BEHAR

^ASOPIS ZA KULTURU I DRUTVENA PITANJA GODINA XXI l 2012. l BROJ 108 l CIJENA 20 KN

U FOKUSU Edin Urjan Kukavica Narod na razmeu: Bosanci, Bonjaci ili bosanski muslimani Filip Mursel Begovi Poraeni 1945. - Hasanbegovieva Druba uvara hrvatskog dravnog peata

Sead Begovi: Safvet-beg Baagi nije niiji egzotini priljepak INTERVJUI: DAMIR NIKI AZIZ EF. HASANOVI JANJA BE NEUMANN

IN MEMORIAM: Mersad Berber

Enes Ratkui: Pomesti mediokritete jedini izlaz za Mostar l Faris Nani: EUforija u zemlji okovanoj presudama l Konstantinos Tsitselikis: Islam u Grkoj l Vjeran Kursar: Hrvati u Istanbulu P R I A
Predrag Matvejevi: Mario
l

Sumeja Ramadan: Lati narcisa

BEHAR, dvomjeseni bonjaki asopis za kulturu i drutvena pitanja Nakladnik: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske PREPOROD Glavni i odgovorni urednik: Sead BEGOVI Izvrni urednik: Filip Mursel BEGOVI Urednitvo: Senad NANI, Sena KULENOVI, Edin Urjan KUKAVICA, Azra ABADI NAVAEY Rukopisi i fotografije se ne vraaju Adresa: BEHAR KDBH Preporod Vukovarska 235, 10000 Zagreb, Hrvatska Telefon i fax: 00385 (0)1 483-3635 e-mail: kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr casopisbehar@gmail.com web: www.kdbhpreporod.hr Cijena po primjerku 20 kn, dvobroj 40 kn, godinja pretplata 100 kn Cijena u BiH: 5 KM, dvobroj 10 KM, godinja pretplata 20 KM. Kunski iro-raun: ZABA 2360000-1101441490 Devizni iro-raun: SWIFT ZABA HR 2X: 703000-280-3755185 (S naznakom: Preporod, za Behar) Grafiki dizajn i prijelom: Selma Kukavica Tisak: mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica
Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

SADRAJ Na naslovnici: Damir Niki

RIJE UREDNIKA Sead Begovi: Safvet-beg Baagi nije niiji egzotini priljepak ESEJ: TOKOVI MISLI Edin Urjan Kukavica: Narod na razmeu: Bosanci, Bonjaci ili bosanski muslimani

51

Muamer Hodi: Iz ivota jednog dubrovakog trgovca i diplomate u Bosni: ivan Pripinovi (?-1479) CENTAR ZA URGENTNU MEDICINU Filip Mursel Begovi: Hrvatski dravljanin ima harem od 40 Turkinja INTERVJU: Aziz ef. Hasanovi Islamsku zajednicu treba depersonalizirati
Razgovarao: Filip Mursel Begovi

60

14

INSTITUT ZA POLIGRAFIJU Filip Mursel Begovi: Poraeni 1945. Hasanbegovieva Druba uvara hrvatskog dravnog peata Enes Ratkui: Pomesti mediokritete jedini izlaz za Mostar IN MEMORIAM: MERSAD BERBER Sead Begovi: Daleki veo boli i oi koje dozivaju Munir Vejzovi: Adio, prijatelju Mersade! LIKOVNI PORTRETI: DAMIR NIKI Intervju: Damir Niki Bosanski Atlas, koji klei, dri nebo toliko nisko da moramo intelektualno puzati
Razgovarao: Filip Mursel Begovi

62

20

68

ISLAM NA BALKANU Konstantinos Tsitselikis: Islam u Grkoj

(S engleskog preveo Edin Urjan Kukavica)

22 23

78 80

PRIA Predrag Matvejevi: Mario Sumeja Ramadan: Lati narcisa (S arapskog

prevela Suada Muharemovi)

ISSN 1330-5182 Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu nuno i stavovi urednitva.

