronost pojave. U skladu s prirodom grafikog medija ova djelatnost se ne pojavljuje uvijek i obavezno, paralelno drugim umjetnikim medijima. Ona ima svoje pokretake faktore. Istina, ne bi se mogla sva bosanskohercegovaka grafika u ove tri decenije okarakterisati atributima angaovano-socijalne umjetnosti, kao to drugi meidji nisu bez sluha za takva stanja, bez pogleda na svoju okolinu i ubjeenja. Tek, grafika nie i izbija samo u pojedinim trenucima bosanskohercegovake umjetnosti vie vezana uz razvoj pojedinih umjetikih linosti i za individualne reakcije. O grafici i grafikoj djelatnosti umjetnika nema mnogo podataka. Uglavnom smo upueni na dva-tri tura izvoda o kolovanju i na manje vrijesti i osvrte u tekuoj tampi; piui o slikarstvu autori najee samo uzgred pomenu grafiku. Pri tome jednako i u katolizima izlobi, kao i u tampi, crtei se nekad nazivaju grafikama i govori o grafikim kvalitetima umjetnika, a radi se u stvari o kvalifikaciji crtakih sposobnosti.

13

Umjetnost BiH u XX st. Umjetnost BIH 1894 - 1923

Nai umjetnici su njegovali preteno tehnike visoke tampe: drvorez i linorez to na izvjestan nain govori ne smao o odlunosti umjetnika za slobodnije, novo shvatanje i ekspresionizam, nego i o nedostatku boljih uslova za sloeniju duboku tampu. Umjesto grafike u boji Karlo Miji, Roman Petrovi i ponekad Adela Ber, crno-bijeli otisak boje akvarelskim bojama. Tehnika oskudnost podudarala se sa umjetnikovom leernou jer se ne pridravaju ni drugih zahtjeva: nedostaju potpunije signature, datumi i podaci o ediciji. I bosanskohercegovaki umjetnici su u ovom periodu izdali grafike mape: najprije Petar ain 1917. izdaje mapu sa 40 radirunga pod nazivom Ples rata, a 1920. Karlo Miji i Roman Petrovi izdaju zajedniku mapu u kojoj su prilozi njihovi samostalni listovi najvie s temama i motivima Bosne. To je bila mapa drvereza, crno-bijelih otisaka ili akvarelisanih a sastojala se od 12 listova. Petar Tijei i Roman Petrovi izdaju mapu litografije pod nazivom Crtei iz rudnika, nazvana jo i Crni dijamanti. Crtee za ovu mapu napravio je petar Tijei. Poeci grafike umjetnosti ne podudaraju se sa slikarstvom, pa ni sa skulpturom. Do danas nije bilo mogue utvrditi ni jedan list s kraja XIX st. koji bi pripadao nekom bosanskohercegovakom umjetniku. Smije se pretpostaviti da su nai mladi umjetnici za vrijeme studija na srednjeevropskim akademijama napravili i po koju grafiku. Zna se pouzdano da je ADELA BER za vrijeme rasupsta u Bosni radila grafike takvi su motivi iz Jajca u kojima istina grafika rjeenja jo ne prevazilaze zanimljivost motivike. U grafici Bosna i Hercegovine prema tome namamo kao u slikarstvu ili crteu poetkom ovog perioda djela s obiljejem i kvalitetom akademizma i slinih pojava. Kad su prvi nai umjetnici usvajali grafika znanja akademizma je ve bio potisnut u znatnoj mjeri i sa srednjeevropskih akademija. Veinom su umjetnici odravali veze i sa tradicionalizmom i sa novim pojavama. S druge strane u Bosna i Hercegovini su djelovali u okviru Austro-ugarske monarhije strani umjetnici koji su se bavili pokatkad i grafikom. Takoe tu je i asopis Nada, u kojem su saraivali svi poznatiji umjetnici iz cijele Monarhije. U cijlini grafiki prilozi u Nadi stoje u okviru tradicionalizma, realizma, romantizma i akademizma. Nije meutim, mogue danas utvrditi neposrednu vezu i uticaje ove grafike stranaca na domae umjetnike. PETAR AIN Ples rata, 1917. izveo ih je u vrlo korektnom klasinom bakropisu, vrlo razvijene linearnosti, sloene i narativne kompozicije. U cjelini je to tradicionalan repertoar, samo fragmentarno pokazuje uticaje secesije. Grafika KARLA MIJIA, meutim, iako ivi pored tradicionalizma, odvojila se i odmakla od toga za decenijsku distancu. Miji je na poetku svog grafikog stvaralatva stao na najisturenije pozicije novih pojava. Miji se vrsto i trajno opredijelio za ekspresionizam. Njegovi drvorezi predstavljaju najistiji izraz novog shvatanja, izraz smjelog umjetnika koji stvara u sreditu sukoba ili u prostoru svjeih tragova ovjekovog stradanja. U svojim drvorezima snano deformie figuru, a figuralnim skupinama daje socijalni akcent, ostajui uvijek blii linoj ekspresiji i protestu, ali za opte i sveljudsko, bez prsta usmjerenog na lokalne prilike. Ekspresionistiku liniju prihvata i nastavlja pod kraj druge decenije ROMAN PETROVI. Smirivanje je naroito uoljivo na temama koje nisu liene prizvuka folklora. To se u isto vrijeme desilo i Mijuu radei zajedniki na mapi grafika s motivima i likovima iz Bosne oni su radi itljivosti i funkcije mape podredili svoj gest i rez tako da mapa u cjelini predstavlja inverzno djelo u okviru njihovog opusa. Ekspresionizam u grafici Bosna i Hercegovine nije rairena pojava, kao uostalom i grafika u cjelini. Radi se i o malom broju umjetnika, a i po broju skromnoj produkciji. Meutim, i

