UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE ODSJEK:ZRAKOPLOVNI SAOBRAAJ AKADEMSKA:2010/2011

SEMINARSKI RAD ZRAKOPLOVNA SREDSTVA TEMA: ANTI-ICEING I DE-ICEING SISTEMI

Predmetni nastavnik: Doc.dr. Muharem abi

Student: Juki Dino Kruho Almir

Sarajevo,decembar 2010

1.Uvod
Zrakoplov ne smije uzletjeti kada mraz, snijeg ili led prijanja na krila, komande leta, propelere,usisnike motora, pitot-cijevi, statike otvore, pokaziva kuta nagiba ili druge kritine povrine na zrakoplovu. Svako izlaganje nepovoljnim vremenskim prilikama moe prouzroiti nagomilavanje naslaga na povrinama i sastavnim dijelovima zrakoplova. Takve naslage ozbiljno umanjuju sposobnost, kontrolu i stabilnost te mogu prouzrokovati mehanika oteenja te zrakoplovnu nesreu. Snijeg ili led na gondoli motora,fenskim lopaticama, otvorima statorskih lopatica ili u motoru moe dovesti do vibracija motora i gubitka brzine okretanja, to bi uzrokovalo slabiji ili potpuni gubitak snage potiska motora. Naslage na napadnim ivicama krila i gornjim povrinama krila remete strujanje zraka i uzrokuju smanjenje uzgona, poveanje otpora te smanjuju granicu odvajanja strujnica zraka od krila.

2. Utjecaj zaleivanja
Kad lete u glazuru uvjeta, leda gradi sve dok one postoje uvjeti i ako slijeva nesmetan rezultate u opasnim uvjetima. Strukturi ili strukturalni led dodaje na teini zrakoplova i ometa protok zraka na zahvaenoj povrini. Efekti ukljuuju smanjen lift, povean otpor, poveana brzina (zbog poveanja teine i poremeaj protoka zraka na krilo), ometanje kretanja kontrolne povrine, propeler neuravnoteen, komunikacijskih smetnji, decrese u vidljivosti, pitot-statiki blokada, zakren slijetanje opreme, odnosno gubitak kontrole zbog ometanja protoka zraka na kritinim kontrolnim povrinama (Slika 1.). Sudar u American Eagle leta 4184 je primjer potonje. U motora, karburator leda i ulazni led moe dovesti do smanjenja snage motora ili potpuni neuspjeh.

Slika 1. Efekt leda na kojeficijent lifta

2.1 Definiranje uvjeta zaleivanja

Uvjeti za zaleivanje postoje kad zrak sadri kapljice supercooled tekue vode, glazura uvjetima karakterizira kvantitativno po prosjenoj veliini estica, sadraj tekue vode i temperature zraka. Ovi parametri utjeu na opseg i brzinu koji karakteriziraju stvaranje leda na zrakoplovu. Federal Aviation Pravilnik sadri definiciju glazura uvjete da su neki zrakoplovi certificirani za letenje u takozvanim SLD, ili Supercooled Velika kapljica, uvjeti su oni koji prelaze da specifikaciju i predstavljaju odreenu opasnost za zrakoplov. Kvalitativno, pilot izvjea ukazuju na glazura uvjete u pogledu njihovog utjecaja na sigurnost zrakoplova, a ovisit e o sposobnosti zrakoplova. Razliiti zrakoplovi moe prijaviti isti kvantitativne uvjete kao i razliite razine glazura kao rezultat.

2.2 Glazura spreavanja i otklanjanja

Nekoliko metoda postoji kako bi se smanjila opasnost od zaleivanja. Prvi, i najjednostavniji,da bi se izbjeglo ukupno glazura uvjetima, ali za mnoge letove to nije praktino. Ako led (ili drugih kontaminanati) prisutni su na zrakoplovu prije polijetanja, to mora biti uklonjena sa kritine povrine. Uklanjanje moe uzeti mnoge oblike: Mehanika sredstva, koja mogu biti kao jednostavan kao koritenjem metle ili etke za uklanjanje snijega Primjena tekuine za odleivanje ili ak i tople vode za uklanjanje leda, snijega i sl. Koritenje infracrvenog grijanja da se topi i ukloni kontaminirana povrina Stavljanje zrakoplova u grijanom hangaru dok se snijeg i led ne rastope Stavljanje prema suncu kako bi se povealo grijanje od snijega i leda pokrivene povrine U praksi ova metoda je ograniena na tanke kontaminacije, uz vrijeme i vremenske uvjete. Sve ove metode uklanjanja postojeih oneienja, ali ne daju praktine zatite u uvjetima zaleivanja. Ako glazura uvjeti postoje, odnosno oekuju se prije polijetanja,koriste se tekuine za odleivanje. To su deblji od odleivanje tekuine i izdri djelovanje snijegom i kiom za neko vrijeme.