24

82

INTERVJU: Janja Be Neumann U Srbiji nema politike volje i nema moralnog kapaciteta
Razgovarao: Edvin Kanka udi

87

33 35
Behar je prvi slavni bonjaki list tiskan latinicom u Sarajevu godine 1900., a izlazio je sve do 1911. godine. Prvim mu je urednikom bio Safvet-beg Baagi, a vlasnik Ademaga Mei. Objavljivao je tekstove za zabavu i pouku, izvorne i prijevodne knjievne priloge bosanske i islamske obojenosti. Beharov se sjaj nije dao integracijom pretopiti u bliske susjedne kulture, a niti preimenovati. Od 1992. godine izlazi zagrebaki Behar ocijenjen najboljim to su Bonjaci dosad imali. On je najbolji izraz povezanosti nacionalne manjine sa ivotnom sredinom, dijasporom u svijetu i matinim narodom u Bosni i Hercegovini. U desetogodinjem razdoblju (1992.-2002.) glavni i odgovorni urednik zagrebakog izdanja bio je knjievnik Ibrahim Kajan, a potom ga je zamijenio dr. Muhamed dralovi koji je tu slubu obnaao do ljeta 2006. godine.

Biennale Damira Nikia ZOON POLITIKON Faris Nani: Euforija u zemlji okovanoj presudama POVIJESNA ITANKA Vjeran Kursar: Hrvati u Istanbulu Senad Hasanagi: Odnos Osmanlija prema naseljavanju nemuslimana i povratku izbjeglica

PRIKAZI I KRITIKE Eliezer Papo: Kad Sarajlija u Jerusalimu ita Zagrepanca u Sarajvu Enes Ratkui: Mostar iz knjievno-kritikog uklona Sead Begovi: Ponos i sjeanje na djelatne Resulbegovie Sead Begovi: Potreba za puninom razumijevanja izmeu katolika i muslimana Demal Najetovi: Vrijedna istraivanja kompleksnog problema samoubistva u BiH

89 91

39 46

92

93

POVIJESNA ITANKA

Odnos Osmanlija prema naseljavanju nemuslimana i povratku izbjeglica

Osmanska vlast je od samog poetka imala pozitivan odnos prema doseljavanju nemuslimanskog stanovnitva na svoju teritoriju. To se deavalo zato jer su pojedine grupe iz ugla vjerskih i drugih sloboda te oporezivanja imale povoljnije uslove pod osmanskom vlau od onih koje su imali pod vlau drugih, pa i svojih istovjernika. Takoer, postoje mnogi primjeri povratka izbjeglica koji su usljed ratnih i drugih zbivanje izbjegli, ili bili prognani sa teritorija na kojima su ivjeli.
Pie: Senad Hasanagi

Uvod
Pitanje odnosa prema dolasku drugog i drugaijeg u neku sredinu je jedno od pitanja koje se kroz historiju provlae do danas. To je posebno vano za zemlje koje imaju multikonfesionalnu i multietniku strukturu. Teritorije koje su bile poprita sukoba se i danas susreu sa problemon povratka izbjeglica, preprekama koje veinske skupine stvaraju radi povratka manjina i neefikasnosti drave da tim manjinama obezbijedi povoljne uslove za nastavak normalnog ivota. To najbolje pokazuje primjer Bosne i Hercegovine u kojoj proces povratka nije dovren ni danas. Ovaj proces hoe i mogu obezbijediti samo drave sa dugotrajnim iskustvom multikuluralnosti koja je ula u sve segmente drave, upravne mehanizme i svakodnevnicu suivota. U iskustvu tih drava se mogu nai dokumenti i primjeri koji i danas mogu biti svojevrsni putokaz u rjeavanju ovih pitanja. Osmanska drava svakako predstavlja izvanredan primjer. Ona je kao multietniko i multikonfesionalno drutvo obezbijedila opsta-

nak i sauvani identitet mnotva vjerskih grupa i naroda, i to na tri kontinenta. U dravniko-pravnom iskustvu Osmanske drave moemo nai dokumente koji potvruju da se njen pozitivan odnos prema nemuslimanima manifestovao i odobravanjem njihovog doseljavanja, te njihovog povrataka nakon bijega kao posljedice ratnih sukoba i nemira i politikih previranja. Kosmopolitizam i univerzalizam Osmanske drave je vidljiv i iz brojnosti nemuslimanskog stanovnitva u raznim njenim dijelovima. To su karakteristike koje su bile prisutne od nastanka do nestanka osmanske drave. U Bosni je stanje sredinom 19. stoljea bilo ovakvo: Dakle, i poetkom etvrte decenije 19. stoljea slubeno se barata sa cifrom od 200.000 krana, to znai da je tad procenat muslimana iznosio vie od 2/3 moda i vie. Upravo tada e se poeti drastino da mijenja demografska slika Bosne, pa e se ve na samom poetku druge polovine 19. stoljea broj krana poveati za jedan i po puta, to je gotovo neshva-