14

Umjetnost BiH u XX st. Umjetnost BIH 1894 - 1923

malobrojna ona zauzima svojom glasnoom, snagom i orginalnou istaknuto mjesto u bosanskohercegovakoj umjetnosti. Poetkom tree decenije ekspresionizam u grafici postepeno jenjava. Izmeu pojedinih listova ili poduhvata postoje velike praznine, odsustvo sistematinosti i hronologije u radu umjetnika i slino. Pojava secesija je u skromnom obimu. Miji i Petrovi usvajaju secesiju ekspresinvnog smjera koja se kod njih manifestuje u linij pratilji nemirne i vretenaste forme. Stilizacija se dakle samo gragmentarno pojavljuje i ne tei dekorativnom nego simbolinom. Grafike ADElE BER pokazuju od samog poetka tendenciju da grafiki i tematski sadraj podredi lirskim formama i osjeanjima. Sasvim su joj strani eksplozivnost, snaga i ekspresija njenih kolega. Svoje ranije drvoreze s motivima starog Jajca jo je rezala u akademskorealistikom duhu nagovjestivi samo u mekoama reza i prisustvu po kojeg stilizovanijeg oblika da e se kretati ka seceiji. Secesiji je meutim, relativno kasno dala glavnu ulogu, tek krajme druge i poetkom tree decenije kad je bila svugdje naputena. U naslijeu secesije Berova je nala najpodatnije forme za svoja lirska osjeanja. Drvorezi Adele Ber pokazuju tenju umjetnice da dovede svoje emocije u ciklina stanja prirode. Ne trai temu izvan fizike i pejzane vizure, na njenoj ploi predio ili kakvo stablo vrbe ne tei preinaenju niti realistikom oponaanju. Pri kraju ovog perioda, oko 1923. godine, bosanskohercegovaka grafika dostie naintenzivnije doba, u kojem su aktivni svi koji su se do tada pojavili kao grafiari. To je vrijeme mijena, koje istina ne znae razvoj, jer iza promjena koje umjetnici tada unose, ne slijedi period ostvarenja gasi se zapravo period eksresionistike grafike i umjetnici daju socijalnlnijm sadraijma prednost. U tom smislu na kraju ovog perioda treba istai dvije stvari, litografije Petra Tijeia i Roman Petrovia i Mijieve drvoreze. Mapa litografija koju su zajedniki izdali Petar Tijei i Roman Petrovi, za koju je Tijei dao svoje crtee to ih je radio neposredno po rudnicima Breze, Varea i koje je Petrovi prenio u litografiju. esto se drao uzora, motivi su preneseni dosljedno. Drugo sa ime se zavrava ovo razdoblje jesu MIJIEVI drvorezi Raspee i Hrist i Samarianka koji predstavkaki tematski nastavak jednog dijela Mijieve grafike, ali u potpuno novoj formi. Dok su raniji drvorezi imali onu nemirnu i snaunu i gravitu formi, ovi su izrezani velikom disciplinom pri emu je Miji formu sasvim smirio i u ova dva lista elaborirao problematiku decenije u njenim najvanijim elementima. SKULPTURA Milo Radi O poecima bosanskohercegovake moderne skulpture, a i pune plastike uopte, moe se govoriti tek od kraja prve decenije prolog stoljea, kada se, u ljeto 1910. godine, sa studija iz Minhena vratio u Sarajevu na prvi kolovani kipar Robert Jean i daroviti i proslavljeni kipar Branislav Dekovi. Ovo zakanjenje je posljedica specifinih vjerskih, politikih i optih kulturnih prilika u zemlji, gdje su i pravoslavlje i islam svojim vjernicima zabranjivali pravljenje rezanih ili livenih likova, dok je katolika crkva svoje potrebe za plastikom podmirivala unoenjem skulptura sa strane. Dvojica najdarovitijih skulptora iz prve generacije kolovanih umjetnika iz Bosna i Hercegovine nisu se ni vratili poslije uspjeno zavrenih studija na strani. Stariji je ROBERT JEAN IVANOVI ostao stalno u Zagrebu. Iz vremena kolovanja na Vioj koli za umjetnost i umjetni obrt, koje odaju solidno poznavanje osnovnih zahtjeva 15