2.3 Postupci
Postupci odleivanja i zatite od zaleivanja mogu se izvesti u jednom ili dva stupnja. Izbor ovisi o vremenskim uvjetima, raspoloivoj opremi, vrsti tekuine za odleivanje, i prihvatljivom vremenu trajanja zatite. Kada zrakoplov miruje, ADF ravnomjerno prekriva povrine zrakoplova. Poveanjem brzine prilikom uzlijetanja, ADF gubi na viskoznosti uslijed djelovanja struje zraka i klizi s povrina. to je brzina vea smanjuje se viskoznost ADF-a sve dok pri odreenoj brzini povrine zrakoplova ne ostanu iste.

Jednostupanjski postupak
Za neka "zagaenja" kao npr. mraz ili suhi snijeg dovoljan je jednostupanjski postupak. ADF upotrijebljen za odleivanje ostaje na strukturi zrakoplova i titi ga od stvaranja novih naslaga. Treba izabrati odgovarajui ADF i njegovu koncentraciju kako bi se odrao eljeni "holdovertime" s obzirom na vanjsku temperaturu i vremenske prilike. to je vanjska temperatura nia upotrebljava se vea koncentracija ADF-a u mjeavini s vodom (Slika 2.).

Slika 2. Jednostupanjski postupak Dvostupanjski postupak

Kada su naslage "tee", npr. led ili mokri snijeg proces se obavlja u dva zasebna stupnja. Prvi stupanj, odleivanje zrakoplova, izvodi se s vruim ADF-om. Treba izabrati odgovarajuu mjeavinu, uzimajui u obzir vremenske uvjete, koja e pruiti zatitu na obraenim povrinama dok se ne izvede sljedei stupanj. Drugi stupanj, zatita od zaleivanja, izvodi se na povrini oienoj od naslaga tekuinom za zatitu od zaleivanja. Drugi stupanj mora biti izveden prije nego se ADF primijenjen u prvom stupnju pone smrzavati, obino unutar tri minute nakon poetka prvog stupnja. Ako je neophodno, zrakoplov treba obraivati povrinu po povrinu (Slika 3.).

Slika 3. Dvostupanjski postupak

2.4 Tekuine

Slika 4. ADF TIP IV i TIP I Nezgusnute tekuine (Newtonian fluids) TIP I

ADF bez uguivaa koji sadre najmanje 80% teinskog dijela glikol, 18% -19% vodu a ostatak su aditivi. TIP I ADF daje prilino ograniavajua vremena trajanja zatite i u uvjetima taloenja prvenstveno se upotrebljavaju za odleivanje. TIP I ADF je rjei, ponaa se kao voda, i iscuriti e s povrina zrakoplova nakon kratkog vremena ve pri malim brzinama radi ega ostvaruje vremenski vrlo kratku zatitu. Kako se te tekuine mogu grijati i prskati pod veim pritiskom, pogodne su za odleivanje. Minimalna temperatura na mlaznici za prskanje je 60C to olakava ienje zaleenih povrina zrakoplova. Obojene su naranasto.

Zgusnute tekuine (Non-Newtonian fluids) TIP II, III i IV

TIP II / III / IV su tekuine s uguivaima i najpogodnije su za zatitu od zaleivanja. Razrijeene s vodom koriste se i za odleivanje zrakoplova. Sadre minimalno 50% teinskog dijela glikol, 48-49% vode a ostatak su razni aditivi. Najnia temperatura primjene odreuje se Aerodinamikim testom. U usporedbi s TIP II i TIP IV tekuinama TIP III ima niu viskoznost i pogodan je za zrakoplove s niom brzinom uzlijetanja (generalna avijacija) i za zrakoplove koji imaju dodatna ogranienja na koritenje TIP II/IV ADF-a. Zgusnute tekuine se u pravilu ne smiju grijati za primjenu zatite zrakoplova jer se zagrijavanjem smanjuje viskozitet. Za zatitu od zaleivanja upotrebljavaju se mjeavine ADF/voda u omjeru od 100/0%, 75/25% i 50/50%. TIP II tekuine obojene su svijetlo uto a TIP IV zeleno dok za tip III boja trenutno nije odreena. Prije su sve tekuine bile bezbojne.