Pitanje odnosa prema doseljenim pripadnicama razliitih religija i naroda od strane veinskog stanovnitva i njihove drave je vrlo aktuelno. Zemlje sa multikulturalom strukturom koje su bile poprite ratnih sukoba u kojima su vreni masovni progoni imaju mnotvo problema sa povratkom manjina i obezbjeivanjem njihovih prava. Osmanska drava svojim postupanjem na ovim poljima moe sluiti kao primjer. U osmanskim arhivima i zapisima raznih autora postoje primjeri koji i danas mogu posluiti kao primjer prihvatanja pripadnika manjina koji dolaze na njen teritorij i obezbjeivanja uslova za povratak izbjeglica.

46

POVIJESNA ITANKA

tljivo i od 200.000 popeti na 500.000 hiljada...1 Iskustva osmanskog doba vezana za povratak izbjeglica i naseljavanje su nezaobilazna i danas. Pogrean uvid u prolost i nepoznavanje injenica dovode do tekih posljedica u meusobnim odnosima dananjih vjerskih i etnikih grupa. Kao primjer moemo navesti podsjeanje jednog sveenika i publiciste, ivka Kustia, vezano za situaciji u Bosni i Heregovini: Zapravo je muslimanska turska vlast omoguila masovnije naseljavanje Srba na tom podruju... Kako bi sada pravoslavci smjeli istjerivati iz Bosne potomke onih koji su njihove pretke onamo doveli.2

Odnos prema naseljavanju nemuslimanskog stanovnitva

Kosmopolitizam i raznolikost su obezbjeivani, izmeu ostalog, naseljavanjem nemuslimanskog stanovnitva u osmansku dravu. Najpoznatiji sluaj prihvaanja drugog i drugaijeg svakako predstavlja prihvat Jevreja nakon progona iz panije i Portugala.3 Njihov broj i nain na koji su rasporeeni unutar Osmanske drave nesumnjivo ukazuju da je ova drava bila proeta multikulturnim karakterom, kako same vlasti na elu sa sultanom, tako i muslimanskog stanovnitva koje nije pravilo zapreke za nastavak normalne egzistencije ovih Jevereja, izgradnju sinangoga za njihove vjerske potrebe, ukluivanje u ekonomski ivot. Mnoge druge proganjane skupine su nale zatitu u ovoj dravi.4 Nisu rijetki bili ni prelasci vojnika i drugog stanovnitva drugih drava
1 2 3 4

na osmanski teritorij. U takvim sluajevima bi se situacija regulirala ahdnamama5. Jedan primjer prihvatanja onih koji ele primiti sultanovo podanitvo iz polovine 18. stoljea moemo nai i u Sidilu teanjskog kadiluka: U uzvienoj sultanovoj naredbi reeno je da su austrijski vojnici koji su prebjegli ovamo na nau teritoriju uzrok pobuni i drugih vojnika, te da se takvi vojnici ne primaju, nego da se u skladu sa uslovima ahdname vraaju natrag... Nemojte braniti onima u statusu raje da dolaze po vlastitoj elji, a ele ostati i primiti sultanovo podanitvo. Takvima neka se odredi mjesto i nek se o tome sa njihovim imenima obavijesti Bosanski divan.6 Ahmet Alii u vezi sa doseljavanja stanovnitva u Bosnu objanjava: Tako, poslije velikih ratova, a posebno poslije Dubikog rata, veliki broj krana, pravoslavaca iz zagraninih podruja zapadne Bosne sam se kretao u potrazi za boljom egzistencijom, odnosno za vie zemlje... Razlozi su ono to smo ranije naveli, ali je bilo i ekonomskog pritiska, jer su porezi u Austriji bilo neuporedivo vei nego u Osmanskom carstvu, tj. u Bosni, a bilo je i vjerske netrpeljivosti meu katolicima i pravoslavnima u Austriji.7 to se tie doseljavanja katolika u Bosni takoer od Aliia saznajemo: Katolici u centralnoj i srednjoj Bosni naseljavali su se iz Hercegovine u koju su dolazili iz Dalmacije (Austrije) i nakon izvjesnog vremena produavali put u nove krajeve koji su pruali vie mogunosti, a nisu niim bili vezani za zemlju... Nikad nisu bili na to prisiljavani, osim od strane vie