Umjetnost BiH u XX st. Umjetnost BIH 1894 - 1923

vjetine modelovanja, i jedna glava djevojke u gipsu, Sjeta. Ona je danas jedna od najboljih njegovih realizacija, kako u gipsu, tako i u kasnijim varijantama u kamenu. Po kontrastu meko klesanog lica i neobraenih djelova kamena, oigledno upuuje na Michelangela kao novi uzor. Izvajao je i Portret djeovjke, tencencija ka stilizovanju kao jedno od obiljeja moderne umjetnosti. Kleei enski akt. Izmeu Sjete i Portrete djevojke, samo rijetke skulpture ivotinja koje ga odaju kao vrsnog animalistu, odudaraju od socijalne tematike. Njegovi radovi poslije veliaju ljudski rad. Na koloturu, Na polugi. Novi ciklus Plesaice, to su reljefi u drvetu, vitka tijela djevojaka. On je pored Karla Mijia na najangaovaniji umjetnik tog vremena. SRETEN STOJANOVI najmlai umjetnik. Poeo je da se bavi plastinim oblikovanjem pod neobinim okolnostima u drvorezbarskoj radionici na robiji u Zenici, gdje je dospio poslije presude Mladobosancima, okrivljenim za antentat na Franza Ferdinanda 1914. godine. Amnestiran je 1917. i upuen na kolovanje u Be. Portreti roditelja. Oba su koncipirana rezbarski, samo se na portretu majke, livanjem u bronzi izgubilo poneto od otrine reza u postupku modelovanja, pa je cijal povrina u definitivnom materijlu postala vibrantnija, a oev je klesanjme u granitu malo stilizovan. Uio je i u Parizu. Portret prijatelja. Svoja nova djela proeo je neto arhainim duhom. Najbolje ostvarenje ove vrste je Djevojka s draperijom. IVA DESPI SIMONOVI dola je u Sarajevo iz Zagreba, sa lijepom umjetnikom reputacijom. Njene plakete podsjeaju na rane renesansne majstore, to e biti karakteristika i nekih njenih kasnijih radova. Utjeha, Aleksa anti, Dobri prijatelji, djeca u snijegu. Ova posljednja su figuralne kompozicije pune plastike i modelovana slobodnije imprsonistiki, tako da mjestimino podsjeaju na kasniju Giacomettijevu maniru, to je znata doprinos Ive Despi bosanskohercegovakoj skulpturu, u kojoj je, djelimino imala i pionirsku ulogu. IVAN ECKERT djelovao u Travniku, njegovi radovi nisu sauvani. Bol. Beba. Moe se pretpostaviti da je insistirao na prikazivanju emocija po nazivu njegovih djela.

16