Tekuine za odleivanje

vrua voda TIP I tekuina mjeavina TIP I tekuine i vode TIP II tekuina, TIP III tekuina, TIP IV tekuina; mjeavina vode i TIP II tekuine, TIP III tekuine, TIP IV tekuine;

Tekuine za zatitu od zaleivanja

TIP I tekuina; mjeavina TIP I tekuine i vode; TIP II tekuina, TIP III tekuina, TIP IV tekuina; mjeavina vode i TIP II tekuine, TIP III tekuine, TIP IV tekuine;

2.5 Vozilo
Postupak odleivanja i zatite od zaleivanja obavlja se iz specijalnog vozila (Slika 5.). Vozilo mora osigurati vrst i stabilni poloaj kako bi postupak mogao primijeniti na sve povrine zrakoplova dok se vozilo kree bez obzira na poloaj ruke s koarom. Radi toga vozilo mora imati to manji radijus okretanja, a mehanika ruka s koarom za izvoditelja mora imati raspon dizanja za obradu malih zrakoplova pa sve do npr. IL-76, gdje je visina horizontalnog stabilizatora 14,80 m (za usporedbu visina horizontalnog stabilizatora na McDonnell Douglas MD-80 je 8,38 m). Pokretanje mehanike ruke mora biti jednakomjerno, bez trzaja, a koara mora u svakom trenutku, bez obzira na kut uzdignute mehanike ruke, biti usporedna s tlom. Sustav opskrbljivanja tekuinom sastoji se od specijalnih pumpi koje ne smiju smanjivati viskoznost ili razlagati tekuina prilikom prijenosa, grijaa za zagrijavanje vode u spremniku vozila te odvojenih i obloenih spremnika za vodu i tekuinu. Sustav mora isporuiti tekuina bez smanjivanja viskoznosti u bilo kojem traenom omjeru mjeavine. Voza vozila u zatvorenoj kabini otpornoj na vremenske nepogode mora imati dobar, ist pogled na radnu koaru i okolinu vozila u svim vremenskim uvjetima. Kabina vozila treba imati prozor na krovu za laki vizualni kontakt vozaa i izvoditelja u uzdignutoj koari. Osim vizualnog kontakta izmeu vozaa i izvoditelja u koari vozilo mora biti opremljeno s interfonskom vezom.

Slika 5. Vozilo
6

2.6 Predvieno vrijeme trajanja zatite (Holdovertime)

Predvieno vrijeme trajanja zatite ("Holdovertime") je vrijeme u kojem e ADF zatiivati obraenu povrinu zrakoplova od stvaranja naslaga prije poetka uzlijetanja. Na trajanje zatite utjeu vanjska temperatura, vremenske prilike (vrsta i koliina padalina, jaina vjetra, vlaga u zraku) i omjer mjeavine ADF/Voda. Tabela prikazuje procijenjena vremena u minutama do kada zatieni zrakoplov mora uzletjeti(Slika 6.). Ako zrakoplov iz nekog razloga ne uzleti mora se ponoviti cijeli postupak. Potpuna tabela s ostalim vremenskim uvjetima i pripadajuim vremenima zatite izrauje se na osnovu ispitivanja i testiranja ADFa te se isporuuje korisnicima svake godine prije poetka sezone. Vanjska temperatura C Mjeavina Tip IV / voda % 100/0 -3 i iznad 75/25 50/50 ispod -3 do -14 100/0 75/25 ispod -14 do -25 100/0 Vremenski uvjeti Snijeg 0:35-1:25 0:20-0:55 0:05-0:15 0:20-0:40 0:15-0:35 0:15-0:30 Ledena kia 0:25-0:40 0:15-0:30 0:05-0:10 0:10-0:25 0:10-0:20 (nema ledene kie)