sile, klimatski uslovi, neplodna i oskudna zemlja, a prirast stanovnitva je iao geometrijskom proporcijom8 Postoje primjeri koji pokazuju da se vodilo rauna i o vjerskim potrebama nemuslimana. Na primjer, u Bosni su sa ovom svrhom dovoeni svetenici i dozvoljavala se izgradnja crkava: Da su useljavanje podsticali bosanski bogatai potvruju podaci da pojedini velikai omoguavaju katolikim popovima, a i pravoslavnima, da podiu crkve na njihovim iflucima. ak i materijalno pomau da bi ta podruja bila privlana za krane da se tu naseljavaju. Sam Gradaevi je na svoju ruku dao dozvolu da fra. Ilija Starevi sagradi crkvu i manastir u Tolisi kod Gradaca i da podigne puku kolu za kransku djecu...9 Da se prijem nemuslimana u dravu nastavljeni i u kasnijim razdobljima pokazuje Nizamnama o doseljavanju Muhaceret Nizamnamesi koja je stupila na pravnu snagu 19.02.1857. godine i izdata zbog mnogobrojnih molbi ljudi iz Evrope da im se dozvoli naseljavanje u osmansku dravu.10 U molbama je isticano da se osmanska vlast ponaa blagonaklono i bez pravljenja vjerskih i etnikih razlika. Ova nizamnama je omoguila doseljenicima dodjelu parcela, pravljenje bogomolja za njihove potrebe te druge uslove za materijalni probitak. Doseljenici su se po sopstvenoj elji mogli doseljavati u Anadoliju ili Rumeliju. Prvi rad u vezi ove nizamname, koja ima 14 lanova, objavio je Ufuk Glsoy 1996. godine. U njoj se za doseljenike iz Evrope predvia da e poloiti zakletvu na odanost padiahu i da e potovati osmanske zakone, da e uivati

Alii, Ahmed, S., Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832. godine, Sarajevo, 1996. s.76. Srbi o Srbima CID, Sarajevo, s.695. Babakanlk Osmanl Arivi, Tahrir Defteri 77, s. 39-41. Dokument ferman Mustafe II kojim se odreuje da se Kursi koji su se sklonili u osmansku dravu nastane na povoljnom mejstu u Sofiji Babakanlk Osmanl Arivi, Mhimme Defteri 110, hkm 2807; Dokument dozvola sultana Mahmuda I grupi od preko 300 Poljaka koji su traili podanitvo osmanskoj dravi da se nastane u okolini Selanika uz naznaku da e biti zatieni Babakanlk Osmanl Arivi, Cevdet Hariciye 647 Ahdnama Dokument koji ima karakter meunarodnog ugovora, ili sadri odreene meunarodne elemente, bilo da se radi o

6 7 8 9 10

ugovoru meu dravama, ili ugovoru izmeu Osmanske drave i neke grupe pod njenom vlau. Sidil teanjskog kadiluka (1740 1752), Sarajevo, 2005., s. 75.,75, L.19a/93. Alii, Ahmed, S., Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832. godine, Sarajevo, 1996. s.64. Isto. Alii, Ahmet Pokret za autonomiju Bosne od 1831. do 1832. godine, Sarajevo, 1996., s.65. Dokument isprava za evropske doseljenike koji su se eljeli nastaniti u Osmanskoj dravi izdavana od strane Divan- Hmayun Babakanlk Osmanl Arivi, rade-MM, 467/3.

BEHAR108

47

POVIJESNA ITANKA

vjerske slobode i obavljati svoje vjerske potrebe u bogomoljama koje se nalaze u mahalama u kojima e stanovati. Odreeno je da e se u sluaju pravljenja novih naselja za ove doseljenike graditi bogomolje radi zadovoljavanja njihovih vjerskih potreba.11 S obzirom da Ahmet Alii govori o ogromnom porastu kranskog stanovnitva u Bosni na samom poetku druge polovine 19. stoljea, te da pomenuta nizamnama o doseljavanju Evropljana u osmansku dravu datira iz 1857. godine bilo bi dobro istraiti da li je nizamnama u tom periodu imala uticaj na porast kranskog stanovnitva u Bosni i koliki je taj uticaj bio. Od primjera iskazivanja elje nemuslimana za primanjem dravljanstva Osmanske drave moe se izdvojiti molba stanovnika sela Polonez ky i pozitivnog odgovora.12 Interesantan je i sluaj senatora koji su zbog nezadovoljstva vlau u Srbiji traili azil u Osmanskoj dravi. Njihovj molbi je udovoljeno, a odreena su im i primanja za izdravanje.13

Odnos Osmanlija prema povratku izbjeglica

U ponaanju Osmanlija u pojedinim situacijama mogu se nai primjeri koji i danas mogu posluiti kao poeljna osnova ponaanja prema drugom. Pitanje odnosa prema povratnicima koji su izbjegli zbog ratnih dogaanja, ili iz nekog drugog razloga je vano zbog injenice da su se u Bosni i Hercegovina nakon rata krajem 20. stoljea povratnici susretali sa svim moguim preprekama koje su im lokalne vlasti postavljale, od administrativnih blokada do ubistava, paljevina i zastraivanja. Zbog toga je potrebno podsjetiti kako su se Osmanlije ponaale takvim situacijama. Posebno pitanje predstavlja odnos
11

Ahdnama, carska povelja, kojom se bosanskim katolicima, uz obecanje lojalnosti, garantira sloboda vjere.

12 13

Ufuk, Glsoy, Avrupadan Osmanlya gurbeti g, Tarih ve Medeniyet dergisi, say 33, Aralk 1996., s.40-45. Babakanlk Osmanl Arivi, DH.SN.THR 18/62_1. Babakanlk Osmanl Arivi, I.Hariciye 19331.

Da su useljavanje podsticali bosanski bogatai potvruju podaci da pojedini velikai omoguavaju katolikim popovima, a i pravoslavnima, da podiu crkve na njihovim iflucima. ak i materijalno pomau da bi ta podruja bila privlana za krane da se tu naseljavaju. Sam Gradaevi je na svoju ruku dao dozvolu da fra. Ilija Starevi sagradi crkvu i manastir u Tolisi kod Gradaca i da podigne puku kolu za kransku djecu...

prema povratku izbjeglih. Kao to je poznato, U Bosni i Hercegovini su u 21. stoljeu bili prisutni ogromni problemi, prepreke i otpori prema povratku onih koji su prognani ili izbjegli sa teritorija na kojima su ivjeli. to se tie odnosa prema povratku onih koji su izbjegli pred osmanskom silom kao primjer svakako treba spomenuti Ahdnamu izdatu bosanaskim franjevcima u kojoj izmeu ostalog stoji: A oni koji su izbjegli, nek budu slobodni i sigurni. Neka se povrate i neka se bez straha u zemljama moga carstva nastane u svojim samostanima.14 Primjeri povratka na mjesta poslije krvavih sukoba mogu se nai i u osmanskoj Bosni. Nakon upada princa Eugena Savojskog i paljevine Sarajeva u povlaenju sa njegovom vojskom su otili i mnogi domicilni krani. Meutim, strahote koje su ognjem i maem poinjene od strane princa i njegove vojske nisu bile prepreka za kasniji povratak ovih krana: Tada su sa princom otili mnogi Latini iz Bosne a osobito Sarajlije i meu njima gospoda Brnjakovii. Otilo je Vlaha izmatika dosti, ali nakon sklopljenog mira opet su se mnogi natrag povratili.15 Jedan od mnogobrojnih sluajeva koji pokazuju prihvaanje povratnika od strane Osmanlija je zahtjev patrijarha Arsenija i mnogih Srba da se vrate na osmansku teritoriju nakon to su odselili pod habzburku vlast: Tokom pregovora, 1699. godine koji e se okonati sklapanjem Karlovakog mira (Sremski Karlovci), ime je zavren habzburko-osmanski rat, Arsenije je slao zahtjeve sultanu da mu dozvoli povratak u Pe. Javljeno mu je, meutim, da njegovo prisustvo tamo nije poeljno, jer se mijeao u civilne poslove... Mnogi su se vratili na osmansku teritoriju u prvoj polovini 1691. godine, jer im se nimalo
14

15

auevi, Denana, Pravno politiki razvitak Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2005., s. 66. Beni, Bono, Ljetopis sutjekog samostana, Sarajevo, Zagreb, 2003., s.54.