Slika 6. Tabela vremena do kad zrakoplov mora poletiti

3. Odleivanje i zatita tijekom leta

Na velikim visinama zrak je hladan ali suh i nije potrebno odleivanje. Ukoliko se let odvija na manjim visinama, u uvjetima zaleivanja, pri temperaturama ispod 0C i prisutnoj visokoj vlazi u zraku, zrakoplov mora imati ugraene sustave za odleivanje i zatitu od zaleivanja. Taloenjem naslaga leda pogoravaju se aerodinamike osobine zrakoplova i raste njegova masa. Za odravanje brzine i visine leta potrebna je sve vea snaga motora. Tri naina za obranu od leda tijekom leta su:

zrani(2) gumene obloge napadnih ivica krila i repa, koje se napuhivanjem vrueg zraka dovedenog od motora(4), ire i tako tope i lome led. elektrini(1) na propelerima, vjetrobranskom staklu i pitot-cijevima. zagrijavanjem toplim zrakom(3) gdje se vrui zrak od motora dovodi do dijelova zrakoplova koje treba grijati, npr. usisnika mlaznih motora i napadnih ivica krila.

Slika 7. ema odleivanja zrakoplova tijekom leta

Vrste leda sustava zatite Pneumatski odleivanje izme Toplinska o Elektrini grijai o ThermaWing o turbine motora krvariti zraka elektro-mehanikih o plaui Wing o elektro-mehanikih Izgon za odleivanje sustava (EMEDS) o Hybrid elektro-mehanikih Izgon za odleivanje Pasivni sustav ( pokrie sustava uglavnom se koriste u telekomunikacijskom i offshore podruja) o Anti glazura poklopac

Boots sistem odleivanja je ureaj instaliran na zrakoplov povrinama kako bi se omoguilo mehaniki odleivanje u letu. Takve da se obino instalira na vodeim rubovima krila i kontrolne povrine (npr. horizontalni i vertikalni stabilizator) kao tim podrujima su najvjerojatnije akumulirati i leda bilo kakve kontaminacije teko moe utjecati na performanse zrakoplova. Boots sistem se sastoji od guste gumene membrane koji je instaliran na povrini. Kao to je atmosferski glazura pojavljuje i leda gradi, pneumatski sustav napuhuje boot s komprimiranim zrakom. Ovo proirenje u veliini pukotine bilo leda koje se nataloilo, i to led, onda je otpuhan protok zraka. Boots sistem su tada deflacionirana vratiti krilo ili povrina na optimalnu formu. Hej su starije tehnologije i imaju neke nedostatke. Boots je potrebno zamijeniti esto (na poredak od 2-3 godine) i pravilnu njegu za odleivanje bootsa je kritina. Svaka rupa u prtljaniku e stvoriti proputanja zraka da e se smanjiti, ako ne i eliminirati, bilo koji uinak koji moe imati na boots. Kao takav, boots mora biti paljivo pregledan prije svakog leta i bilo rupa ili posjekotine mora biti skrpan. Boots sistem odleivanja nesumnjivo je spasio mnoge ivote i dopustio bijeg u poznatim uvjetima zaleivanja, ali oni se ne mogu nositi sa vrlo tekim glazurama. U tim sluajevima, led se moe akumulirati bre nego boots sistem moe zatititi, ili led mogu akumulirati na ne-dignuti povrina na mjestu gdje ga remeti strujanje zraka dovoljno da izazove opasan gubitak lifta ili kontrole. Pneumatskih guma boot je ureaj prikljuen na krilo vodei rub, izumio Goodrich Corporation (ranije poznat kao BF Goodrich) u 1923. Dijelovi boot su napumpana razbiti led off boot, de-glazura krila. Gumene izme se koriste na mlaznice i vijka pogon zrakoplova. ThermaWing led sustav zatite koristi fleksibilan, elektriki vodljivi, grafit folija privrena na krilo vodei rub. Jednom aktiviran razdjeljak traka je instant porasta temperature, otapanje leda prvi, a zatim prolijevanja led zbog aerodinamikih sila. Sustav za isputanje zraka koristi mlazni avion kako bi let iznad povrine zamrzavanje temperature potrebne za led da se akumuliraju (zvan anti-icing). Vrueg zraka mlazni motor pusta u cijevi preusmjeren kroz krila, rep povrine, i motor uvale. Elektro-mehaniki sustavi Izgon za odleivanje koristite mehanike sile kucati led s leta povrine. Tipino, pogoni su instalirani ispod koe strukture. Pogon se seli izazvati ok val u zatienoj povrini istjerati led. Inovativni Dinamika u Ithaca, NY je razvio sustav koji je svjetlo teinu i male snage koriste pogoni zove EIDI. Hibridni elektro-mehaniki sustavi za odleivanje Izgon kombinirati EMEDS de-Icer s elektrinim grijanjem element anti-Icer. Grija sprjeava nakupljanje leda na vodeim rubu aeroprofila i aktuatora na EMED sustava ukloniti leda koja se nakuplja na krmi od grijanog dijela aeroprofila. Pasivni sustavi su novi konceptualni netermike razleiva i zagaenja rjeenje temelji na tekstil. Ova inovativna tekstilna ima svojstva karakterizira visoka razina otpora vode koja ima prirodni self-ienje efekt otjerati vode. ime se izbjegava graditi od leda, uz visoku otpornost na UV zraenje i otrim klimatskim uvjetima i ima iroku zatitnu funkciju.