48

POVIJESNA ITANKA

nije dopao neprijateljski tretman austrijskog plemstva, lokalnih vlasti i Katolike crkve.16 Osmanska drava je 1829. godine doivjela teak poraz od Rusije, ali je za pregovarakim stolom uspjela povratiti dio izgubljene teritorije. Sa povlaenjem ruske vojske sa tih teritorija sa vojskom se povukao i dio lokalnog bugarskog i grkog stanovnitva, ostavljajui sve to nisu mogli ponijeti sa sobom. U ovoj situaciji osmanski upravljai su postupili na sljedei nain: Odmah su utvrdili koje su kue, bate i njive naputene i iznajmili ih. Novac od najma su sakupljali u jedan sanduk. Preduzevi predostronosti kako niko ne bi dirao ovaj novac estoko su kaznili one koji su izvrili zloupotrebe. Za koga su sakupljali ovaj novac? (Da se to sada desi ministarstvo finansija bi odmah zapljenilo novac i sebi isplatilo plae.) Ali, Osmanlije nisu nikome, ukljuivi zvaninike, dopustile da uzme novac. Sakupivi novac u sanduk poslali su raji koja je otila vijest da niko po povratku nee biti pitan zato je otiao i da e na period od 5 godina biti osloboen od poreza. Meu obeanjima su bila i ona da e novac koji je, koliko je to ve godina, sakupljen od najma biti njima lino isplaen, te ako ele obraivati njive da e im se dati volovi i kao pomo za sijanje da e dati sjemena.17 Posebno su zanimljivi primjeri molba za povratak na osmansku teritoriju. Ove molbe su mahom pozitivno rjeavane. Vezano za Bugare koji su se pod raznim okolnostima selili na teritorije pravoslavnih istovjernika postoje primjeri dobrovoljnog seljenja, ali i tvrdnji povratnika da su silom odvedeni sa osmanskog teritorija. Jedan primjer molbe za povratak na osmanski teritorij, uz tvrdnju da su silom odvedeni, prua grupa Bugara koja u dokumnetu od 20. 10.
16 17 18

1861. godine istie da je silom iz Nikog ejaleta prevedena u Srbiju: Neka Bog sauva od propasti Potovanog, zahvaljujui Osmanskoj dravi nae napredovanje je iz dana u dan bivalo vee. Ne moemo izraziti nau zahvalnost zato to ste od kako ste doli ovamo radili za dobro sviju nas i to ste uinili mnoga dobra djela pomaganja siromasima. Dok je trajao ovako lijep ivot iz Srbije se pojavilo nekoliko naoruanih razbojnika, zato to su naa sela ograena nismo mogli obavijestiti organe sigurnosti. Ove siledije i haramije su napavi nou

Posebno su zanimljivi primjeri molba za povratak na osmansku teritoriju. Ove molbe su mahom pozitivno rjeavane. Vezano za Bugare koji su se pod raznim okolnostima selili na teritorije pravoslavnih istovjernika postoje primjeri dobrovoljnog seljenja, ali i tvrdnji povratnika da su silom odvedeni sa osmanskog teritorija.
nae kue sa pukama i noevima sve nas silom odveli u Srbiju i nakon toga nam oteli imetak i stoku, a nau djecu zarobili. Mi smo ostavi nekoliko dana na trgovima i na poljanama plakali i kukali da doemo ovamo, pa su neke od nas tukli, a neke uhapsili. Nakon to su nam donijeli nesreu i nanijeli tetu odvojivi nas od zaviaja u kojem smo mirno ivjeli i naih imetaka, ne mogavi izdrati njihovo zarobljenitvo i patnje koje su nam inili doli smo bjeei po jedan, po dvojica utiui se padiahovoj milosti i pravdi. Spremni smo na sve to uini Vaa vladarska milost.18
19

Primjer dobrovoljnog odlasku iz Osmanske drave pod vlast istovjernika, ovaj put Rusa, i molbe za povratak pod osmansku vlast opet moemo nai u primjeru Bugara koji su pod uticajem panslavistike propagande odselili u Rusiju. Meutim, dokument od 30. 10. 1862. godine pokazuje da je njihov poloaj pod muslimanskom osmanskom vlau bio bolji od ruske, istovjernike: Dok su nai preci pod osmanskom upravom ivjeli ivot pun mira, svakovrsnog obilja i pravde, mi smo, kakva teta, odlaskom u Rusiju upali u klopku. Zato to smo naivni ljudi, nismo razmiljali o rezultatu ovog pokreta koji je prireen protiv nas i nismo ovo svjesno uinili. Prije seljenja smo, vjerujui u obeanja ruskog konzula, koji se nalazi u Vidinu, prodali jeftino na imetak i stvari. Poto nam je konzul govorei za vas je na ruskom teritoriju sve spremno, imovina i nepokretnosti e vam se tamo besplatno nadoknaditi, dao nam je garanciju. Meutim, nakon preseljanja kao naknada za imovinu i nepokretnosti nije nam dato nita, povrh toga traili su od nas novac. Danju, nou lijemo pokajnike suze. Ovdje nas niko ne pazi. Radi naeg spasa iz ovog mjesta u koje smo doli trei kao ivotinje, ne razmiljajui o posljedicama, preklinjemo vas da oprostite nama i drugim naim bugarskim zemljacima koje su ubijedili i da dozvolite da se moemo vratiti na osmanski teritorij.19 Situaciju u osmanskoj dravi i njen odnos prema nemuslimanima pokazuje i primjer 30 pravoslavnih porodica koje su iz Sivasa odselile u istovjernu Rusiju. Meutim, nezadovoljni ivotom u novoj domovini odluili su da se vrate pod osmansko okrilje. Za povratak nisu imali dovoljno sredstava, radi ega su se obratili za pomo osmanskim vlastima. Sultan Abdlaziz je 1865. godine nare-

Malcolm, Noel, Kosovo kratka povijest, Sarajevo, 2000., s. 211., 212. Armaan, Mustafa, Kr Zincirlerini Osmanl, stanbul, 2004., s.85. smet Mrolu, Osmanl Ynetiminde nsana ve Hukuka Sayg, www.sosyalsiyaset.com. /..../osmanlida_insana_hukuka_saygi.html; Dokument B.A., Ksm 36, Evrak: 2473, zarf 149, Karton XVII (3 numaral

defter, vesika no: 189. smet Mrolu, Osmanl Ynetiminde nsana ve Hukuka Sayg, www.sosyalsiyaset.com. /..../osmanlida_insana_hukuka_saygi.html; Dokument B.A, Bulgaristan dare Katalou (BK), nr. 79.

BEHAR108

49

POVIJESNA ITANKA

dio osmanskom predstavnitvu u Tiflisu da se ovim porodicama da novac potreban za povratak u Osmansku dravu.20 Obezbijeenje putnih trokova od strane osmanskih vlasti za povratnike vidljivo je i iz dopisa ministarstva unutranjih poslova upuenog sandak begu Ktahye: Putni trokovi grkih i jermenskih porodica koje e se vratiti, a kojima je potrebna pomo treba izmiriti iz sredstava izdvojenih za mobilizaciju.21 Jedan od primjera koji pokazuje kakav je bio odnos Osmanlija prema povratku izbjeglih na svoja imanja, pa ak i prema povratku pobunjenika, predstavlja proklamacija valije Hercegovakog vilajeta Alija hercegovakim ustanicima. Za vrijeme ovog ustanka u Mostaru je 29. maja 1876. godine na sultanov nalog izdata proklamacija u kojoj se, izmeu ostalog, ustanicima poruuje: Za da se moete pokoriti i u vaa mjesta vratiti, te da uzroke vaih tuba i molba mjesnima vlastima podneste, blagoizvolio je estiti car, od dana objave ove proklamacije od est nedjelja podariti. Kao to je inovnicima vlasti nareeno, da tubama i molbama po pravu i pravinosti sluh poklone i da sve potrebne mjere upotrijebe za osiguranje blagostanja onih familija, koje se jo u njihovo otoestvo povratili nisu...22 U vezi povratka nakon otvorenih pobuna u kojima je spaljeno hiljade domova i u teak poloaj doveden veliki broj prognanih i izbjeglih, jedna odluka, donesena radi normaliziranja stanja Izvrne komisije Bosanskog vilajeta 1876. godine, svakako moe biti uzor mnogima: ...Imovina i stvari povratnika i
20 21 22