Tokom opstrujavanja profila krila ako doe do poveanja koncentracije tenosti u zraku dovodi do pogorianja opstrujivanja(poveanje debljine graninog sloja)i smanjenja gustine to dovodi do smanjenja uzgona (Slika 8.).

Slika 8. Opstrujavanje profila

Bilo koja naslaga leda,snjiga ili mraza na povrine krila moe drastino smanjiti kojeficijent uzgona ,poveanje kojeficijenta otpora uz istovremeno poveanje teine.Ako doe do taloenja leda na izloenim komandama primarnih povrina moe doi do nemogunosti efikasnog komandovanja.Druga opasnost je usisavnje komada leda u uvodnik motora to moe dovesti do oteenja lopatica statora i eventualnog pumpanja motora. Uslovi zaleivanja postoje kad je spoljnja temperatura ispod 3 stepena C i postoji vlaga u zraku u bilo kojem od sljedeih oblika : 1. Magla sa vidljivou ispod 1,5 km 2. Kia,snijeg ,susnjeica ili kristali leda 3. Voda ,bljuzgavica,led ili snjeg na pisti Za detekciju pojave zaleivanja zrakoplova u letu koriste se razliiti detektori koji signaliziraju posadi ili ukljuuju automatsku sistem protiv zaleivanja zrakoplova (Slika 9.).

Slika 9. Senzor

10

Senzor je tanki film kapacitivno-based senzora koji prati aeroprofila glazura. Senzor prepoznaje dvije razine glazura uvjetima. Svjetlo upozorenja kada pilot trag led je formirana na aeroprofila. Svjetlo upozorava da leda je narasla do debljine koji se moe provjeriti pilot. Sustav osigurava ispitivanja svjetlosni pokazatelj, power-up self test, i kontinuirano izgraenin self-test kako bi se utvrdilo da se senzorski element i otkrivanje krugova radi ispravno. Senzorski element sastoji se od obrasca bakra elektrode ugraene u poliimidni laminat. Ovaj laminat je vezan za domaina aeroprofila. Mali elektrino polje je postavljeno na izloenu povrinu senzora. Prisustvo leda na povrini senzora mijenja polje karakteristika koje se prate od strane senzor elektroda. Oitavanje regiji mjere 1,5 ina akord-mudar x 4,5 ina spanmudar. U prilagoenih aplikacija ove dimenzije su skrojeni u skladu s vodeim rub krivine, kut napada, i zaleivanje sklona regiji. Elektronika paket sadri sklop koji prati i tumai elektrinog polja signala. 4 x 7 x 2 ina elektronike paket moe biti smjeten daleko od senzora element i spojen na senzor element preko malih koaksijalnih kabela.