drugih prispjelih osoba potovarie se na konje i tako uz pratnju orunika uputiti ih u njihova sela i krajeve u kojima su ranije bili. Sve ovakve osobe u toku putovanja hranie se u mjestima kroz koja budu prolazila, a potrebna hrana izdavae im se od strane organa mjesne vlasti. Neka im se ni s koje strane ne ine prigovori niti ma kakav pritisak na njihov ivot, imovinu ili ast. Da se, ne dao Bog, ne bi dogodio kakav neprijatan akt, orunici koji se budu uz njih nalazili, a i vojni redari koji e se tamo u selima nai, poduzee mjere predostronosti u interesu stvarne njihove bezbjednosti. Ako se neko i pored svih ovih upozorenja bude usudio na ma kakvo terorisanje i runo postupanje prema reenim osobama, odmah e se protiv njega poduzeti sudski postupak i nad njim sprovesti zakonska kazna. U vezi gornjeg jo se dodaje: 1. Omoguie se popravak poruenih i popaljenih kua onim osobama koje budu dole u svoje ranije zaviaje. Ukoliko te osobe ive iskljuivo od zemljinih prihoda, nee im se obustavljati besplatno izdavanje hrane sve do prispijea njihovih zemljoradnikih proizvoda; 2. Za izgradnju kua repatiranih siromanih osoba davae se graa iz najbliih im dravnih uma besplatno i to sve initi uz potrebne olakice; 3. Poto su damije i crkve dio opte zajednike obnove i izgradnje, spomenute u gornjem izlaganju, i poto su i one bile od ranije kada su bile izgraene i kue povratnika, to ukoliko su takve damije ili crkve bile spaljene ili poruene, sva unitena graa i kamen za njihovu ponovnu izgradnju dae se od strane vlasti besplatno. Svi poslovi vezani za njihovu ponovnu izgradnju imaju se svravati po metodi olakavajue

administrativne procedure....23 Sa dozvolom povratka stanovnitva dozvoljavan je i povratak svetenika to je vidljivo iz akta Direkcije za opu sigurnost ministarstva unutranjih poslova upuene Vilajetu Haleb. U Halebu su se nalazila etiri jermanska katolika sveenika kojima je dozvoljen povratak u Ankaru.24

ZAKLJUAK
Osmanska vlast je od samog poetka imala pozitivan odnos prema doseljavanju nemuslimanskog stanovnitva na svoju teritoriju. To se deavalo zato jer su pojedine grupe iz ugla vjerskih i drugih sloboda te oporezivanja imale povoljnije uslove pod osmanskom vlau od onih koje su imali pod vlau drugih, pa i svojih istovjernika. Takoer, postoje mnogi primjeri povratka izbjeglica koji su usljed ratnih i drugih zbivanje izbjegli, ili bili prognani sa teritorija na kojima su ivjeli. Kontinuitet ovakvih primjera iz svih perioda osmanske vlasti pokazuje da ovakav stav o prihvatu doseljenih i povratku izbjeglica nije rezultat pritiska i slabosti osmanske vlasti, ve princip istinske multikuluturalnosti drave u kojoj je bilo mjesta za sve vjerske i etnike skupine. Dosljednost takvog postupanja, kako u periodu moi i snage, kao u sluaju prihvaanja Jevreja prognanih iz panije i Portugala, tako u periodima slabosti, poput situacije sa Hercegovakim ustankom, ukazuje na to. Ovakvo postupanje moe i danas pruiti primjer mnogima. Opstrukcije povratka izbjeglih i prognanih uoene i zabiljeene u Bosni i Hercegovini nalau potrebu da se pozitivni primjeri iz prolosti to vie istiu kao uzor.

Babakanlk Osmanl Arivi, .HR. 12463 Babakanlk Osmanl Arivi, DH. FR, 92/271 Marijan Sivri, Arhivska zbirka ore Aleksia, Tribunia, broj 2, Zaviajni muzej Trebinje, 1976., s.128.; Na evenutalnu primjedbu da je sultan ovako postupio sa namjerom da prekine ustanak, moe se postaviti pitanje gdje su to u posljednjem ratu u Bosni i Hercegovini, na ratnim linijama i podijeljenim teritorijama vlasti pozivale one koje su proglasile pobunjenicima da se vrate u roku est nedjelja. Obeavale su da e se povesti briga o blagostanju povratnika i naglaavale kako e se albe i primjedbe povratnika pravedno rjeavati. Takoer, lokalne vlasti u Bosni i Hercegovini

23

24

su nakon rata bile slabe u odnosu na pritisak meunarodne zajednice, morale su prihvatiti povratak, ali su, kao to je ope poznato, inile sve da povratak opstruiraju. Takvo postupanje je uoeno i danas, svugdje u svijetu kada je u pitanju povratak izbjeglica, pogotovo pobunjenika. Osmanlije su imale pozitivan odnos prema povratku izbjeglica i doseljavanju u njihovu dravu i kad su bili najjai, i kada su bili slabi. Hasan kapur, Pravni poloaj nemuslimana u islamskoj dravi, Takvim za 1972. g. (hidretska 1391-1392. g.), Izvrni odbor Udruenja ilmije u SR BiH, Sarajevo, 1972., s. 146.,147. Babakanlk Osmanl Arivi, DH. FR, 92/232

50