3.1 Led i njegovi uinci na let

Led i njigovi uinci na let strukturni led je stvar koja se nalazi izvan aviona. Te je opisan kao rima, jasno (ponekad se naziva glazura), ili mjeoviti tip leda (Slika 10.). Rima led ima grube, mlijeno bijeli izgled, i openito slijedi konture povrine. Mnogo toga se moe ukloniti de-ice sustava ili sprijeiti anti-led. Jasno (ili glazuru) led ponekad jasno i glatko, ali obino sadri neke zranih depova koji rezultiraju prozraan izgled. Vei porast, manje glazura led odgovara obliku krila, oblik se esto karakterie prisustvo gornje i donje,jasno led je gua, tvra i vie transparentan nego rima led, i openito ga je teko razbiti. Mjeovita led je kombinacija rima i jasno led. Led mogu naruiti protok zraka preko krila, umanjujui krilo maksimalni lift, smanjenje napadnog kuta za maksimalni lift, negativno utjeu na osobine aviona rukovanje, i znatno poveanje potiska.

11

Slika 10. Tipovi leda

Vjetar tunel i ispitivanja u letu su pokazala da je mraz, snijeg, led i akumulacije (na vodeim rubu ili gornja povrina krila) ne deblji ili grublje odomad grubo mirgl papir moe smanjiti podii za 30 posto i poveanje povucite do 40 posto. Vee accretions mogu smanjiti lift ak i vie i moe poveati povui za 80 posto ili vie. ak zrakoplov opremljen za let u uvjetima zaleivanja znatno su pogoene led akumulacija na nezatiena podruja. NASA studija (NASA TM83564) pokazala je da blizu 30 posto od ukupnog povucite povezane s ledom susret ostao nakon svih zatienih povrina je oiena. Nonprotected povrine mogu ukljuivati antene, reanj okovi, kontrola rogove, trup frontalnom podruju, vjetrobransko brisai, krilo kosnici, fiksni stajni trap, itd. Led moe formirati na povrinama zrakoplova na 0 stupnjeva Celzija (32 farenhajta) ili hladnije kada je tekua voda prisutna. ak i najbolji planovi imaju neke varijable. Iako je relativno lako predvidjeti gdje velika podruja glazura potencijal postoji, tono predvianje

12

odreenih glazura podruja i visine predstavlja vie od neprilika. Planine, tijela vode, vjetra, temperatura, vlaga i tlak svi igraju everchanging uloge u vrijeme donoenja Proelja i niskog tlaka podruja su najvei proizvoai leda, ali izolirane zrane mase nestabilnost s puno vlage mogu generirati dovoljno leda u oblacima da bi svjetlo zrakoplova nepreporuljiv. Ledene kie i kiica su krajnji neprijatelja koji moe drastino ogrubjeti velikih povrina ili naruavanje oblika aeroprofila i uiniti let izuzetno opasnim ili nemogue u samo nekoliko minuta. Ledene kie nastaju kada oborina od topliji zrak gore kroz pada temperature inverzije u ispod smrzavanja zraka ispod. Vee kapi moe utjecati i zamrznuti iza podruja zatiene povrine. Smrzavanje rositi obino nastaje kada se kapljice sudaraju i spajati s drugim kapljicama. Kao kapljice rasti u veliini, oni poinju padati kao kiica. Oba ledene kie i kiica moe pasti ispod palube oblak na zemlju i uzrokovati leda u obliku zrakoplova na povrini tla tijekom operacija polijetanja i slijetanja, ako je povrinska temperatura mora je ispod nule (Porter J. Perkins i William J. Rieke, In- Let zaleivanje. Ohio, 1999). Uz hladne fronte, hladan zrak plugovi pod topli zrak, to dizanje bre i rezultira u formiranju vlane kumulus. Uz topla fronta, topliji zrak ima tendenciju da klize preko hladniji zrak, formiranje stratus oblaka pogodan za zaleivanje. Kao to vam pristup sprijeda, oblaci graditi brzo i isti zrak izmeu slojeva brzo nestaje. Ledene kie i smrzavanja kiica, ukljuujui i zamrzavanje kiica gore, ponekad se nalaze u blizini fronte. Ako se odluite letjeti kroz prednji, budite sigurni da ne sadri ledene kie ili smrzavanja kiica i drugih opasnih vremenskih uvjeta kao to su ugraen grmljavinom Strukture leda Kako brzo povrina sakuplja led djelomino ovisi o njegovom obliku. Tanke, moderna krila e se vie kritiki s leda na njima od gusta, starije dijelove krila. Rep povrine zrakoplova obino e zalediti se mnogo bre nego krilo. Ako rep staje zbog leda i protok zraka uzrokuje poremeaj, oporavak je vjerojatno na malim visinama. Nekoliko zrani prijevoznik aviona su izgubljeni zbog repa staje. Takoer se dogaa da svjetlo zrakoplova, ali obino nije dobro dokumentirana. Budui da rep tand je manje poznato da mnogi piloti, istie se u ovom savjetnik, ali krila tand je puno vie zajednikog prijetnju, a to je vrlo vano pravilno razlikovati dvije, jer su potrebne radnje otprilike suprotno. Wing stall odvajanje strujnica Krilo obino e tand na niim napadni kut, a time i vea brzina zraka, kada je kontaminiran s ledom. ak i male koliine leda e imati uinak, a ako led je grubi, to moe biti veliki uinak. Tako je poveanje brzine pristupa je poeljno ako se led i dalje na krilima. Koliko poveanje ovisi i o tipu zrakoplova i koliinu leda. Stall karakteristike zrakoplova s ledom zagaene krila e biti degradiran, i ozbiljne roll kontrole problemi nisu neuobiajene. Nanosi leda moe biti asimetrino izmeu dva krila. Takoer, vanjski dio krila, to je obino tanji, a time i bolje kolekcionar leda, moe zatajiti prvi nego zadnji. Efekti glazura na Roll Control Led na krilima naprijed ailerons moe utjecati roll kontrole. Krila na generalne avijacije (GA) zrakoplovi su dizajnirane tako da pau zapoinje u blizini korijena krila i napreduje prema van, tako da se kabina ne ometa roll kontrolu ailerons. No, savjeti su obino tanji od ostatka krila, tako da su dio krila koja najefikasnije skuplja led. To moe dovesti do djelominog stala od krila na vrhovima, to moe utjecati i na taj nain ailerons roll kontrole.Ako se 13

leda akumulira u greben konstrukcija deice izme, ali naprijed ailerons, to moe utjecati na protok zraka i ometati pravilan rad ailerons. Ako krilce funkcija umanjena zbog leda, lagano naprijed pritisak na dizalo moe pomoi reattach protok zraka krilce. Horizontalni stabilizator Stanja tendenciju nos pitch dolje generirajui dolje lift na repu zrakoplova. Kada se rep staje, ovo dolje snaga je smanjiti ili ukloniti, a nos aviona mogu znatno pitch dolje. Budui da rep ima manji radijus i vodei rub akord duljina od krila, to moe prikupiti proporcionalno dva do tri puta vie leda od krila i, esto, led akumulacija ne vidi pilot Prepoznavanje i Oporavak Ako pitch kontrola snage postanu abnormalne ili luta kada renjeva su proirene na svaki ambijent. Ne postoji buffet u kontroli stupcu (ne aviona). Oporavak od rep tand je upravo suprotno tradicionalno uio krilo pau oporavak, u rep tala oporavak protok zraka mora biti vraena na rep-a nia aeroprofila povrine, a u krilu tala oporavak protok zraka mora biti vraena na krilo gornji aeroprofila povrine.

14

4. Zatita od zaleivanja turbomlaznih motora

Zaleivanje naroito opasno za turbo mlazne motore sa aksijalnim kompresorom kod kojih se led taloi na sporednim lopaticama ulaznog presjeka..Taloenjem leda na sprovodnim lopaticama smanjuje se potreban protok vazduha kroz motor to se odraava smanjenjem potiska i naglim porastom temperature gasova zbog poveanja odnosa gorivo-vazduh. Spreavanje zaleivanja sprovodnih lopatica na kompresoru postie se njihovim zagrijavanjem ,dok se zaleivanje zatitinih reetki na uvodniku vazduha koje se neuvlae moe sprijeiti samo izbjegavanjem letena pri atmosferskim uslovima pogodnim za stvaranje leda. Kod motora sa centrifugalnim kompresorom,bilo da su opremljeni sa uvlaeom zatitnom reetkom ili da su bez nje ne postoji opasnost stvaranja leda na ulazu u kompresor.Stvaranje leda na napadnim ivicama krila aviona mnogo je opasnije od pojave leda na motoru ovog tipa. Sprovodne lopatice i ulazni paoci kod motora sa aksijalnim kompresorom obino su uplji i mogu se grijati toplim vazduhom koje se preko automatskog ventila za regulaciju dovodi iz zadnjeg djela kompresora ,ovaj ventil automatski puta vazduh u djelove za grijanje im temperatura na ulazu u kompresor padne ispod vrijednosti koje moe da nastane zaleivanje.Topli vazduh se uvodi prije poetka zaleivanja zbog toga to nije u stanju da otopi led kada se on ve nahvata.Ovaj sistem utie na smanjenje potiska i zato ga treba koristiti samo kad je potrebno.im se otvori automatski ventil za regulaciju ujedno se pali i signalna sijalica na pilotskoj tabli dajui upozorenje da je sistem protiv zaleivanja uredu. Formiranje leda je ujednaeno do brzine 450 km/h preko ove brzine se naglo ubrzava.Reim rada motora utie na brzinu formiranja leda jer od njega zavisi i brzina ulaznog vazduha.Pri veim brzinama leta vazduh kondenzuje vodene kapljice zbog sabijanja u uvodniku gdje se vri njihovo taloenje i zaleivanje na isturenim djelovima uvodnika dok se vazduh sa manjim procentom vlage skree i ulazi u kompresor. Depresija u uvodniku sa smanjenjem brzine leta, kada je brzina leta nula a broj obrtaja maksimalan depresija je najvea.Sa poveanjem depresije opada i temperatura vazduha iji pad moe da iznosi i do 6 stepeni C to znai da formiranje leda u uvodniku kompresora moe nastati i pri spoljnjim temperaturama vazduha veim za nekoliko stepeni od nule samo ako postoji dovoljna vlanost vazduha i ako motor radi sa velikim brojem obrtaja (Slika 11.). Najvea opasnost od zaleivanja postoji u sluaju poniranja kada je broj obrtaja motora mali a brzina velika.Tada se preporuuje povremeno poveanje broa obrtaja da bi se poveala temperatura vazduha za zagrijavanje djelova ugroenih od zaleivanja.Za vrijeme veih motorski reima pri penjanju ili krstarenju sistem protiv zaleivanja davae dovoljno toplote za zatitu od stavranja leda u uvodniku kompresora.Da bi se i za vrijeme manji motorski reima stvaralo dovoljno toplote motor treba povremeno ubrzavati do veih motorski reima. U uvodniku led moe da se pojavi kad za to postoje odgovarajui uslovi bilo u letu ili za vrijeme rada motora na zemlji. 15

Slika 11. Zatita uvodnika zrakoplova

16

5. Zakljuak :
Led u letu je loa vijest. To unitava glatka protok zraka, poveanje otpora dok smanjuje sposobnost aeroprofila za stvaranje lift. Stvarna teina leda na avionu je beznaajan u odnosu na protok zraka poremeaj uzrokuje. Kao to je mo dodaje se nadoknaditi dodatnim povlaenjem i nosa se podie za odravanje visine, napadni kut je povean, ime je donja krila i trupa akumulirati dodatni led. Led se nakuplja na svakoj izloeni frontalni povrinu aviona, ne samo na krila, propelera i vjetrobransko staklo, ali i na antene, otvore, unos, i cowlings. On se gradi u letu, gdje nema topline, ili izme mogu doi do njega. To moe uzrokovati antene na vibriranje, tako jako da su lome. U umjerenim i tekim uvjetima, svjetlo zrakoplova mogu postati tako ledeni da je nastavak leta nemogue. Zrakoplov moe zatajiti u mnogo veim brzinama i nii kut napada od normalne. To moe roll ili pitch nekontrolirano, a oporavak bi mogao biti nemogue. Led takoer moe uzrokovati zastoj motora bilo glazura gore karburator ili, u sluaju goriva ubrizgava motor, blokiranje motora zrak izvor. Kad je naiao led, odmah poeti raditi da bi se izbjegao. Osim ako je uvjet ledene kie, ili zamrzavanje kiica, rijetko zahtijeva brzo djelovanje i zasigurno nikada panike djelovanje, ali on ne poziva za pozitivno djelovanje. Ca p t. R e ob rt B uc

17

Literatura: 1. Internet 2. Predavanja 3. Osnove vazduhoplovne i raketne tehnike ;Ivan Baraba ;potpukovnik u penziji;Vojna tamparija ;Split 1978 god.

18